Državni ured za reviziju je na temelju odredbe članka 53.a Ustava Republike Hrvatske (NN 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 76/10 i 05/14) u svom radu samostalna i neovisna najviša revizijska institucija Republike Hrvatske, a osnivanje, ustrojstvo, nadležnost i način rada Državnog ureda za reviziju (dalje u tekstu: DUR) uređuju se zakonom.
Novi Zakon o Državnom uredu za reviziju (25/19, dalje u tekstu: Zakon) stupio je na snagu 21. ožujka 2019. i njime se, u odnosu na prethodni zakon, dodaju ili podrobnije određuju nadležnost DUR-a i subjekti revizije, upravljanje DUR-om, provedba naloga i preporuka i prekršajne odredbe. Također, citiranim Zakonom se utvrđuju vrste revizije u skladu s revizijskim standardima Međunarodne organizacije vrhovnih revizijskih institucija (INTOSAI), a kao bitnu novinu u odnosu na dosadašnje uređenje valja navesti da je DUR nadležan za reviziju Hrvatske narodne banke.
Međutim, ne ulazeću u ustrojstvo, nadležnost i odredbe koje se tiču rada i funkcioniranja DUR-a, u nastavku se daje osvrt na neke bitne novine u odnosu na dosadašnje poslovanje istoga, s posebnim naglaskom na one odredbe koje bi mogle imati značajne posljedice na poslovanje kako jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave tako i njihovih proračunskih korisnika. U ovom smislu valja istaknuti odredbe Zakona koje se odnose na provedbu naloga i preporuka po obavljenim revizijama, odnosno mogućnosti sankcioniranja onih subjekata revizije koji propuste postupiti po nekom nalogu ili preporuci DUR-a.
Što obuhvaća revizija?
U smislu citiranog Zakona, revizija obuhvaća provjeru dokumenata, isprava, izvješća, sustava unutarnjih kontrola, računovodstvenih, financijskih i drugih postupaka te drugih evidencija radi izražavanja mišljenja jesu li godišnji financijski izvještaji sastavljeni u skladu s mjerodavnim financijsko-izvještajnim i pravnim okvirom. Revizija također obuhvaća postupak ocjenjivanja jesu li aktivnosti, financijske transakcije i informacije u svakom bitnom pogledu u skladu s mjerodavnim propisima kojima se uređuje poslovanje subjekta revizije, kao i postupak ocjenjivanja ostvaruju li se programi, projekti i aktivnosti subjekta revizije učinkovito odnosno prema načelima ekonomičnosti, djelotvornosti i svrsishodnosti.
Međutim, iako se pojam revizije uglavnom povezuje s navedenom provjerom financijskih dokumenata u smislu prethodnog odlomka, obuhvat revizije je svakako puno širi i potencijalno može obuhvatiti gotovo svaki aspekt poslovanja subjekta revizije. Iz uvida u internetske stranice DUR-a tako proizlazi da su, između ostaloga, provedene revizije učinkovitosti upravljanja i raspolaganja nekretninama lokalnih jedinica, upravljanja poljoprivrednim zemljištem, sustava javne nabave u trgovačkim društvima, održavanje nerazvrstanih cesta i naplate prihoda u lokalnim jedinicama.
Naravno, iako nisu navedena sva područja obuhvata revizije u proteklim razdobljima, iz navedenog je jasno kako je doseg zahvata revizije izrazito širok, složen i multidisciplinaran, a provedba preporuka i naloga DUR-a, pored navedenih provjera financijskih dokumenata i izvješća, često podrazumijeva poduzimanje niza kompleksnih pravnih radnji i procesa kako bi se neki od danih naloga i preporuka izvršili.
Obveze subjekata revizije
Prije svega, za potrebe obavljanja revizije zakonski predstavnik subjekta revizije obvezan je u bitnome ovlaštenom državnom revizoru staviti na raspolaganje traženu dokumentaciju i informacije te istome omogućiti uvid u klasificirane dokumente. Po obavljenoj reviziji ovlašteni državni revizori sastavljaju nacrt izvješća o istoj koji se dostavlja zakonskom predstavniku subjekta revizije na očitovanje.
Iako nalozi i preporuke revizije ne predstavljaju novost u smislu novog Zakona, bitna novinu u odnosu na dosadašnje normativno uređenje predstavlja okolnost kako propuštanje postupanja po danim nalozima i preporukama DUR-a može implicirati prekršajnu odgovornost, kako za subjekt revizije tako i za zakonskog predstavnika subjekta.
Prekršajne odredbe
U članku 35. DUR-a propisano je kako će se novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 50.000,00 kuna kazniti za prekršaj subjekt revizije odnosno subjekt na kojega se odnosi dani nalog i/ili preporuka, ako općim propisom o prekršajima nije isključena njihova prekršajna odgovornost, za sljedeće prekršaje:
- ako ne stavi na raspolaganje ovlaštenom državnom revizoru traženu dokumentaciju i informacije za potrebe obavljanja revizije (v. članak 20. stavak 1. Zakona)
- ako u propisanom roku ne dostavi plan provedbe naloga i preporuka (v. članak 22. stavak 1. Zakona)
- ako ne provede naloge i preporuke dane u izvješću o obavljenoj reviziji u rokovima i na način naveden u planu provedbe naloga i preporuka (v. članak 22. stavak 5. Zakona).
Ukoliko subjekt revizije ne provede naloge i preporuke ili propusti dostaviti plan provedbe naloga i preporuka u propisanom roku, utoliko će o navedenim okolnostima DUR obavijestiti nadležno državno odvjetništvo kao ovlaštenog podnositelja optužnog prijedloga.
Najčešće nepravilnosti
Iz Izvješća o obavljenoj financijskoj reviziji lokalnih jedinica iz prosinca 2018. dostupnog na internetskim stranicama DUR-a proizlazi kako je za svaku lokalnu jedinicu obuhvaćenu revizijom, izraženo mišljenje o financijskim izvještajima i mišljenje o usklađenosti poslovanja, i to na način da je o financijskim izvještajima izraženo 35 bezuvjetnih, 34 uvjetna i dva nepovoljna mišljenja, dok je o usklađenosti poslovanja izraženo je 18 bezuvjetnih i 53 uvjetna mišljenja.
Iz citiranog Izvješća proizlazi kako Proračuni nekih lokalnih jedinica nisu doneseni prema propisanim proračunskim klasifikacijama i nisu sveobuhvatni, jer ne sadrže višak ili manjak prihoda i primitaka iz prethodnih godina ni vlastite i namjenske prihode proračunskih korisnika.
Nadalje, u području računovodstvenog poslovanja nepravilnosti se odnose na ustrojavanje i vođenje poslovnih knjiga, evidentiranje poslovnih događaja te na manjkavosti u popisima imovine i obveza, a tako utvrđene nepravilnosti u računovodstvenom poslovanju utjecale su na točnost i istinitost podataka u financijskim izvještajima. Također, kod pojedinih lokalnih jedinica masa sredstava za plaće veća je od propisane, dok neke jedinice nisu propisale uvjete, kriterije i procedure za dodjelu donacija, niti su za odabir programa odnosno projekata provodile javne natječaje.
U kontekstu javne nabave korisno je naglasiti kako Pojedine lokalne jedinice nisu donijele plan nabave ili plan nije donesen u propisanom roku te kako od jednostavne nabave nisu poštivane procedure propisane unutarnjim aktom.
U konačnici, uvažavajući kompleksnost međusobno povezanih radnji i procesa te nepredvidivost ishoda istih radnji, osobito valja istaknuti kako je DUR utvrdio da za dospjela potraživanja mjere naplate nisu poduzimane ili mjerama naplate nisu obuhvaćene pojedine vrste potraživanja te da pojedini namjenski prihodi nisu utrošeni za propisane namjene, nego za druge proračunske potrebe.
Zaključno promišljanje
Većina subjekata revizije upoznata je s radom DUR-a i može se zaključiti kako, barem što se tiče predmeta revizije, novi Zakon ne donosi osobite promjene u tom smislu. Međutim, ne ulazeću u druge promjene koje se odnose na unutarnje ustrojstvo ili područje nadležnost DUR-a, upravo prekršajne sankcije predstavljaju najveću novinu, a ujedno i najveću potencijalnu opasnost za izrazito širok krug različitih subjekata revizije.
Ovdje je osobito važno naglasiti kako neke preporuke i nalozi, u smislu složenosti, mogu biti relativno jednostavno provedive u okviru poslovanja jedne ustrojstvene jedinice ili čak jednog radnog mjesta, dok je za provođenje nekih drugih naloga i preporuka potrebno trajno obavljati čitav niz međusobno uvjetovanih poslova koji zahtijevaju vrlo visoke razine stručnosti i koordiniranosti kako donositelja odluka tako i nadležnih radnika, odnosno službenika.
Stoga će, u slučaju kad i ako DUR krene u pokretanje prekršajnih postupaka u smislu prethodno navedenoga, za određene radne procese u obuhvatu revizije biti prijeko potrebno poduzeti neke radnje i postupke koji svakako nadilaze, usuđujemo se komentirati, uhodane radne zadatke u okviru postojećih sistematizacija radnih mjesta i međusobne suradnje različitih ustrojstvenih jedinica unutar subjekta revizije.
Vedran Vukobrat, dipl. iur.
LIBUSOFT CICOM d.o.o.
Upute za priprema financijskog izvješća od siječnja do lipnja 2019
Aktualno za korisnike, ObavijestiObjavljeno 01.07.2019.
Prema Okružnici Ministarstva financija od 28. lipnja 2019. godine u prilogu vam donosimo Upute te proces za sastavljanje financijskih izvještaja za razdoblje 01.01.2019.-30.06.2019. godine iz LC aplikacija.
Rok za predaju financijskih izvještaja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunske korisnike državnog proračuna i proračunske korisnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave je 10. srpnja 2019.g., dok je rok za predaju konsolidiranih financijskih izvještaja za proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave- razina 23 i za razdjel državnog proračuna-razina 12, 22. srpnja 2019.g.
Posebnu pozornost obratite na obvezne Bilješke uz financijska izvješća, popunjavanje podataka o broju zaposlenih gdje su u broj zaposlenih u obrazac PR-RAS uključene i osobe zaposlene kroz mjere aktivne politike zapošljavanja, te sve vezano uz e-Račune u javnoj nabavi gdje posebno ističemo računovodstvenu evidenciju naknade korištenja certifikata na osnovnom računu 32999 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja i naknadu za korištenje servisa e-Račun za državu s računovodstvenom evidencijom na osnovnom računu 32389 Ostale računalne usluge.
Upute te proces za sastavljanje financijskih izvještaja za razdoblje 01.01.2019.-30.06.2019. godine iz LC aplikacija.
Ostale detalje Okružnice proučite na web stranici Ministarstva financija:
https://www.mfin.hr/hr/upute-za-sastavljanje-financijskih-izvjestaja-proracuna-i-proracunskih-korisnika-2019
Evidencija komunalne infrastrukture – provedba kroz Registar nekretnina (napredna obuka)
LC EdukacijeNapredna obuka održat će se u rujnu 2019.
Novi Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 68/18 i 110/18) na snazi je već skoro godinu dana (od 4. kolovoza 2018.) ali, za neke odredbe ovih dana istječe rok pa je ovaj Zakon ponovo u fokusu zanimanja. Obveza ustroja evidencije komunalne infrastrukture jedna je od njih i treba je ispuniti do 4. kolovoza 2019. U praksi se pokazalo da postoje brojne nedoumice i kod mnogih je obveznika provedba zastala na njima. Što točno treba poduzeti i kojim redom da bi se obveza ispunila na vrijeme i sukladno odredbi, razjasnit ćemo na naprednoj obuci Evidencija komunalne infrastrukture – provedba kroz Registar nekretnina koja će se održati u Zagrebu, u rujnu 2019.
Projekti infrastrukture pokretač su gospodarstva, ali nove infrastrukture mogu se graditi tek nakon što su upisane u ZK i ucrtane u katastru, a na nepotpunoj i pravno neuređenoj dokumentaciji padaju i projekti financirani iz EU sredstava.
Pokrenite provedbu i uredite imovinsko-pravno stanje komunalne infrastrukture. Sve što vam treba obradit će naši stručni konzultanti LC- a, Mladen Kolarek, ing. geod. – stručni konzultant u društvu LIBUSOFT CICOM i Vedran Vukobrat, dipl. iur. – pravni savjetnik u društvu LIBUSOFT CICOM.
NAPOMENA:
Cijena napredne obuke za jedan dan je 560,00 kn + PDV (700,00 kn s uključenim popustom od 20%) po sudioniku/radionici.
Plaćanje se vrši po ispostavljenom računu nakon održane napredne obuke – radionice.
Premium korisnici prema Općim uvjetima poslovanja, usluga 21., imaju pravo na besplatne napredne obuke – radionice za neograničen broj korisnika.
Ukoliko se odlučite sudjelovati na radionici, molimo Vas da najkasnije tri dana (72 sata) prije održavanja obuke izvršite prijavu sudionika isključivo putem priložene PRIJAVNICE.
Obzirom da je broj sudionika ograničen, u slučaju prijave za sudjelovanje, a ne pojavljivanja i neotkazivanja bez obavijesti:
– u minimalnom roku od 48 sata prije termina održavanja, naplaćuje se kotizacija u iznosu 50% od navedene vrijednosti edukacije
– u minimalnom roku od 24 sata prije termina održavanja, naplaćuje se kotizacija u punom iznosu.
U cijenu napredne obuke/seminara/radionice uključeni su radni materijali i prigodna zakuska.
Za sve dodatne informacije slobodno nas kontaktirajte na telefon 01/6599-555 ili e-mail info@spi.hr.
Polugodišnja predaja financijskih izvještaja
Aktualno za korisnike, Zakonske novostiObjavljeno 13.06.2019.
Za sve JLSP(R)S kao i za njihove proračunske i izvanproračunske korisnike te za proračunske i izvanproračunske korisnike državnog proračuna bliži se vrijeme predaje polugodišnjih financijskih izvještaja za razdoblje od 01.01 do 30.06.
Obvezni izvještaji za predaju kroz polugodišnje razdoblje su izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima (PR-RAS) i izvještaj o obvezama. Obrasce financijskih izvještaja moguće je preuzeti s internetskih stranica FINA-e (https://www.fina.hr/godisnji-financijski-izvjestaji/obrasci) ili Ministarstva financija (https://www.mfin.hr/hr/financijsko-izvjestavanje-1-2). Po popunjavanju isti se predaju u FINA-u.
Rok za predaju predmetnih izvještaja je slijedeći: 10 dana od isteka izvještajnog razdoblja za proračunske korisnike državnog proračuna, JLP(R)S i njihove proračunske korisnike i 20 dana od isteka izvještajnog razdoblja za izvanproračunske korisnike državnog proračuna i izvanproračunske korisnike JLP(R)S. Dok je rok za predaju konsolidiranih izvještaja za JLP(R)S 20 dana od isteka razdoblja izvještavanja.
Ministarstvo financija na svojim će internetski stranicama objaviti Okružnicu o sastavljanju i predaji financijskih izvještaja proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika za polugodišnje razdoblje, sa svim detaljnim informacijama potrebnim za sastavljanje i predaju financijskih izvještaja. Napominjemo kako su aktualne i okružnice iz prethodnih godina.
Sudjelovali smo na 4. međunarodnoj konferenciji Digitalizacija vodnog gospodarstva
NovostiObjavljeno 15.07.2019.
U petak 12. srpnja, u Kristalnoj dvorani hotela Westin, održana je konferencija Digitalizacija vodnog gospodarstva. U nekoliko izlaganja i panel rasprava napravljen je rezime prvih šest mjeseci ove godine u pogledu novih projekata, reformi i zakona u spomenutom području.
Više od 200 sudionika, mahom komunalnih društava te predstavnika JLS iz Hrvatske, BiH, Slovenije i Srbije, europske strukovne udruge te zastupnike Europskog parlamenta pozdravio je ispred organizatora glavni urednik časopisa Komunal Marijan Kavran otvorivši konferenciju.
Među gostima su bili zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Olivera Majić, državni tajnik Ministarstva zaštite okoliša i energetike Mario Šiljeg, predsjednik Hrvatske grupacije vodovoda i kanalizacije HGVIK Ivan Jukić, zastupnik u EU parlamentu Tomislav Sokol, predsjednik Akademije tehničkih znanosti Hrvatske Vladimir Andročec, član Vijeća Hrvatskog društva za zaštitu voda Dražen Vouk koji su se kratko i obratili prisutnima.
Između ostalog istaknuto je da prema zalihama vode od 27.000 m3 po stanovniku Hrvatska zauzima prvo mjesto u EU što je izazvalo svojevrstan osjećaj ponosa među prisutnima. Mada je odmah zatim naglašeno i to da je javnost u Hrvatskoj nedovoljno senzibilizirana o značaju i ulozi vode za održivi razvoj i pozicioniranje gospodarstva.
„Kada je riječ o vodnom gospodarstvu u RH, to jedno od najpropulzivnijih područja u koje se ulažu ogromne količine novca, prvenstveno zbog veličine planiranih projekata. Svaki projekt treba sagledati individualno, a to zna potrajati i nerijetko se znaju potkrasti pogreške. Treba voditi računa da se radi o europskim sredstvima, svaka kuna koji dođe je plus za našeg korisnika“, rekao je državni tajnik Ministarstva zaštite okoliša i energetike Mario Šiljeg.
Na ovom značajnom skupu održana su dva panela i održana brojna izlaganja, a LC je predstavio Vedran Vukobrat, dipl. iur., pravni savjetnik u LC-u tumačeći aktualne zakonske odredbe i predstavivši nekoliko relevantnih projekata LC-a zanimljivih ovom auditoriju.
e-Račun u javnoj nabavi (prema Okružnici Ministarstva financija)
NovostiNa što se odnosi i kako tumačiti Zakon o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi donosimo u Izvatku iz Okružnice o sastavljanju i predaji financijskih izvještaja proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna te proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna JLP(R)S za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2019. objavljene od strane Ministarstva financija 28. lipnja ove godine.
VI. e-Račun u javnoj nabavi
Temeljem Zakona o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi (Narodne novine, broj 94/18) dana 1. srpnja 2019. na snagu stupa obveza izdavanja elektroničkih računa u postupcima javne nabave. Već od 1. prosinca 2018. naručitelji su bili obvezni primati elektronički račun ukoliko im dobavljač isti pošalje umjesto papirnatog računa. Elektronički račun (e-Račun) predstavlja račun izdan, prenijet i zaprimljen u strukturiranom elektroničkom formatu koji sadrži sve propisane obvezne stavke računa te je usklađen sa zakonskom regulativom i propisanim europskim standardima koji ga ureduju. U smislu ovoga Zakona račun zaprimljen putem elektroničke pošte u PDF formatu ne smatra se elektroničkom ispravom.
Obveznici primjene e-Računa su svi obveznici primjene Zakona o javnoj nabavi, odnosno javni i sektorski naručitelji definirani zakonom kojim se ureduje javna nabava, gospodarski subjekti koji izvršavaju ugovor o javnoj nabavi ili su isporučitelji u jednostavnim nabavama (dobavljači naručitelj a u sustavu javne nabave) te informacijski posrednici koji pružaju usluge razmjene elektroničkih računa i pratećih isprava u postupcima javne nabave.
Područje primjene e-Računa odnosi se na cjelokupnu javnu nabavu, što, osim nabave velikih vrijednost i, podrazumijeva i postupke jednostavne nabave roba i usluga te provedenih projektnih natječaja procijenjene vrijednosti manje od 200.000,00 kuna te radova procijenjene vrijednosti manje od 500.000,00 kuna. Obveza primjene e-Računa odnosi se i na postupke izdavanja narudžbenice gospodarskom subjektu ako narudžbenica ima sva bitna obilježja ugovora ili kad se plaćanje vrsi temeljem ponude, dakle i na nabave male vrijednosti. Tako će primjerice za usluge cateringa za Ministarstvo XY u iznosu od 3.000 kn naručene putem narudžbenice, pružatelj usluge biti obvezan izdati e-Račun.
Zakon o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi ne primjenjuje se na:
Proces izdavanja i zaprimanja elektroničkih računa odvija se putem informacijskih posrednika. Sukladno Zakonu o elektroničkom izdavanju račun a u javnoj nabavi, javni naručitelji obvezni su usluge informacijskog posredništva zaprimanja i s lan ja elektroničkih računa povjeriti FINA-i kojoj je dodijeljena uloga informacijskog posrednika za državu. Ukoliko je obveznik javne nabave javni naručitelj koji je izuzet iz obveze korištenja FINA-e kao svog informacijskog posrednika ili sektorski naručitelj, za razmjenu e-Računa može odabrati FINA-u ili nekog drugog informacijskog posrednika registriranog na području Republike Hrvatske ili druge države članice Europske unije. Sukladno Zakonu o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi javni naručitelji koji su izuzeti iz obveze korištenja FINA-e kao svog informacijskog posrednika smatraju se jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i tijela javnog prava koja u iznosu većem od 50% financira jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili su podložna upravljačkom nadzoru od strane jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili je vise od polovine članova njihovih upravnih, upravljačkih ili nadzornih tijela imenovala jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Svi elektronički računi naslovljeni na javne naručitelje, neovisno o tome je li financijski posrednik naručitelja FINA ili neki drugi posrednik, moraju biti razmijenjen i kroz centralnu platformu za razmjenu elektroničkih računa kod FINA-e, odnosno kroz FINA-in servis e-Račun za državu. Jedan od preduvjeta korištenja servisa e-Račun za državu, odnosno same razmjene elektroničkih računa, je posjedovanje digitalnih certifikata. Digitalni certifikati koriste se za uspostavu sigurne veze prema centralnoj platformi i elektroničko potpisivanje poruka u komunikaciji korisnika servisa e-Račun za državu. Digitalni certifikati, koji doka zuju primateljima elektroničkog računa da je elektronički račun koji su zaprimi li autentičan, mogu se nabaviti od FINA-e ili nekog drugog povjerljivog izdavatelja certifikata. Razdjeli državnog proračuna, njihovi proračunski korisnici, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te njihovi proračunski korisnici već posjeduju certifikate FINA-e za COP, RegZap, ePoreznu, za što FINA-i plaćaju naknadu u ovisnosti o definiranom modelu ugovora. Korištenje navedenih certifikata računovodstveno se evidentira na osnovnom računu 32999 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja.
Stoga, naručitelji koji koriste FINA-ine servise za zaprimanje, prihvat ili odbijanje te slanje elektroničkih računa, nisu obavezni kupovati novi digitalni certifikat s obzirom da im vazi postojeći koji plaćaju u okviru e-paketa za druge FINA-ine i ostale javne elektroničke usluge, te pomoću njega pristupaju servisu e-Račun za državu.
Naručitelji koji su odabrali drugog informacijskog posrednika za razmjenu elektroničkih računa, također se moraju registrirati na servis e-Račun za državu sukladno Pravilniku o tehničkim elementima, izdavanju i razmjeni elektroničkog računa i pratećih isprava u javnoj nabavi (Narodne novine, broj 32/19 ), a za razmjenu elektroničkih računa koriste tehničke preduvjete koje propisuje odabrani informacijski posrednik.
Pravilnikom o vrsti i visini naknada za usluge zaprimanja i slanja elektroničkih računa za javne naručite (je u javnoj nabavi (Narodne novine, broj 32/19) utvrđene su vrsta i visina naknada koju FINA naplaćuje javnim naručiteljima za usluge informacijskog posredništva i korištenja centralne platforme. Visina naknade za uslugu korištenja centralne platforme od strane javnih naručitelja, odnosno organizacijske jedinice javnih naručitelja FINA-i se placa mjesečno u iznosu od 10,00 kuna.
Naknada za korištenje servisa e-Račun za državu računovodstveno se evidentira na osnovnom računu 32389 Ostale računalne usluge.
Javni naručitelji koji su zakonskim odredbama izuzeti od obveze povjeravanja usluga informacijskog posredništva zaprimanja i slanja elektroničkih računa povjeriti FINA-i, a za informacijskog posrednika su odabrali FI NA-u, uslugu korištenja centralne platforme također plaćaju mjesečno u iznosu od 10,00 kuna.
Visina naknade za obavljanje usluge informacijskog posredništva slanja elektroničkih računa i pratećih isprava za javne naručitelje određena je Pravilnikom prema broju poslanih elektroničkih računa javnog naručitelja.
Oni javni naručitelji koji su zakonskim odredbama izuzeti od obveze povjeravanja usluga informacijskog posredništva zaprimanja i slanja elektroničkih računa FINA-i, te su odabrali drugog informacijskog posrednika za obavljanje spomenutih usluga, plaćaju naknadu koju su s odabranim informacijskim posrednikom ugovorili, a koja se može razlikovati od visina naknada definiranih Pravilnikom o vrsti i visini naknada za usluge zaprimanja i slanja elektroničkih računa za javne naručitelje u javnoj nabavi. I u tom slučaju naručitelji će naknadu posredniku za pružanje usluga informacijskog posredništva zaprimanja i slanja elektroničkih računa evidentirati na osnovnom računu 32389 Ostale računalne usluge.
Za gospodarske subjekte koji šalju mali broj računa (npr. OPG ili mali dobavljači) izrađena je portalska aplikacija putem koje se e-Računi kreiraju, potpisuju, šalju i zaprimaju pojedinačno. Jedini preduvjet za korištenje servisa e-Računa putem navedene portalske aplikacije je da gospodarski subjekt ima FINA-ine digitalne certifikate na FINA e-kartici ili CoBranding kartici/tokenu banke s kojom Fina ima ugovor o poslovnoj suradnji za uslugu e-Račun te pristup Internetu.
Dodijeljeni prvi bodovi za izobrazbu u području javne nabave
NovostiObjavljeno 09.07.2019.
U LC-u je, u petak, 05.07. održano prvo jednodnevno usavršavanje iz područja javne nabave u trajanju od osam nastavnih sati.
Sukladno Pravilniku o izobrazbi iz područja javne nabave, sudionici su ovim redovitim usavršavanjem ostvarili pravo na 8 bodova. Da podsjetimo, potrebno je prikupiti najmanje 32 boda u razdoblju od tri godine od datuma početka valjanosti važećeg certifikata kako bi isti mogli obnoviti za sljedeće tri godine.
Maja Kuhar, zamjenica državnog tajnika, Središnji državni ured za središnju javnu nabavu i Nikolina Bačurin, direktorica Public Tenders d.o.o., predavačice (trenerice u području javne nabave) koje su održale izobrazbu suvereno su prenijele znanje pažljivim sudionicima.
Gosti predavačima bili su Mijo Čavlina, konzultant za javnu nabavu, LIBUSOFT CICOM d.o.o. i Martina Bogner, voditeljica pravnog odjela, LIBUSOFT CICOM d.o.o.
Nastavni program sukladan je Pravilniku o izobrazbi u području javne nabave (NN br: 65/2017) a potvrdu za obnavljanje certifikata za javnu nabavu izdaje LIBUSOFT CICOM d.o.o. ovlašteni nositelj programa izobrazbe u sustavu javne nabave (Evidencijski broj: 78).
Nova Uredba o uredskom poslovanju – uvod u istinsku digitalnu transformaciju?
NovostiObjavljeno 02.07.2019.
Dana 19. lipnja 2019. na portalu e-Savjetovanja osvanuo je prijedlog očekivane nove Uredbe o uredskom poslovanju (dalje u tekstu: Prijedlog), a isti se u bitnome može svesti na jednu sintagmu – potpuna digitalna transformacija uredskog poslovanja za sve obveznike primjene. Što to znači? Ukratko, pokušajmo umjesto dobro poznatih omota spisa koji katkada sadrže svega nekoliko listova formata A4, a katkada mogu biti uvezani i sadržavati kilograme različitih projektnih dokumentacija, zamisliti digitalne datoteke kojima pristupamo te koje obrađujemo i otpremamo (gotovo) isključivo putem računala, odnosno računalne aplikacije.
Pročitajte cijeli članak >>>
Stižu prve ocjene Web aplikacije Uredsko poslovanje
NovostiObjavljeno: 02.07.2019.
Novu web verziju, aplikacije Uredsko poslovanje, ili popularnije Web 223, u svojoj svakodnevnoj rutini koristi nekoliko pilot korisnika i već, nakon nešto više od tjedan dana, od njih stižu pozitivne ocjene. Na to smo iznimno ponosni jer se potvrđuje da su upravo naši zajednički napori jamstvo dobrog rezultata.
Upravo su sugestije naših korisnika koje smo dobili na fokus grupama i prethodnim testiranjima bile dragocjene smjernice za finalni izgled aplikacije. Željeli smo znati koji su to izazovi s kojima se svakodnevno susreću i kako izgleda njihov dan. Tako smo uspjeli bolje razumjeti kako učiniti da nova aplikacija što više olakša i ubrza rad stvarajući pri tome više vremena za, primjerice, rad sa strankama ili neku drugu zadaću koju također svakodnevno imaju na svojem radnom stolu.
Potrudili smo se da u web verziji razlike svedemo na najmanju moguću mjeru. Zadržali smo sve dosadašnje funkcionalnosti, ali i dodali neke nove. I dalje se radi o dobro poznatoj aplikaciji, samo se tehnologija promijenila nabolje.
Web 223 jednostavno se instalira, i nije potrebna nova oprema. Ususret novoj Uredbi o uredskom poslovanju ide i ovaj korak jer će svi specifični zakonski i drugi propisi u aplikaciju stizati automatski.
Osim bržeg i komfornijeg rada web aplikacija sada ima cijeli niz novih mogućnosti koje zbog tehnoloških ograničenja prije nisu bile dostupne. Neke od njih često su sami korisnici tražili:
I to nije sve, nova verzija dolazi bez ikakve dodatne naknade – potpuno besplatno
Početkom kolovoza omogućit ćemo svima koji žele što prije prijeći na novu verziju da postanu prvi korisnici u redovitoj primjeni. Ukoliko ste to vi, prijavite se već sad.
Vi samo radite svoj posao. O aplikaciji web 223 mi vodimo brigu.
Sagledajte sve iz najšire perspektive
NovostiLC Konferenciji Panorama radujemo se svakog rujna tek 19 godina. Ipak, dovoljno je iskustva za pripremu velikog događaja koji ćemo s nestrpljenjem cijelo ljeto iščekivati. Ni ovaj put neće izostati obilje konstruktivnih i konkretnih sadržaja, ali ni dobro poznate zabave.
Predavanja i događanja više je nego ikad. Svoje sudjelovanje i nastup potvrdili su brojni cijenjeni gosti i stručni predavači, pa pripremamo brojne aktualne teme.
Uz Konzultantsko savjetovanje, Savjetovanje pročelnika JLPRS, brojne kvalitetne LC stručne radionice i poznati Kutak znanja, ove godine po prvi put tu je i Technology Day namijenjen svim partnerima i kolegama iz IT-a.
Baš kad ste pomislili da bolje, više i šire ne može, mi spremamo iznenađenja. Moći ćete se odmoriti i podružiti u VR relax roomu, a zabavni program ostavljamo za iznenađenje.
Zato nam se pridružite od 25. do 27. rujna u Hotelu Panorama Zagreb i sagledajte sve iz najšire perspektive.
Vidimo se krajem rujna.
Više o LC konferenciji Panorama www.lc-panorama.com
U Zagrebu održan seminar o prisilnoj naplati gradskih i općinskih prihoda
NovostiObjavljeno: 18.06.2019.
Ni najveće ovogodišnje vrućine nisu spriječile zainteresirane za teme o prisilnoj naplati da do posljednjeg mjesta popune veliku dvoranu u zagrebačkom hotelu Aristos gdje je, 14. lipnja, održan veliki seminar.
Nije ni čudo uzme li se u obzir da su gradovi i općine dužni provoditi potpunu i pravodobnu naplatu svih svojih prihoda jer je Zakon o proračunu vrlo izričit u prekršajnim odredbama. A i nove ovlasti Državnog ureda za reviziju bile su prilično zanimljive sudionicima koji su mahom predstavnici jedinica lokalne samouprave.
Teme koje obuhvaća Zakon o komunalnom gospodarstvu i primjena Općeg poreznog zakona za gotovo sva javna davanja u nadležnosti naših gradova i općina bile su još jedno područje zanimanja vrlo aktivne diskusije.
Stručni predavači Zinka Bulka, dipl. iur., sutkinja Županijskog suda u Velikoj Gorici, Daria Pugel, dipl. iur., sutkinja Upravnog suda u Rijeci, Vedran Juričić, dipl. iur., sudac Upravnog suda u Rijeci i Vedran Vukobrat, dipl. iur., pravni savjetnik u LIBUSOFT CICOM imali su pune ruke posla.
Pitanja su stizala sa svih strana i vezana uz sve teme. No, na sva je pitanja dat odgovor pa se još jednom potvrdilo pravilo da našim seminarima upravo živa diskusija čini jedinstven i neponovljiv sadržaj vrijedan toga da se i za ljetne žege dođe u Zagreb kao što su to učinili mnogi sudionici koji su došli iz svih krajeva Hrvatske.
Web aplikacija Uredsko poslovanje prošla je na važnom testu – Uskoro spremna za korištenje
NovostiObjavljeno: 14.06.2019.
Naša najzastupljenija aplikacija Uredsko poslovanje, poznata i kao 223, stiže uskoro u novom izdanju – kao web aplikacija. Tim naših stručnjaka marljivo je radio na ovoj novini kako bi za sve korisnike osigurali brži, kvalitetniji, fleksibilniji i komforniji rad.
Zadržali smo sve dosadašnje funkcionalnosti, ali i dodali neke nove, za koje smo uvjereni da će vam se svidjeti.
Da bismo to sa sigurnošću utvrdili, zamolili smo upravo naše korisnike da nam pomognu. Aplikaciju su, u nekoliko fokus grupa koje smo održali u zadnjih mjesec dana, isprobali korisnici koji u svom svakodnevnom radu intenzivno koriste 223. Iznimno smo ponosni na rezultate jer su svi nakon testiranja željeli znati kad će web 223 u redovitu primjenu. Neki su čak rekli da bi najradije odmah prešli na web verziju.
To je i razumljivo kad su gotovo sve zadatke korisnici rješavali brže, a neke čak ocijenili jednostavnijim.
Sugestije i komentari koje smo dobili uvelike su nam pomogli da finaliziramo i izbrusimo aplikaciju kako bi korištenje i prelazak na novu verziju za sve korisnike bio što jednostavniji.
Tijekom narednih mjesec-dva web 223 testirati će pilot korisnici, a nakon toga u planu je puštanje u redovitu primjenu. Bez brige, najavit ćemo prelazak na novu verziju na vrijeme i dati vam sve potrebne upute i informacije.
Hvala svim sudionicima fokus grupa na angažmanu i pomoći. Učinili ste novo Uredsko poslovanje boljim.
Novi Zakon o državnom uredu za reviziju – mogućnost sankcioniranja subjekata revizije
NovostiNovi Zakon o Državnom uredu za reviziju stupio je na snagu 21. ožujka 2019. i njime se, u odnosu na prethodni zakon, dodaju ili podrobnije određuju nadležnost Državnog ureda za reviziju (DUR) i subjekti revizije, upravljanje DUR-om, provedba naloga i preporuka i prekršajne odredbe. Utvrđuju se, također, i vrste revizije u skladu s revizijskim standardima Međunarodne organizacije vrhovnih revizijskih institucija (INTOSAI). Bitna novina, u odnosu na dosadašnje uređenje, jest da je DUR nadležan za reviziju Hrvatske narodne banke.
Što obuhvaća revizija, koje su obveze subjekata revizije i kakve su prekršajne odredbe te najčešće nepravilnosti pročitajte u članku koji je za vas priredio Vedran Vukobrat, dipl. iur., stručni konzultant u LC-u
Pročitajte cijeli članak >>>
Program usavršavanja – Produžite certifikat za javnu nabavu
NovostiUpišite redoviti program usavršavanja u području javne nabave Izmjene ugovora i okvirnih sporazuma, upotpunjenje i pojašnjenje ponuda, praksa DKOM-a u trajanju od 8 nastavnih sati i produžite certifikat.
Nastavni program sukladan je Pravilniku o izobrazbi u području javne nabave (NN br: 65/2017) i sadrži teme:
Predavačice – trenerice u području javne nabave:
Gosti predavačima:
Potvrdu za obnavljanje certifikata za javnu nabavu izdaje LIBUSOFT CICOM d.o.o. ovlašteni nositelj programa izobrazbe u sustavu javne nabave (Evidencijski broj: 78)
Edukacija će se održati 5. srpnja 2019. u prostorijama tvrtke LIBUSOFT CICOM, Remetinečka cesta 7a, Zagreb
Informacije: mijo.cavlina@spi.hr, martina.bogner@spi.hr
Detaljan raspored predavanja pogledajte OVDJE
NAPOMENA:
Novi Zakon o državnom uredu za reviziju -mogućnost sankcioniranja subjekata revizije
Aktualno za korisnike, Zakonske novostiDržavni ured za reviziju je na temelju odredbe članka 53.a Ustava Republike Hrvatske (NN 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 76/10 i 05/14) u svom radu samostalna i neovisna najviša revizijska institucija Republike Hrvatske, a osnivanje, ustrojstvo, nadležnost i način rada Državnog ureda za reviziju (dalje u tekstu: DUR) uređuju se zakonom.
Novi Zakon o Državnom uredu za reviziju (25/19, dalje u tekstu: Zakon) stupio je na snagu 21. ožujka 2019. i njime se, u odnosu na prethodni zakon, dodaju ili podrobnije određuju nadležnost DUR-a i subjekti revizije, upravljanje DUR-om, provedba naloga i preporuka i prekršajne odredbe. Također, citiranim Zakonom se utvrđuju vrste revizije u skladu s revizijskim standardima Međunarodne organizacije vrhovnih revizijskih institucija (INTOSAI), a kao bitnu novinu u odnosu na dosadašnje uređenje valja navesti da je DUR nadležan za reviziju Hrvatske narodne banke.
Međutim, ne ulazeću u ustrojstvo, nadležnost i odredbe koje se tiču rada i funkcioniranja DUR-a, u nastavku se daje osvrt na neke bitne novine u odnosu na dosadašnje poslovanje istoga, s posebnim naglaskom na one odredbe koje bi mogle imati značajne posljedice na poslovanje kako jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave tako i njihovih proračunskih korisnika. U ovom smislu valja istaknuti odredbe Zakona koje se odnose na provedbu naloga i preporuka po obavljenim revizijama, odnosno mogućnosti sankcioniranja onih subjekata revizije koji propuste postupiti po nekom nalogu ili preporuci DUR-a.
Što obuhvaća revizija?
U smislu citiranog Zakona, revizija obuhvaća provjeru dokumenata, isprava, izvješća, sustava unutarnjih kontrola, računovodstvenih, financijskih i drugih postupaka te drugih evidencija radi izražavanja mišljenja jesu li godišnji financijski izvještaji sastavljeni u skladu s mjerodavnim financijsko-izvještajnim i pravnim okvirom. Revizija također obuhvaća postupak ocjenjivanja jesu li aktivnosti, financijske transakcije i informacije u svakom bitnom pogledu u skladu s mjerodavnim propisima kojima se uređuje poslovanje subjekta revizije, kao i postupak ocjenjivanja ostvaruju li se programi, projekti i aktivnosti subjekta revizije učinkovito odnosno prema načelima ekonomičnosti, djelotvornosti i svrsishodnosti.
Međutim, iako se pojam revizije uglavnom povezuje s navedenom provjerom financijskih dokumenata u smislu prethodnog odlomka, obuhvat revizije je svakako puno širi i potencijalno može obuhvatiti gotovo svaki aspekt poslovanja subjekta revizije. Iz uvida u internetske stranice DUR-a tako proizlazi da su, između ostaloga, provedene revizije učinkovitosti upravljanja i raspolaganja nekretninama lokalnih jedinica, upravljanja poljoprivrednim zemljištem, sustava javne nabave u trgovačkim društvima, održavanje nerazvrstanih cesta i naplate prihoda u lokalnim jedinicama.
Naravno, iako nisu navedena sva područja obuhvata revizije u proteklim razdobljima, iz navedenog je jasno kako je doseg zahvata revizije izrazito širok, složen i multidisciplinaran, a provedba preporuka i naloga DUR-a, pored navedenih provjera financijskih dokumenata i izvješća, često podrazumijeva poduzimanje niza kompleksnih pravnih radnji i procesa kako bi se neki od danih naloga i preporuka izvršili.
Obveze subjekata revizije
Prije svega, za potrebe obavljanja revizije zakonski predstavnik subjekta revizije obvezan je u bitnome ovlaštenom državnom revizoru staviti na raspolaganje traženu dokumentaciju i informacije te istome omogućiti uvid u klasificirane dokumente. Po obavljenoj reviziji ovlašteni državni revizori sastavljaju nacrt izvješća o istoj koji se dostavlja zakonskom predstavniku subjekta revizije na očitovanje.
Iako nalozi i preporuke revizije ne predstavljaju novost u smislu novog Zakona, bitna novinu u odnosu na dosadašnje normativno uređenje predstavlja okolnost kako propuštanje postupanja po danim nalozima i preporukama DUR-a može implicirati prekršajnu odgovornost, kako za subjekt revizije tako i za zakonskog predstavnika subjekta.
Prekršajne odredbe
U članku 35. DUR-a propisano je kako će se novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 50.000,00 kuna kazniti za prekršaj subjekt revizije odnosno subjekt na kojega se odnosi dani nalog i/ili preporuka, ako općim propisom o prekršajima nije isključena njihova prekršajna odgovornost, za sljedeće prekršaje:
Ukoliko subjekt revizije ne provede naloge i preporuke ili propusti dostaviti plan provedbe naloga i preporuka u propisanom roku, utoliko će o navedenim okolnostima DUR obavijestiti nadležno državno odvjetništvo kao ovlaštenog podnositelja optužnog prijedloga.
Najčešće nepravilnosti
Iz Izvješća o obavljenoj financijskoj reviziji lokalnih jedinica iz prosinca 2018. dostupnog na internetskim stranicama DUR-a proizlazi kako je za svaku lokalnu jedinicu obuhvaćenu revizijom, izraženo mišljenje o financijskim izvještajima i mišljenje o usklađenosti poslovanja, i to na način da je o financijskim izvještajima izraženo 35 bezuvjetnih, 34 uvjetna i dva nepovoljna mišljenja, dok je o usklađenosti poslovanja izraženo je 18 bezuvjetnih i 53 uvjetna mišljenja.
Iz citiranog Izvješća proizlazi kako Proračuni nekih lokalnih jedinica nisu doneseni prema propisanim proračunskim klasifikacijama i nisu sveobuhvatni, jer ne sadrže višak ili manjak prihoda i primitaka iz prethodnih godina ni vlastite i namjenske prihode proračunskih korisnika.
Nadalje, u području računovodstvenog poslovanja nepravilnosti se odnose na ustrojavanje i vođenje poslovnih knjiga, evidentiranje poslovnih događaja te na manjkavosti u popisima imovine i obveza, a tako utvrđene nepravilnosti u računovodstvenom poslovanju utjecale su na točnost i istinitost podataka u financijskim izvještajima. Također, kod pojedinih lokalnih jedinica masa sredstava za plaće veća je od propisane, dok neke jedinice nisu propisale uvjete, kriterije i procedure za dodjelu donacija, niti su za odabir programa odnosno projekata provodile javne natječaje.
U kontekstu javne nabave korisno je naglasiti kako Pojedine lokalne jedinice nisu donijele plan nabave ili plan nije donesen u propisanom roku te kako od jednostavne nabave nisu poštivane procedure propisane unutarnjim aktom.
U konačnici, uvažavajući kompleksnost međusobno povezanih radnji i procesa te nepredvidivost ishoda istih radnji, osobito valja istaknuti kako je DUR utvrdio da za dospjela potraživanja mjere naplate nisu poduzimane ili mjerama naplate nisu obuhvaćene pojedine vrste potraživanja te da pojedini namjenski prihodi nisu utrošeni za propisane namjene, nego za druge proračunske potrebe.
Zaključno promišljanje
Većina subjekata revizije upoznata je s radom DUR-a i može se zaključiti kako, barem što se tiče predmeta revizije, novi Zakon ne donosi osobite promjene u tom smislu. Međutim, ne ulazeću u druge promjene koje se odnose na unutarnje ustrojstvo ili područje nadležnost DUR-a, upravo prekršajne sankcije predstavljaju najveću novinu, a ujedno i najveću potencijalnu opasnost za izrazito širok krug različitih subjekata revizije.
Ovdje je osobito važno naglasiti kako neke preporuke i nalozi, u smislu složenosti, mogu biti relativno jednostavno provedive u okviru poslovanja jedne ustrojstvene jedinice ili čak jednog radnog mjesta, dok je za provođenje nekih drugih naloga i preporuka potrebno trajno obavljati čitav niz međusobno uvjetovanih poslova koji zahtijevaju vrlo visoke razine stručnosti i koordiniranosti kako donositelja odluka tako i nadležnih radnika, odnosno službenika.
Stoga će, u slučaju kad i ako DUR krene u pokretanje prekršajnih postupaka u smislu prethodno navedenoga, za određene radne procese u obuhvatu revizije biti prijeko potrebno poduzeti neke radnje i postupke koji svakako nadilaze, usuđujemo se komentirati, uhodane radne zadatke u okviru postojećih sistematizacija radnih mjesta i međusobne suradnje različitih ustrojstvenih jedinica unutar subjekta revizije.
Vedran Vukobrat, dipl. iur.
LIBUSOFT CICOM d.o.o.
LC na cITy upgrade konferenciji
NovostiObjavljeno 10.06.2019.
Sudjelovali smo na drugoj po redu konferenciji pod nazivom „cITy upgrade“ koja je se 7. lipnja 2019. održana u Velikoj vijećnici Grada Krka u organizaciji Udruge gradova. Ovo zanimljivo događanje okuplja sve koji aktivno sudjeluju u tehnološkom razvoju lokalne zajednice i žele odgovore i rješenja za izazove s kojima se susreću.
Na ovogodišnjoj konferenciji razgovaralo se o strateškim planovima razvoja digitalne uprave, povezivanju državnih i lokalnih razvojnih planova, te aktualnostima u razvoju dvije povezane ključne komunikacijske infrastrukture – širokopojasnom internetu (PRŠI) i 5G mobilnoj mreži. Predstavljeni su ponajbolji europski primjeri iz Švedske, Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva. Hrvatske su se institucije i tvrtke predstavile kroz niz kvalitetnih izlaganja i panel diskusija. U Q&A panelu: eRačun – Što morate znati? sudjelovao je direktor LC-a Marko Ignjatović predstavivši LC kao jednu od vodećih domaćih tvrtki koje su danas predvodnici digitalne transformacije.
Nove obveze prema zakonu o komunalnom gospodarstvu u žiži su zanimanja
NovostiObjavljeno 10.06.2019.
Iako je novi Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 68/18 i 110/18) na snazi već skoro godinu dana (od 4. kolovoza 2018.) tek sad je zanimanje za neke odredbe doseglo vrhunac. Tako je, primjerice, s obvezom donošenja Odluke o komunalnom redu te ustroju evidencije komunalne infrastrukture za koju rok istječe 4. kolovoza 2019.
U petak je, 7. lipnja, u zagrebačkom hotelu Panorama održan specijalistički seminar Komunalni red – Odluka o komunalnom redu i komunalna infrastruktura koji se bavio upravo gorućim temama vezanim uz Zakon o komunalnom gospodarstvu. Sudionici su do posljednjeg mjesta ispunili dvoranu što potvrđuje da je još jako puno dilema ostalo za razjasniti. Toga su se prihvatili vrsni stručnjaci – Ana-Marija Končić, voditeljica Zemljišnoknjižnog odjela Stalne službe u Sesvetama OGS Zagreb, Matko Lovreta, dipl. iur. – pročelnik Odjela za komunalne djelatnosti Grad Makarska, Vedran Vukobrat, dipl. iur. – pravni savjetnik u društvu LIBUSOFT CICOM i Mladen Kolarek, ing. geod. – stručni konzultatnt u društvu LIBUSOFT CICOM.
Podsjetimo, na teme koje su obrađene u sklopu programa. Ana-Marija Končić govorila ja o upisu komunalne infrastrukture, te iznijela praktična iskustva u vezi upisa nerazvrstanih cesta u zemljišne knjige. Mladen Kolarek predstavio je aplikativno rješenje za vođenje Evidencija komunalne infrastrukture, a prvi blok završio je Vedran Vukobrat s nekoliko pitanja oko proglašenja komunalne infrastrukture u smislu Zakona o komunalnom gospodarstvu.
U drugom je bloku nastavio s temom Odluke o komunalnom redu i općim aktima s osnova Zakona o komunalnom gospodarstvu. Matko Lovreta je detaljno obradio područje komunalnog reda, uz naglasak na provedbu prekršajnog postupka u kontekstu provedbe odredbi o komunalnom redu, te uz brojne praktične primjere i primjenjive obrasce za provođenje prekršajnog postupka.
Kako je koja tema došla na red tako su se sve više nizala pitanja sudionika. Razvila se dinamična diskusija koja je pridonijela kvaliteti ovog događaja. Upravo to, aktivno uključivanje sudionika, čini ovakve seminare vrijednim i jedinstvenim. Kada su prisutni kompetentni stručnjaci na svako pitanje stigne odgovor.
O kvaliteti obrađenih tema i područja naviše govori okolnost kako je u trećem bloku iza ručka rasprava potrajala čak do 16:00 sati.
Uvjereni smo da je, na osnovu informacija dobivenih na Specijalističkom seminaru Komunalni red – Odluka o komunalnom redu i komunalna infrastruktura, moguće dužnosti i obveze provesti zakonito, funkcionalno i svrsishodno.
Komparativni pregled sredstava za decentralizirane funkcije planiranih za 2018. i 2019. godinu
Aktualno za korisnike, Zakonske novostiZakonom o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (dalje u tekstu Zakon o financiranju JLP(R)S) i posebnim zakonima iz djelatnosti osnovnog i srednjega školstva, socijalne skrbi i zdravstva (2001.) te vatrogastva (2003.) bilo je propisano da se sredstava za financiranje određenih javnih potreba koja su dotad osiguravana u državnom proračunu Republike Hrvatske prenose na JLP(R)S (županije, Grad Zagreb, gradove i općine) u skladu s kriterijima i mjerilima za utvrđivanje bilančnih prava propisanim godišnjim odlukama o minimalnim financijskim standardima i godišnjom uredbom o načinu financiranja decentraliziranih funkcija te izračuna iznosa pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije JLP(R)S Vlade Republike Hrvatske. (dalje u tekstu Uredba).
Novim Zakonom o financiranju JLP(R)S (dalje u tekstu novi Zakon) nastavlja se financiranje javnih potreba s područja spomenutih djelatnosti iz udjela za decentralizirane funkcije iz prihoda od poreza na dohodak od 6% (članak 5. stavak 2. točka 3.), koji općina, grad, županija i Grad Zagreb, koji prema posebnim propisima financiraju decentralizirane funkcije raspodjeljuju prema djelatnostima (članak 5. stavak 3.). [1] Ako se iz tog udjela ostvari manje sredstava od iznosa utvrđenog godišnjim odlukama Vlade Republike Hrvatske o minimalnim financijskim standardima, JLP(R)S imaju pravo na pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije u iznosu koji im je potreban za minimalne financijske standarde za pojedinu decentraliziranu funkciju.
Novim Zakonom (članak 6.) propisano je da se udio za decentraliziranu funkciju koju JLP(R)S nisu preuzele, a za to imaju zakonsku mogućnost, iznimno raspodjeljuje u jednakim dijelovima na ostale preuzete decentralizirane funkcije na području jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave u iznosu koji im je potreban da ostvare minimalni standard za pojedinu navedenu funkciju.
Novim Zakonom (članak10.) propisano je da se pomoći izravnanja osiguravaju u državnom proračunu na razdjelima ministarstava nadležnih za svaku od navedenih djelatnosti. Naime, od 1. siječnja 2018. ukinuta je namjenska stopa poreza na dohodak za pomoći izravnanja od 16%, a pomoći se osiguravaju iz ukupnih prihoda državnog proračuna. Vlada Republike Hrvatske, kao i dosad, godišnjom uredbom utvrđuje način financiranja decentraliziranih funkcija i izračun pomoći za izravnanje decentraliziranih funkcija. Ako JLP(R)S ostvare više sredstava iz udjela za decentralizirane funkcije nego što je utvrđeno minimalnim financijskim standardima, višak mogu koristiti za financiranje tih preuzetih funkcija, ako pak ostvare više sredstava od pomoći izravnanja, višak su obvezne uplatiti na račun državnog proračuna u roku utvrđenom Uredbom. Taj je višak prihod državnog proračuna. JLP(R)S je dužna svakoj ustanovi raspodijeliti sredstva (iz dodatnog udjela u porezu na dohodak i pomoći izravnanja) u skladu s odlukama o minimalnim standardima i izvještavati nadležno tijelo o utrošenim sredstvima krajnjih korisnika u roku i na način propisanim odlukama i Uredbom. Ako tako ne bude postupala nadležno tijelo može joj privremeno obustaviti doznaku sredstava. U Uredbi su propisani postupak utvrđivanja pomoći i doznake sredstava izravnanja JLP(R)S iz državnog proračuna te izvještavanje nadležnih tijela. Tablični pregledi iznosa ukupnih bilančnih prava na sredstva po funkcijama i razinama preuzeti su iz posebnih odluka o minimalnim standardima. Treba istaknuti da iznos pomoći izravnanja za pojedinu decentraliziranu funkciju godišnje utvrđuju nadležna tijela državne uprave u suradnji s Ministarstvom financija po korisnicima pomoći izravnanja, prema kriterijima i mjerilima za svaku funkciju. Od utvrđenog mjesečnog iznosa bilančnih prava odbija se iznos ostvarenog poreza na dohodak iz dodatnog udjela poreza na dohodak za decentraliziranu funkciju za prethodni mjesec, a nedostajući iznos sredstava do mjesečne obveze podmiruje se od pomoći izravnanja. Pomoći izravnanja doznačuju se mjesečno iz državnog proračuna.
Analiza Zbrojnog pregleda sredstava za sve decentralizirane funkcije iz godišnjih uredbi za razdoblje od 2014. – 2018. po županijama i pojedinim funkcijama pokazuje da je za 2014. na razini Grada Zagreba, županija, gradova i općina bio planiran zbrojni iznos sredstava od 2.216,0 milijuna kuna (dalje u tekstu mil.kn.), za 2015. – 2.204,7 mil.kn., za 2016. – 2.194,8 mil.kn., a za 2017. – 2.195,0 mil.kn., što je manje nego za 2014. godinu. Usporedba zbrojnog pregleda za 2018. i 2019. pokazuje kako je za 2018. planirano 2.286,5 mil.kn., a za 2019. – 2.332,3 mil.kn. Iz toga je razvidno kako su tijekom promatranog razdoblja smanjena planirana sredstva za minimalne standarde u odnosu prema 2014. godini. Tek su u 2018. povećana sredstva u iznosu od 70,5 mil.kn., dok su za 2019. sredstva povećana za 116,3 mil.kn. u odnosu na 2014.
Iz analize po pojedinim prenesenim funkcijama vidi se da su u promatranom višegodišnjem razdoblju najviše smanjena sredstva za socijalnu skrb – domovima za starije i nemoćne. Naime, domovima za starije i nemoćne u 2014. bilo je planirano 174,9 mil.kn., u 2015. – 163,1 mil.kn., u 2016. i 2017. planiran je iznos od 153,2 mil.kn., u 2018. -164,5 mil.kn., a u 2019. iznos od 175,8 mil.kn. tj. na razini 2014. U svezi s izloženim ističemo da u ovoj djelatnosti nisu obuhvaćene tri županije – Zagrebačka, Krapinsko-zagorska te Virovitičko-podravska županija, koje prilikom prijenosa financiranja, nisu na svom području imale domove, te na činjenicu da se samo za domove, prilikom utvrđivanja osnovice sredstava za decentralizirane funkcije, koriste i prihodi za posebne namjene koje plaćaju korisnici domova, dok županija osigurava razliku između ukupnih rashoda domova i planiranih prihoda za navedene namjene.
U nastavku dajemo komparativni pregled sredstava planiranih za decentralizirane funkcije u 2018.prema Uredbi za 2018. [2] i Uredbi za 2019. [3], a na temelju šest posebnih Vladinih odluka o kriterijima i mjerilima za osiguranje bilančnih prava za financiranje minimalnog financijskog standarda javnih potreba u uvodno navedenim djelatnostima [4].
Iz Zbrojnog pregleda sredstava za minimalne standarde planiranih svim decentraliziranim funkcijama u 2019. u odnosu prema 2018. razvidan je rast sredstava od 2% , osim sredstava domovima za starije i nemoćne (rast 6,8%). Pri tomu su nominalno sredstva za navedene javne potrebe povećana za 11,3 mil.kn.
Analiziramo li raspodjelu sredstava planiranih za sve funkcije po razinama – jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2019. možemo uočiti, da je najveći rast sredstava u odnosu prema 2018. planiran Sisačko-moslavačkoj županiji ( 4,6%), Splitsko – dalmatinskoj (3,7%), Brodsko-posavskoj županiji (3,4%). Manje sredstava nego za 2018. planirano je Primorsko-goranskoj županiji i za Grad Zagreb. Ostale županije imale su rast od 2% u odnosu prema 2018. ili su sredstva planirana s minimalnim rastom od 1,1% do 1,8%.
Iz analize sredstava planiranih za javne potrebe osnovnog školstva za 2019. u odnosu prema 2018. razvidno je da su najveći rast sredstava imale su Zadarska (2,7%) i Dubrovačko-neretvanska županija i njezini gradovi (2,5%). Glede srednjeg školstva, najveći rast sredstava za minimalne standarde planiran je Krapinsko-zagorskoj županiji (4,3%) i Primorsko-goranskoj županiji (3,4%) te Gradu Zagrebu (2,9%).
Najveći planirani rast sredstava za minimalne standarde domova za starije i nemoćne za 2019. u odnosu prema 2018. planiran je Varaždinskoj županiji (26%), slijede Zadarska županija (15,7%), Karlovačka županija (12%), Grad Zagreb (9,1%), Ličko-senjska županija (9%), Požeško-slavonska županija (8,9%) i Sisačko-moslavačka županija (8,5%).
Za minimalne financijske standarde zdravstvenih ustanova za 2019. najveći rast sredstava u odnosu na 2018. planiran je Brodsko-posavskoj županiji (11,7%), zatim za Sisačko –moslavačkoj županiji (8,5%) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (7,9%).
Za rashode javnih vatrogasnih postaja na razini općina i gradova najveći porast sredstava za 2019. planiran je za javne vatrogasne postaje na području Sisačko-moslavačke županije (14%) tj.za 1,9 mil.kn. te za javne vatrogasne postaje na području Splitsko-dalmatinske županije (11,7%) – povećanje za 2,4 mil.kn.
Zaključno Očekujemo da će se primjenom novoga Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i nadzorom korisnika sredstava od nadležnih ministarstava biti poboljšan sustav decentralizacije na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i učinkovitost korištenja sredstava. To ne znači da će biti smanjena ograničenja glede dozvoljenog iznosa sredstava za minimalne standarde u odnosu prema državnoj razini.
Napredna obuka – Usklađenje i kontrola podataka kao priprema za što kvalitetniju i jednostavniju pripremu financijskih izvještaja
Aktualno za korisnike, LC EdukacijeObjavljeno 12.04.2019.
Poštovani korisnici,
U nastojanju da za Vas uvijek pripreme relevantne i aktualne edukacije, naši konzultanti pripremili su radionicu napredne obuke Usklađenje i kontrola podataka kao priprema za što kvalitetniju i jednostavniju pripremu financijskih izvještaja.
Radionica je namijenjena svim korisnicima u sustavu proračuna.
Cilj ove obuke je pomoći korisnicima u procesu usklađenja i pripreme za financijske izvještaje
Datum održavanja radionice:
04. lipnja 2019. u LC edukativnom centru Zagreb
Planirano trajanje radionica je od 09:30 do 15:00 sati.
Planirani program rada je:
NAPOMENA:
Cijena napredne radionice za jedan dan je 560,00 kn + PDV (700,00 kn s uključenim popustom od 20%) po sudioniku/radionici.
Plaćanje se vrši po ispostavljenom računu nakon održane napredne obuke – radionice.
Premium korisnici prema Općim uvjetima poslovanja, usluga 21., imaju pravo na besplatne napredne obuke – radionice za neograničen broj korisnika.
Ukoliko se odlučite sudjelovati na radionici, molimo Vas da najkasnije tri dana (72 sata) prije održavanja obuke izvršite prijavu sudionika isključivo putem priložene PRIJAVNICE.
Obzirom da je broj sudionika ograničen, u slučaju prijave za sudjelovanje, a ne pojavljivanja i neotkazivanja bez obavijesti:
– u minimalnom roku od 48 sata prije termina održavanja, naplaćuje se kotizacija u iznosu 50% od navedene vrijednosti edukacije
– u minimalnom roku od 24 sata prije termina održavanja, naplaćuje se kotizacija u punom iznosu.
U cijenu napredne obuke/seminara/radionice uključeni su radni materijali i prigodna zakuska.
Za sve dodatne informacije slobodno nas kontaktirajte na telefon 01/6599-555 ili e-mail info@spi.hr.
Specijalistički seminar – Prisilna naplata gradskih i općinskih prihoda
NovostiObjavljeno: 16.05.2019.
14. lipnja 2019., Hotel Aristos Zagreb
I ove godine sa zadovoljstvom najavljujemo sada već gotovo tradicionalni 4. LC proljetni seminar na temu prisilne naplate gradskih i općinskih prihoda. U tom smislu korisno je ponoviti kako su gradovi i općine dužni provoditi potpunu i pravodobnu naplatu svih svojih prihoda, a ozbiljnost navedenoga proizlazi iz materijalno izdašnih prekršajnih odredbi važećeg Zakona o proračunu. Međutim, valja upozoriti kako od ožujka 2019. godine postoje i nove ovlasti Državnog ureda za reviziju, što radnjama u okviru pojma naplate prihoda svakako daje jednu dublju i ozbiljniju dimenziju.
Također, novi Zakon o komunalnom gospodarstvu i primjena Općeg poreznog zakona za gotovo sva javna davanja u nadležnosti naših gradova i općina impliciraju neke nove dileme i nejasnoće u njihovoj primjeni i provedbi. U ovom smislu osobito ističemo neke probleme koji su se ukazali u praksi, a koje ćemo obraditi u okviru seminara:
Navedene teme obradit će će naši stručni predavači:
Na kraju, iako slobodno možemo reći da je već riječ o čvrstom standardu koji obilježava naša savjetovanja, ističemo kako će čitav jedan blok savjetovanja biti predviđen isključivo za pitanja polaznika na koja će naši predavači dati odgovore.
Program rada pogledajte OVDJE.
NAPOMENA:
Kotizacija za specijalistički seminar iznosi 1.200,00 kn + PDV minus 400,00 kn popusta = 800,00 kn + PDV po sudioniku.
Prijavite se najkasnije do 11.06.2019. godine u 12:00 sati putem priložene PRIJAVNICE koja je aktivna do krajnjeg roka za prijavu ili do popunjenja kapaciteta dvorane.
Kotizaciju za sudjelovanje molimo uplatite zaključno s 11.06.2019. godine na račun tvrtke LIBUSOFT CICOM d.o.o. IBAN HR4123600001101337826, a potvrdu o uplati molimo pošaljite na fax broj 01/6599-513 ili na e-mail prodaja@spi.hr.
Pod model plaćanja navesti 00 36711-OIB korisnika.
Postojeći LC korisnici kotizaciju mogu uplatiti i nakon održanog savjetovanja.
Obzirom da je broj sudionika ograničen, u slučaju prijave za sudjelovanje, a ne pojavljivanja i neotkazivanja bez obavijesti:
– u minimalnom roku od 48 sata prije termina održavanja, naplaćuje se kotizacija u iznosu 50% od navedene vrijednosti edukacije
– u minimalnom roku od 24 sata prije termina održavanja, naplaćuje se kotizacija u punom iznosu.
U cijenu napredne obuke/seminara/radionice uključeni su radni materijali i prigodna zakuska.
Konzultantsko savjetovanje: Polugodišnji financijski izvještaj, računovodstvene kontrole i osvrt na preporuke državnog ureda za reviziju
NovostiObjavljeno: 16.05.2019.
Pripremite se adekvatno i na vrijeme za predaju polugodišnjih financijskih izvještaja, pravovaljanu evidenciju poslovnih događaja u sustavu proračuna te za buduće proračunske procese. Pripremili smo za vas Konzultantsko savjetovanje koje će se održati u utorak, 18.06.2019. u velikoj dvorani LC Zagreb. Čast nam je predstaviti cijenjenu gošću mr.sc. Sunčicu Bajić, pročelnicu Ureda za unutarnju reviziju Požeško-slavonske županije koja će održati zanimljivo predavanje na temu Nalozi i preporuke državnog ureda za reviziju i pobliže objasniti kako proračunske klasifikacije mogu biti zanimljiv alat u izvještavanju o poslovanju.
Program rada:
9:30 – 12:00 I. dio savjetovanja – predavač Maja Štargl, dipl. oec.
1. Polugodišnji financijski izvještaji
2. Višak / manjak proračunu i planiranje
12:30 – 15:00 II. dio savjetovanja – predavač mr.sc. Sunčica Bajić
1. Nalozi i preporuke državnog ureda za reviziju
2. Primjena proračunskih klasifikacija
Konzultantsko savjetovanje će se održati 18.06.2019. od 9:30 do 15 sati u LC Zagreb – velika dvorana
NAPOMENA:
Kotizacija za konzultantsko savjetovanje iznosi 800,00 kn + PDV po sudioniku.
Premium korisnici prema Općim uvjetima poslovanja, usluga 25., imaju pravo na seminar za jednog polaznik/dan mjesečno na svakih 10.000 kn iznosa za mjesečno održavanje.
Prijave se vrše najkasnije do 14.06.2019. Potrebno je prijavu ispuniti do 12 sati putem PRIJAVNICE u nastavku (prijavnica je aktivna do krajnjeg roka za prijavu ili do ispunjenja kapaciteta).
Kotizaciju za sudjelovanje molimo uplatite zaključno s prethodno navedenim datumima na račun tvrtke LIBUSOFT CICOM d.o.o. IBAN HR4123600001101337826, a potvrdu o uplati molimo pošaljite na e-mail info@spi.hr
Pod model plaćanja navesti 00 32176-OIB korisnika.
Postojeći LC korisnici kotizaciju mogu uplatiti i nakon održanog savjetovanja.
Obzirom da je broj sudionika ograničen, u slučaju prijave za sudjelovanje, a nepojavljivanja i neotkazivanja bez obavijesti:
– u minimalnom roku od 48 sata prije termina održavanja, naplaćuje se kotizacija u iznosu 50% od navedene vrijednosti edukacije
– u minimalnom roku od 24 sata prije termina održavanja, naplaćuje se kotizacija u punom iznosu.
U cijenu napredne obuke/seminara/radionice uključeni su radni materijali i prigodna zakuska.