Objavljeno 02.07.2019.
Dana 19. lipnja 2019. na portalu e-Savjetovanja osvanuo je prijedlog očekivane nove Uredbe o uredskom poslovanju (dalje u tekstu: Prijedlog), a isti se u bitnome može svesti na jednu sintagmu – potpuna digitalna transformacija uredskog poslovanja za sve obveznike primjene. Što to znači? Ukratko, pokušajmo umjesto dobro poznatih omota spisa koji katkada sadrže svega nekoliko listova formata A4, a katkada mogu biti uvezani i sadržavati kilograme različitih projektnih dokumentacija, zamisliti digitalne datoteke kojima pristupamo te koje obrađujemo i otpremamo (gotovo) isključivo putem računala, odnosno računalne aplikacije.
Možda i zvuči relativno razumno na prvo promišljajne, ali dotaknemo li samo površinski neke radnje koje predstavljaju nužan preduvjet za takvo postupanje, ipak se čini da je priča o digitalnom uredskom poslovanju prilično kompleksne naravi. Primjera radi, zamislimo komunikaciju s korisnicima i drugim javnopravnim tijelima različitih razina isključivo digitalnim putem, a koja komunikacija podrazumijeva automatski primitak, pregled, evidentiranje, obradu i razvrstavanje niza različitih podnesaka i akata. Nadalje, akte je potrebno administrativno tehnički obraditi, dostaviti u rad i otpremiti u okviru i putem informacijskog sustava koji mora podržavati, između ostaloga, evidentiranje načina i točnog vremena otpreme akta, evidentiranje potvrde primitka, automatsku klasifikaciju predmeta, dostavljanje i evidentiranje dostave predmeta i pismena iz pisarnice u nadležnu ustrojstvenu jedinicu, pregled i ispis popisa pismena za dostavu, pretraživanje popisa pismena prema različitim kriterijima, kao i brojne druge radnje koje je potrebno prethodno poduzeti kako bismo uopće mogli pristupiti rješavanju merituma upravne ili neupravne stvari u kojoj postupamo.
Naravno, sve akte je potrebno pravilno i zakonito uputiti adresatima istih, što podrazumijeva detaljno ustrojeni proces otpreme akta, koji u bitnome podrazumijeva evidentiranje načina i točnog vremena otpreme akta, evidentiranje potvrde primitka, pregled i ispis popisa pismena za dostavu, pretraživanje popisa pismena prema različitim kriterijima te ispis omotnica s adresama adresata.
Za kraj u ovom uvodnom dijelu, svi predmete valja pripremiti za pismohranu i arhivu koja podrazumijeva automatsko dodavanje datuma predaje predmeta u pismohranu i roku čuvanja predmeta te formiranje popisa predmeta, evidenciju pismena unutar predmeta po redoslijedu nastanka ili primitka, kao i pretraživanje pohranjenih predmeta.
Nova načela uredskog poslovanja
Iako načela uredskog poslovanja nisu detaljnije definirana i obrađena kao samostalna cjelina u smislu metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata, u članku 3. Prijedloga određeno je kako javnopravna tijela međusobno, kao i s fizičkim i pravnim osobama, komuniciraju po načelu „prvo digitalno“, dok su javnopravna tijela dužna međusobno povezati svoje informacijske sustave uredskog poslovanja i službene evidencije radi osiguranja primjene načela samo jednom i interoperabilnost kao standard. Obzirom da u Prijedlogu nije razvidno obrazloženje uz navedena načela, autor ovog teksta se usuđuje pretpostaviti da je riječ o ciljevima i standardima za postupanje javne uprave utvrđene u Talinskoj deklaraciji, potpisanoj u listopadu 2017. godine.
U bitnome, ovdje valja naglasiti kako je težnja u svim članicama Europske unije na svim razinama javne uprave osigurati građanima i poslovnim subjektima mogućnost digitalne interakcije s javnom upravom, smanjenje administrativnog opterećenja izgradnjom digitalnih javnih usluga te dostavljanje istih podataka od strane građana i poslovnih subjekata javnim službama samo jednom.
U konačnici, neki dobro poznati pojmovi i načela uredskog poslovanja, srećom, ostaju nepromijenjeni, ali se nedvojbeno može zaključiti kako je fokus ove intervencije u sve dinamičniji normativni okvir uredskog poslovanja upravo u transformaciji iz postojećeg, u potpuno digitalno uredsko poslovanje u svim javnopravnim tijelima.
Informacijski sustav uredskog poslovanja
Nastavno na navedeno, a obzirom na već opisanu naglašenu težnju za digitalizacijom uredskog poslovanja, intenzivnije ćemo se baviti pojmom informacijski sustav uredskog poslovanja kako bismo što bezbolnije proveli tranziciju iz uhodanog i dobro poznatog, u potpuno novi i još prilično nedorečeni novi sustav digitalnog uredskog poslovanja.
Iz formulacije sadržane u čl. 4. st. 1. t. 6. Prijedloga tako proizlazi kako je riječ o informacijskom sustavu pomoću kojeg se upravlja dokumentima, pripadnim poslovnim procesima i radnim tokovima, uključujući izradu dokumenata, njihovo nastajanje, primitak, raspoređivanje, obradu, izdavanje, otpremu, arhiviranje i izlučivanje, a sve u okviru obavljanja poslova u nadležnosti različitih javnopravnih tijela.
Također, takav informacijski sustav mora omogućiti cjelovito uredsko poslovanje u digitalnom obliku i mora imati mogućnost povezivanja i razmjene podataka s drugim informacijskim sustavima koji se zasebno vode za određena upravna područja u skladu s propisom kojim se uređuju organizacijski i tehnički standardi povezivanja na državnu informacijsku infrastrukturu.
Osobito je zanimljiva odredba čl. 65. Prijedloga prema kojem su standardne tehničke specifikacije informacijskog sustava uredskog poslovanja u prilogu te čine sastavni dio nove Uredbe o uredskom poslovanju. Nažalost, budući iste specifikacije nisu objavljene u okviru ovog savjetovanja, a uvažavajući okolnost kako se iste mogu smatrati ključnim dijelom predmetnog propisa, nestrpljivo i željno očekujemo objavu istih kako bismo mogli pravodobno prilagoditi i u konačnici implementirati naše IT rješenje sa svim predviđenim funkcionalnostima u prethodno naznačenom smislu.
Za kraj u ovom dijelu, ali ništa manje važno, držimo važnim naglasiti kako informacijska oprema za skeniranje i spremanje skeniranih dokumenata mora omogućiti nepromjenjivost i cjelovitost skeniranog dokumenta i evidentirati podatke o vremenu i načinu skeniranja, kao i službenoj osobi koja je izvršila skeniranje.
Važnost pravilnog i zakonitog uredskog poslovanja
Uredsko poslovanje se u bitnome odnosi na skup pravila, mjera u postupanju s pismenima, njihovu primanju i izdavanju pismena, njihovoj evidenciji i dostavi u rad, obradi, korištenju, otpremanju, čuvanju, izlučivanju i predaji nadležnom arhivu ili drugom nadležnom tijelu. Navedeno se, na temelju još uvijek važeće Uredbom o uredskom poslovanju (NN 7/09), u postojećem obliku primjenjuje od 1. siječnja 2010. godine u tijelima državne uprave, zatim tijelima i službama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno, u najširem smislu, u svim pravnim osobama koje imaju javne ovlasti.
Složenost i važnost urednog uredskog poslovanja možda najbolje odražava okolnost kako isto često predstavlja nužan preduvjet kako bi se zakonito i pravilno provodili upravni postupci u nadležnosti svih tijela s javnim ovlastima, bez obzira je li riječ o pravima i obvezama u području nadležnosti Porezne uprave, zatim postupanju nadležnih tijela koji odlučuju u upravnom području socijalne skrbi te zdravstvenog ili mirovinskog osiguranja, kao i kompleksnom sustavu utvrđivanja i naplate niza različitih javnih davanja u nadležnosti upravnih tijela naših gradova i općina.
Dodamo li navedenome nužnost omogućavanja otpreme i zaprimanja pismena, akata i spisa između različitih upravnih i pravosudnih tijela različitih razina i ovlasti, kvalitetno i zakonito uredsko poslovanje može se smatrati svojevrsnim conditio sine qua non ne samo postupanju u pojedinačnim predmetima, već funkcioniranju javnopravnih tijela kako bi uopće mogla obavljati svrhe radi kojih su ustrojena.
Pokriva li nova Uredba čitavo područje uredskog poslovanja?
Na ovo pitanje ne može se dati jednostavan odgovor. Naime, uzmemo li u obzir da je postupanje u upravnim postupcima uređeno brojnim materijalnopravnim propisima, a koji pak mogu upućivati na primjenu različitih postupovnih propisa ili pravnih instituta, može se zaključiti kako vjerojatno neće biti moguće uspostaviti univerzalnu primjenu uredskog poslovanja u svakom upravnom području. Obzirom na obuhvat različitih upravnih područja u okviru svojih nadležnosti, potonje se osobito odnosi na jedinice lokalne samouprave pa ćemo, ilustracije radi, u nastavku samo dotaknuti institut dostave rješenje o utvrđenju komunalne naknade. Intencija zakonodavca je da se na postupak naplate i utvrđenja komunalne naknade primjenjuje zakon kojim se uređuje porezni postupak. Dakle, valja primijeniti odredbe o dostavi važećeg Općeg poreznog zakona. Međutim, odlučimo li se za sastav, izradu ili potpis rješenja digitalnim putem, potrebno je, pored odredbi citiranog propisa, primijeniti i odredbe važećeg Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona.
Nadalje, uredsko poslovanje jednostavno nije moguće promatrati ni tumačiti bez poznavanja propisa kojima se uređuje postupanje s arhivskom građom, a kako bismo udahnuli novu dimenziju kompleksnosti predmetne problematike u odnosu na informacijske sustave, u nastavku ovog članka ćemo samo diskretno spomenuti četiri slova – GDPR.
Zaključno promišljanje
Uvažavajući sve navedeno, ovim tekstom samo smo površinski dotakli sve složenije područje uredskog poslovanja. Bez obzira na eventualne poteškoće koje nam predstoje u ovom procesu te gotovo opipljivi izostanak sklonosti javnog sektora na tektonske promjene u dobro uhodanim rutinama poslovanja, ipak se usuđujemo izvesti zaključak kako će digitalizacija i interoperabilnost u poslovanju javnopravnih tijela svih razina s vremenom pojednostavniti neke nepotrebno kompleksne radnje i aktivnosti te ostaviti više vremena kako bi se što učinkovitije obavljali oni poslovi radi kojih su sva javnopravna tijela ustrojena.
Pred nama u LC je vruće i radno ljeto kako bismo detaljno obradili sva relevantna područja u doticaju s uredskim poslovanjem te kako bismo svim našim korisnicima pružili, prije svega, pravovremene i potpune informacije o predstojećim obvezama, odnosno kako bismo zajednički implementirali predstojeća nova rješenja u svakodnevnu poslovnu rutinu putem naše već dobro poznate aplikacije 223.
Za kraj bismo prokomentirali kako je u čl. 67. Prijedloga određeno kako su sva javnopravna tijela koja nemaju uspostavljen informacijski sustav u skladu s odredbama predmetne Uredbe, dužna isti uspostaviti najkasnije do 1. siječnja 2021. godine. Dakle, iako je ostavljeno prazno polje u tekstu u vezi stupanja na snagu nove Uredbe, nadamo se da neće biti stavljena van snage i ostaviti nepotrebnu pravnu prazninu i prostor za različite logičke akrobacije i tumačenja.
Vedran Vukobrat, dipl. iur.
LIBUSOFT CICOM d.o.o.
27 trkača iz LC-a na utrci B2B Run
NovostiObjavljeno 04.10.2019.
Trčali smo i ove godine B2B Run. Ne može to bez nas. Na startu je među 8000 sudionika iz 440 tvrtki bilo čak 27 trkača iz LC-a. (Dvostruko više nego lani.) I svi su završili utrku. Bravo! Trčalo se na zagrebačkom Jarunu i to 5 km.
Zlatna sredina za nas je super plasman, ali važnije u ovoj utrci je to što se ljudi druže i čine nešto dobro za druge. Ovogodišnja utrka omogućit će program digitalnog opismenjavanja lokalnom stanovništvu grada u kojem je postignuto najbolje prolazno vrijeme u svim održanim utrkama u Splitu, Rijeci, Osijeku i Zagrebu. Ovaj put to je Split. Čestitamo brzonogim Splićanima.
Vidimo se i sljedeće godine, a do tada tenisice na noge i trk!
LC Konferencija Panorama 2019 – rekordna posjećenost i puno novih sadržaja
NovostiObjavljeno: 01.10.2019.
Ovogodišnja LC Konferencija Panorama nadmašila je očekivanja i brojem sudionika i predavača, ali i novim sadržajima koji su, iako organizirani po prvi put, bili popunjeni do posljednjeg mjesta. Od 25. do 27. rujna u zagrebačkom Hotelu Panorama ugostili smo više od 1500 sudionika. To je, dakako, novi rekord.
U srijedu, prvog dana konferencije, već od ranog jutra počelo je usavršavanje u području javne nabave na kojem je pravo na bodove za produženje certifikata ostvarilo 50 polaznika. Gotovo istovremeno su se u drugoj velikoj dvorani na konzultantskom savjetovanju okupili sudionici 1. Susreta pravnika u lokalnoj i područnoj samoupravi, a nešto kasnije počeo je i prvi cITy Forum za informatičare i ljude od tehnologije. Pravnici su se bavili aktualnim temama iz svoje domene, tumačenjima novih zakonskih obveza i propisa, Zakonom o zemljišnim knjigama, Ovršnim zakonom, komunalnom naknadom, novom uredbom o uredskom poslovanju i drugim gorućim temama, a informatičari tehnološkim dostignućima, novim rješenjima i razmjenom saznanja stečenih u praksi.
Drugog dana LC Konferencije, na 10. Savjetovanju pročelnika ugostili smo oko 300 sudionika koji su pratili izlaganja stručnih predavača i gostiju. Savjetovanje su otvorili g. Marko Ignjatović, direktor LC-a i g. Vedran Vukobrat, pravni savjetnik iz LC-a pozdravivši prisutne i najavivši zanimljiv i sadržajan dan. U uvodnom dijelu obratio se i Željko Turk, gradonačelnik, Grada Zaprešića i predsjednik Udruge gradova, suorganizatora Savjetovanja.
U nastavku je svoje izlaganja iznijela gđa Ivana Jakir Bajo, pomoćnica ministra i glavna državna rizničarka iz Ministarstvo financija koja je pojasnila koje sve novosti donosi nova uredba o fiskalnoj odgovornosti. G. Božo Vuletić-Antić, pomoćnik glavnoga državnog revizora za reviziju učinkovitosti Državnog ureda za reviziju predstavio je nove ovlasti i prekršajne sankcije Državnog ureda za reviziju. Pravni savjetnik tvrtke LIBUSOFT CICOM, g. Vedran Vukobrat, dao je tumačenje aktualnih tema vezanih uz Opći porezni zakon. O povredama obveza iz radnog odnosa govorio je g. Ante Galić, pročelnik Tajništva Grada Šibenika. Što nam je donijela obveza primjene eRačuna od 1. srpnja 2019. objasnio je, na kraju prvog bloka tema, g. Mario Erceg, voditelj Ureda razvojnih projekata tvrtke LIBUSOFT CICOM.
Drugi blok započeo je zanimljivom temom o upisu komunalne infrastrukture u zemljišne knjige koju je iznijela gđa Ana Marija Končić, voditeljica zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Sesvetama. Odmah zatim g. Mladen Kolarek, voditelj Odjela prostornih projekata LC-a dao je detaljan uvid u obveze vezane uz komunalnu infrastrukturu prema Zakonu o komunalnom gospodarstvu. O nadležnostima komunalnih i poljoprivrednih redara govorio je g. Matko Lovreta, pročelnik Upravnog odjela za komunalne djelatnosti Grada Makarska nakon čega je gđa Sonja Polonijo, savjetnica za razvoj iz Eko-Murvice d.o.o. iz Crikvenice objasnila obvezu vođenja odvojenog računovodstva za komunalce prema Zakonu o komunalnom gospodarstvu. Novosti u postupku ovrhe predstavio je g. Vedran Vukobrat, pravni savjetnik LC-a i time zaključio drugi blok.
U trećem dijelu Savjetovanja, o digitalizaciji gradske uprave, otvorenosti prema građanima, iProračunu i o tome što je Gradski portal govorio je Tomislav Knežević, Voditelj Odjela prodaje i marketinga LC-a tvrtke koja je u posljednjih nekoliko mjeseci ostvarila uspješnu suradnju upravo na projektima digitalizacije s Gradom Kutinom.
Prisutnima se obratio gradonačelnik Kutine Zlatko Babić istaknuvši kako je jedan od važnih ciljeva digitalizacije transparentnost koju Grad Kutina svojim građanima pruža upravo kroz projekte iProračun kao i servis informiranja građana. Govoreći o zadovoljstvu suradnjom s tvrtkom LIBUSOFT CICOM, g. Babić je podsjetio da je Grad Kutina jedan od prvih korisnika digitalne gradske riznice (još od 2005.) u koju su do danas uključeni svi proračunski korisnici grada. Sam gradonačelnik korisnik je i iČelnika, informatičkog rješenja, također iz LC-a, koje mu omogućava uvid u gradske financije, investicije, projekte i stanje proračuna. Pomoćnica ministra gđa Zrinka Bulić iz Ministarstva uprave RH čestitala je Gradu Kutini i g. Zlatku Babiću na viziji i na uspješnim projektima. Ministarstvo uprave također je pokrenulo niz projekata kojim nastoji nadoknaditi nešto sporiji proces digitalizacije javne uprave i kako je rekla: „sada trčimo sprint na maratonskoj stazi“ ali projekti su kvalitetni i omogućit će jedinicama lokalne samouprave da i same pokrenu projekte digitalne transformacije. Prije svega tu su podaci, dostupnost i otvorenost podataka iznimno je važna a „podaci su danas gorivo, nafta današnjeg doba i upravo na njima će se razvijati brojni servisi koji će značajno utjecati na unaprjeđenje funkcioniranja gradova i života“ rekla je gđa Bulić.
U nastavku je gđa Nikolina Pratzer, savjetnica iz Ureda za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske predstavila novu uredba o uredskom poslovanju koja sve više zaokuplja pažnju JLS obzirom da donosi niz novih obveza ali i redefiniranje brojnih procesa kao uvod u istinsku digitalnu transformaciju. Godinu dana primjene GDPR-a u svom je predavanju prezentirala gđa Ivana Žiljak, viša savjetnica u Službi za zaštitu osobnih podataka u AZOP-u.
Novu uredbu o ocjeni investicijskih projekata sudionicima su protumačile Mihaela Grubišić Šeba i Sunčica Šimić iz Odvjetničkog društva Kovačević Prpić Simeunović.
U isto vrijeme, u svim dvoranama konferencijskog centra održane su LC radionice za koje se doslovce tražilo mjesto više.
Radionica iznenađenja koja se odvija četvrtkom dolazi kao svojevrsna nagrada nakon dugog radnog dana pa se je svi nestrpljivo iščekuju, a ove je godine mnoge uveselila i vrijednim nagradama koje su dodijeljene u velikoj nagradnoj igri. Glavna nagrada izazvala je uzdahe oduševljenja (pa i zavisti) jer sretnoj se dobitnici smiješi odmor na svjetioniku (doslovno najšira perspektiva). No, svi zajedno su se dobro zabavili i nasmijali na kazališnoj predstavi „Ja tata“ koju je posebno za ovu prigodu izveo Rakan Rushaidat iz kazališta Exit. Pravo je opuštanje uslijedilo tek nakon toga na LC Partyju na kojem su dojmovi sređivani uz glazbu i druženje.
Treći dan LC Konferencije, počeo je u prepunoj velikoj dvorani Hotela Panorama plenarnim skupom na kojem su predstavljeni projekti tvrtke LIBUSOFT CICOM pokrenuti između dvije Panorame, kao i nove usluge i rješenja.
Unatoč tome što je u petak konferencija ulazila u završnicu, stručne radionice su bile popunjene do posljednjeg mjesta i do posljednje minute. Posebno je veliko zanimanje bilo za radionicu o eRačunima što svjedoči o tome da organizator itekako dobro poznaje aktualne izazove i odgovara na njih u pravom trenutku.
Još jednom smo sagledali stvari iz najšire perspektive.
Vidimo se na LC Konferenciji Panorama 2020.
Zakonsku obvezu ustroja Evidencije komunalne infrastrukture predstavit ćemo na LC Konferenciji
Aktualno za korisnike, Zakonske novostiDopis Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja o ustroju Evidencije komunalne infrastrukture prema Zakonu o komunalnom gospodarstvu (NN68/18) izazvao je brojne reakcije obveznika i nametnuo mnoge dvojbe.
Zbog učestalih upita vezanih uz ovu temu pripremili smo stručna tumačenja koja će biti predstavljena na LC Konferenciji Panorama 2019 i to: u osnovnim crtama na 10. Savjetovanju pročelnika, 26. rujna i detaljno na radionici VIII – Upravljanje imovinom 27. rujna 2019. godine.
Zakon o komunalnom gospodarstvu donio je obvezu jedinicama lokalne samouprave da ustroje i vode Evidenciju komunalne infrastrukture. Istu je moguće provesti u obliku informatičke podrške kroz našu aplikaciju SPI/Registar nekretnina, te uz prikupljanje i unos podataka koji su u domeni jedinica lokalne samouprave.
Iako je već prošla godina dana od stupanja na snagu Zakona, do ispostavljanja dopisa Ministarstva samo je nekoliko jedinica lokalne samouprave pristupilo postupanju sukladno zakonskoj obvezi.
Pozivamo sve ostale jedinice lokalne samouprave da započnu s pripremama vezanim uz ustroj Evidencije kako bi pravovremeno ispunile zakonsku obvezu.
iProračun za građane Kutine
NovostiObjavljeno: 11.09.2019.
U Kutini je, 10. rujna 2019., predstavljen iProračun, moderno informatičko rješenje za prezentaciju podataka koje građanima pruža transparentan uvid u upravljanje gradskim proračunom. iProračun dio je projekta Otvoreni grad koji je, zajedno sa svojim suradnicima predstavio gradonačelnik Kutine, Zlatko Babić.
“Uvođenjem novog informatičkog rješenja iProračuna, omogućit ćemo građanima kvalitetan nadzor nad financijama Grada Kutine. Kroz projekt Otvoreni grad, radit ćemo na stalnom poboljšanju komunikacije sa našim građanima“, rekao je gradonačelnik Babić povodom predstavljanja iProračuna, prvog cjelovitog poglavlja ovog važnog projekta.
iProračun domaće je informatičko rješenje koje građanima omogućava uvid u funkcioniranje grada na njihovu korist jer građani žele znati sa čime mogu računati donose li odluku o svojoj budućnosti, budućnosti svoje djece ili svojim investicijama.
Gradu pak, ovaj sustav omogućava brzo, točno i ažurno prezentiranje svih relevantnih informacija, kvalitetnu komunikaciju s građanima što u konačnici učvršćuje povjerenje i jača osjećaj sigurnosti.
Građani Kutine imat će na raspolaganju detaljan pregled proračuna, uvid u glavne gradske prihode, ali i investiranje u školstvo, zdravstvo, vrtiće, kulturu, sport, poljoprivredu, komunalnu infrastrukturu i sve ostale segmente neophodne za stvaranje uvjeta za održavanje i podizanje standarda naprednog grada po mjeri svojih stanovnika.
Upravljanje gradskim financijama danas traži brzo i suvereno baratanje velikom količinom informacija. Baze podataka ogromne su, raznolike i isprepletene kroz više dimenzija. Zato je potrebno praktično rješenje koje u realnom vremenu može pronaći tražene podatke i iz njih generirati pregledna i korisna izvješća. iProračun, rješenje koje je razvila tvrtka LIBUSOFT CICOM, u svemu tome izvrsno se snalazi. To je izvještajni portal putem kojeg korisnici mogu brzo i jednostavno doći do svih brojki od interesa, pratiti realizaciju proračuna, stanje riješenosti projekata i sve relevantne pokazatelje.
No, iProračun samo je prva cjelina projekta Otvoreni grad, jedinstvenog web odredišta za upravljanje brojnim servisima, kojim Grad Kutina želi učiniti puno više na polju uspostavljanja dvosmjerne komunikacije sa svojim građanima. U okviru projekta još su i SIG (Sustav informiranja građani) koji pruža uvid u predmete građana, zatim uvid u financijske kartice građana i plaćanje računa, Open data za pristup javno dostupnim informacijama, online prihvat zahtjeva građana, CRM sustav za komunikaciju s građanima i razni drugi digitalni servisi.
Digitalizacija vodi efikasnijem, transparentnijem i bržem poslovanju što pridonosi kvaliteti i boljem standardu života građana. Očito je došlo vrijeme da oni koji se brže digitaliziraju i prihvate prednosti koje nudi tehnologija brže i prednjače svojim rezultatima.
NOVO! LC ŠKOLA – Osnove proračunskog računovodstva
LC EdukacijeDatum održavanja: 22. – 24. siječnja 2020. u LC edukativnom centru Zagreb
Planirani program rada:
I. DAN (od 09:30 h – 15:00 h sa pauzom od 12:00 – 12:45 h)
Predstavljanje normativnog okvira
• Zakon o proračunu i pripadajući pravilnici
• Važnost proračunskih klasifikacija u konsolidiranom procesu planiranja, izvršavanja i računovodstvenog evidentiranja
• Proračunsko planiranje
• Položaj proračunskog korisnika i utjecaj na konsolidirani plan proračuna
• Proračunsko računovodstvo
– Općenito o računovodstvu
– Temeljne odredbe i načela proračunskog računovodstva
– Primjena modificiranog načela nastanka događaja
II. DAN (od 09:30 h – 15:00 h sa pauzom od 12:00 – 12:45 h)
Evidencije u proračunskom računovodstvu
• Primjeri knjiženja poslovnih događaja kroz razrede računskog plana sa praktičnim primjerima
• Blagajničko poslovanje
• Evidentiranje projekata financiranih iz fondova EU
• Popis imovine i računovodstveno evidentiranje
III. DAN (od 09:30 h – 15:00 h sa pauzom od 12:00 – 12:45 h)
Financijski izvještaji u sustavu proračunskog računovodstva
• Zaključak godine u proračunskom računovodstvu
• Evidencije rezultata prema proračunskoj klasifikaciji izvori financiranja
• Zakonska korekcija rezultata i računovodstveno evidentiranje
• Raspodjela rezultata, donošenje odluke o raspodjeli rezultata i računovodstveno evidentiranje odluke
• Popunjavanje obrazaca financijskih izvještaja i izrada Bilješki
NAPOMENA:
Cijena LC škole je 2100kn + PDV.
Za sve LC korisnike cijena je 1700kn + PDV
Ukoliko je potrebno na računu navesti broj narudžbenice, molimo da nam isti dostavite najkasnije na dan održavanja edukacije na jednu od ovih adresa: marina.pericic@spi.hr ili andjela.markovic@spi.hr
Obzirom da je broj sudionika ograničen, u slučaju prijave za sudjelovanje, a ne pojavljivanja i neotkazivanja bez obavijesti:
– u minimalnom roku od 48 sata prije termina održavanja, naplaćuje se kotizacija u iznosu 50% od navedene vrijednosti edukacije
– u minimalnom roku od 24 sata prije termina održavanja, naplaćuje se kotizacija u punom iznosu.
U cijenu su uključeni radni materijali i prigodna zakuska.
Za sve dodatne informacije slobodno nas kontaktirajte na telefon 01/6599-555 ili e-mail info@spi.hr.
Prijavite se:
Greška: Kontakt obrazac nije pronađen.
NOVO! LC ŠKOLA – Obračun plaće i drugog dohotka za početnike
LC EdukacijePredavač: Fani PtičekTermin održavanja:
21. – 23. listopada 2019. u LC edukativnom centru Zagreb
Zakonska regulativa koja uređuje pravo na plaću od nesamostalnog rada
Završni test, ponavljanje gradiva
NAPOMENA:
Cijena LC tečaja je 2100kn + PDV.
Za sve LC korisnike cijena je 1700kn + PDV
Obzirom da je broj sudionika ograničen, u slučaju prijave za sudjelovanje, a ne pojavljivanja i neotkazivanja bez obavijesti:
– u minimalnom roku od 48 sata prije termina održavanja, naplaćuje se kotizacija u iznosu 50% od navedene vrijednosti edukacije
– u minimalnom roku od 24 sata prije termina održavanja, naplaćuje se kotizacija u punom iznosu.
U cijenu su uključeni radni materijali i prigodna zakuska.
Za sve dodatne informacije slobodno nas kontaktirajte na telefon 01/6599-555 ili e-mail info@spi.hr.
Komunalna naknada – što se sve može smatrati poslovnim prostorom?
NovostiObjavljeno: 10. 09.2019.
Novi Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 68/18) stupio je na snagu 4. kolovoza 2018. godine, a već krajem listopada iste godine Ustavni sud Republike Hrvatske donio je Odluku broj: U-I-3019/2018 i U-I-3337/2018 od 30. listopada 2018. i Izdvojeno mišljenje suca (NN 110/18) kojom se ukida članak 92. stavak 5. istog zakona. Takav tijek stvari možemo smatrati uvodom u prilično dinamično i turbulentno razdoblje u kojem je u kratkom vremenskom intervalu trebalo donijeti niz općih akata koji bi trebali predstavljati pravnu osnovu za razrez komunalne naknade i komunalnog doprinosa za gotovo sve vlasnike i/ili korisnike nekretnina na području čitave Republike Hrvatske. Navedeno se osobito odnosi na komunalnu naknadu jer je za svaki grad i općinu prilikom razreza iste potrebno kombinirati odredbe dviju odluka, i to odluke o vrijednosti boda i odluke o komunalnoj naknadi. Službeno je tumačenje da se neki rokovi, iako zakonom utvrđeni, mogu smatrati instruktivnim, slijedom čega su različite jedinice lokalne samouprave različito postupale.
Međutim, uvažavajući okolnost kako normativni okvir uslijed nezadržive dinamike različitih društveno-ekonomskih odnosa čak ni teoretski ne može obuhvatiti sve situacije koje nastaju u okviru istih, na neke pojmove je ipak potrebno obratiti više pozornosti. U ovom je slučaju riječ o definiranju pojma poslovnog prostora.
Naš pravni savjetnik, Vedran Vukobrat u tekstu donosi odgovore na niz pitanja koje se nameću vezao uz novi Zakon. Saznajte za koje nekretnine se plaća komunalna naknada i što je poslovni prostor u smislu odredbi novog ZKG-a, te tumačenje o poslovnom prostoru u smislu Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora i poslovnog prostora u smislu Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom (NN 133/12, 115/16 i 106/18).
Obzirom da je definiranje poslovnog prostora značajan, ali uistinu mali dio složene problematike vezane uz utvrđivanje i naplatu komunalne naknade kao jednog od financijski najizdašnijih lokalnih prihoda, nadamo se da smo uspjeli približiti predmetni pojam te dati valjano pravno uporište za takvo tumačenje.
Ovim putem najavljujemo kako ćemo se kroz naša savjetovanja i dalje predano baviti svim relevantnim pitanjima vezanim uz pravilno i zakonito utvrđivanje te naplatu komunalne naknade, a do tada vas pozivamo da pratite naše objave i aktivno predlažete teme za koje smatrate da bi ih valjalo obraditi.
Pročitajte cijeli tekst >>>
Komunalna naknada – što se sve može smatrati poslovnim prostorom?
Aktualno za korisnike, Zakonske novostiObjavljeno: 10.09.2019.
Dana 4. kolovoza 2018. godine na snagu je stupio novi Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 68/18; dalje u tekstu: ZKG), a već krajem listopada iste godine Ustavni sud Republike Hrvatske donio je Odluku broj: U-I-3019/2018 i U-I-3337/2018 od 30. listopada 2018. i Izdvojeno mišljenje suca (NN 110/18) kojom se ukida članak 92. stavak 5. istog zakona. Takav tijek stvari možemo smatrati uvodom u prilično dinamično i turbulentno razdoblje u kojem je u kratkom vremenskom intervalu trebalo donijeti niz općih akata koji bi trebali predstavljati pravnu osnovu za razrez komunalne naknade i komunalnog doprinosa za gotovo sve vlasnike i/ili korisnike nekretnina na području čitave Republike Hrvatske. Navedeno se osobito odnosi na komunalnu naknadu jer je za svaki grad i općinu prilikom razreza iste potrebno kombinirati odredbe dviju odluka, i to odluke o vrijednosti boda i odluke o komunalnoj naknadi. Službeno je tumačenje da se neki rokovi, iako zakonom utvrđeni, mogu smatrati instruktivnim, slijedom čega su različite jedinice lokalne samouprave različito postupale.
U kontekstu rokova i obveza po citiranom zakonu, podsjetimo samo kako je u vrijeme nastanka ovog kratkog članka upravo istekao rok za donošenje odluka o komunalnom redu u skladu s odredbom članka 130. stavka 2., kao i rok za ustrojavanje evidencija komunalne infrastrukture u smislu članka 131. ZKG-a.
Međutim, uvažavajući okolnost kako normativni okvir uslijed nezadržive dinamike različitih društveno-ekonomskih odnosa čak ni teoretski ne može obuhvatiti sve situacije koje nastaju u okviru istih, na neke pojmove je ipak potrebno obratiti više pozornosti. U ovom je slučaju riječ o definiranju pojma poslovnog prostora.
Za koje nekretnine se plaća komunalna naknada?
Na navedeno pitanje odgovor ćemo pronaći u odredbama članka 92. stavka 1. ZKG-a u skladu s kojim se komunalna naknada plaća za stambeni prostor, garažni prostor, poslovni prostor, građevinsko zemljište koje služi obavljanju poslovne djelatnosti i za neizgrađeno građevinsko zemljište. U daljnjim stavcima citiranog članka detaljnije se propisuje područje na kojem se nalaze nekretnine u obuhvatu razreza komunalne naknade te daje preciznija definicija sintagmi građevinsko zemljište koje služi obavljanju poslovne djelatnosti i neizgrađeno građevinsko zemljište.
Čini se prilično jasno i jednostavno. Međutim, iako je dugogodišnja praksa u gotovo svim našim jedinicama lokalne samouprave dala odgovore na neka pitanja i dileme koja su se pojavljivala prilikom razreza komunalne naknade, a za neka je pitanja valjalo pričekati sudski epilog, mišljenja smo kako i dalje postoji niz životnih i praktičnih situacija koje će, bez obzira je li kroz daljnju praksu ili izmjene normativnog okvira, tek trebati razriješiti.
Može li se parkiralište ispred trgovačkog centra smatrati građevinskim zemljištem koje služi obavljanju poslovne djelatnosti i je li dovoljna okolnost da se građevinska čestica nalazi na području grada ili općine na kojem je prema prostornom planu predviđena gradnja da bi se ista mogla podvesti pod pojam neizgrađenog građevinskog zemljišta, neka su od pitanja kojima smo se bavili u okviru naših savjetovanja, a na koje će tek trebati dati jasan i nedvojben odgovor.
Međutim, ostavimo li po strani navedena građevinska zemljišta te stambene i garažne prostore za koje se razrezuje komunalna naknada, u fokusu ovog članka je jedna druga dvojbena kategorija prostora, i to upravo poslovni prostor.
Što je poslovni prostor u smislu odredbi novog ZKG-a?
Zapitajmo se je li neobično da odvjetnici, javni bilježnici ili knjigovodstveni servisi, kao i brojni drugi koji obavljaju različite djelatnosti uslužne naravi, koriste prostore koji su po svojoj namjeni namijenjeni stanovanju. S druge strane, imamo li odgovor na pitanje mogu li se staklenici i plastenici uopće smatrati prostorom ili je riječ, u suštini, o natkrivenom poljoprivrednom zemljištu? Također, pod koju kategoriju podvesti niz jednostavnih građevina koje nisu ni poslovne ni stambene zgrade, a sasvim je jasno da se u njima obavlja niz različitih djelatnosti, od proizvodnje do turističke namjene.
Prije svega valja naglasiti kako ZKG ne daje jasnu i nedvojbenu definiciju pojma poslovni prostor, ali iz odredbi članka 97. istog Zakona proizlazi kako je potrebno razlikovati poslovne prostore koji služe za proizvodne djelatnosti od onih koji služe za djelatnosti koje nisu proizvodne. Također, ZKG predviđa i situaciju u kojoj se poslovna djelatnost ne obavlja više od šest mjeseci u kalendarskoj godini, a kao posebna kategorija poslovnih prostora prepoznati su hoteli, apartmanska naselja i kampovi.
Nadalje, u članku 3. ZKG određeno je kako pojmovi u smislu istoga Zakona imaju značenje određeno posebnim zakonima kojima se uređuju upravna područja prostornoga uređenja i gradnje te drugim posebnim zakonima. Kako Zakon o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17, 114/18 i 39/19) i Zakon o gradnji (NN 153/13, 20/17 i 39/19) u svojim odredbama ni izravno ni neizravno ne određuju pojam poslovnog prostora, preostaje nam jedino konzultirati odredbe prilično široko naznačene sintagme drugih posebnih zakona. Stoga ćemo, za potrebe ovog članka, u nastavku obraditi odredbe nekih zakona koji daju definicije poslovnih prostora koje se mogu iskoristiti kao pravno uporište u kontekstu razreza komunalne naknade.
Poslovni prostor u smislu Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora
Odredbama članka 2. Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora (NN 125/11, 64/15 i 112/18) određeno je kako se poslovnim prostorom smatraju poslovna zgrada, poslovna prostorija, garaža i garažno mjesto. U istom članku se pobliže određuju naznačeni pojmovi pa se poslovnom zgradom smatra zgrada namijenjena obavljanju poslovne djelatnosti, dok se poslovnom prostorijom smatra jedna ili više prostorija u stambenoj ili poslovnoj zgradi namijenjena obavljanju poslovne djelatnosti koja, u pravilu, čini samostalnu uporabnu cjelinu.
Uvažavajući prethodno navedeno, može se izvesti zaključak kako se većina poslovnih prostora koji podliježu razrezu komunalne naknade može obuhvatiti definicijom sadržanom u odredbama citiranog članka. Međutim, valja se zapitati obuhvaća li ista zakonska odredba sve pojavne oblike poslovnih prostora s kojima se nadležni službenici susreću prilikom utvrđivanja obveze plaćanja komunalne naknade. Uzmemo li u obzir postojanje sve većeg broja naprijed spomenutih jednostavnih građevina koje se ne mogu smatrati poslovnom zgradom ili prostorijom, a činjenica je da se u istima obavlja niz različitih djelatnosti, čini se da ćemo morati potražiti definiciju šireg obuhvata.
Poslovni prostor u smislu Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom (NN 133/12, 115/16 i 106/18)
Iako se fiskalizacija u prometu gotovinom na prvi pogled teško može dovesti u vezu s komunalnim gospodarstvom, mišljenja smo da se u podnaslovu citirani zakon svakako može podvesti pod pojam drugog posebnog zakona.
Tako je odredbom članka 2. stavka. 6. Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom (NN 133/12, 115/16 i 106/18) određeno kako se poslovnim prostorom smatra svaki zatvoreni ili otvoreni prostor, ali i svako pokretno mjesto (kombi i dostavna vozila) koje služi za obavljanje djelatnosti isporuke dobara te obavljanje usluga. Za potrebe provedbe fiskalizacije zasebnim poslovnim prostorom može se smatrati dio ili više dijelova jednog poslovnog prostora u kojima se obavlja različita djelatnost, kao i prostor koji obveznik fiskalizacije radi potrebe obavljanja djelatnosti koristi samo povremeno ili privremeno za potrebe održavanja sajmova, seminara ili provedbu sličnih djelatnosti.
Zaključno promišljanje
Tehnološki razvoj, mobilnost i kreativnost poslovnih subjekata predstavljaju pokretačku snagu svakog razvijenog društva i svakako ih je potrebno strateški te permanentno razvijati i poticati. Međutim, navedene pojave i ekonomski razvoj društva često zadaju glavobolje svima koji u okviru svojih radnih mjesta tumače i primjenjuju pravne propise, bez obzira trebaju li novonastale društvene situacije podvesti pod postojeće propise ili, s druge strane, statične i uhodane društvene situacije prilagoditi novim propisima.
Obzirom da je definiranje poslovnog prostora značajan, ali uistinu mali dio složene problematike vezane uz utvrđivanje i naplatu komunalne naknade kao jednog od financijski najizdašnijih lokalnih prihoda, nadamo se da smo uspjeli približiti predmetni pojam te dati valjano pravno uporište za takvo tumačenje.
Također, ovim putem najavljujemo kako ćemo se kroz naša savjetovanja i dalje predano baviti svim relevantnim pitanjima vezanim uz pravilno i zakonito utvrđivanje te naplatu komunalne naknade, a do tada vas pozivamo da pratite naše objave i aktivno predlažete teme za koje smatrate da bi ih valjalo obraditi.
Vedran Vukobrat, dipl. iur.
LIBUSOFT CICOM d.o.o.
cITy Forum, prvi put na LC Konferenciji Panorama 2019
NovostiObjavljeno: 09.09.2019.
cITy Forum održat će se 25. rujna 2019. (srijeda), u sklopu LC Konferencije Panorama 2019, u Hotelu Panorama Zagreb
LC Konferencija veliki je događaj koji osim foruma za IT-jevce nudi niz zanimljivih događanja: PROGRAM LC KONFERENCIJE
Iskoristite jedinstvenu priliku za razmjenu iskustava i ideja, stjecanje novih znanja i druženje. Sagledajte sve iz najšire perspektive, na izvoru relevantnih i aktualnih informacija. Odaberite sadržaje koji vas najviše zanimaju.
U predahu između radnih sadržaja zabavite se uz PlayStation igrice ili iskusite poseban doživljaj virtualne perspektive u našem GAMING ROOM-u.
Poziv na LC Konferenciju Panorama 2019 ujedno je obećanje dobre zabave na već tradicionalnom LC party-u, uz ugodno druženje, atraktivan program i priliku za osvajanje vrijednih nagrada.
Organizatori cITy Foruma 2019:
Napredna obuka – NOVO WEB uredsko poslovanje
LC EdukacijeObjavljeno 03.09.2019.
Napredna obuka namijenjena svim korisnicima Uredskog poslovanja, a posebno voditeljima pisarnica.
Cilj obuke upoznavanje korisnika sa novim WEB uredskim kao i korištenjem naprednih funkcionalnosti i novih dorada u programu.
Sadržaj radionice:
Datum održavanja napredne obuke:
Planirano trajanje obuke je 09:30-15:00h
Napomena:
Cijena napredne radionice za jedan dan je 560,00 kn + PDV (700,00 kn s uključenim popustom od 20%) po sudioniku/radionici.
Plaćanje se vrši po ispostavljenom računu nakon održane napredne obuke – radionice.
Premium korisnici prema Općim uvjetima poslovanja, usluga 21., imaju pravo na besplatne napredne obuke – radionice za neograničen broj korisnika.
Obzirom da je broj sudionika ograničen, u slučaju prijave za sudjelovanje, a ne pojavljivanja i neotkazivanja bez obavijesti:
– u minimalnom roku od 48 sata prije termina održavanja, naplaćuje se kotizacija u iznosu 50% od navedene vrijednosti edukacije
– u minimalnom roku od 24 sata prije termina održavanja, naplaćuje se kotizacija u punom iznosu.
U cijenu napredne obuke/seminara/radionice uključeni su radni materijali i prigodna zakuska.
Za sve dodatne informacije slobodno nas kontaktirajte na telefon 01/6599-555 ili e-mail info@spi.hr.
Napredna obuka – Drugi dohodak i putni nalozi vanjskih suradnika
LC EdukacijeObjavljeno 03.09.2019.
Napredna obuka Drugi dohodak i putni nalozi vanjskih suradnika namijenjena je svim korisnicima LC SPI programa.
Cilj obuke je educirati korisnike u specifičnosti obračuna drugog dohotka za tuzemne i inozemne suradnike te način obračuna službenih putovanja za iste.
Sadržaj napredne obuke:
Datum održavanja obuka:
Planirano trajanje obuke je 09:30-15:00h
Konzultantsko savjetovanje – Specifikacija nepovezanih uplata
LC EdukacijeObjavljeno 03.09.2019.
Konzultantsko savjetovanje – Specifikacija nepovezanih uplata (SNU) namijenjeno je korisnicima e-porezne, osobama koje rade na usklađenju podataka poslanih JOPPD obrazaca i nepovezanih uplata.
Cilj radionice je objasniti svrhu SNU aplikacije. Educirati polaznike na koji način analizirati podatke u SNU i PKK, te kako se radi obrazaca SNU za pojedine slučajeve.
Sadržaj radionice:
Datum održavanja savjetovanja 25. listopada 2019. u LC edukativnom centru Zagreb
Planirano trajanje savjetovanja je 09:30-15:00h
Napomena:
Cijena konzultantskog savjetovanja-seminara za jedan dan je 800,00 kn + PDV po sudioniku. Plaćanje se vrši po ispostavljenom računu nakon održanog događanja.
Premium korisnici prema Općim uvjetima poslovanja, usluga 25., imaju pravo na seminar za jednog polaznik/dan mjesečno na svakih 10.000 kn iznosa za mjesečno održavanje.
Obzirom da je broj sudionika ograničen, u slučaju prijave za sudjelovanje, a ne pojavljivanja i neotkazivanja bez obavijesti:
– u minimalnom roku od 48 sata prije termina održavanja, naplaćuje se kotizacija u iznosu 50% od navedene vrijednosti edukacije
– u minimalnom roku od 24 sata prije termina održavanja, naplaćuje se kotizacija u punom iznosu.
U cijenu napredne obuke/seminara/radionice uključeni su radni materijali i prigodna zakuska.
Za sve dodatne informacije slobodno nas kontaktirajte na telefon 01/6599-555 ili e-mail info@spi.hr.
Napredna obuka – Sustav praćenja i obrada naplate potraživanja
LC EdukacijeObjavljeno 03.09.2019.
Napredna obuka namijenjena svim korisnicima SPI sustava (onima koji koriste navedene module i onima koji bi željeli koristiti navedene module)
Cilj radionice je pokazat sustav praćenja naplate potraživanja u aplikaciji salda konti. Početak praćenja preko modula Praćenje naplate potraživanja u salda kontima do formiranja ovrha i praćenja naplate ovrha kroz godine. Na radionici pokazat će se i formiranje opomena i praćenje naplate po opomenama i formiranje obračuna kamata, te instrumenti osiguranja plaćanja.
Sadržaj radionice:
Datum održavanja obuke:
Planirano trajanje obuke 09:30-15:00h
Napomena:
Cijena napredne radionice za jedan dan je 560,00 kn + PDV (700,00 kn s uključenim popustom od 20%) po sudioniku/radionici.
Plaćanje se vrši po ispostavljenom računu nakon održane napredne obuke – radionice.
Premium korisnici prema Općim uvjetima poslovanja, usluga 21., imaju pravo na besplatne napredne obuke – radionice za neograničen broj korisnika.
Obzirom da je broj sudionika ograničen, u slučaju prijave za sudjelovanje, a ne pojavljivanja i neotkazivanja bez obavijesti:
– u minimalnom roku od 48 sata prije termina održavanja, naplaćuje se kotizacija u iznosu 50% od navedene vrijednosti edukacije
– u minimalnom roku od 24 sata prije termina održavanja, naplaćuje se kotizacija u punom iznosu.
U cijenu napredne obuke/seminara/radionice uključeni su radni materijali i prigodna zakuska.
Za sve dodatne informacije slobodno nas kontaktirajte na telefon 01/6599-555 ili e-mail info@spi.hr.
Napredna obuka – Napredno proračunsko računovodstvo kroz SPI
LC EdukacijeObjavljeno 03.09.2019.
Napredna obuka namijenjena je svim korisnicima proračunskog računovodstva.
Cilj radionice je s korisnicima proći postavke integralnog kontiranja za sve analitičke evidencije, prikazati konkretne primjere različitih poslovnih situacija i njihovo provođenje kroz SPI.
Kratak sadržaj:
Datum održavanja savjetovanja:
Planirano trajanje obuke je 09:30-15:00h
Napomena:
Cijena napredne radionice za jedan dan je 560,00 kn + PDV (700,00 kn s uključenim popustom od 20%) po sudioniku/radionici.
Plaćanje se vrši po ispostavljenom računu nakon održane napredne obuke – radionice.
Premium korisnici prema Općim uvjetima poslovanja, usluga 21., imaju pravo na besplatne napredne obuke – radionice za neograničen broj korisnika.
Obzirom da je broj sudionika ograničen, u slučaju prijave za sudjelovanje, a ne pojavljivanja i neotkazivanja bez obavijesti:
– u minimalnom roku od 48 sata prije termina održavanja, naplaćuje se kotizacija u iznosu 50% od navedene vrijednosti edukacije
– u minimalnom roku od 24 sata prije termina održavanja, naplaćuje se kotizacija u punom iznosu.
U cijenu napredne obuke/seminara/radionice uključeni su radni materijali i prigodna zakuska.
Za sve dodatne informacije slobodno nas kontaktirajte na telefon 01/6599-555 ili e-mail info@spi.hr.
Konzultantsko savjetovanje – Planiranje u sustavu proračuna za JLP(R)S i proračunske korisnike
LC EdukacijeObjavljeno 03.09.2019.
Konzultantsko savjetovanje namijenjena je svim JLP(R)S-ovima i proračunskim korisnicima JLP(R)S-a.
Cilj radionice je kroz zakonske odredbe i proračunske klasifikacije proći procese planiranja i ispraviti utvrđene nepravilnosti u izvještaju Državnog ureda za reviziju.
Sadržaj radionice:
Datum održavanja savjetovanja: 10. listopada 2019. u LC edukativnom centru Zagreb
Planirano trajanje savjetovanja je 09:30-15:00h
Napomena:
Cijena konzultantskog savjetovanja za jedan dan je 800,00 kn + PDV po sudioniku. Plaćanje se vrši po ispostavljenom računu nakon održanog događanja.
Premium korisnici prema Općim uvjetima poslovanja, usluga 25., imaju pravo na seminar za jednog polaznik/dan mjesečno na svakih 10.000 kn iznosa za mjesečno održavanje.
Obzirom da je broj sudionika ograničen, u slučaju prijave za sudjelovanje, a ne pojavljivanja i neotkazivanja bez obavijesti:
– u minimalnom roku od 48 sata prije termina održavanja, naplaćuje se kotizacija u iznosu 50% od navedene vrijednosti edukacije
– u minimalnom roku od 24 sata prije termina održavanja, naplaćuje se kotizacija u punom iznosu.
U cijenu napredne obuke/seminara/radionice uključeni su radni materijali i prigodna zakuska.
Za sve dodatne informacije slobodno nas kontaktirajte na telefon 01/6599-555 ili e-mail info@spi.hr.
Objavljene izmjene i dopune Pravilnika o porezu na dohodak
Aktualno za korisnike, Zakonske novostiU Narodnim novinama 80/19 do 27.08.2019. objavljene su izmjene i dopune Pravilnika o porezu na dohodak.
Objavljivanje općih akata u svrhu savjetovanja s javnošću
NovostiObjavljeno: 08.08.2019.
Što je zajedničko područjima uredskog poslovanja, prava na pristup informacijama i obvezi zaštite osobnih podataka u poslovanju jedne jedinice lokalne samouprave ili javne ustanove? Gotovo svi poslovi koje je potrebno obaviti u okviru navedenih područja obuhvaćeni su, ovisno o veličini i raspoloživim financijskim te administrativnim kapacitetima, u nadležnost ustrojstvene jedinice ili službenika zaduženog za opće poslove u okviru nekog javnopravnog subjekta. Recentni normativni okvir za navedena područja svakako je iz istih stvorio prilično zahtjevne samostalne upravne discipline. Po svemu sudeći, čelnici naših javnopravnih tijela u budućnosti će tim disciplinama, pored obavljanja javnih zadaća zbog kojih su ustrojena, trebati posvetiti puno više pozornosti i razumijevanja.
Zaštita osobnih podataka posebno je u žarištu pozornosti od svibnja prošle godine od kada je na snazi Opća uredba o zaštiti osobnih podataka ili već uvriježeni akronim za istu GDPR, dok s nestrpljenjem (a neki i sa zebnjom), očekujemo novu Uredbu o uredskom poslovanju koja bi u potpunosti trebala digitalizirati sve procese administrativnog poslovanja na svim razinama javne uprave u Republici Hrvatskoj.
O pravu na pristup informacijama kao posebnom području već je puno toga rečeno i napisano, no Vedran Vukobrat, pravni savjetnik u LC-u, dao je zanimljiv osvrt na jedan institut unutar tog područja – obvezu objavljivanja dokumenata u svrhu savjetovanja s javnošću. I to kroz primjer jedne presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske.
Pročitajte cijeli tekst >>>
Objavljivanje općih akata u svrhu savjetovanja s javnošću
Aktualno za korisnike, Zakonske novostiObjavljeno: 08.08.2019.
Zapitajmo se, za potrebe ovog članka, što je zajedničko područjima uredskog poslovanja, prava na pristup informacijama i obvezi zaštite osobnih podataka u poslovanju jedne jedinice lokalne samouprave ili javne ustanove? Svi, odnosno velika većina, poslova koje je potrebno obaviti u okviru navedenih područja obuhvaćeni su, ovisno o veličini i raspoloživim financijskim te administrativnim kapacitetima, u nadležnost ustrojstvene jedinice ili službenika zaduženog za opće poslove u okviru nekog javnopravnog subjekta. Recentni normativni okvir za navedena područja svakako je iz istih stvorio prilično zahtjevne samostalne upravne discipline. Po svemu sudeći, čelnici naših javnopravnih tijela u budućnosti će tim disciplinama, pored obavljanja javnih zadaća zbog kojih su ustrojena, trebati posvetiti puno više pozornosti i razumijevanja.
Zaštita osobnih podataka posebno je u žarištu pozornosti od svibnja prošle godine od kada je na snazi Opća uredba o zaštiti osobnih podataka ili već uvriježeni akronim za istu GDPR, dok s nestrpljenjem (a neki i sa zebnjom), očekujemo novu Uredbu o uredskom poslovanju koja bi u potpunosti trebala digitalizirati sve procese administrativnog poslovanja na svim razinama javne uprave u Republici Hrvatskoj.
Međutim, budući da je o pravu na pristup informacijama kao posebnom području već puno toga rečeno i napisano, ovdje ćemo se ukratko osvrnuti na jedan zanimljiv institut unutar rečenog područja – obvezi objavljivanja dokumenata u svrhu savjetovanja s javnošću i osvrtu na jednu značajnu presudu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske.
Zakonska obveza provođenja savjetovanja s javnošću
Na temelju izričitih odredbi članka 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13 i 85/15; dalje u tekstu: ZPPI) tijela državne uprave, druga državna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima dužne su provoditi savjetovanje s javnošću pri donošenju zakona i podzakonskih propisa, odnosno pri donošenju općih akata te drugih strateških ili planskih dokumenta kad se njima utječe na interese građana i pravnih osoba. Savjetovanje s javnošću tijela državne uprave provode preko središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanja s javnošću, a druga državna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima preko internetske stranice ili preko središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanje s javnošću, i to objavom nacrta propisa, općeg akta odnosno drugog dokumenta, s obrazloženjem razloga i ciljeva koji se žele postići donošenjem propisa, akta ili drugog dokumenta te pozivom javnosti da dostavi svoje prijedloge i mišljenja.
Nadalje je, između ostaloga, propisano kako su tijela javne vlasti dužna provesti savjetovanje s javnošću u pravilu u trajanju od 30 dana te kako su dužna izraditi i objaviti izvješće o provedenom savjetovanju koje sadrži zaprimljene prijedloge i primjedbe te očitovanja s navedenim razlozima za neprihvaćanje pojedinih prijedloga i primjedbi. Druge obveze u smislu navedenog nećemo posebno obraditi jer ćemo se zadržati upravo na odredbi ZPPI-a koja uređuje trajanje takvih savjetovanja.
Postoje li sankcije za propuštanje provođenja savjetovanja?
Intervencijom zakonodavca u ZPPI-a iz 2015. godine prestala je postojati izravna mogućnost sankcioniranja takvog propuštanja ali, obzirom na to da se novčanom kaznom u iznosu 2.000,00 do 10.000,00 kuna može kazniti za prekršaj odgovorna osoba u tijelu javne vlasti ako, ne postupi po nalogu Povjerenika ili u određenom roku ne otkloni nezakonitosti, nepravilnosti i nedostatke utvrđene zapisnikom, može se zaključiti kako za isto ipak postoji određeni oblik prekršajne sankcije.
Međutim, jedna situacija koja je dobila svoj sudski epilog u postupku ocjene zakonitosti općeg akta, ukazuje na mogućnost nastanka vrlo ozbiljnih te, u odnosu na eventualno izrečenu prekršajnu kaznu, potencijalno vrlo štetnih i dalekosežnih posljedica. Riječ je o ovlasti Visokog upravnog suda Republike Hrvatske koja proizlazi iz odredbe članka 86. Zakona o upravnim sporovima (NN 20/10, 143/12, 152/14, 94/16 i 29/17), prema kojoj će, utvrdi li da opći akt nije u suglasnosti sa zakonom ili statutom javnopravnog tijela, presudom ukinuti opći akt, odnosno pojedine njegove odredbe.
Osvrt na presudu Visokog upravnog suda broj Usoz-12/16-5
Uzimajući u obzir naprijed navedeno i ne ulazeći u razmatranje svih bitnih okolnosti slučaja, u nastavku ćemo se ukratko osvrnuti na Presudu Visokog upravnog suda (dalje u tekstu: VUS) broj Usoz-12/16-5[1] kojom je ukinuta Odluka o obavljanju dimnjačarskih poslova (Službeni glasnik Grada Belog Manastira 9/15). U navedenoj Presudi VUS je, između ostaloga te uz uvažavanje svih razloga navedenih u obrazloženju iste, utvrdio:
S obzirom da je Zakon kao pravilo trajanja savjetovanja s javnošću odredio 30 dana, prema ocjeni ovog Suda odstupanje od pravila dopušteno je samo u iznimnim i opravdanim okolnostima. Suprotno tumačenje odnosno dopuštanje širokog tumačenja iznimke od pravila, moglo bi dovesti u pitanje primjenu propisanog roka uopće. Stoga prema ocjeni ovog suda kratkoća vremena u odnosu na sazivanje sjednice na kojoj je trebalo razmotriti prijedlog Odluke, kao i pripremanje materijala za sjednicu, ne može biti opravdan razlog za odstupanje od zakonom propisanog pravila.
Dakle, iako bi se iz same odredbe članka 11. ZPPI, prema kojoj su tijela javne vlasti dužna provesti savjetovanje s javnošću u pravilu u trajanju 30 dana, mogao izvesti zaključak da nije riječ o kogentnoj pravnoj normi, VUS je ovom Presudom otklonio mogućnost eventualnog širokog tumačenja iznimke od pravila. Takav stav sud nadalje obrazlaže:
Sud nadalje napominje kako je Povjerenik za informiranje zbog uočenih kršenja odredbi ZPPI-a prilikom analitičkih praćenja provedbe zakona, uključujući i postupanja prema predstavkama korisnika, donio smjernice za primjenu članka 11. ZPPI-a, klasa: 008-01/14-01/01, urbroj: 401-01/13-16-01 od 21. prosinca 2016. u kojima se u odnosu na trajanje savjetovanja navodi kako savjetovanje s javnošću može trajati kraće od propisanog samo onda kad su nastupili izvanredni uvjeti zbog kojih nije moguće provesti savjetovanje u zakonskom roku i u tom slučaju je razloge za skraćeno trajanje savjetovanja nužno jasno obrazložiti u obrazloženju uz dokument koji se stavlja na savjetovanje. U smjernicama se navodi kako skraćeno trajanje savjetovanja nije prihvatljivo ako se ono događa uslijed nekvalitetnog planiranja rada u tijelu.
Zaključno promišljanje
Naprijed navedena presuda VUS-a, smatramo, predstavlja iznimno važnu sudsku praksu koja daje uporište za daljnja tumačenja i postupanja u kontekstu savjetovanja s javnošću, uz napomenu kako ista, izrazito korisno, ukazuje na Smjernice Povjerenika za informiranje za primjenu čl. 11. ZPPI-a, klasa: 008-01/14-01/01, urbroj: 401-01/13-16-01 od 21. prosinca 2016.
Pogrešno bi bilo zaključiti kako se predmetnim institutom zadire u ovlasti donositelja općih akata, a ovdje osobito naglašavamo ovlasti gradskih i općinskih vijeća koja proizlaze iz sistemskog zakona kojim je uređena lokalna i područna samouprava u Republici Hrvatskoj, ali se savjetovanje s javnošću prometnulo u ozbiljan institut koji će od sada itekako trebati uvažavati svi donositelji općih akata.
Postoje, naravno, različiti opći akti od kojih neki imaju prilično statičnu narav i tiču se manjeg broja dionika, dok su neki drugi, a osobito oni kojima je uređeno područje niza javnih davanja, svakako dinamičniji i odnose se na velik broj građana na području nadležnosti nekog javnopravnog tijela. Ovu potonju okolnost posebno naglašavamo jer su donošenje i primjena takvih općih akata često vezana uz niz različitih prekluzivnih i instruktivnih rokova.
Stoga, umjesto konkretnog zaključka probajmo zamisliti jednu hipotetsku situaciju u području razreza komunalne naknade i naglasiti koliko je važno poštovati postupak donošenja općih akata da bi isti bili zakoniti. Kako bi se razrezala komunalna naknada u tekućoj godini, potrebno je do 30. studenog prethodne godine donijeti odluku o vrijednosti boda iste na temelju izričite zakonske odredbe. Međutim, ista odluka je u postupku ocjenjivanja zakonitosti početkom siječnja iduće godine ukinuta. Postavlja se, stoga, pitanje može li predstavničko tijelo donijeti novu odluku koja će biti primjenjiva za tekuću godinu ili mora primjenjivati odluku donesenu na temelju starog zakona. Podsjetimo se, vrijednost boda je po novom ZKG višestruko uvećana u odnosu na stari ZKG iz razloga što se nekad obračunavao mjesečni, dok se danas obračunava godišnji iznos komunalne naknade. Navedena situacija je isključivo plod mašte autora članka, ali što ako se dogodi u stvarnosti?
Vedran Vukobrat, dipl. iur.
LIBUSOFT CICOM d.o.o.
Upute za pripremu financijskog izvješća neprofitnih organizacija
Aktualno za korisnike, Obavijestiwww.mfin.hr/adminmax/docs/Okru%C5%BEnica%20I-VI%202019.pdf
Nova Uredba o uredskom poslovanju – uvod u istinsku digitalnu transformaciju?
Aktualno za korisnike, Zakonske novostiObjavljeno 02.07.2019.
Dana 19. lipnja 2019. na portalu e-Savjetovanja osvanuo je prijedlog očekivane nove Uredbe o uredskom poslovanju (dalje u tekstu: Prijedlog), a isti se u bitnome može svesti na jednu sintagmu – potpuna digitalna transformacija uredskog poslovanja za sve obveznike primjene. Što to znači? Ukratko, pokušajmo umjesto dobro poznatih omota spisa koji katkada sadrže svega nekoliko listova formata A4, a katkada mogu biti uvezani i sadržavati kilograme različitih projektnih dokumentacija, zamisliti digitalne datoteke kojima pristupamo te koje obrađujemo i otpremamo (gotovo) isključivo putem računala, odnosno računalne aplikacije.
Možda i zvuči relativno razumno na prvo promišljajne, ali dotaknemo li samo površinski neke radnje koje predstavljaju nužan preduvjet za takvo postupanje, ipak se čini da je priča o digitalnom uredskom poslovanju prilično kompleksne naravi. Primjera radi, zamislimo komunikaciju s korisnicima i drugim javnopravnim tijelima različitih razina isključivo digitalnim putem, a koja komunikacija podrazumijeva automatski primitak, pregled, evidentiranje, obradu i razvrstavanje niza različitih podnesaka i akata. Nadalje, akte je potrebno administrativno tehnički obraditi, dostaviti u rad i otpremiti u okviru i putem informacijskog sustava koji mora podržavati, između ostaloga, evidentiranje načina i točnog vremena otpreme akta, evidentiranje potvrde primitka, automatsku klasifikaciju predmeta, dostavljanje i evidentiranje dostave predmeta i pismena iz pisarnice u nadležnu ustrojstvenu jedinicu, pregled i ispis popisa pismena za dostavu, pretraživanje popisa pismena prema različitim kriterijima, kao i brojne druge radnje koje je potrebno prethodno poduzeti kako bismo uopće mogli pristupiti rješavanju merituma upravne ili neupravne stvari u kojoj postupamo.
Naravno, sve akte je potrebno pravilno i zakonito uputiti adresatima istih, što podrazumijeva detaljno ustrojeni proces otpreme akta, koji u bitnome podrazumijeva evidentiranje načina i točnog vremena otpreme akta, evidentiranje potvrde primitka, pregled i ispis popisa pismena za dostavu, pretraživanje popisa pismena prema različitim kriterijima te ispis omotnica s adresama adresata.
Za kraj u ovom uvodnom dijelu, svi predmete valja pripremiti za pismohranu i arhivu koja podrazumijeva automatsko dodavanje datuma predaje predmeta u pismohranu i roku čuvanja predmeta te formiranje popisa predmeta, evidenciju pismena unutar predmeta po redoslijedu nastanka ili primitka, kao i pretraživanje pohranjenih predmeta.
Nova načela uredskog poslovanja
Iako načela uredskog poslovanja nisu detaljnije definirana i obrađena kao samostalna cjelina u smislu metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata, u članku 3. Prijedloga određeno je kako javnopravna tijela međusobno, kao i s fizičkim i pravnim osobama, komuniciraju po načelu „prvo digitalno“, dok su javnopravna tijela dužna međusobno povezati svoje informacijske sustave uredskog poslovanja i službene evidencije radi osiguranja primjene načela samo jednom i interoperabilnost kao standard. Obzirom da u Prijedlogu nije razvidno obrazloženje uz navedena načela, autor ovog teksta se usuđuje pretpostaviti da je riječ o ciljevima i standardima za postupanje javne uprave utvrđene u Talinskoj deklaraciji, potpisanoj u listopadu 2017. godine.
U bitnome, ovdje valja naglasiti kako je težnja u svim članicama Europske unije na svim razinama javne uprave osigurati građanima i poslovnim subjektima mogućnost digitalne interakcije s javnom upravom, smanjenje administrativnog opterećenja izgradnjom digitalnih javnih usluga te dostavljanje istih podataka od strane građana i poslovnih subjekata javnim službama samo jednom.
U konačnici, neki dobro poznati pojmovi i načela uredskog poslovanja, srećom, ostaju nepromijenjeni, ali se nedvojbeno može zaključiti kako je fokus ove intervencije u sve dinamičniji normativni okvir uredskog poslovanja upravo u transformaciji iz postojećeg, u potpuno digitalno uredsko poslovanje u svim javnopravnim tijelima.
Informacijski sustav uredskog poslovanja
Nastavno na navedeno, a obzirom na već opisanu naglašenu težnju za digitalizacijom uredskog poslovanja, intenzivnije ćemo se baviti pojmom informacijski sustav uredskog poslovanja kako bismo što bezbolnije proveli tranziciju iz uhodanog i dobro poznatog, u potpuno novi i još prilično nedorečeni novi sustav digitalnog uredskog poslovanja.
Iz formulacije sadržane u čl. 4. st. 1. t. 6. Prijedloga tako proizlazi kako je riječ o informacijskom sustavu pomoću kojeg se upravlja dokumentima, pripadnim poslovnim procesima i radnim tokovima, uključujući izradu dokumenata, njihovo nastajanje, primitak, raspoređivanje, obradu, izdavanje, otpremu, arhiviranje i izlučivanje, a sve u okviru obavljanja poslova u nadležnosti različitih javnopravnih tijela.
Također, takav informacijski sustav mora omogućiti cjelovito uredsko poslovanje u digitalnom obliku i mora imati mogućnost povezivanja i razmjene podataka s drugim informacijskim sustavima koji se zasebno vode za određena upravna područja u skladu s propisom kojim se uređuju organizacijski i tehnički standardi povezivanja na državnu informacijsku infrastrukturu.
Osobito je zanimljiva odredba čl. 65. Prijedloga prema kojem su standardne tehničke specifikacije informacijskog sustava uredskog poslovanja u prilogu te čine sastavni dio nove Uredbe o uredskom poslovanju. Nažalost, budući iste specifikacije nisu objavljene u okviru ovog savjetovanja, a uvažavajući okolnost kako se iste mogu smatrati ključnim dijelom predmetnog propisa, nestrpljivo i željno očekujemo objavu istih kako bismo mogli pravodobno prilagoditi i u konačnici implementirati naše IT rješenje sa svim predviđenim funkcionalnostima u prethodno naznačenom smislu.
Za kraj u ovom dijelu, ali ništa manje važno, držimo važnim naglasiti kako informacijska oprema za skeniranje i spremanje skeniranih dokumenata mora omogućiti nepromjenjivost i cjelovitost skeniranog dokumenta i evidentirati podatke o vremenu i načinu skeniranja, kao i službenoj osobi koja je izvršila skeniranje.
Važnost pravilnog i zakonitog uredskog poslovanja
Uredsko poslovanje se u bitnome odnosi na skup pravila, mjera u postupanju s pismenima, njihovu primanju i izdavanju pismena, njihovoj evidenciji i dostavi u rad, obradi, korištenju, otpremanju, čuvanju, izlučivanju i predaji nadležnom arhivu ili drugom nadležnom tijelu. Navedeno se, na temelju još uvijek važeće Uredbom o uredskom poslovanju (NN 7/09), u postojećem obliku primjenjuje od 1. siječnja 2010. godine u tijelima državne uprave, zatim tijelima i službama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno, u najširem smislu, u svim pravnim osobama koje imaju javne ovlasti.
Složenost i važnost urednog uredskog poslovanja možda najbolje odražava okolnost kako isto često predstavlja nužan preduvjet kako bi se zakonito i pravilno provodili upravni postupci u nadležnosti svih tijela s javnim ovlastima, bez obzira je li riječ o pravima i obvezama u području nadležnosti Porezne uprave, zatim postupanju nadležnih tijela koji odlučuju u upravnom području socijalne skrbi te zdravstvenog ili mirovinskog osiguranja, kao i kompleksnom sustavu utvrđivanja i naplate niza različitih javnih davanja u nadležnosti upravnih tijela naših gradova i općina.
Dodamo li navedenome nužnost omogućavanja otpreme i zaprimanja pismena, akata i spisa između različitih upravnih i pravosudnih tijela različitih razina i ovlasti, kvalitetno i zakonito uredsko poslovanje može se smatrati svojevrsnim conditio sine qua non ne samo postupanju u pojedinačnim predmetima, već funkcioniranju javnopravnih tijela kako bi uopće mogla obavljati svrhe radi kojih su ustrojena.
Pokriva li nova Uredba čitavo područje uredskog poslovanja?
Na ovo pitanje ne može se dati jednostavan odgovor. Naime, uzmemo li u obzir da je postupanje u upravnim postupcima uređeno brojnim materijalnopravnim propisima, a koji pak mogu upućivati na primjenu različitih postupovnih propisa ili pravnih instituta, može se zaključiti kako vjerojatno neće biti moguće uspostaviti univerzalnu primjenu uredskog poslovanja u svakom upravnom području. Obzirom na obuhvat različitih upravnih područja u okviru svojih nadležnosti, potonje se osobito odnosi na jedinice lokalne samouprave pa ćemo, ilustracije radi, u nastavku samo dotaknuti institut dostave rješenje o utvrđenju komunalne naknade. Intencija zakonodavca je da se na postupak naplate i utvrđenja komunalne naknade primjenjuje zakon kojim se uređuje porezni postupak. Dakle, valja primijeniti odredbe o dostavi važećeg Općeg poreznog zakona. Međutim, odlučimo li se za sastav, izradu ili potpis rješenja digitalnim putem, potrebno je, pored odredbi citiranog propisa, primijeniti i odredbe važećeg Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona.
Nadalje, uredsko poslovanje jednostavno nije moguće promatrati ni tumačiti bez poznavanja propisa kojima se uređuje postupanje s arhivskom građom, a kako bismo udahnuli novu dimenziju kompleksnosti predmetne problematike u odnosu na informacijske sustave, u nastavku ovog članka ćemo samo diskretno spomenuti četiri slova – GDPR.
Zaključno promišljanje
Uvažavajući sve navedeno, ovim tekstom samo smo površinski dotakli sve složenije područje uredskog poslovanja. Bez obzira na eventualne poteškoće koje nam predstoje u ovom procesu te gotovo opipljivi izostanak sklonosti javnog sektora na tektonske promjene u dobro uhodanim rutinama poslovanja, ipak se usuđujemo izvesti zaključak kako će digitalizacija i interoperabilnost u poslovanju javnopravnih tijela svih razina s vremenom pojednostavniti neke nepotrebno kompleksne radnje i aktivnosti te ostaviti više vremena kako bi se što učinkovitije obavljali oni poslovi radi kojih su sva javnopravna tijela ustrojena.
Pred nama u LC je vruće i radno ljeto kako bismo detaljno obradili sva relevantna područja u doticaju s uredskim poslovanjem te kako bismo svim našim korisnicima pružili, prije svega, pravovremene i potpune informacije o predstojećim obvezama, odnosno kako bismo zajednički implementirali predstojeća nova rješenja u svakodnevnu poslovnu rutinu putem naše već dobro poznate aplikacije 223.
Za kraj bismo prokomentirali kako je u čl. 67. Prijedloga određeno kako su sva javnopravna tijela koja nemaju uspostavljen informacijski sustav u skladu s odredbama predmetne Uredbe, dužna isti uspostaviti najkasnije do 1. siječnja 2021. godine. Dakle, iako je ostavljeno prazno polje u tekstu u vezi stupanja na snagu nove Uredbe, nadamo se da neće biti stavljena van snage i ostaviti nepotrebnu pravnu prazninu i prostor za različite logičke akrobacije i tumačenja.
Vedran Vukobrat, dipl. iur.
LIBUSOFT CICOM d.o.o.