Hrvatski sabor prihvatio je Izvješće o radu Državnog ureda za reviziju za 2013. godinu i izvješća o obavljenim revizijama državnog proračuna i njegovih korisnika terevizije proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (u tekstu dalje JLPRS) i njihova poslovanja za 2012.godinu.[1] Državni ured za reviziju (dalje u tekstu DUR ) proveo je u 2013. reviziju financijskih izvještaja i poslovanja za 2012. godinu kod 81 JLPRS od ukupno 576 JLPRS. U nastavku dajemo bitne karakteristike poslovanja proračuna JLPRS u 2012. koje proizlaze iz analize financijskih izvještaja i nalaza DUR-a.
I. USPOREDNA ANALIZA OSTVARENJA PRORAČUNSKIH PRIHODA I PRIMITAKA TE IZVRŠENJA RASHODA I IZDATAKA JLPRS U 2012.
1. Ukupni proračunski prihodi i primici JLPRS (576) za 2012. ostvareni su u iznosu od 22 milijarde kuna (u tekstu dalje mlrd. kn), što je za 0,5% više nego u 2011.[2], dok su rashodi i izdaci izvršeni u visini od 22,1 mlrd.kn. ili za 0,1% manje. Analiza ostvarenja prihoda u 2012. po razinama JLPRS pokazuje da su općinski proračuni (428) ostvarili 1,7% manje prihoda i primitaka nego u 2011., dok su kod ostalih JLPRS tj.- gradovi (127) imali rast od 0,5%, županije (20) rast od 0,8%, a Grad Zagreb rast od 1,3% u odnosu na navedena sredstva ostvarena u 2011.
Pitanje neravnomjernog odnosa ostvarenja prihoda između pojedinih razina općina i gradova ali i županija razvidno je iz strukture – velikog udjela proračuna gradova i županija u navedenim sredstvima za 2012. i malog udjela proračuna općina: udio gradova iznosio je 39,4 %, Grada Zagreba 29,1 %, županija 16,1 %, dok je udio općina (428) iznosio svega 15,4 %.
Razina fiskalnog kapaciteta JLPRS razvidna je iz visine njihova godišnjeg proračuna, njihovog broja odnosno strukture u ukupno ostvarenim proračunskim prihodima i primicima u 2012.: najveći broj JLPRS njih- 338 ili 59% imali su godišnji proračun ispod 10 milijuna kuna (u tekstu dalje mil. kn), 171 jedinica ili 30% između 10 i 50 mil. kn., a samo je 64 jedinice ili 11% ostvarilo ukupne prihode i primitke u iznosu od 50 do 500 mil.kn. Najveće ukupne prihode i primitke za 2012. iskazali su gradovi Zagreb, Rijeka i Split i Splitsko-dalmatinska županija.
Analiza ostvarenih prihoda i primitaka općina i gradova u 2012. na područjima nadležnih 20 županija (bez Grada Zagreba) pokazuje da su proračuni općina i gradova s područja 6 županija od ukupno ostvarenih sredstava u iznosu od 22 mlrd. kn. ostvarile udio od 52,5%, dok su općine i gradovi s područja preostalih 14 županija (bez Grada Zagreba) udio od 47,5% . Veliki disparitet u rasponu proračuna županija pokazuju i ukupni prihodi i primici Grada Zagreba u 2012. koji su ostvareni u iznosu 6,4 mlrd. kn, dok je najmanje prihoda ostvarila Ličko-senjska županija (57 mil. kn.).
Što se tiče ostvarenja pojedinih vrsta prihoda u 2012. analiza najznačajnijih prihoda pokazuje da su prihodi od poreza imali rast od 5 % u odnosu na 2011., prihodi od imovine za 4 %, dok su najveći pad imali prihodi od poreza na nekretnine 11,6%, i prihodi od upravnih pristojbi i po posebnim propisima , te prihodi od pomoći za 8%. Strukturno promatrano uokviru ove skupine sredstava , kao i dosad, najznačajniji su prihodi od poreza 54 % u čemu udio prihoda od prireza i poreza na dohodak sudjeluje čak sa 89,7% . U svezi s tim treba naglasiti da je od ožujka 2012. izmjenama i dopunama Zakona o financiranju JLPRS povećan udio JLPRS u porezu na dohodak koji je i pridonio povećanju ovih prihoda u odnosu na 2011. godinu. Glede prihoda od pomoći, koji čine 13%, najznačajniji udio imaju pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije 47,7 %, ali i oni bilježe pad. Ista je situacija i kod ostvarenja upravnih pristojbi i po posebnim propisima s udjelom od 16,4% kao i kod prihoda od komunalnog doprinosa i naknada koji su za 7,2% manji nego 2011.
Analiza ostvarenja pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije pokazuje različitost i stvarnu situaciju proračuna lokalne i područne (regionalne) samouprave tako da je na područjima 8 županija ostvareno preko 50% ukupno realiziranih pomoći izravnanja.
2. U području zaduživanja, davanja jamstava i davanja suglasnosti za zaduživanje JLPRS treba naglasiti da je stanje zaduženja svih JLPRS krajem 2012. iznosilo 3,1 mlrd. kn. U 2012. zabilježen je pad zaduživanja JLPRS za oko 30% u odnosu na 2011. a ista je situacija i kod davanja suglasnosti JLPRS svojim pravnim osobama za zaduživanje, dok je zabilježen rast danih jamstava. U 2012. dane suglasnosti za zaduživanje iznosile su 5,5 mlrd. kn. od čega se 3,2 mlrd. odnosi na Grad Zagreb. Dana jamstva u 2012. godini iznosila su 2,2 mlrd. od čega na Grad Zagreb otpada 781 mil. kn. Ukupna potraživanja svih JLPRS u 2012. iskazana su u iznosu 7,7 mlrd. kn. od čega se na potraživanja Grada Zagreba odnosi 30,6 %.Ukupna potraživanja 81 revidiranih JLPRS iznosila su 5,5 mlrd. kn,a ukupne obveze 5,2 mlrd. kn.
3. Analiza proračunskih rashoda i izdataka JLPRS za 2012. pokazuje da su izvršeni u iznosu od 22,1 mlrd. kn. što je za 0,1% manje od izvršenja za 2011. Neravnomjerni fiskalni kapacitet pokazuje i struktura izvršenja rashoda po područjima županija: na području 10 županija izvršeno je preko 75% rashoda, a na području preostalih 10 županija 24,9% od ukupnih rashoda i izdataka, bez Grada Zagreba čiji su rashodi iznosili 6,4 mlrd. kn.
Analiza strukture izvršenih rashoda i izdataka JLPRS za 2012. prema vrsti rashoda ukazuje da su najviše izvršeni materijalni rashodi i to u iznosu od 7,2 mlrd. kn. (33%) koji su u odnosu na 2011. porasli su za 1,7%. Rashodi za zaposlene izvršeni su u iznosu 4,7 mlrd. (21 %) i pali su za 1,3%, rashodi za nabavu nefinancijske imovine izvršeni su u iznosu 3,3 mlrd. kn (15% ), ostali rashodi koji u ukupnoj strukturi čine 13% izvršeni u iznosu 3 mlrd. kn, a financijski rashodi, subvencije pomoći, naknade građanima i kućanstvima i izdatci za financijsku imovinu i otplate izvršeni su u svoti od 3,8 mlrd. kn (17,4%). Složenu materijalnu situaciju proračuna (socijalnog položaja i prioriteta) JLPRS u promatranoj godini pokazuje rast izvršenja financijskih rashoda i pomoći za 7,5 % kao i naknada građanima i kućanstvima za 6,3 % , a s druge strane smanjuju se ostali rashodi za 2,8 %, dok su u odnosu na 2011. najviše smanjeni izdaci za financijsku imovinu i otplatu zajmova za 8,4 %.
Neravnomjerni raspored i potrošnja između proračuna JLPRS analogno prihodima vidi se i kod rashoda:od 4,7 mlrd. kn ukupno izvršenih rashoda za zaposlene na Grad Zagreb se odnosi 30 %, za JLPRS na području 8 županija 48%, dok se na rashode s područja 12 županija odnosi svega 22%. Prema podacima iz financijskih izvještaja za 2012. proizlazi da je u upravnim tijelima i službama JLPRS zaposleno 15 047 zaposlenika, a kod njihovih proračunskih korisnika 24 501. I kod materijalnih rashoda odnosi u strukturi su gotovo identični: ukupni materijalni rashodi izvršeni su u iznosu od 7,2 mlrd. kn, od čega se na Grad Zagreb odnosi 30%, proračune na području 8 županija 46%, a na proračune s područja 12 županija 24,2% rashoda. Kod rashoda za nabavu nefinancijske imovine izvršenih u iznosu od 3,3 mlrd. kn. najveći udio imaju Grad Zagreb i proračuni s područja Primorsko-goranske županije 34,9%, s područja 6 županija udio iznosi 32,9%, dok s područja 13 županija 32,2%.
II. NALAZI O POSLOVANJU REVIDIRANIH JLPRS ZA 2012.
U financijskoj reviziji 81 JLPRS za 2012.godinu, DUR je dao 17 bezuvjetnih mišljenja (za 6 županija i 11 gradova)i 64 uvjetna mišljenja (13 županija, 36 gradova i 15 općina). Utvrđene su nepravilnosti i propusti koji su već poznati i stoga predmet provjere u Upitniku o fiskalnoj odgovornosti. Uz to, DUR je utvrdio:
nepravilnosti u području komunalnog gospodarstva, trgovačkih društava glede nenamjenskog korištenja namjenskih prihoda i nezakonitog postupanja kojima su JLS doznačivali sredstva za pokriće tekućih rashodaposlovanja, a rashode evidentirali u okviru rashoda za subvencije i tekuće donacije;
neophodnost donošenja procedura i operativnih planova naplate potraživanja, unapređivanje informatičkog sustava za praćenje potraživanja;
donošenje mjera za pokriće manjka i za podmirenje dospjelih obveza radi stabilnosti poslovanja JLPRS u narednim godinama – zbog značajnih manjkova prihoda nad rashodima nepodmirenih dospjelih obveza i
potrebu jačanja sustava unutarnjih kontrola u JLPRS radi sprečavanja i otkrivanja pogrešaka, te smanjenja rizika poslovanja na prihvatljivu razinu, napose zbog ne donošenja pisanih procedura i uputa za značajne procese u JLPRS.
Zaključno
Analiza financijskog poslovanja JLPRS za 2012. i nalaz DUR-a ukazuje na potrebu uravnoteženja regionalne koncentracije i sustavno uvođenje i razvijanje financijskog upravljanja i kontrole.
Pripremila Maja Lukeš-Petrović,dipl.iur. i dipl.politolog
[1]https://www.sabor.hr/izvjesce-o-radu-drzavnog-ureda-za-reviziju-za-2013
[2] u čemu su proračuni revidiranih JLPRS jedinica 81 iznosili 15,8 mlrd. kn, svega 14,5 % tih sredstava u 2012. bilo je pokriveno bezuvjetnim mišljenjem, ukupna potraživanja iznosila su 5,5 mlrd.kn, a ukupne obveze 5,2 mlrd.
Analiza poslovanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u 2012.
Aktualno za korisnike, ObavijestiHrvatski sabor prihvatio je Izvješće o radu Državnog ureda za reviziju za 2013. godinu i izvješća o obavljenim revizijama državnog proračuna i njegovih korisnika terevizije proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (u tekstu dalje JLPRS) i njihova poslovanja za 2012.godinu.[1] Državni ured za reviziju (dalje u tekstu DUR ) proveo je u 2013. reviziju financijskih izvještaja i poslovanja za 2012. godinu kod 81 JLPRS od ukupno 576 JLPRS. U nastavku dajemo bitne karakteristike poslovanja proračuna JLPRS u 2012. koje proizlaze iz analize financijskih izvještaja i nalaza DUR-a.
I. USPOREDNA ANALIZA OSTVARENJA PRORAČUNSKIH PRIHODA I PRIMITAKA TE IZVRŠENJA RASHODA I IZDATAKA JLPRS U 2012.
1. Ukupni proračunski prihodi i primici JLPRS (576) za 2012. ostvareni su u iznosu od 22 milijarde kuna (u tekstu dalje mlrd. kn), što je za 0,5% više nego u 2011.[2], dok su rashodi i izdaci izvršeni u visini od 22,1 mlrd.kn. ili za 0,1% manje. Analiza ostvarenja prihoda u 2012. po razinama JLPRS pokazuje da su općinski proračuni (428) ostvarili 1,7% manje prihoda i primitaka nego u 2011., dok su kod ostalih JLPRS tj.- gradovi (127) imali rast od 0,5%, županije (20) rast od 0,8%, a Grad Zagreb rast od 1,3% u odnosu na navedena sredstva ostvarena u 2011.
Pitanje neravnomjernog odnosa ostvarenja prihoda između pojedinih razina općina i gradova ali i županija razvidno je iz strukture – velikog udjela proračuna gradova i županija u navedenim sredstvima za 2012. i malog udjela proračuna općina: udio gradova iznosio je 39,4 %, Grada Zagreba 29,1 %, županija 16,1 %, dok je udio općina (428) iznosio svega 15,4 %.
Razina fiskalnog kapaciteta JLPRS razvidna je iz visine njihova godišnjeg proračuna, njihovog broja odnosno strukture u ukupno ostvarenim proračunskim prihodima i primicima u 2012.: najveći broj JLPRS njih- 338 ili 59% imali su godišnji proračun ispod 10 milijuna kuna (u tekstu dalje mil. kn), 171 jedinica ili 30% između 10 i 50 mil. kn., a samo je 64 jedinice ili 11% ostvarilo ukupne prihode i primitke u iznosu od 50 do 500 mil.kn. Najveće ukupne prihode i primitke za 2012. iskazali su gradovi Zagreb, Rijeka i Split i Splitsko-dalmatinska županija.
Analiza ostvarenih prihoda i primitaka općina i gradova u 2012. na područjima nadležnih 20 županija (bez Grada Zagreba) pokazuje da su proračuni općina i gradova s područja 6 županija od ukupno ostvarenih sredstava u iznosu od 22 mlrd. kn. ostvarile udio od 52,5%, dok su općine i gradovi s područja preostalih 14 županija (bez Grada Zagreba) udio od 47,5% . Veliki disparitet u rasponu proračuna županija pokazuju i ukupni prihodi i primici Grada Zagreba u 2012. koji su ostvareni u iznosu 6,4 mlrd. kn, dok je najmanje prihoda ostvarila Ličko-senjska županija (57 mil. kn.).
Što se tiče ostvarenja pojedinih vrsta prihoda u 2012. analiza najznačajnijih prihoda pokazuje da su prihodi od poreza imali rast od 5 % u odnosu na 2011., prihodi od imovine za 4 %, dok su najveći pad imali prihodi od poreza na nekretnine 11,6%, i prihodi od upravnih pristojbi i po posebnim propisima , te prihodi od pomoći za 8%. Strukturno promatrano uokviru ove skupine sredstava , kao i dosad, najznačajniji su prihodi od poreza 54 % u čemu udio prihoda od prireza i poreza na dohodak sudjeluje čak sa 89,7% . U svezi s tim treba naglasiti da je od ožujka 2012. izmjenama i dopunama Zakona o financiranju JLPRS povećan udio JLPRS u porezu na dohodak koji je i pridonio povećanju ovih prihoda u odnosu na 2011. godinu. Glede prihoda od pomoći, koji čine 13%, najznačajniji udio imaju pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije 47,7 %, ali i oni bilježe pad. Ista je situacija i kod ostvarenja upravnih pristojbi i po posebnim propisima s udjelom od 16,4% kao i kod prihoda od komunalnog doprinosa i naknada koji su za 7,2% manji nego 2011.
Analiza ostvarenja pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije pokazuje različitost i stvarnu situaciju proračuna lokalne i područne (regionalne) samouprave tako da je na područjima 8 županija ostvareno preko 50% ukupno realiziranih pomoći izravnanja.
2. U području zaduživanja, davanja jamstava i davanja suglasnosti za zaduživanje JLPRS treba naglasiti da je stanje zaduženja svih JLPRS krajem 2012. iznosilo 3,1 mlrd. kn. U 2012. zabilježen je pad zaduživanja JLPRS za oko 30% u odnosu na 2011. a ista je situacija i kod davanja suglasnosti JLPRS svojim pravnim osobama za zaduživanje, dok je zabilježen rast danih jamstava. U 2012. dane suglasnosti za zaduživanje iznosile su 5,5 mlrd. kn. od čega se 3,2 mlrd. odnosi na Grad Zagreb. Dana jamstva u 2012. godini iznosila su 2,2 mlrd. od čega na Grad Zagreb otpada 781 mil. kn. Ukupna potraživanja svih JLPRS u 2012. iskazana su u iznosu 7,7 mlrd. kn. od čega se na potraživanja Grada Zagreba odnosi 30,6 %.Ukupna potraživanja 81 revidiranih JLPRS iznosila su 5,5 mlrd. kn,a ukupne obveze 5,2 mlrd. kn.
3. Analiza proračunskih rashoda i izdataka JLPRS za 2012. pokazuje da su izvršeni u iznosu od 22,1 mlrd. kn. što je za 0,1% manje od izvršenja za 2011. Neravnomjerni fiskalni kapacitet pokazuje i struktura izvršenja rashoda po područjima županija: na području 10 županija izvršeno je preko 75% rashoda, a na području preostalih 10 županija 24,9% od ukupnih rashoda i izdataka, bez Grada Zagreba čiji su rashodi iznosili 6,4 mlrd. kn.
Analiza strukture izvršenih rashoda i izdataka JLPRS za 2012. prema vrsti rashoda ukazuje da su najviše izvršeni materijalni rashodi i to u iznosu od 7,2 mlrd. kn. (33%) koji su u odnosu na 2011. porasli su za 1,7%. Rashodi za zaposlene izvršeni su u iznosu 4,7 mlrd. (21 %) i pali su za 1,3%, rashodi za nabavu nefinancijske imovine izvršeni su u iznosu 3,3 mlrd. kn (15% ), ostali rashodi koji u ukupnoj strukturi čine 13% izvršeni u iznosu 3 mlrd. kn, a financijski rashodi, subvencije pomoći, naknade građanima i kućanstvima i izdatci za financijsku imovinu i otplate izvršeni su u svoti od 3,8 mlrd. kn (17,4%). Složenu materijalnu situaciju proračuna (socijalnog položaja i prioriteta) JLPRS u promatranoj godini pokazuje rast izvršenja financijskih rashoda i pomoći za 7,5 % kao i naknada građanima i kućanstvima za 6,3 % , a s druge strane smanjuju se ostali rashodi za 2,8 %, dok su u odnosu na 2011. najviše smanjeni izdaci za financijsku imovinu i otplatu zajmova za 8,4 %.
Neravnomjerni raspored i potrošnja između proračuna JLPRS analogno prihodima vidi se i kod rashoda:od 4,7 mlrd. kn ukupno izvršenih rashoda za zaposlene na Grad Zagreb se odnosi 30 %, za JLPRS na području 8 županija 48%, dok se na rashode s područja 12 županija odnosi svega 22%. Prema podacima iz financijskih izvještaja za 2012. proizlazi da je u upravnim tijelima i službama JLPRS zaposleno 15 047 zaposlenika, a kod njihovih proračunskih korisnika 24 501. I kod materijalnih rashoda odnosi u strukturi su gotovo identični: ukupni materijalni rashodi izvršeni su u iznosu od 7,2 mlrd. kn, od čega se na Grad Zagreb odnosi 30%, proračune na području 8 županija 46%, a na proračune s područja 12 županija 24,2% rashoda. Kod rashoda za nabavu nefinancijske imovine izvršenih u iznosu od 3,3 mlrd. kn. najveći udio imaju Grad Zagreb i proračuni s područja Primorsko-goranske županije 34,9%, s područja 6 županija udio iznosi 32,9%, dok s područja 13 županija 32,2%.
II. NALAZI O POSLOVANJU REVIDIRANIH JLPRS ZA 2012.
U financijskoj reviziji 81 JLPRS za 2012.godinu, DUR je dao 17 bezuvjetnih mišljenja (za 6 županija i 11 gradova)i 64 uvjetna mišljenja (13 županija, 36 gradova i 15 općina). Utvrđene su nepravilnosti i propusti koji su već poznati i stoga predmet provjere u Upitniku o fiskalnoj odgovornosti. Uz to, DUR je utvrdio:
nepravilnosti u području komunalnog gospodarstva, trgovačkih društava glede nenamjenskog korištenja namjenskih prihoda i nezakonitog postupanja kojima su JLS doznačivali sredstva za pokriće tekućih rashodaposlovanja, a rashode evidentirali u okviru rashoda za subvencije i tekuće donacije;
neophodnost donošenja procedura i operativnih planova naplate potraživanja, unapređivanje informatičkog sustava za praćenje potraživanja;
donošenje mjera za pokriće manjka i za podmirenje dospjelih obveza radi stabilnosti poslovanja JLPRS u narednim godinama – zbog značajnih manjkova prihoda nad rashodima nepodmirenih dospjelih obveza i
potrebu jačanja sustava unutarnjih kontrola u JLPRS radi sprečavanja i otkrivanja pogrešaka, te smanjenja rizika poslovanja na prihvatljivu razinu, napose zbog ne donošenja pisanih procedura i uputa za značajne procese u JLPRS.
Zaključno
Analiza financijskog poslovanja JLPRS za 2012. i nalaz DUR-a ukazuje na potrebu uravnoteženja regionalne koncentracije i sustavno uvođenje i razvijanje financijskog upravljanja i kontrole.
Pripremila Maja Lukeš-Petrović,dipl.iur. i dipl.politolog
[1]https://www.sabor.hr/izvjesce-o-radu-drzavnog-ureda-za-reviziju-za-2013
[2] u čemu su proračuni revidiranih JLPRS jedinica 81 iznosili 15,8 mlrd. kn, svega 14,5 % tih sredstava u 2012. bilo je pokriveno bezuvjetnim mišljenjem, ukupna potraživanja iznosila su 5,5 mlrd.kn, a ukupne obveze 5,2 mlrd.
Novi bilten 04/2014
2014, Arhiva novostiObjavljen je novi BILTEN u kojem možete naći više aktualnih informacija.
Novi bilten 04/2014 možete pogledati OVDJE.
Savjetovanje upravitelja nekretninama – Crikvenica 2014.
2014, Arhiva novostiOvogodišnje Savjetovanje Udruge UPRAVITELJ održati će se od 23. do 26. travnja u hotelu Omorika u Crikvenici. Savjetovanje je namijenjeno svima koji se bave ili imaju doticaja s upravljanjem nekretninama sukladno Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, a to su prije svih sami upravitelji, čelnici JLS, stambeno-komunalne službe gradova, inspekcijske i nadzorne službe, te ostali stručnjaci iz djelatnosti upravljanja nekretninama.
Pored pokrovitelja Grada Crikvenice i Primorsko-goranske županije, posebno ističemo zahvalu Ministarstvu gospodarstva, Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja i Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za pokroviteljstvo ovogodišnjeg Savjetovanja.
Na Savjetovanju teme će obraditi stalni suradnici Udruge, među kojima posebno ističemo g. Damira Kontreca, sudca Vrhovnog suda RH, profesora dr.sc. Hrvoja Kačera i dr.sc. Teodora Antića, glavnog tajnika Ustavnog suda RH. Nadalje, predavači će biti i predstavnici ministarstava, FZOEU i stručnjaci za energetsku učinkovitost, kao i prezententi iz stručnih odbora Udruge UPRAVITELJ.
U sklopu Savjetovanja upravitelja nekretninama, 24. travnja od 17:00 do 19:00, održat će se i radni sastanak sa USZ korisnicima, a obrađivati će se neke od slijedećih tema – WEB izvještavanje, Evidentiranje energetskih certifikata zgrada, e-Računi, SEPA projekt u HR – Direct debit – bliska budućnost platnog prometa, Praćenje naplate potraživanja, Upotreba e-maila u USZ procesima, Uredsko poslovanje sa sustavom informiranja suvlasnika, Objava dnevnika radova na WEB-u, Novi zemljišno-katastarski model, GIS nekretnina i ostale novosti LC/SPI paketa. Sastanak, kao i prezentaciju novosti unutar USZ aplikacije održat će naši konzultanti – Mario Erceg i Ina Cvjetković.
Zanimljive teme, stručni predavači te kvalitetne radionice dovoljan su razlog da posjetite Savjetovanje, kao i LC sastanak USZ korisnika.
U prilogu Vam donosimo PRIJAVNI KUPON te PROGRAM RADA Savjetovanja, a više informacija o Savjetovanju možete pronaći na stranicama Udruge
Izmjene obrasca S-PR-RAS-NPF
Aktualno za korisnike, ObavijestiIzašao je novi S–PR–RAS–NPF (v 2.0.1.) obrazac za neprofitno računovodstvo koji se može pronaći na stranicama Fine.
U sklopu novog obrasca dodana su dva nova AOP tako da sada obrazac ima ukupno 48 AOP-a. Izmjene obrasca su rezultat izmjena računskog plana. Na samom obrascu dodani su AOP-i za konta 37 i 47.
Aplikacija Integralno računovodstvo neprofitnih organizacija (LCW138) pripremljena je za pripremu novog obrasca. Oko dogovora termina instalacije novog obrasca javite se u ORP odjel.
Ovim putem također podsjećamo da je rok za predaju obrasca 22.04.2014. godine.
Vaš ORP tim.
Uredsko poslovanje za dječje vrtiće – prezentacija
2014, Arhiva novostiPoštovani korisnici,
stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o predškolskom odgoju i naobrazbi (Narodne novine 94/13) u kojem je člankom 1.a propisano da kao javne ovlasti dječji vrtić obavlja slijedeće poslove:
Kada dječji vrtić u vezi s navedenim poslovima ili drugim poslovima koje obavlja kao javne ovlasti, odlučuje o pravu, obvezi ili pravnom interesu djeteta, roditelja ili skrbnika ili druge fizičke ili pravne osobe, dužan je postupati prema odredbama zakona kojim se uređuje opći upravni postupak.
Budući da je Zakon propisao javne ovlasti, dječji vrtići su dužni postupati sukladno članku 2. Uredbe o uredskom poslovanju (Narodne novine 7/09).
U radu dječjeg vrtića generira se velika količina dokumentacije, kao što su: molbe za smještaj djece u vrtić, izdavanje raznih potvrda, izvješća o radu, planovi rada, ulazni računi, zahtjevi za sufinanciranjem, dokumentacija vezana za sjednice Upravnog vijeća, rješenja o godišnjim odmorima, ugovori o radu i razni dopisi.
Radi praćenja ulazne i izlazne dokumentacije potreban je kvalitetan sustav za upravljanje dokumentacijom koji će Vam olakšati i ubrzati rad sa istom i pružati kvalitetna izvješća. Sve navedeno možete ostvariti kroz SPI/Uredsko poslovanje.
Primjer procesa rada u aplikaciji LC SPI Uredsko poslovanje kod obrade zahtjeva za upis djeteta u vrtić:
Funkcionalnosti aplikacije 223 – Uredsko poslovanje:
Prednost uvođenja LC SPI Uredskog poslovanja:
Za više informacija o ovoj temi, pridružite nam se na prezentaciji koja će se održati
u LC edukativnom centru u Zagrebu,
Remetinečka cesta 7a
u četvrtak, 08.05.2014. godine, s početkom u 09:00 sati.
Sudjelovanje na prezentaciji se ne naplaćuje.
Molimo Vas da najkasnije do 30.04.2014. u 12:00 sati potvrdite svoj dolazak putem PRIJAVNICE. Za sve dodatne informacije slobodno nas kontaktirajte na telefon 01/6599-583 ili e-mail andrea.sersic@spi.hr.
U iščekivanju Vaše prijave, srdačno Vas pozdravljamo.
Donesen je novi zakon o savjetima mladih – obveze općina, gradova i županija – važno za JLP(R)S.
Aktualno za korisnike, Zakonske novostiHrvatski sabor donio je 21.03.2014. novi Zakon o savjetima mladih[1] koji je nakon šestogodišnjeg postojanja zamijenio istoimeni Zakon iz 2007. godine.[2] Naime, stari Zakon nije zaživio kao osnova za osiguravanje zastupljenosti mladih u donošenju odluka koje se odnose na mlade na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (u tekstu dalje JLP(R)S) što i pokazuju podaci JLP(R)S da su odluke o osnivanju savjeta od ukupno 576 JLP(R)S donijele svega 260 JLP(R)S.
Najviše odluka o osnivanju savjeta mladih doneseno je na razini županija (19) zatim na razini gradova (98) a svega 143 na razini općina, međutim navedeni pokazatelji ne znači da su ti savjeti konstituirani i da su aktivni.
U nastavku dajemo osnovne naznake zakonskih promjena i upozoravamo JLP(R)S na obvezu usklađivanja statuta i drugih općih akata s novima Zakonom u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu (31.03 2014.) i provedbu izbora za navedena savjetodavna tijela.
Prema novom Zakonu potanko je definirana funkcija savjeta mladih – koji se osnivaju kao savjetodavna tijela JLP(R)S koja promiču i zagovaraju prava, potrebe i interese mladih na lokalnoj i područnoj razini koja ih osniva, članove i zamjenike članova savjeta biraju predstavnička tijela JLP(R)S sukladno novom Zakonu, Zakonu koji uređuje sustav JLP(R)S, općim aktima JLP(R)S, te međunarodnim dokumentima potvrđenim ili usvojenim od strane Republike Hrvatske.
Savjeti se osnivaju kao općinski, gradski, županijski savjeti i savjet mladih Grada Zagreba, s tim da se statutom Grada Zagreba može predvidjeti osnivanje savjeta mladih kao savjetodavnih tijela vijeća gradskih četvrti Grada Zagreba.
Novim Zakonom potanko se utvrđuje način suradnje savjeta sa predstavničkim tijelom ali i sa županom, gradonačelnikom odnosno općinskim načelnikom redovitim međusobnim informiranjem, savjetovanjem na druge načine, te obveze navedenih tijela prema savjetu.
Novim zakonom produžen je mandat članova savjeta sa 2 na 3 godine; povećana je gornja dobna granica mladih (sa 29 na 30 godina); sjednice se ne održavaju kao do sada svaka 2 mjeseca već svaka 3 mjeseca; povećana je gornja granica broja članova savjeta sa 15 na 21 članova.
Novim zakonom utvrđena je obveza donošenja programa rada savjeta mladih do 30.09. za sljedeću kalendarsku godinu s tim da taj program odobrava nadležno predstavničko tijelo.
Uz to, utvrđena je i obveza podnošenja godišnjeg izvješća o radu savjeta mladih na znanje predstavničkom tijelu JLP(R)S, s tim da jenovim Zakonom propisan rok za podnošenje godišnjeg izvješća predstavničkom tijelu do 31.3. tekuće godine za prethodnu godinu.
JLP(R)S osiguravaju financijska sredstva za rad i program rada savjeta mladih kao i prostor za održavanje sjednica savjeta mladih, sukladno novom Zakonu i odluci o osnivanju savjeta mladih.
Članovi savjeta mladih nemaju pravo na naknadu za svoj rad.
Članovi savjeta mladih imaju pravo na naknadu troškova prijevoza za dolazak na sjednice savjeta mladih, kao i drugih putnih troškova neposredno vezanih za rad u savjetu mladih u skladu s odlukom o osnivanju savjeta mladih.
Starim zakonom bilo je izravno propisano da stručne i administrativne poslove za potrebe savjeta mladih obavljaju stručne službe predstavničkog tijela JLP(R)S, dok novi Zakon nema takve odredbe.
Nadzor nad provedbom novoga Zakona provodi ministarstvo nadležno za mlade kroz redovno godišnje praćenje broja osnovanih savjeta, njihova funkcioniranja i suradnje s JLP(R)S, daje im preporuke a savjeti su dužni jednom godišnje, i to najkasnije do 30. travnja tekuće godine za prethodnu godinu, Ministarstvu dostaviti podatke o provedbi ovoga Zakona.
S obzirom na broj JLP(R)S koji nije primijenio odredbe Zakona o savjetima mladih iz 2007. posebno naglašavamo i odredbe iz prijelaznih i završnih odredbi novoga Zakona čije nepridržavanje podliježe postupku i nadzoru nadležnih upravnih tijela.
Zaključno:
Prema ocjenama Vlade RH danim u Konačnom prijedlogu Zakona o savjetima mladih – za provođenje novoga zakona neće biti potrebno osigurati dodatna financijska sredstva iz državnog proračuna Republike Hrvatske, kao niti iz proračuna JLP(R)S, jer se ovim Zakonom ne nameću dodatne obveze JLP(R)S koje već ne postoje u propisu koji regulira osnivanje i rad savjeta mladih.
Iako je navedena konstatacija u osnovi formalno pravno točna jer je Zakon o savjetima mladih iz 2007. propisao osnivanja savjeta mladih, iz uvodno navedenog broja donesenih odluka o osnivanju savjeta na razini općina, gradova i županija proizlazi da polovina jedinica nije donijela odluku o osnivanju savjeta, što znači da za njih predstoje nove obveze koje nisu kvantificirane, a upitno je i stvarno djelovanje već osnovanih savjeta i troškova za osiguravanje uvjeta za njihov rad i naknade.
To se napose odnosi na općine odnosno gradove koji od 2007. godine do sada nisu donijeli odluke o osnivanju savjeta zbog neadekvatnih uvjeta rada za funkcioniranje svojih samoupravnih tijela i/ili općeg materijalnog stanja u proračunu za izvršavanju neophodnih zakonskih funkcija.
Prema stajalištu ministarstva nadležnog za mlade navedenom u Konačnom prijedlogu citiranoga Zakona, savjeti mladih kao savjetodavna tijela nemaju pravnu osobnost i ne mogu biti nositelji projekta koje prijavljuju udruga ili druga organizacija civilnog društva ali i JLP(R)S, ali mogu biti njihovi sudionici, što je također radi provedbe novoga Zakona i ostvarivanja programa.
[1] Narodne novine , br. 41/2014 od 31.03.2014.
[2] Narodne novine br 23/2007
Stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje od 1. travnja 2014. godine povećana na 15%
2014, Arhiva novostiIzmjenama Zakona o doprinosima koje su usvojene 21. ožujka 2014. godine u Saborskoj proceduri, objavljena u Narodnim novinama 41/14 od 31.03.2014., povećana je stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje s 13% na 15%.
Nova stopa zdravstvenog doprinosa primjenjuje se od 1. travnja 2014. godine. Pri obračunu doprinosa na plaću, stopa od 15% primjenjuje se počevši od plaće za mjesec travanj 2014. godine (koja se u pravilu isplaćuje u svibnju), dok se pri obračunu doprinosa na ostale primitke uz plaću koji se isplaćuju od 1. travnja 2014. primjenjuje stopa od 15%. Iznimno, ako se nakon 1. travnja 2014. isplaćuju ostali primici koji se mogu pripisati 2012. i 2013. godini, primjenjuje se stopa od 13%.
Pri obračunu doprinosa na drugi dohodak, stopa zdravstvenog doprinosa od 15% se primjenjuje na primitke koji se isplaćuju 1. travnja 2014. i kasnije, osim ako je obveza isplate primitka dospjela do 31. ožujka 2014. godine.
U prilogu Vam dostavljamo upute kako biste mogli sami napraviti izmijene u LC/SPI aplikacijama 150 – Obračun plaće i naknade i 951 – Naknade ovlaštenom predstavniku.
Upute možete preuzeti OVDJE.
Napomene uz izradu izjave o fiskalnoj odgovornosti JLP(R)S za 2013. godinu
Aktualno za korisnike, Zakonske novostiPonovno je došlo vrijeme za sastavljanje Izjave o fiskalnoj odgovornosti (u tekstu dalje Izjava) čelnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (u tekstu dalje JLPRS) za prošlu, 2013. proračunsku godinu i drugih Zakonom o fiskalnoj odgovornosti propisanih priloga. Rok za dostavu Izjave za 2013. i prateće dokumentacije Ministarstvu financija je 31. ožujka 2014.
Prošle su dvije godine od sastavljanja prvih Izjava za 2011. i 2012. proračunsku godinu i nedoumica oko ispunjavanja Upitnika o fiskalnoj odgovornosti. Prošli ste više seminara koje su u proteklih godina organizirale mnogobrojne savjetodavne tvrtke, a veliki broj korisnika našega LC programa pohađali su i radionice LC-a. Uz to, u nedostatku podzakonskog akta i službenih uputa koji bi pojasnili obrasce i formulacije nabavili ste više priručnika raznih boja i formata iz kojih ste često kombinirali predložene procedure i tablice za svoju JLPRS ne biste li zadovoljili zahtjevima i dokazali postupanje prema danim tumačenjima.
U ovom kontekstu dosadašnjeg postupanja i odgovornosti za ispunjavanje zakonskih obveza posebno Vam ukazujemo na Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalnoj odgovornosti [1] gdje su člankom 11. a. uvedene novčane kazne (od 5.000,00 kn do 25.000,00 kuna) za prekršaj čelnika – ako ne sastavi i dostavi Izjavu sukladno članku 7. stavcima 2. – 8. i ako Ministarstvo financija, nadležna ministarstva i JLPRS prilikom provjere sadržaja Izjave uoči da je dokumentacija temeljem koje se daje Izjava nevjerodostojna. Člankom 11. b. citiranoga Zakona propisano je postupanje proračunskog inspektora i tijelo – područni ured Porezne uprave koja provodi prekršajni postupak.
Isto tako podsjećamo da je izmjenama članka 4. citiranoga Zakona, proširen krug obveznika sastavljanja Izjave na predsjednike uprava trgovačkih društva u vlasništvu jedne ili više JLPRS i čelnike drugih pravnih osoba čiji je osnivač jedna ili više JLPRS. Novi obveznici će prvi puta sastavljati Izjavu o fiskalnoj odgovornosti za 2014. godinu (predaja u 2015. godini).To praktično znači da se već ove godine treba započeti s pripremama vaših novih obveznika, a Uredba kojom će se regulirati postupanje za ove obveznike trebala bi se donijeti do kraja svibnja o.g.
Nakon izmjena Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti i Izvještaja o primjeni fiskalnih pravila ostaju i dalje određena pitanja iz Upitnika o fiskalnoj odgovornosti koja nisu do kraja razjašnjena niti Uputom Ministarstva financija za sastavljanje i predaju Izjave o fiskalnoj za 2012. od 18.02.2013. niti novom Uputom o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti za 2013. od 4.veljače 2014.
U svezi s tim podsjećamo Vas i na Uredbu o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila[2] gdje su provedena usklađivanja s izmjenama Zakona o proračunu. U obrascu Upitnik o fiskalnoj odgovornosti (Prilog 2) iz članka 20., izmijenjena su tri pitanja broj 6., broj 14. i broj 66., ali i u svezi teksta referenci koji mogu bitno utjecati na testiranje.
Ovdje se posebno referiramo na pitanje broj 66. koje se odnosi na dostavu godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna JLPRS Ministarstvu financija i Državnom uredu za reviziju i roku za dostavu (15 dana nakon što ga je donijelo predstavničko tijelo, odnosno ako ga predstavničko tijelo nije donijelo, u roku od 60 dana od dana podnošenja navedenog izvještaja predstavničkom tijelu).
Podsjećamo vas i na Uputu o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti za 2013. Ministarstva financija[3]dostavljenu JLPRS 04.02.2014., čije su osnovne odredbe objavljene u prilogu na web stranicama LC-a 07.02. o.g.[4]
1. Regulira se postupanje ako je tijekom 2013. došlo do promjene čelnika i to:
2. Upućuje se da se ne popunjava stupac Referenca – jer su to upute o vrsti dokaza koji su podloga za davanje odgovora na pitanje, a dokaze ne treba dostavljati kao prilog Izjavi.
3. U svezi pitanja 31. u Upitniku se testiraju samo postupci javne nabave do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi tj.do 9.12.2013.
Ukazujemo i na Uputu o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti za 2012. (dalje u tekstu Uputa za 2012.) Ministarstva financija (Klasa: 400-06/13-01/90, Ur. broj: 513-05.-02/11-1 od 18.02.2013.) koja je dala tumačenje i u svezi odgovora na pitanje broj 23. iz Upitnika za 2012., a koja bi se na neizravan način i uz primjenu stipulacije teksta reference uz pitanje 23. novog Obrasca Upitnika gledajući čvrsto stajalište primjenjivala i na davanje Izjave za 2013. godinu.
Naime, u citiranoj Uputi za 2012., uz pitanje br. 23. izrijekom se navodi da se „ovdje odstupa od uobičajenog pravila i zahtijeva se testiranje razdoblja za koje se daje Izjava, a ne godina prije toga“. To praktično znači da su se uz pitanje 23. prilikom davanja Izjave za 2012. trebali testirati dokumenti o izvršenju proračuna odnosno financijskog plana za 2012., a ne za 2011.godinu.
Analogno citiranoj Uputi za 2012. trebalo bi postupiti i pri davanju Izjave za2013. tj. odgovora na pitanje 23. koristeći u referenci navedenIzvještaj o izvršenju proračuna JLPRS (za 2013.) iz kojeg se vidi da nije utrošeno više sredstava od odobrenih proračunom (osim za namjenske prihode i primitke definirane čl.48. Zakona o proračunu). U skladu s iznesenim proizlazi da bi se trebao koristiti akt koji se treba izraditi nakon roka za sastavljanje Izjave za 2013.
Navedeno smatramo upitnim budući da je rok za izradu Prijedloga Godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna a 2013. i dostavu čelniku JLPRS do 01. svibnja 2014.godine, a rok za dostavu Prijedloga citiranoga akta predstavničkom tijelu je do 01. lipnja tekuće godine za prethodnu godinu.
Iako držimo da stajalište iz Upute za 2012. ima smisla glede zakonitosti postupanja, smatramo da bi se formalno pravno jedino moglo prihvatiti da se koristi polugodišnji izvještaj o izvršenju proračuna JLPRS za 2013. godinu iako je i to upitno jer se ne radi o konačnom izvršenju proračuna.
Što se tiče odgovora na pitanje br. 66. iz Upitnika za 2013., a koje se odnosi na dostavu Godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna JLPRS Ministarstvu financija i Državnom uredu za reviziju u skladu s izmjenom Zakona o proračunu, smatramo da se u konkretnom slučaju – dakle pri davanju Izjave za 2013. niti teoretski ne može primijeniti Godišnji izvještaj o izvršenju proračuna za 2013. jer se radi o dostavi akta u propisanom roku (tj. 15. dana nakon što ga donese predstavničko tijelo JLPRS , a ako ga predstavničko tijelo ne donese, isti se dostavlja tj. prijedlog Godišnjeg izvještaja u roku od 60 dana od dana podnošenja predstavničkom tijelu ). U Zakonu nije propisan rok za donošenje ovoga akta.
I nadalje ostaju otvorena pitanja iz Upitnika za koja JLPRS najčešće ne mogu dati pozitivan odgovor već samo djelomično potvrdni odgovor i njihova valorizacija. Radi se o pitanju br. 18. koje se odnosi na preuzimanje obveza po investicijskim projektima isključivo pod uvjetom da su predviđene u proračunu i projekcijama, a nakon provedenog stručnog vrednovanja i ocjene opravdanosti te učinkovitosti investicijskog projekta. Poznato je da je zakonski temelj ovoga pitanja članak 45. Zakona o proračunu, koji propisuje da citirane odredbe na odgovarajući način primjenjuju i na JLPRS, s tim da je najnovijim izmjenama Zakona o proračunu stavkom 3. članka 45. propisano da će Vlada uredbom propisati način ocjene i postupak odobravanja investicijskih projekata.
Kako Vlada od stupanja na snagu Zakona o proračunu i njegovih izmjena nije donijela citiranu uredbu, upitan je zahtjev da obveznik JLPRS treba imati propisanu navedenu proceduru koju Vlada nije propisala niti za državne korisnike iz kojih bi se mogli izvesti kriteriji i mjerila ocjene i za JLPRS. Zakonski zahtjev obveznici će morati ispoštovati nakon što Vlada donese citiranu uredbu iz članka 45. Zakona o proračunu.
Uz navedeno dugoročno promatrano ostat će prisutan problem općina i malih gradova ne samo u području javne nabave (uz pitanja 35.-37.) zbog malog broja zaposlenih i stručno educiranih zaposlenika te nedostatnih materijalnih sredstava za izvršavanje javnih funkcija i zapošljavanje dostatnog broja zaposlenika i uvođenja adekvatnog sustava financijskog upravljanja i kontrola i njegovog stalnog razvoja u praksi izvršavanja javnih funkcija JLPRS.
Zaključne napomene
Formalna discipliniranost JLPRS u ispunjavanju obveza iz Zakona o fiskalnoj odgovornosti i podzakonskih akata je vrlo visoka i to od početka primjene Zakona. Postupanje nadležnih tijela i čelnika JLPRS dobilo je zakonski okvir i formaliziranje procedura, te postupno uvođenje sustava ili dijela financijskog upravljanja i kontrola. Očekuje se da će propisivanje novčanih sankcija i provedba nadzora dodatno osnažiti shvaćanje nadležnih čelnika glede zakonitosti sastavljanja Izjave o fisklanoj odgovornosti i potrebe uvođenja sustava financijskog upravljanja i njegova daljeg razvoja.
Iako su JLPRS ukazivale na brojne poteškoće, nejasnoće i ekstenzivna tumačenja držim da su shvatile da treba prihvatiti sve što se traži, osim onoga što ne mogu izvršiti zbog zadanih ograničenja kadrovskih i materijalnih mogućnosti. U skladu s iznesenim JLPRS su određene zahtjeve i tumačenja koja nisu dana u službenim Uputama nadležnog državnog tjela prilagodili svojemu stvarnom stanju i mogućnostima. Sigurno je da je Zakon o fiskalnoj odgovornosti i prateći podzakonski akti olakšao rad nadležnim tijelima JLPRS u odnosu prema čelnicima, a čelnicima koji su odgovorni za postupanje uvijek stoji na raspolaganju ne samo Izjava 1a koja je teško ostvariva – što dokazuje i Izvještaj Državnog ureda za reviziju gdje bezuvjetno mišljenje ima izuzetno mali broj od 576 JLPRS, već i Izjava 1b.
Izjava 1b je realnost većine JLPRS, a sada nakon provedenih proračunskih nadzora i Zakonom uvedenih novčanih kazni to je po našem mišljenju jedino moguće rješenje za veliku većinu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a napose za veliki dio općina s niskim fiskalnim kapacitetom i nedostatnim brojem zaposlenih.
[1] Narodne novine, br,19/2014
[2] Narodne novine«, br. 78/2011, 106/2012 i 130/2013
[3] https://www.mfin.hr/adminmax/docs/Uputa%20o%20sastavljanju%20i%20predaji%202013.pdf
[4] Objavljena je nova uputa o sastavljanju i predaji izjave o fiskalnoj odgovornosti za 2013. Godinu
Godišnji izvještaj o izvršenju proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2013.
Aktualno za korisnike, Zakonske novostiGodišnji izvještaj o izvršenju proračuna za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2013. godinu sastavlja se prema izmijenjenim odredbama Zakona o proračunu iz 2012[1] i Pravilniku o polugodišnjem i godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna[2]donesenom početkom 2013 godine. Dakle već je godišnji izvještaj za 2012. trebalo izraditi prema navedenim propisima. Za one jedinice lokalne samouprave koje možda u 2013. nisu postupale s skladu s navedenim ukratko ćemo ponoviti osnovne elemente za izradu godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna.
1. Sadržaj i obuhvat iskazivanja podataka u Godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna za 2013.
Godišnji izvještaj o izvršenju proračuna sastavlja upravno tijelo za financije nadležne JLPRS za 2013.- proračunsku godinu, a obuhvaća sljedeće:
1.1. opći dio proračuna (Račun prihoda i rashoda i Račun financiranja na razini odjeljka ekonomske klasifikacije)
1.2. posebni dio proračuna iskazan po organizacijskoj i programskoj klasifikaciji te razini odjeljka ekonomske klasifikacije,
1.3. izvještaj o zaduživanju na domaćem i stranom tržištu novca i kapitala,
1.4. izvještaj o korištenju proračunske zalihe,
1.5. izvještaj o danim jamstvima i izdacima po jamstvima,
1.6. obrazloženje ostvarenja prihoda i primitaka, rashoda i izdataka.
1.1. Opći dio proračuna – tablični prikaz sadrži: 1.sažetak A. Računa prihoda i rashoda i B. Računa financiranja, 2. A. Račun prihoda i rashoda, 3. B. Račun financiranja. 1. Sažetak A. Računa prihoda i rashoda i B. Računa financiranja treba dati ne samo prikaz ukupnih prihoda i primitaka te rashoda i izdataka na razini razreda ekonomske klasifikacije već i raspoloživa sredstva iz prethodnih godina.
A – Račun prihoda i rashoda iskazuje se u tablici sa 7 stupaca– stupac 1 daje brojčanu oznaku i naziv računa prihoda i rashoda ekonomske klasifikacije na razini razreda, skupine, podskupine i odjeljka, stupac 2: izvršenje za 2012. na prethodno navedenoj razini, stupac 3 izvorni plan za 2013. na prethodnoj razini ekonomske klasifikacije, stupac 4 tekući plan za 2013. na navedenoj razini, stupac 5: izvršenje za 2013.na navedenoj razini, stupac 6: indeks izvršenja za 2013. u odnosu na izvršenje za 2012., stupac 7: indeks izvršenja za 2013 u odnosu na tekući plan za 2013.godinu. B Račun financiranja radi se kao i A s tim da se uz ovu tablicu daje se analitički prikaz Računa financiranja kao pregled ostvarenih primitaka i izvršenih izdataka po svakom pojedinačnom zajmu, kreditu i vrijednosnom papiru.
1.2. Posebni dio proračuna sadrži tablični prikaz: izvršenje po organizacijskoj,ekonomskoj i programskoj klasifikaciji u tablici sa po 5 stupaca gdje su iskazani izvorni plan, tekući plan i izvršenje 2013 s brojčanim oznakama i nazivima razdjela i glave, glavnog programa, programa, aktivnosti i projekta, te računa ekonomske klasifikacije na razini podskupine i odjeljka i indeks izvršenja za 2013. u odnosu na tekući plan za 2013.
Treba posebno naglasiti da se u Godišnjem izvještaju prema Pravilniku iskazuje:
izvorni plan – to je proračun za 2013. odnosno posljednje izmjene i dopune proračuna donesene od strane predstavničkog tijela JLPRS
tekući plan – to je proračun za 2013. odnosno posljednje izmjene i dopune proračuna s uključenim naknadno izvršenim preraspodjelama.
Iznimno, ako od donošenja proračuna za 2013. odnosno posljednjih izmjena i dopuna proračuna za 2013. nije bilo izvršenih preraspodjela u A., B. i u Posebnom dijelu kod izvršenja se ne daje stupac 4: tekući plan za 2013., a indeks izvršenja iskazuje se u odnosu na izvorni plan za 2013.godinu.
1.3. Izvještaj o zaduživanju na domaćem i stranom tržištu novca i kapitala daje pregled zaduživanja u 2013. po vrsti instrumenata, valutnoj, kamatnoj i ročnoj strukturi. Uz to daje se i stanje obveza za vrijednosne papire, kredite i zajmove proračuna JLPRS na početku i na kraju 2013. Izvještaj se daje se u obliku obrazloženja koje može biti opisno, brojčano, s grafičkim prikazima ili kombinacija navedenog.
1.4. Izvještaj o korištenju proračunske zalihe sadrži podatke o donositelju odluke odnosno rješenja o korištenju proračunske zalihe, namjeni korištenja po odluci odnosno rješenju o korištenju proračunske zalihe te iznos i datum isplaćenih sredstva iz proračunske zalihe po odluci odnosno rješenju o korištenju proračunske zalihe. Uz navedene podatke u izvještaju se mogu dati i drugi podaci.
1.5. Izvještaj o danim jamstvima i izdacima po jamstvima JLPRS izrađuje se analogno Izvještaju o danim državnim jamstvima i izdacima po tim jamstvima prema članku 9. Pravilnika u tabličnom pregledu s podacima o danim i protestiranim jamstvima u 2013., stanju obveza i potraživanja na početku i na kraju proračunske godine.
1.6. Obrazloženje ostvarenja prihoda i primitaka, rashoda i izdataka dopunjava podatke iz Računa prihoda i rashoda i Računa financiranja na opisni, brojčani, grafički ili kombinirani način posebice obrazlaganjem odstupanja izvršenja u odnosu na plan. Treba posebno naglasiti da obrazloženje ostvarenja prihoda i primitaka, rashoda i izdataka za 2013. sadrži i obrazloženje izvršenja programa iz posebnog dijela proračuna s ciljevima koji su ostvareni provedbom programa i pokazateljima uspješnosti ( pokazatelji učinka i pokazatelji rezultata) realizacije tih ciljeva.
2. Godišnji izvještaj o izvršenju financijskog plana Županijske uprave za ceste sadrži podatke iz točke 1. Sadržaj pod 1. 2. i 6. iskazane na isti način kao i godišnji izvještaj o izvršenju proračuna nadležne županije.
3. Rok za podnošenje godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna: Do 1. svibnja 2014. – upravno tijelo za financije dostavlja Nacrt godišnjeg izvještaja čelniku nadležne JLPRS (načelniku, gradonačelniku odnosno županu) Do 15. rujna 2014. –čelnik dostavljapredstavničkom tijelu Prijedlog godišnjeg izvještaja nadležne JLPRS.
4. Obvezna objava godišnjih izvještaja na internetskim stranicama JLPRS, a u službenom glasilu JLPRS obvezno se objavljuje opći i posebni dio godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna za 2013.
5. Obveza dostave godišnjeg izvještaja JLPRS za 2013. i rok za dostavu: Rok za dostavu Ministarstvu financija i Državnom uredu za reviziju je 15 dana dana nakon što ga donese predstavničko tijelo JLPRS. Ako predstavničko tijelo ne donese izvještaj, čelnik JLPRS prijedlog godišnjeg izvještaja dostavlja navedenim državnim tijelima u roku od 60 dana od dana kada ga je podnio vijeću odnosno županijskoj skupštini.
Napomena: Ukazujemo JLPRS na vezu Godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna za 2013. i Izjave o fiskalnoj odgovornosti za 2013. (pitanje br. 23. Iz Upitnika o fiskalnoj odgovornosti) koji u referenci testiranja uz navedeno pitanje navodi da se treba dokazati da se iz „Izvještaja o izvršenju proračuna nadležne JLPRS vidi da nije utrošeno više sredstava od odobrenih proračunom (osim za namjenske prihode i primitke definirane člankom 48. Zakona o proračunu)“. U Uputi Ministarstva financija (od18.02.2013.) izričito je navedeno „da se testira razdoblje za koje se daje Izjava, a ne godina prije“, znači u ovoj Izjavi za 2013. testira se Izvještaj o izvršenju proračuna za 2013.
Priredila: Maja Lukeš-Petrović, dipl.iur. i dipl.politolog
[1] NN br .7/2008 i 136/2012
[2] NN br 24/2013
Napredna obuka – vizualizacija poslovnih podataka u prostoru
Aktualno za korisnike, LC EdukacijePoštovani korisnici,
obzirom na sve aktualnije teme vezane uz upravljanje prostornim podacima, za Vas smo pripremili radionicu napredne obuke po nazivom Vizualizacija poslovnih podataka u prostoru.
Radionica napredne obuke – Vizualizacija poslovnih podataka u prostoru omogućuje informiranje o važnosti percepcije i upravljanja prostornim podacima unutar teritorija pod upravljanjem korisnika. Osim prostornih podataka, veću uporabnu vrijednost daju integrirani podaci odnosno trajno povezani poslovni i prostorni podaci. Takvi podaci pružaju veću mogućnost analize i kontrole vlastitih podataka, te šire cjelokupnu sliku informacija korisnika o pojedinom entitetu s kojim upravlja.
Rješenje koje se prikazuje kroz radionicu osmišljeno je i izrađeno kako bi na što jednostavniji način omogućilo korisnicima upravljanje prostorom i pripadajućim integriranim podacima, izvođenje raznih vizualizacija i analiza podataka, izrade kartografskih prikaza te mogućnost uvida šire javnosti u dio podataka korisnika. Važan dio radionice je i Nacionalna infrastruktura prostornih podataka, državni projekt koji definira zakonsku osnovu i tehničke preduvjete dohvata i razmjene prostornih podataka, a gdje je lokalna samouprava predviđena kao ravnopravan i vrlo bitan subjekt sustava prvenstveno zbog svojih podataka lokalnog karaktera i vrlo velike razine detaljnosti.
Ova radionica namijenjena je osobama koje planiraju uvođenje integriranog poslovnog i prostornog informacijskog sustava unutar vlastitih organizacija, jedinica lokalne područne (regionalne) samouprave te pripadajućim komunalnim poduzećima.
Datum održavanja radionice je 15.04.2014. godine u LC edukativnom centru u Zagrebu. Planirano trajanje radionica je od 10:00 do 14:30 sati.
Planirani program rada je:
GIS aplikacije koje se upotrebljavaju na radionici:
NAPOMENA:
Cijena napredne radionice za jedan dan je 560,00 kn + PDV (700,00 kn s uključenim popustom od 20%) po sudioniku/radionici.
Plaćanje se vrši po ispostavljenom računu nakon održane napredne obuke – radionice.
Premium korisnici prema Općim uvjetima poslovanja, usluga 21., imaju pravo na besplatne napredne obuke – radionice za neograničen broj korisnika.
Ukoliko se odlučite sudjelovati na radionici, molimo Vas da najkasnije do 10.04.2014. godine u 12:00 sati izvršite prijavu sudionika putem priložene PRIJAVNICE. Prijaviti se možete isključivo putem web-a (priložene PRIJAVNICE).
Napomena: obzirom da je broj sudionika ograničen, u slučaju prijave za sudjelovanje a ne pojavljivanja i neotkazivanja u minimalnom roku od 48 sati, naplaćuje se kotizacija u punom iznosu.
Za sve dodatne informacije slobodno nas kontaktirajte na telefon 01/6599-555 ili e-mail info@spi.hr.
Održana prezentacija Registra nerazvrstanih cesta
2014, Arhiva novostiU vrlo radnoj i ugodnoj atmosferi, te zbog iznimno velikog odaziva naših korisnika, 17.03.2014 u LC edukativnom centru u Zagrebu održana je prezentacija Registra nerazvrstanih cesta u dva termina.
Sama prezentacija zamišljena je da informira korisnike o predradnjama i radnjama potrebnim kako bi korisnik započeo postupak sređivanja upisa čestica u službene evidencije (katastar i zemljišnu knjigu) te omogućio ustroj jedinstvene baze podataka nerazvrstanih cesta, što je postala i njegova zakonska obaveza.
Konceptualno, prezentacija je podijeljena na dvije tematske cjeline. U prvoj je bilo govora o predradnjama jedinica lokalne samouprave potrebnim za postupak upisa vlasništva te o radnjama na konkretnom ustroju baze podataka nerazvrstanih cesta pomoću korisnički prilagođene aplikacije LC SPI/Registar nekretnina.
U drugoj tematskoj cjelini i uz svesrdnu pomoć gosta predavača gđe. Ana-Marije Končić, voditeljice Zemljišnoknjižnog odjela Općinskoga suda u Sesvetama, korisnici su bili informirani o svim aktualnim događanjima oko pravnih pitanja upisa vlasništva nad nerazvrstanim cestama koji se događaju u praksi.
U diskusiji razgovaralo se o konkretnim problemima korisnika i situacijama oko upisa vlasništva te mogućnostima i načinima njihovog rješavanja.
Ovom prilikom još jednom zahvaljujemo svim sudionicima prezentacije kao i svim zainteresiranima na iznimnom interesu za ovu temu. Već sada možemo najaviti nastavak aktivnosti o čemu će te biti na vrijeme obaviješteni.
Odluka ustavnog suda o ukidanju odredbi zakona o javnoj nabavi
Aktualno za korisnike, Zakonske novostiNa sjednici održanoj 19.12.2013. Ustavni sud donio je Odluku kojom se prihvaća prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti sa Ustavom te se ukidaju članak 102. Stavak 3. I članak 165. Stavak 3. Zakona o javnoj nabavi (NN 90/11, 83/13 i 143/13). Ova Odluka objavljena je u NN 13/2014.
Prema Zakonu o javnoj nabavi članak 102 stavak 3. (izmijene objavljene u NN 83/13) glasi:
„(3) Ponuditelji ne smiju kopirati, umnažati, reproducirati, fotografirati ili snimati podatke iz ponuda drugih ponuditelja. Ponuditelji smiju samo ručno bilježiti podatke iz ponuda drugih ponuditelja.“
Članak 165. Stavak 3. nije do danas izmijenjen ni dopunjen. Sporni stavak glasi:
„(3) Svaka stranka ovlaštena je izvršiti uvid u spis predmeta osim onog dijela koji je u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima označen tajnim. Stranke ne smiju kopirati, umnažati, reproducirati i fotografirati podatke iz ponuda drugih ponuditelja i ostale dokumentacije spisa. Stranke smiju samo ručno bilježiti podatke iz spisa predmeta.“
Kako se obje sporne odredbe ZJN odnose na žalbeni stadij postupka javne nabave, Ustavni sud se poziva na članke ZJN koji uređuje pravila dokazivanja u žalbenom postupku kao i načela i pravnu prirodu žalbenog postupka:
Članak 139.
Članak 143.
Kako je prema definiciji u ZJN žalbeni postupak upravni postupak podliježe odredbama Zakona o upravnom postupku koji u članku 84. definira prava stranaka koje imaju pravni interes o uvidu u spis predmeta. Taj članak također definira da stranke u upravnim postupcima imaju pravo „o svom trošku umnožiti akte iz spisa“.
To znači da strankama u žalbenom postupku mora biti omogućeno da na jednostavan i djelotvoran način dođu do potrebnih podataka a sa ovim odredbama je to pravo ograničeno i činjenicom da je rok za izjavljivanje žalbe vrlo kratak (deset za postupke velike odnosno pet dana za postupke male vrijednosti).
Odluka navodi još neke članke Zakona koji prikazuju kontradiktornost članaka ZJN i ZUP-a.
Sud se poziva na obrazloženje vlade RH prilikom podnošenja Prijedloga zakona o javnoj nabavi, kojim nije obrazložen cilj koji se htio postići sa spornim člancima. Naime, u Prijedlogu zakona sadržan je i prilog koji prikazuje Usporedni prikaz podudaranja odredbi (nacrta) s pravnom stečevinom Europske unije – za sporne odredbe u rubrici koja prikazuje usklađenost navedeno je samo „nema odgovarajuće odredbe“. Vlada je naknadno pokušala opravdati definiranje odredbi u očitovanju tvrdnjama da je riječ o „tehničkim ograničenjima“.
Ustavni sud zaključuje da sporne odredbe članaka 102. i 165. ZJN nemaju razumno i objektivno opravdanje. Stoga se cilj tih mjera ne može smatrati legitimnim.
Iz ovoga proizlazi da sa danom objave Odluke u NN ukidaju odredbe ZJN – stavak 3. Članka 102. i stavak 3. Članka 165.
Cjelokupan tekst odredbe objavljene u NN 13/2014 možete preuzeti ovdje.
Novi bilten 03/2014
2014, Arhiva novostiObjavljen je novi BILTEN u kojem možete naći više aktualnih informacija.
Novi bilten 03/2014 možete pogledati OVDJE.
LC i Sveta Nedelja 20 godina zajedno
2014, Arhiva novostiS ponosom ističemo najdulju suradnju s jednom jedinicom lokalne samouprave, a to je još iz davne 1994. godine. Suradnja s tadašnjom općinom Sveta Nedelja, koja je kasnije prerasla i dobila status Grada.
Zajedno smo rasli i zadnjih godina Grad Sveta Nedelja našao se i na vrhu FORBES-ove liste najboljih gradova za život i posao, a LC je narastao na isporučitelja informatičke podrške za najviše JLP(R)S-ova u Republici Hrvatskoj.
Prvi ugovor o suradnji s Općinom Sveta Nedelja nosi broj 404/94 i odnosi se na uvođenje PC programa komunalnog gospodarenja (kasnije KOMIS). Ugovor za Općinu je potpisao tadašnji općinski načelnik Krunoslav Markovinović, prof., a ispred LC-a direktor Libor Burian, dipl.oec.
Odlična suradnja kroz 20 godina zajedničkog rasta osnova je i za nastavak i proširenje suradnje u budućnosti, što je potvrđeno i na zajedničkom sastanku održanom 19.02.2014. godine. Sastanak je iskorišten i za uručenje prigodne umjetničke fotografije gradonačelniku gosp. Dragi Prahinu, kao zahvala LC-a. Od strane LC-a su iskazane sve zahvale na dugogodišnjoj suradnji a posebno gospođi Biserki Delač, pročelnici jedinstvenog upravnog odjela s kojom surađujemo od prvog dana, tj. od davne 1994. godine.
Registar nerazvrstanih cesta – dodatni termin prezentacije
2014, Arhiva novostiPoštovani korisnici,
zbog iznimno velikog interesa za prezentaciju modula SPI/Registar nerazvrstanih cesta planirani termin za ponedjeljak 17.03.2014. godine u 10:00 sati je popunjen. Obzirom da zaprimamo i dalje pozive za navedenu prezentaciju, odlučili smo otvoriti još jedan dodatni termin za prezentaciju koja će se održati
u ponedjeljak, 17.03.2014. godine, s početkom u 13:00 sati – termin popunjen.
U modulu SPI/Registar nerazvrstanih cesta na jednostavan način možete ustrojiti bazu podataka nerazvrstanih cesta – naziv ceste prema odluci JLS, dužina/površina, katastarski i zemljišnoknjižni podaci, posjednici, vlasnici, urbaniziranost, dokumenti povezani za pojedinu nerazvrstanu cestu i slično. Prednost za Vas, kao budućeg korisnika ovog modula, je sređivanje stanja vlasništva čestica, ne samo u pogledu vrijednosti zemljišta, već i zbog svih budućih građevinskih zahvata (nogostupi, rasvjeta, vodovod i odvodnja i slično) kojima se ne može ishoditi građevinska dozvola ukoliko vlasništvo nad česticama prethodno nije uređeno.
Predviđeni plan prezentacije je:
Pitanja i diskusijaPredviđeno trajanje prezentacije je od 13:00 do 15:00 sati.
Ukoliko se odlučite sudjelovati na prezentaciji, molimo Vas da najkasnije do 13.03.2014. godine u 12:00 sati izvršite prijavu sudionika putem priložene PRIJAVNICE. Prijaviti se možete isključivo putem web-a (priložene PRIJAVNICE).
Za sve dodatne informacije slobodno nas kontaktirajte na telefon 01/6599-583 ili e-mail andrea.sersic@spi.hr.
Grad Zaprešić počeo primjenjivati digitalno SPI/uredsko poslovanje
2014, Arhiva novostiKako bi unaprijedio svoje dosadašnje uredsko poslovanje Grad Zaprešić je u suradnji sa LC-om krenuo u projekt uvođenja digitalnog SPI/Uredskog poslovanja.
Projekt uvođenja digitalnog uredskog poslovanja su vodile Suzana Alar Šekelja iz Grada Zaprešića koja je imenovana koordinatoricom i Irena Levanić konzultantica za uredsko poslovanje naše tvrtke.
Projekt se odvijao u tri faze:
Nakon produkcije digitalnog uredskog poslovanja, Tajnica Grada Danica Jaman i konzultantica Irena Levanić prezentirali su gradonačelniku sustav digitalnog uredskog poslovanja i prednosti koje je Grad Zaprešić dobio uvođenjem takvog sustava.
Plan je Grada Zaprešića u 2015. godini krenuti i sa Sustavom informiranja građana putem kojeg će građani moći preko weba pratiti rješavanje predmeta.
Digitalno uredsko poslovanje u Gradu Zaprešiću funkcionira na slijedeći način:Pisarnica urudžbira ulazni dokument i skenira ga;
Zaduži se pročelnik upravnog odjela kojem na mail stigne obavijest o novom dokumentu;
Pročelnik elektronički preuzme dokument, pregleda ga i proslijedi ga referentu na rješavanje;
Referent nakon elektroničkog preuzimanja dokumenta nastavlja raditi na predmetu na način da samostalno u sustavu urudžbira izlazni dokument i pridružuje digitalnu datoteku u sustav;
Nakon što je završen rad na predmetu, referent digitalni predmet označava spremnim za arhiviranje i djelatnici pisarnice provode njegovo arhiviranje.
Prezentacija – Registar nerazvrstanih cesta
2014, Arhiva novostiPoštovani korisnici,
veliko nam je zadovoljstvo pozvati Vas na prezentaciju modula SPI/Registar nerazvrstanih cesta. U modulu na jednostavan način možete ustrojiti bazu podataka nerazvrstanih cesta – naziv ceste prema odluci JLS, dužina/površina, katastarski i zemljišnoknjižni podaci, posjednici, vlasnici, urbaniziranost, dokumenti povezani za pojedinu nerazvrstanu cestu i slično.
Prednost za Vas, kao budućeg korisnika ovog modula, je sređivanje stanja vlasništva čestica, ne samo u pogledu vrijednosti zemljišta, već i zbog svih budućih građevinskih zahvata (nogostupi, rasvjeta, vodovod i odvodnja i slično) kojima se ne može ishoditi građevinska dozvola ukoliko vlasništvo nad česticama prethodno nije uređeno.
Za više informacija o ovoj temi, pridružite nam se na prezentaciji koja će se održati
u ponedjeljak, 17.03.2014. godine, s početkom u 10 sati.
Predviđeni plan prezentacije je:
Predviđeno trajanje prezentacije je od 10:00 do 12:00 sati.
Ukoliko se odlučite sudjelovati na prezentaciji, molimo Vas da najkasnije do 10.03.2014. godine u 12:00 sati izvršite prijavu sudionika putem priložene PRIJAVNICE. Prijaviti se možete isključivo putem web-a (priložene PRIJAVNICE).
Za sve dodatne informacije slobodno nas kontaktirajte na telefon 01/6599-583 ili e-mail andrea.sersic@spi.hr.
Koordinacija grado/načelnika i učinkovita organizacija JLS
2014, Arhiva novostiNakon uspješno održane četiri proljetne Koordinacije grado/načelnika (Baška 05/2010, Vodice 05/2011, Rabac-Labin 05/2012 i Biograd 04/2013), ovog proljeća smo odlučili organizirati petu po redu Koordinaciju u suradnji s Udrugom gradova.
Domaćin ove godine je Grad Crikvenica i gradonačelnik Damir Rukavina, uz čije pokroviteljstvo nam je posebno zadovoljstvo i čast pozvati Vas na sudjelovanje u zanimljivim prezentacijama i prenošenju iskustava dobre prakse za učinkovitiju organizaciju JLS.
5. Koordinacija grado/načelnika – rješenja za efikasnu samoupravu održava se 23. travnja 2014. godine s početkom u 11:00 sati u Hotelu Omorika, Crikvenica uz pokroviteljstvo Grada Crikvenice i gradonačelnika Damira Rukavine, te suorganizaciju Udruge Gradova.
Na ovogodišnjoj Koordinaciji obrađivati će se trenutno aktualne teme sa kojima se susreću čelnici JLP(R)S u svom svakodnevnom radu:
Nakon prvog dijela organiziran je zajednički radni ručak (oko 15 sati) za sve sudionike Koordinacije. Sudjelovanje na Koordinaciji, prezentacijama i zajednički ručak besplatni su za sve čelnike JLS.
Uskoro ćemo Vam dostaviti detaljan program rada sa prijavnicom za sudjelovanje na Koordinaciju, svakako u svojim kalendarima rezervirajte navedeni datum za zajedničko druženje u Crikvenici!
Nova verzija aplikacije ePOREZNA – Obavijest za LC korisnike
Aktualno za korisnike, ObavijestiPorezna uprava je danas objavila obavijest za sve korisnike sustava ePorezna, da je u produkciju puštena nova verzija aplikacije te je ponovno dostupna usluga dostave i provjere JOPPD obrasca. Nova verzija sadrži dodatne kontrole iznosa i proširenje A strane JOPPD obrasca vezano za podatak o doprinosima za zapošljavanje prema poduzetničkoj plaći, proširenje šifrarnika B strane u polju „Šifra općine/grada, prebivališta/boravišta te provjeru slijednosti rednih brojeva na B strani. Nova verzija podržava prethodno objavljene verzije XML shema PDV-S obrasca, JOPPD obrasca i formata sloga tekstualne datoteke JOPPD obrasca.
Ovim putem LC želi obavijestiti sve svoje korisnike da navedene izmjene postojeće XML sheme utječu samo na korisnike koji isplaćuju poduzetničku plaću. Za sve ostale korisnike nova shema nema utjecaja, te mogu uredno nastaviti sa radom na postojeći način bez potrebe za nadogradnjom LCSPI sustava.
Korisnici koji isplaćuju poduzetničku plaću neka nam se jave pa će dobiti nadogradnju sustava kada završimo sa izmjenama.
LC/SPI Registar nerazvrstanih cesta
2014, Arhiva novostiZakonom o cestama (NN 81/11, 22/13, 54/13) i novelama navedenog zakona u potpunosti je razvrstano ukupno 26.963,9 kilometara cesta u Republici Hrvatskoj, i to: 1.413,1 km autocesta, 6.867,7 km državnih cesta, 9.703,4 km županijskih cesta i 8.979,7 km lokalnih cesta.
Nerazvrstane ceste, koje pripadaju jedinicama lokalne samouprave, navedenim zakonom dane su na upravljanje i održavanje jedinicama lokalne samouprave odnosno njihovim komunalnim poduzećima.
Zakon, osim definiranja nerazvrstanih cesta, istovremeno omogućava sređivanje stanja upisa čestica koje predstavljaju nerazvrstanu cestu, u katastar i zemljišnu knjigu s ciljem upisa vlasništva jedinica lokalne samouprave nad istima.
Jedinice lokalne samouprave zainteresirane su za sređivanje stanja vlasništva čestica nerazvrstanih cesta, ne samo u pogledu vrijednosti zemljišta, koje je ionako privedeno namjeni (cesta, put), već zbog svih budućih građevinskih zahvata (nogostupi, rasvjeta, vodovod i odvodnja i slično) kojima se ne može ishoditi građevinska dozvola ukoliko vlasništvo nad česticama prethodno nije uređeno. Te svi drugi oblici prihoda koji proizlaze iz najma, prava služnosti i naknade vlasniku (npr. optički i drugi vodovi raznih investitora, reklame, terase, kiosci, štandovi i drugi popratni objekti uz cestu).
Kako bi jedinice lokalne samouprave što učinkovitije upravljale postupcima potrebnim za upis stvarnih prava nerazvrstanih cesta u službene evidencije (katastar i zemljišnu knjigu), te uspješno izvještavale o trenutnom stanju postupaka sređivanja upisa vlasništva i konačnosti postupaka, naša tvrtka Vam je u mogućnosti ponuditi slijedeća rješenja:
U prilogu Vam donosimo studiju slučaja – Uspostava registra nerazvrstanih cesta Grada Opatije, kako biste mogli vidjeti kako su naši djelatnici korisniku omogućili da na jednom mjestu djelatnici grada mogu upisivati i upravljati sa svim opisnim, tehničkim, katastarskim, zemljišnoknjižnim i financijskim podacima o nerazvrstanim cestama, pridruživati sve vrste dokumenata vezanih uz pojedinu nerazvrstanu cestu, pregledavati i analizirati podatkeu prostoru, ispisivati kartografske prikaze nerazvrstanih cesta, voditi dnevnik rada po pojedinoj nerazvrstanoj cesti, te ustrojiti Registar nerazvrstanih cesta prema uputama nadležnih institucija (Ministarstvo, Revizija i drugi). Studiju slučaja možete pogledati OVDJE.