Krajem lipnja 2013. Hrvatski sabor donio je novi Zakon o zaštiti okoliša koji je usklađen sa zakonodavstvom EU. To je jedan od važnijih organskih zakona koji je od izuzetnog interesa – za državu i jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave, za širu javnost (fizičke i pravne osobe i njihove asocijacije te subjekte onečišćivače) jer utječe na današnji i budući održivi razvitak svih razina društva.
Novi Zakon je objavljen u Narodnim novinama [1] s tim da se najvažniji dokumenti o zaštiti okoliša trebaju donijeti u roku od dvije godine od njegova stupanja na snagu, a do tada ostaju na snazi propisi donijeti prema dosadašnjem Zakonu o zaštiti okoliša.[2] Kako su subjekti i obveznici primjene Zakona ne samo onečišćivači i tijela javne vlasti na državnoj razini i pravne osobe s javnim ovlastima koje obavljaju djelatnosti u vezi s okolišem, već i tijela jedinica područne (regionalne) samouprave i tijela jedinica lokalne samouprave (u tekstu dalje JLPRS) a napose velikih gradova i županija te Grada Zagreba to ih u nastavku upućujemo na osnovne odredbe novoga Zakona (u tekstu dalje NZZO).
Iako je već Zakonom o zaštiti okoliša iz 2007. godine i podzakonskim propisima donesenim na temelju njega postignuta je usklađenost s tadašnjim direktivama Europske unije te uvedeni brojni novi instrumenti u hrvatski sustav zaštite okoliša. Novim Zakonom o zaštiti okoliša provedeno je dodatno usklađivanje s izmijenjenim ili novo donesenim direktivama i izravna primjena više uredbi EU, regulirani su institucionalni uvjeti uvođenje okolišne dozvole, poboljšani su institucionalni uvjeti za djelovanje instrumenata zaštite postojećeg uređenja postupka procjene utjecaja na okoliš te dodatno uređenje i usklađivanje sa Zakonom o općem upravnom postupku.
U svezi s navedenim treba naglasiti da Novi zakon o zaštiti okoliša uređuje: načela zaštite okoliša u okviru koncepta održivog razvitka, zaštitu sastavnica okoliša i zaštitu okoliša od utjecaja opterećenja, subjekte zaštite okoliša, dokumente održivog razvitka i zaštite okoliša, instrumente zaštite okoliša, praćenje stanja u okolišu, informacijski sustav zaštite okoliša i osiguranje pristupa informacijama o okolišu, sudjelovanje javnosti u pitanjima okoliša i osiguranje prava na pristup pravosuđu, odgovornost za štetu u okolišu, financiranje i instrumente opće politike zaštite okoliša, upravni i inspekcijski nadzor, te druga pitanja s tim u vezi.
Iako je prilikom predlaganja NZZO navedeno da njegova provedba ne iziskuje dodatna sredstva iz državnog proračuna nije obrazloženo kakve su financijske i kadrovske obveze koje proizlaze za županije i velike gradove te ostale gradove i općine.
U NZZO kao i u Zakonu iz 2007. sve razine vlasti i administracije odgovaraju za svoj dio obveza u sustavu. Radi se o vrlo složenom sustavu koji zahtijeva koordinaciju između razina i tijela uz primjenu instrumenata, mjera i sankcija radi zaštite okoliša i osiguravanja održivoga razvitka društva i gospodarstva, a koji ne ovisi samo o strategiji na državnoj razini već i prije svega o neposrednoj provedbi dokumenata i instrumenata zaštite svih sastavnica okoliša na području općina i gradova, koji su institucionalno samo posredno uključeni u sustav dok su glavne zadaće i obveze dane županijama i velikim gradovima.
Naime treba naglasiti da županije, Grad Zagreb, odnosno veliki gradovi imaju nadležna upravna tijela koja prema nadležnostima uređenim NZOO, obavljaju poslove u području zaštite okoliša s tim da se način rada u tijelima JLPRS u vezi s provedbom ovoga Zakona propisuje naputkom ministra nadležnog za zaštitu okoliša i prirode.
Uz navedeno JLPRS moraju poštivati sva zakonska načela,a napose načela poticanja održivog razvitka, načela suradnje jer solidarno i zajednički sudjeluju u provedbi zaštite okoliša kako bi osigurale provedbu učinkovitih mjera zaštite okoliša na svom području, dok je odgovornost za naknadu štete i troškova jasno propisana po subjektima i razinama uz naglašenu primjenu načela „onečišćivač“ plaća.
Zaštita okoliša obuhvaća zaštitu vrlo širokog obuhvata sastavnica okoliša: zaštitu tla i zemljine kamene kore, šumskog područja, zraka, voda, mora i obalnog područja, prirode; zaštitu od utjecaja opterećenja na okoliš, od štetnog utjecaja genetski modificiranih organizama, od buke, od ionizirajućih zračenja i nuklearna sigurnost, zaštitu od štetnog utjecaja kemikalija, od svjetlosnog onečišćenja te gospodarenje otpadom. Pojedina područja od navedenih uređena su posebnim zakonima koji su doneseni u posljednjih nekoliko godina .[3] Sva navedena područja moraju biti usklađena s ovim novim organskim Zakonom o zaštiti okoliša.
Subjekti zaštite okoliša koji osiguravaju održivi razvitak i zaštitu okoliša unutar svoga Ustavom utvrđenoga djelokruga kao i dosad jesu: Hrvatski sabor, Vlada, ministarstva i druga nadležna tijela državne uprave, županije i Grad Zagreb, veliki gradovi, gradovi i općine, Agencija za zaštitu okoliša i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, pravne osobe s javnim ovlastima, osobe ovlaštene za stručne poslove zaštite okoliša, pravne i fizičke osobe odgovorne za onečišćavanje okoliša sukladno ovom Zakonu i posebnim propisima, te druge pravne i fizičke osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost, udruge civilnog društva koje djeluju na području zaštite okoliša, te građani kao pojedinci, njihove skupine, udruge i organizacije.
Županije i Grad Zagreb te veliki gradovi, gradovi i općine ovisno o regionalnom ili lokalnom značaju koji osiguravaju održivi razvitak i zaštitu okoliša – uređuju, organiziraju, financiraju i unaprjeđuju poslove zaštite okoliša koji su im ovim Zakonom i posebnim propisima stavljeni u nadležnost i to na njihovu području.
Temeljni dokumenti održivog razvitka i zaštite okoliša jesu: Strategija održivog razvitka RH, Plan zaštite okoliša RH, Program zaštite okoliša i Izvješće o stanju okoliša.
Međutim pod dokumentima održivog razvitka i zaštite okoliša u širem smislu podrazumijevaju se i strategije, planovi, programi i izvješća koje se donose prema posebnim propisima u pojedinim sektorima za pojedine sastavnice okoliša i opterećenja.
Na na nižoj razini utvrđeni su Programi zaštite okoliša županija, Grada Zagreba i velikih gradova koje donose njihova predstavnička tijela uz prethodnu suglasnost Ministarstva, s tim da su prilikom izrade i donošenja sve jedinice na području županije dužne međusobno surađivati. Program se donosi na temelju analize učinkovitosti primijenjenih mjera i stanja u okolišu utvrđenog Izvješćem o stanju okoliša u svakoj odnosnoj jedinici, mora biti u skladu s Planom zaštite okoliša RH, a odnosi se na razdoblje od 4 godine. Rok za njegovo donošenje je 6 mjeseci nakon donošenja Plana zaštite okoliša RH tj. u 2015. godini.Propisana je obveza objave u službenom glasilu odnosne JLPRS i obveza dostave Agenciji za zaštitu okoliša u roku od mjesec dana od dana njegova donošenja.
Iako gradovi i općine nisu obveznici donošenja Programa zaštite okoliša za svoje područje oni ih mogu donijeti ali pod uvjetom da je to predviđeno Programom županije. Kao i kod županije i velikog grada Program zaštite okoliša donosi predstavničko tijelo grada, odnosno općine.
Uz navedene dokumente NZZO posebno se ističe i strategija upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem. Uz navedeno treba dodati iplanove intervencija te akcijske programe koje donosi Vlada te Izvješće o stanju okoliša (na državnoj razini, na razini županije, Grada Zagreba, odnosno velikog grada) kao i planove operatera i drugih pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju djelatnosti vezane za područje zaštite okoliša.
Instrumenti zaštite okoliša u NZZO jesu : Standardi kakvoće okoliša i tehnički standardi zaštite okoliša, strateška procjena utjecaja strategije, plana i programa na okoliš i procjena utjecaja zahvata na okoliš te okolišna dozvola.
Obvezna provedba strateške procjene propisana je za temeljne dokumente održivog razvitka i zaštite okoliša na razini države, županija i velikih gradova[4] (a iznimno i gradova i općina ) uz primjenu postupka ocjene o potrebi strateške procjene odnosnih dokumenata, nadležna tijela i način postupanja te izvori sredstava za njihovu provedbu (nadležni proračuni i drugi izvori u skladu sa zakonom). Postupak ocjene provodi se za sve strategije, planove i programe koji daju okvir za zahvate koji podliježu procjeni utjecaja na okoliš, a ako se strategija i/ili plan i/ili program donose u objedinjenom postupku provest će se jedinstveni postupak strateške procjene. Kao i dosad kao stručna podloga uz strategiju, plan i program prilaže se Strateška studija.
Odgovornost za štetu u okolišu – Troškovi izvršenja žurnog provođenja mjera namiruju se iz državnog proračuna do naplate od operatera koji je u skladu s ovim Zakonom bio dužan provesti mjere za sprječavanje i ograničavanje štete u okolišu. Kada se mjere provode po žurnom postupku na zahtjev JLPRS, troškovi izvršenja tih mjera, do naplate od operatera koji je u skladu s ovim Zakonom bio dužan provesti mjere, namiruju se izproračuna JLPRS koja je podnijela zahtjev za žurno provođenje mjera, a troškovi izvršenja mjera naknađuju se u korist proračuna odnosne JLPRS. Ako se dogodi više šteta u okolišu tako da nadležna tijela ne mogu osigurati istodobno poduzimanje potrebnih mjera za otklanjanje šteta u okolišu, Vlada odlukom utvrđuje redoslijed i prvenstvo ugroženih područja za koje će se izraditi i provoditi sanacijski program i osigurava financijska sredstava za njegovu provedbu.
Pitanje sredstava za naknadu štete regulirano je tako da je – operater [5] obvezan osiguranjem kod osiguravatelja u skladu sa zakonom osigurati raspoloživa sredstva za naknadu možebitne štete nanesene okolišu odnosno za otklanjanje prijeteće opasnosti od štete. Međutim ako nije moguće utvrditi onečišćivača, sredstva za otklanjanje posljedica onečišćenja osiguravaju se iz proračuna jedinica lokalne, odnosno jedinica područne (regionalne) samouprave i iz državnog proračuna. Kod prekomjernog onečišćenja ili opterećivanja okoliša, koje je prouzročeno iz izvora onečišćavanja izvan granica Republike Hrvatske sredstva za otklanjanje posljedica osiguravaju se iz državnog proračuna.
Pitanje financiranja zaštite okoliša regulirano je člankom 209. i istovjetno je odredbama članka 174. Zakona iz 2007.
Sredstva za financiranje zaštite okoliša osiguravaju se u državnom proračunu, proračunima jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave, Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, te iz drugih izvora prema odredbama ovoga zakona. Sredstva se mogu osigurati i iz privatnih izvora kroz sustav koncesija, javnog privatnog partnerstva i drugih odgovarajućih modela takvog financiranja sukladno posebnim propisima.
Programi zaštite okoliša mogu se financirati i sredstvima kao što su: donacije, krediti, sredstva međunarodne pomoći, sredstva stranih ulaganja namijenjenih za zaštitu okoliša i druga sredstva propisana posebnim zakonom, te sredstva iz instrumenata, programa i fondova europske unije, ujedinjenih naroda i međunarodnih organizacija.
Sredstva za financiranje zaštite okoliša koriste se za očuvanje, zaštitu i unapređivanje stanja okoliša, u skladu sa strategijama i programima.
NZZO kao i Zakon iz 2007. regulira pitanje elemenata opće politike zaštite okoliša koji se realiziraju kroz odgoj i obrazovanje za zaštitu okoliša i održivi razvitak koje osigurava država i županije
u školama te poučavanje javnosti o učinkovitoj zaštiti okoliša racionalnom uporabom raspoloživih dobara i drugim primjerenim djelovanjima. Navedeno područje se ostvaruje i primjenom ekonomskih poticaja (ekološke naknade, jamstva, polozi odnosno povratne i druge naknade kojima se postiže značajno rasterećenje zaštite okoliša a koji se mogu uvesti posebnim propisima kao i olakšicama za usluge i za proizvode za koje je organiziran povrat, odnosno povrat ambalaže ili na drugi način organizirano smanjenje negativnih učinaka njihovog djelovanja na okoliš i korištenjem kojih se pridonosi izbjegavanju i smanjenju otpada, a koji se također mogu urediti posebnim propisom.
Glede inspekcijskog nadzora koje provodi Ministarstvo i druge inspekcije nadležne prema posebnim propisima za nadzor pojedinih sastavnica okoliša i zaštite od utjecaja opterećenja na okoliš, nadležna tijela JLPRS posebno upućujemo na odredbe koje se odnose na Inspekcijske mjere i ovlaštenja inspektora: Izrada dokumenata i instrumenta zaštite okoliša (plana usklađivanja postrojenja s tehničkim standardima zaštite okoliša, izvješća o sigurnosti postrojenja, rješenja o prihvatljivosti zahvata na okoliš, rješenja o ocjeni o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliša i elaborata zaštite okoliša. Ako nadzirana osoba ne postupi po rješenju inspektor će je prisiliti na izvršenje novčanom kaznom (izradu i donošenjeprograma zaštite okoliša i/ili izvješća o stanju okoliša, odnosno ishođenje prethodne suglasnosti (čl.241.) članci 259.-265. .
Za tijela JLPRS obveznika Zakona vrlo su značajne i Prijelazne i završne odredbe (članci 267.- 273.) u kojima su utvrđeni rokovi za usklađivanje , predlaganje odnosno donošenje akata Sabora, Vlade i nadležnog ministra te županija i velikih gradova.
Zaključne napomene
Sustav zaštite okoliša prema novom Zakonu o zaštiti okoliša je složen, a proizlazi iz zakonskih načela zaštite, sastavnica okoliša, dokumenata i instrumenata zaštite okoliša kao i utvrđenog djelokruga subjekata koji ga provode s jedne strane, te mogućeg realnog nadzora zaštite svih sastavnica okoliša i primjene mjera i utjecaja javnosti u održavanju ravnoteže interesa gospodarskog razvoja i očuvanja održivog razivitka i zaštite okoliša s druge strane.
Stvarna provedba Zakona u uvjetima ograničenih kadrovskih i financijskih potencijala županija i velikih gradova, alternativno i ostalih jednica lokalne samouprave moći će se sagledati ne samo donošenjem njihovih temeljnih dokumenata iz područja zaštite okoliša već prije svega u njihovoj provedbi u situacijama i rizicima koji predstoje u svakodnevnom životu usljed djelovanja pravnih i fizičkih osoba raznih djelatnosti na svim razinama.
Korištenje sredstava Europske Unije pomoći će pri donošenju dokumenata, ali svijest ljudi promijenit će se jedino kontinuiranim odgojem i obrazovanjem svih i dodatnim osiguravanjem sredstava za zaštitu u svim djelatnostima, a napose gospodarstvu.
Pripremila: Maja Lukeš-Petrović dipl.iur.i dipl. polit.
[1] NN 80/2013 od 28.06.2013.
[2] NN 110/2007
[3] Zakon o zaštiti prirode NN 80/13 , Zakon o vodama 153/09, 63/11, 130/11, 56/13 Zakon o zaštiti od buke NN 30/09 i 55/13, Zakon o šumama NN 140/05,82/06,129/08,80/10,124/10,25/12 i 18/13, Zakon o vodama 153/09,130/11 i 5/13 Zakon o otpadu NN 178/04,153/05,111/0,0/08,i 87/09,Zakon o hrani NN 81/13,Zakon o poljoprivrednom zemljištu NN 39/13, Zakon o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti NN 28/10
[4] 1.strategije, planove i programe, uključujući njihove značajne izmjene i dopune koji se donose na državnoj, područnoj (regionalnoj) te na lokalnoj razini za velike gradove, iz područja: poljoprivrede, šumarstva, ribarstva, energetike, industrije, rudarstva, prometa, elektroničkih komunikacija, turizma, prostornog planiranja, regionalnog razvoja, gospodarenja otpadom i vodnoga gospodarstva kada daju okvir za zahvate koji podliježu procjeni utjecaja na okoliš;2. strategije, planove i programe, uključujući njihove značajne izmjene i dopune čija se provedba financira iz sredstava EU,3. za prostorni plan županije, prostorni plan Grada Zagreba i velikoga grada i njihove značajne izmjene i dopune; 4. za prostorne planove nacionalnih parkova, parkova prirode i planova posebnih obilježja uključujući njihove značajne izmjene i dopune. 5.Za strategije, planove i programe koji imaju utjecaj na ekološku mrežu obvezno se provodi strateška procjena.6. Za strategije, planove i programe za koje se obvezno provodi strateška procjena obvezna je i provedba odgovarajuće ocjene prema posebnom propisu iz područja zaštite prirode.6. Za strategije, planove i programe koji se donose na lokalnoj razini može se provesti strateška procjena utjecaja na okoliš.
[5] Operater je pravna ili fizička osoba koja u skladu s posebnim propisom obavlja ili nadzire gospodarsku djelatnost na temelju dozvole, drugog odobrenja, upisa u registar ili u drugu javnu evidenciju, uključujući upravljanje radom ili nadzor postrojenja, postrojenja za izgaranje, postrojenja za spaljivanje ili postrojenja za suspaljivanje otpada u cijelosti ili dijelu postrojenja, ili na koju je prenesena ovlast donošenja ekonomskih odluka o tehničkom funkcioniranju postrojenja,
Prikaz konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o porezu na dobit
Aktualno za korisnike, Zakonske novostiVlada Republike Hrvatske je 14. studenoga 2013. godine dostavila Hrvatskom saboru Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, s Konačnim prijedlogom zakona kojim se mijenja postojeći Zakon o porezu na dobit[1] uz prijedlog da se donese po hitnom postupku.
U nastavku dajemo osnovne odredbe citiranoga zakonskog prijedloga koje su od interesa za stanovnike i trgovačka društva na području jedinica lokalne samouprave od posebne državne skrbi a zainteresirani mogu cjeloviti tekst naći na web stranicama Hrvatskog sabora. [2]
Prijedlogom citiranoga zakona dodaje se novi članak 28a kojim se utvrđuju V. Porezne olakšice i oslobođenja za porezne obveznike koji obavljaju djelatnost na potpomognutim područjima tako da se predlažu različiti iznosi poreznih olakšica i to:
2. Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u II. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, a koji zapošljavaju više od pet zaposlenika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50% zaposlenika ima prebivalište i borave na potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave, odnosno na području Grada Vukovara, plaćaju 50% od propisane stope poreza.
3. Iznos oslobođenja od plaćanja poreza na dobit utvrđuje se u skladu s odgovarajućim pravilima o potporama male vrijednosti.
4. Smatra se da porezni obveznik iz stavaka 1. i 2. zapošljava na neodređeno vrijeme zaposlenika ako je isti proveo u radnom odnosu kod poreznog obveznika i imao prebivalište i boravio na potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave, odnosno na području Grada Vukovara najmanje devet mjeseci u poreznom razdoblju.
5. Način ostvarivanja poreznih olakšica iz stavaka 1. i 2. ovoga članka utvrđuje se Pravilnikom o načinu ostvarivanja poreznih olakšica od obavljanja djelatnosti na potpomognutim područjima kojeg donosi ministar financija uz suglasnost ministra nadležnog za regionalni razvoj.
6. Predložene odredbe primjenjuju se od 1. siječnja 2014. godine što znači da ih porezni obveznici, koji ispunjavaju propisane uvjete, mogu koristiti pri podnošenju prijave poreza na dobit za 2014. godinu i nadalje.
Pripremila: Maja Lukeš-Petrović, dipl.iur. i dipl.polit.
[1] Narodne novine, br. 177/2004, 90/2005, 57/2006, 146/2008, 80/2010 i 22/2012;
[2] https://www.sabor.hr/prijedlog-zakona-o-izmjenama-i-dopunama-zakona-o09
Prikaz uredbe o izmjeni uredbe o sastavljanju i predaji izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja
Aktualno za korisnike, Zakonske novostiVlada RH je na sjednici od 24. listopada 2013.usvojila već dugo najavljivanu izmjenu Uredbe o sastavljanju i predaji izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila[1].
Kako se radi o izmjeni Uredbe i Upitnika o fiskalnoj odgovornosti (Prilog 2) koje su od interesa za proračune i proračunske korisnike općina, gradova, županija, to u nastavku zainteresirane upućujemo na tekst objavljen na web stranicama Vlade[2] i praćenje objava u Narodnim novinama, jer Uredba stupa na snagu danom objave, a primjenjuje se na Upitnik o fisklanoj odgovornosti i Izjavu o fiskalnoj odgovornosti za 2013.
Razlog donošenja Uredbe o izmjeni Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila je usklađivanje sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona proračunu [3] koji je stupio na snagu 30. studenoga 2012. godine.
Izmjena se odnosi na pitanja u području planiranja proračuna/financijskog plana(br.6. i br.14.) i na pitanjeiz područja izvještavanja (br.66.) koje se odnose na obveznike općine, gradove i županije.
1. U području planiranja proračuna /financijskog plana nova formulacija pitanja u Upitniku glase:
6. Financijski plan proračunskog korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave sadrži prihode i primitke iskazane po vrstama,rashode i izdatke predviđene za trogodišnje razdoblje, razvrstane prema proračunskim klasifikacijama te obrazloženje prijedloga financijskog plana.
14. Proračun te izmjene i dopune i odluka o izvršavanju dostavljeni su Ministarstvu financija u roku od 15 dana od dana njihova stupanja na snagu.
2. U području izvještavanja formulacija pitanja u Upitniku glasi:
66. Godišnji izvještaj o izvršenju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dostavljen je Ministarstvu financija i Državnom uredu za reviziju u roku od 15 dana nakon što ga je donijelo predstavničko tijelo odnosno u slučaju da ga predstavničko tijelo nije donijelo, u roku od 60 dana od podnošenja navedenog izvještaja predstavničkom tijelu ( odgovaraju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave).
Priredila Maja Lukeš-Petrović, dipl.iur. i dipl. polit.
[1] Narodne novine, br. 78/2011 i 106/2012
[2]https://www.vlada.hr/hr/naslovnica/sjednice_i_odluke_vlade_rh/sjednice_i_odluke_vlade_rh/121_sjednica_vlade_republike_hrvatske
[3] Narodne novine br. 136/2012
Prikaz uputa za izradu prijedloga državnog proračuna za razdoblje 2014. – 2016.
Aktualno za korisnike, Zakonske novostiU skladu sa Zakonom o proračunu i podzakonskim aktima koji se odnose na planiranje i izvršavanje proračuna na temelju parametara iz Smjernica ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2014. – 2016. (Smjernice) koje je Vlada RH donijela 26.09. o.g., ministar financija donio je Upute za izradu prijedloga Državnog proračuna za razdoblje 2014.-2016. (u tekstu dalje Upute za DP) koje su objavljene 4.10 o.g. na internetskoj stranici Ministarstva financija Državna riznica – Priprema proračuna.
Na našim web stranicama objavili smo već Prikaz Smjernica s osnovnim politikama i planiranim odnosno procijenjenim parametrima i Prikaz Uputa za izradu proračuna JLPRS.
U nastavku dajemo samo bitne odrednice glede prihoda rashoda i metodologije koje se odnose na korisnike državnog proračuna treće razine, a posredno i na korisnike proračuna županija, gradova i općina koji su preuzeli financiranje decentraliziranih funkcija, jer im se sredstva za rashode za zaposlene te pomoći izravnanja ili druge rashode osiguravaju iz Državnog proračuna.
1. U Uputama se posebno naglašava obveza korisnika da pri izradi prijedloga financijskog plana i svom poslovanju postupaju sukladno Zakonu o proračunu i Zakonu o fiskalnoj odgovornosti te odgovarajućim drugim propisima, s tim da je čelnik korisnika odgovoran za zakonito i pravilno planiranje financijskog plana odnosno proračuna u skladu s danim limitima. Naime, proračunski korisnici državnog proračuna dužni su pridržavati se Uputa za DP.
2. Osnovno je da su porezni prihodi projicirani pod pretpostavkom nepromijenjene porezne politike, uz daljnje poboljšanje naplate poreza, sprječavanje utaje poreza te postupno rješavanje poreznih dugovanja. U 2014. godini ti prihodi projicirani su s padom od 0,7% zbog smanjenja prihoda od poreza na dobit i smanjene dobiti banaka u 2013., s tim da se u 2014. godini očekuje daljnje umanjenje porezne osnovice poreza na dobit zbog reinvestirane dobiti . Posebno naglašavamo da se od 1. siječnja 2014. planira ukidanje poreznih olakšica poreza na dohodak za PPDS i BPP, čiji će fiskalni učinak biti vidljiv u 2015. U strukturi ukupnih prihoda u sljedeće tri godine značajan porast imat će prihodi od pomoći EU koji su izravno vezani uz projekte financirane iz pretpristupnih i pristupnih fondova EU, te izravna plaćanja u poljoprivredi, dok će kretanje prihoda od imovine ovisiti o ostvarenim prihodima po osnovi naknada za koncesije i drugih naknada, a prihodi po posebnim propisima, prihodi od vlastite djelatnosti proračunskih korisnika te prihodi od kazni i upravnih mjera slijedit će trendove dosadašnjih kretanja.
3. Što se tiče rashoda za zaposlene treba naglasiti da se ukupni rashodi u 2014. povećavaju, ali samo zbog uvećanja osnovne plaće za minuli rad, dok se i dalje ne predviđa isplata materijalnih prava poput božićnice i regresa. Planira se reforma sustava plaća i proširenje obuhvata korisnika sustava centralnog obračuna plaća što treba dovesti do ušteda. U 2014. godini očekuje se i smanjenje broja zaposlenih u državnim i javnim službama za određeni broj službenika i namještenika koji ispunjavaju uvjete za punu starosnu mirovinu.
Kod materijalnih rashoda u sljedećem razdoblju nastavit će se mjere racionalizacije i štednje na svim stavkama, a posebno na naknadama troškova zaposlenima, rashodima za usluge kao i ostalim nespomenutim rashodima poslovanja. Subvencije malom i srednjem poduzetništvu projicirane su s rastom zbog korištenja strukturnih fondova EU za regionalnu konkurentnost te pojačanih mjera za poticanje investicija kao i rashodi za pomoći državnog proračuna i to ponajviše u sektorima regionalnog razvoja, znanosti, poljoprivrede, zaštite okoliša i rada.Pomoći za sredstva za decentralizirane funkcije općinama,gradovima i županijama predviđene su u iznosu od 1,4 milijarde kuna. Upodručju rashoda za zdravstvo nema rasta već se očekuju daljnji učinci provedbe racionalizacije (objedinjene javne nabave i smanjenja izdataka za lijekove na recept, kontrole bolovanja kao i podizanja efikasnosti organizacijskih jedinica unutar zdravstvenih ustanova,programa sanacije pojedinih zdravstvenih ustanova).
U području rashoda za socijalnu skrbi planira se rast zbog uvođenja zajamčene minimalne naknade od 1.1.2014. (objedinit će se određene socijalne naknade koje su dosad bile u nadležnostima nadležnim ministarstava branitelja, rada i mirovinskoga sustava te socijalne politike i mladih. Sredstva za opskrbnine, produženu novčanu naknadu te novčane naknade u postojećem sustavu socijalne skrbi pravno i proračunski objedinit će se u zajamčenu minimalnu naknadu. Uz navedeno, planirano kretanje ovih rashoda određeno je i povećanim brojem zahtjeva za prava iz socijalne skrbi.
Kod ostalih rashoda također se planira rast u prometnoj infrastrukturi, ruralnom razvoju i znanosti, a proizlazi iz provođenja projekata koji se sufinanciraju iz EU fondova. Rashodi za nabavu nefinancijske imovine planiraju se s rastom (projekti financirani iz EU). I kod rashoda izvanproračunskih korisnika planira se rast (investicijske aktivnosti Hrvatskih voda i Hrvatskih cesta te Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koje će se financirati iz EU fondova). Međutim rashodi za zaposlene, materijalni te financijski rashodi u navedenim subjektima ostat će u sadašnjim okvirima.
4. Kod metodologije izrade financijskog plana posebno treba naglasiti da su proračunski korisnici državnog proračuna treće razine(muzeji, kazališta, ustanove u kulturi, sveučilišta, fakulteti, instituti, arhivi, i ostali) obvezni izraditi svoj financijski plan koji treba usvojiti njihovo statutom utvrđeno upravljačko tijelo ( sveučilišno/fakultetsko/upravno vijeće i dr.) do 31. 12. 2013. Tijelo usvaja plan s razradom prihoda i rashoda do treće razine računskog plana za 2014., a projekcije za 2015. i 2016. do druge razine računskog plana.
Treba naglasiti da su nadležna ministarstva obvezna sastaviti uputu i dodijeliti limite svojim proračunskim korisnicima, uključujući i treću razinu korisnika. Na temelju utvrđenih limita proračunski korisnici izrađuju prijedloge financijskih planova i dostavljaju ih nadležnom ministarstvu, koje na temelju prikupljenih prijedloga sastavlja usklađeni prijedlog financijskog plana. Nadležna ministarstva obvezna su definirati obrazac financijskog plana za svoje proračunske korisnike pri čemu se može koristiti model izgleda obrasca iz Priloga 7. Uputa .Što se tiče limita proračunski korisnici obvezni su se pridržavati utvrđenih iznosa visine rashoda za zaposlene, kako je prikazano u tablici Uputa. S obzirom na proračunska ograničenja, proračunski korisnici se upućuju na planiranje onih projekata koje je moguće sufinancirati iz europskih fondova. Pri tom je za nacionalno sufinanciranje potrebno osigurati sredstva na vlastitim pozicijama. Iako se prihodi i primici Državnog proračuna za 2014. planiraju na razini podskupine (treća razina računskog plana), a za 2015. i 2016. na razini skupine (druga razina računskog plana), ipak, zbog povezivanja prihoda i primitaka s izvorima financiranja i kasnijeg praćenja potrošnje po izvorima, proračunski korisnici državnog proračuna planiraju prihode i primitke na razini osnovnog računa računskog plana (peta razina računskog plana). Iznimno, korisnici razine razdjel/glava prihode vezane uz izvor financiranja: pomoći i namjenske primitke planiraju na devetoj razini, sukladno Veznoj tablici danoj u Prilogu 1.Uputa.
U Uputama se korisnici upućuju na odredbe o planiranju po izvorima prihoda a posebno za nove izvore iz fondova EU te na to treba obratiti posebnu pozornost.
U posebnom odjeljku Uputa upućuje se na knjigovodstvene evidencije kod proračunskih korisnika u SDR. Oni će u svom će knjigovodstvu, u visini izvršenih rashoda, evidentirati prihod iz proračuna u okviru skupine 67 Prihodi iz proračuna. Do izmjena Računskog plana otvorit će analitičke račune u okviru osnovnih računa 67111 – prihodi iz proračuna za financiranje rashoda poslovanja i 67121 – prihodi iz proračuna za financiranje rashoda za nabavu nefinancijske imovine.
5. Upute sadrže naputke za davatelje državnih potpora, za korisnike proračuna koji planiraju realizaciju projekata po modelu javno-privatnog partnerstva, za planiranje sudskih sporova i ovrha (prema izvještaju DUR-a pojedini proračunski korisnici planiranju tih rashoda ne posvećuju dovoljnu pažnju).
6. U svezi obrazloženja financijskog plana treba naglasiti da proračunski korisnici na trećoj razini organizacijske klasifikacije (sudovi, državna odvjetništva, ustanove u kulturi, fakulteti, sveučilišta instituti, arhivi i sl.) svoja obrazloženja ne unose izravno u aplikaciju. Kako obrazloženja njihovih planova također moraju sadržavati pokazatelje učinka i rezultata, nadležna ministarstva dužna su za pojedine grupe proračunskih korisnika iz svoje nadležnosti utvrditi bar tri jedinstvena pokazatelja rezultata.
7. U Uputama se propisuju obveznici, model po kojem se izrađuje prijedlog financijskog plana, rokovi predaje i nadležni subjekti kojima se plan predaje za proračunske korisnike državnog proračuna, treće razine (muzeje, kazališta, ustanove u kulturi, sveučilišta, fakultete i ostale), proračunske korisnike u sklopu funkcija koje se decentraliziraju (centre za socijalnu skrb, osnovnoškolske i srednjoškolske ustanove,zdravstvene ustanove koje nisu u postupku sanacije, zdravstvene ustanove u vlasništvu države,ustanove u zdravstvu u postupku sanacije, domove za starije i nemoćne osobe i javne vatrogasne postrojbe) kojih se navedeni subjekti trebaju obvezno pridržavati.
Priredila MajaLukeš-Petrović,dipl. iur. i dipl.polit.
Prikaz uputa za izradu proračuna JLP(R)S za razdoblje 2014. – 2016.
Aktualno za korisnike, Zakonske novostiU skladu sa Zakonom o proračunu i podzakonskim aktima koji se odnose na planiranje i izvršavanje proračuna, a na temelju parametara iz Smjernica ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2014. – 2016. (Smjernice) koje je Vlada RH donijela 26.09. o.g., ministar financija donio je Upute za izradu proračuna jedinica lokalne i područne – regionalne samouprave za razdoblje 2014.-2016. (u tekstu dalje Upute ministra za JLPRS) koje su objavljene 04.10 o.g. na web stranicama Ministarstva financija.
Kako smo već na našim web stranicama dali Prikaz Smjernica s osnovnim politikama i planiranim odnosno procijenjenim parametrima kretanja osnovnih prihoda i rashoda državnog i proračuna JLPRS to u nastavku dajemo samo bitne tekstualne novine iz Uputa koje su najvećim dijelom rezultat izmjena i dopuna Zakona o proračunu i Pravilnika o proračunskim klasifikacijama[1] o kojima smo Vas obavijestili na stranicama LC-a, ali i drugih zakona, propisa i preporuka nadležnih državnih tijela:
1.JLPRS pri izradi prijedloga proračuna projekcije iz Uputa ministra za JLPRS glede kretanja prihoda i rashoda ne primjenjuju izravno. Svaka JLPRS izrađuje plan rashoda uzimajući u obzir vlastite gospodarske i društvene specifičnosti te pridržavajući se odredbiZakona o proračunu i Zakona o fiskalnoj odgovornosti. Čelnik JLPRS odnosno proračunskog i izvanproračunskog korisnika odgovoran je, osim za zakonito planiranje i izvršavanje proračuna odnosno financijskog plana, i za svrhovitost, učinkovitost i za ekonomično raspolaganje proračunskim sredstvima proračuna odnosno financijskog plana.
2. Pri izradi proračuna i odluka o izvršavanju proračuna treba posebno obratiti pozornost na promjenu sadržaja i uloge plana razvojnih programa, a pri izradi odluka o izvršavanju proračuna na ukidanje mogućnosti preraspodjela iznad 5%. Plan razvojnih programa radi seprema novoj metodologiji i mora sadržavati ciljeve i prioritete razvoja koji su povezani s programskom i organizacijskom klasifikacijom proračuna i predstavlja strateško-planski dokument za povezivanje svih strateških dokumenata jedinice sa proračunskim planiranjem. U Uputama se daje i Način povezivanja ciljeva iz plana razvojnih programa i programske klasifikacije.
3. Na izgled i sadržaj proračuna utječe ukidanje glavnih programa u programskoj klasifikaciji i pojašnjenja vezana za organizacijsku klasifikaciju. Naime kako je u okviru organizacijske klasifikacije definicija glave izazvala dvojbe u primjeni to je izmjenama i dopunama Pravilnika navedeno da kod JLPRS čije glave nemaju proračunske korisnike glava je istovjetna razdjelu dok je kod onih čije glave imaju proračunske korisnike jedna od glava može biti istovjetna razdjelu. U uputi se daje primjer. Što se tiče ukidanja glavnih programa ovdje vas posebno upućujemo da obratite pažnju na sljedeću napomenu koja se odnosi na korisnike LC SPI programa koja glasi:
Iako je izmjenama Pravilnika propisano brisanje glavnih programa, naši korisnici to ne bi trebali učiniti. Razlog tome je što bi se u slučaju brisanja glavnih programa (ponovo) pojavila nemogućnost usporedbe novog plana s prijašnjim planovima/rebalansima. Osim toga, većina naših korisnika ima dobro razrađene glavne programe i to im je osnova za neki vid strateškog planiranja. LIBUSOFT CICOM će omogućiti svojim korisnicima da po potrebi ne ispisuju glavne programe i za to će se poslati posebna uputa. Za detaljnije pojašnjenje (informatičkog) postupanja po odredbama ovog pravilnika možete se obratiti djelatnicima Odjela računovodstvenih projekata ili direktno direktorici Sektora projektiranja i implementacije mr.sc. Katici Burian.
4. Kod izrade proračuna, svakako trebaju uzeti u obzir i preporuke Državnog ureda za reviziju, glede načela transparentnosti kao elementa djelotvornijeg upravljanja javnim resursima. Iako se Zakonom o proračunu utvrđuje obveza uplate vlastitih prihoda proračunskih korisnika u proračun Odlukom o izvršavanju proračuna JLPRS dana je mogućnost propisivanja izuzeća od obveze uplate namjenskih prihoda i primitaka te vlastitih prihoda korisnika u proračun ako jedinica nije stvorila informatičke preduvjete za praćenje prihoda svojih korisnika i izvršavanje rashoda iz tih izvora. Međutim, Državni ured za reviziju u svojim preporukama ukazuje kako nije moguće iz godine u godinu propisivati izuzeća bez pomaka u razvoju samog sustava. Iz navedenoga proizlazi da se treba početi primjenjivati u cijelosti članak 52. Zakona o proračunu.
Vezano uz načelo transparentnosti propisano Zakonom o proračunu, JLPRS su obvezne objaviti godišnji i polugodišnji izvještaj o izvršenju u svom službenom glasilu. Od kraja 2012. tj od izmjena i dopuna citiranoga Zakona JLPRS su dužne polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju proračuna objaviti u cijelosti, sa svim prilozima, na svojim mrežnim stranicama.
U službenom glasilu se objavljuju opći i posebni dio polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna. Uz izvještaje o izvršenju, i proračun i projekcije potrebno je objaviti u službenom glasilu JLPRS.U Uputama se ponavlja naputak koji se odnosi na JLPRS koje su uvele sustav rizničnog poslovanja i u svoj proračun uključile sve prihode proračunskih korisnika te im ugasili račune, a u načelu su do 2012. godine sastavljale jedan financijski izvještaj koji je dan u Uputama ministra za izradu proračuna JLPRS za razdoblje 2013. – 2015. te u Okružnici o predaji i konsolidaciji financijskih izvještaja proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna te proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna JLPRS za razdoblje 1. siječnja do 31. prosinca 2012. U svezi s tim ističe se da je u primjeni naputka bilo dosta dvojbi i tehničkih poteškoća, ali da će se promjenama u sustavu proračunskog računovodstva i financijskog izvještavanja, koje se očekuju tijekom 2014. godine to otkloniti.
6. U Uputama se daje prijedlog programa za definiranje programa za JLPRS ali primjena nije obvezna. Iako prijedlog nije obvezan smatram da ga treba razmotriti i eventualno koristiti jer se može pretpostaviti da će se i to regulirati u budućnosti. Treba dodati opasku da su pojedine JLS komentirale kako je podjela neadekvatna njihovim potrebama i striktna primjena prijedlog bi onemogućila kvalitetnu operativnu razradu programske klasifikacije.
7. U skladu s Akcijskim planom za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u RH za razdoblje 2012. – 2013. i Zakonom o pravu na informacije[2] te kako bi olakšalo JLPRS komunikaciju s građanima i javnosti u Uputama se daju napomene o obvezama objave financijskih dokumenata JLPRS, a na mrežnim stranicama Ministarstva financija[3] objavljen je jedinstveni format, odnosnoprijedlog sadržaja vodiča za građane koji bi se izrađivao uz prijedlog proračuna JLPRS.
8. U okviru Metodologije za izradu financijskog plana korisnika JLPRS podsjeća se da je za korisnike proračuna ukinuta obveza izrade plana razvojnih programa. Naglašeno je da Financijski plan korisnika treba biti uravnotežen te da je osim prihoda i rashoda potrebno u plan uključiti i predviđeni manjak, odnosno višak prihoda – što znači da se s tim postiže uravnoteženje.
U svezi s tim u Uputama je po prvi puta dan model izrade financijskog plana s uključenim manjkom, odnosno viškom prihoda.Županije, gradovi i općine koji su preuzeli financiranje decentraliziranih funkcija, kao i njihovi krajnji korisnici (ustanove), dužni su kod planiranja sredstava potrebnih za osiguranje minimalnih financijskih standarda (bilančnih prava) primjenjivati financijske pokazatelje dane u ovim Uputama. Ukupan iznos sredstava potrebnih za osiguranje minimalnih financijskih standarda (bilančnih prava), za svaku pojedinu decentraliziranu funkciju, potrebno je izraditi u skladu s limitima danim u ovim Uputama, s time da tijela (ministarstva i druga tijela državne uprave) koja su nadležna za decentralizirane funkcije samostalno odrede strukturu rashoda unutar zadanih limita i u skladu s potrebama krajnjih korisnika (ustanova). Projekcija indeksa za izračun sredstava (bilančnih prava) za financiranje decentraliziranih funkcija u razdoblju 2014. – 2016. zadržava se na indeksu 100,0.
Priredila Maja Lukeš-Petrović, dipl. iur. i dipl. polit.
[1] Narodne novine br. 120/2013
[2] Narodne novine br. 2/2013
[3] https://www.mfin.hr/hr/lokalni-proracuni
Prikaz smjernica ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2014. – 2016. Godine
Aktualno za korisnike, Zakonske novostiNa sjednici održanoj 26.rujna 2013. Vlada RH je donijela Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2014. – 2016. koje su objavljene na njezinim internet stranicama. [1] Kako zasad nisu donesene Upute za izradu proračuna za sljedeće tri godine to u nastavku dajemo općinama, gradovima i županijama samo osnovne naznake i parametre iz Vladinih Smjernica koje mogu koristiti do dobivanja Uputa iz Ministarstva financija.
Kao i prethodnih godina najvažnije što treba naglasiti jest da su projekcije izrađene u dosad najtežim gospodarskim uvjetima krize i fiskalnoj neravnoteži u zemlji.
Međutim valja naglasiti da je Vlada istovremeno donijela dodatne mjere fiskalne konsolidacije čiji će učinak biti u potpunosti uključen prilikom donošenja plana državnog proračuna za 2014. godinu, a koje bi trebale rezultirati bitnim restrukturiranjem prvenstveno rashodne strane proračuna.
Te mjere nužne su za smanjenje proračunskog manjka na razinu ispod 3% BDP-a u idućih nekoliko godina. Najznačajnije reforme provodit će se u sustavima zdravstva, socijalne skrbi, mirovinskog osiguranja, obrazovanja i sustavu plaća u državnim i javnim službama.
Iz Smjernica ističemo odrednice koje se odnose na državni proračun a imaju utjecaj na JLPRS:
Za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u prilogu dajemo tablični zbrojni prikaz kretanja prihoda i rashoda 576 JLPRS u razdoblju 2012.-2016. godine i njihove međugodišnje odnose na bazi Priloga 3. iz Smjernica. Porez i prirez na dohodak, bilježi konstantan udio u vrijednosti BDP od 3,1%,a udio materijalnih rashoda i rashoda za zaposlene pada. Tablični zbrojni prikaz kretanja prihoda i rashoda 576 JLPRS u razdoblju 2012.-2016. godine
Priredila Maja Lukeš-Petrović, dipl.iur. i dipl.polit.
[1] https://www.vlada.hr/hr/naslovnica/sjednice_i_odluke_vlade_rh/sjednice_i_odluke_vlade_rh/117_sjednica_vlade_republike_hrvatske
Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o proračunskim klasifikacijama – novost
Aktualno za korisnike, Zakonske novostiMinistar financija donio je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o proračunskim klasifikacijama. Navedeni Pravilnik je objavljen u Narodnim novinama br. 120/2013, a u tijeku su pripreme za izradu Proračuna i projekcija općina, gradova i županija za razdoblje 2014.-2016. godine to vam u nastavku dajemo na korištenje tekst kako biste na vrijeme prilagodili organizacijsku i programsku klasifikaciju svojih proračuna za sljedeće tri godine.
Napominjemo da je Ministarstvo financija navedeni tekst Pravilnika uputilo jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Kao što ćete vidjeti iz teksta odredbi radi se o pojašnjavanju utvrđivnja naziva i sadržaja u okviru organizacijske klasifikacije što je korisno jer je u praksi bilo puno raznih tumačenja i nedoumica. Kod programske klasifikacije sve se svodi na to da JLPRS više nemaju glavni program.
Međutim za LC korisnike vrijedi sljedeća napomena:
Iako je izmjenama Pravilnika propisano brisanje glavnih programa, naši korisnici to ne bi trebali učiniti. Razlog tome je što bi se u slučaju brisanja glavnih programa (ponovo) pojavila nemogućnost usporedbe novog plana s prijašnjim planovima/rebalansima. Osim toga, većina naših korisnika ima dobro razrađene glavne programe i tom im je osnova za neki vid strateškog planiranja.
LIBUSOFT CICOM će omogućiti svojim korisnicima da po potrebi ne ispisuju glavne programe i za to će se poslati posebna uputa.
Za detaljnije pojašnjenje (informatičkog) postupanja po odredbama ovog pravilnika možete se obratiti djelatnicima Odjela računovodstvenih projekata ili direktno direktorici Sektora projektiranja i implementacije mr.sc. Katici Burian.
Na temelju članka 21. stavka 3. Zakona o proračunu (Narodne novine, br. 87/08 i 136/12) ministar financija donosi
PRAVILNIK
O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PRORAČUNSKIM KLASIFIKACIJAMA
Članak 1.
U Pravilniku o proračunskim klasifikacijama (Narodne novine, br. 26/10) u članku 6. iza stavka 5. dodaje se novi stavak 6. koji glasi:
„(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, kod jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave čije glave nemaju proračunske korisnike, glava je istovjetna razdjelu, dok kod onih čije glave imaju proračunske korisnike jedna od glava može biti istovjetna razdjelu.“
Dosadašnji stavci 6., 7. i 8. postaju stavci 7., 8. i 9.
Članak 2.
U članku 8. stavku 1. riječi „i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave“ brišu se.
U stavku 2. riječi „odnosno strateških dokumenata jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave“ brišu se.
Članak 3.
U članku 9. stavku 5. riječi „odnosno upravno tijelo za financije jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave“ brišu se.
U stavku 6. riječi „odnosno upravnog tijela za financije jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave“ brišu se.
Članak 4.
U članku 10. stavku 1. točci 3. riječi „, odnosno strateških dokumenata jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave“ brišu se.
Članak 5.
U članku 11. riječi „i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave“ brišu se.
Članak 6.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.
URBROJ: 513-05-02-13-1
Zagreb, 17. rujna 2013.
Slavko Linić
Revizija učinkovitosti naplate prihoda u JLPRS
Aktualno za korisnike, Zakonske novostiU proljeće 2013. na sjednici Vlade RH i na sjednicama Odbora za financije i državni proračun u Hrvatskom saboru raspravljano Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti naplate prihoda u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koje je izradio Državni ured za reviziju (u tekstu dalje DUR). U nastavku dajemo samo osnovne naznake iz Izvješća DUR-a.
U razdoblju od 21.03.2012. do 21.03.2013. DUR je provela 21 reviziju učinkovitosti naplate prihoda u JLPRS kojim je obuhvaćeno 20 županija sa svim općinama i gradovima na njihovom području i Grad Zagreb. Revizijom su bili obuhvaćeni vlastiti prihodi lokalnih jedinica, a provjereno je i jesu li lokalne jedinice uvele, obračunale i naplatile sve vrste prihoda koje su prema propisima mogle i trebale uvesti.
Utvrđeno je da 49% lokalnih jedinica nije uvelo sve prihode, koje su prema propisima mogle i trebale ostvariti. Uz to provjereno je kako su jedinice izvještavale javnost o provedenim aktivnostima vezanim uz naplatu i namjensko korištenje vlastitih prihoda.
Prihodi i primici lokalnih jedinica za 2011. godinu ostvareni su u iznosu 21,9 milijardi kuna, što je 3,5% manje u odnosu na 2010. Jedinice su iskazale potraživanja koja su činila 39% prihoda ostvarenih za 2010., a krajem 2011. su bila 37% prihoda ostvarenih za 2011.godinu.
DUR je lokalnim jedinicama dala 2 404 preporuke, dok kod 7 jedinica (gradovi: Bakar, Čakovec i Kutina, te općine: Blato, Drnje, Đelekovec i Hlebine) revizijom nisu utvrđene nepravilnosti i propusti u vezi naplate i korištenja vlastitih prihoda.
U raspravi na Odboru Izvješće objavljeno i na Internet stranicama DUR-a je pohvaljeno jer je i na taj način dostupno svim zainteresiranim subjektima.
U raspravi su iznesena sljedeća stajališta:
Priredila: Maja Lukeš-Petrović, dipl.iur. i dipl. polit.
Prikaz zakona o održivom gospodarenju otpadom
Aktualno za korisnike, Zakonske novostiZakon o održivom gospodarenju otpadom (u tekstu dalje ZOGO) Hrvatski sabor donio je krajem lipnja, objavljen je u Narodnim novinama br 94/ 2013., a primjenjuje se od 22. srpnja 2013.
ZOGO stavio je izvan snage dosadašnji Zakon o otpadu[1] i niz odredbi Zakona o komunalnom gospodarstvu u dijelu koji regulira pitanje iz djelatnosti obavljanja čišćenja i obveza općina i gradova. U nastavku dajemo osnovne naznake sadržaja novoga Zakona s posebnim naglaskom na obveze općina, gradova i županija.
ZOGO sadrži određene Direktive EU i pravni okvir za njihovu primjenu, Njime je detaljnije propisan i uređen sustav i odgovornosti u gospodarenju otpadom, a posebice komunalnim otpadom kroz obveze općina i gradova radi dostizanja ciljeva iz pristupnog ugovora koji se odnose na biorazgradivi otpad i smanjenje količine odloženog neobrađenog otpada na odlagališta otpada.
ZOGO je uveo nove definicije i pojmove u gospodarenju otpadom, utvrdio je osnovne kriterije kada neka tvar ili proizvod više nije otpad, propisao osnovne ciljeve reciklaže za određene vrste otpada kao korisnih sirovina (papir, plastika, staklo). Zakonom je utvrđen i poboljšani sustav gospodarenja posebnim kategorijama otpada koji je u skladu s praksama država članica EU.
ZOGO je uredio i propisao sve ostale potrebne mjere i odredbe koje su bile potrebne za funkcioniranje i razvoj jedinstvenog sustava gospodarenja otpadom u RH, od osnovnih načela u gospodarenju otpadom (red prvenstva u gospodarenju otpadom, jednostavniji postupak izdavanja dozvola za obavljanje djelatnosti, postupak izdavanja dozvole i kontrole prekograničnog prometa otpadom, postupak registracije prijevoznika, izvoznika neopasnog otpada i posrednika u sustavu gospodarenja otpadom, plan gospodarenja otpadom, plan sprečavanja i smanjenja nastajanja otpada, lokacije i građevine za gospodarenje otpadom, informacijski sustav gospodarenja otpadom, vođenje evidencije i podataka o otpadu, odgovornosti pravnih i fizičkih osoba i općina, gradova i županija u sustavu gospodarenja otpadom, inspekcijski i upravni nadzor te prekršajne odredbe kao i značajan broj provedbenih podzakonskih akata (uredbi Vlade i pravilnika ministra nadležnog za zaštitu okoliša) kojih se subjekti nadležni za provođenje zakona moraju pridržavati.
prije ishođenja dozvole ishoditi okolišnu dozvolu.
—–
Zakon o gospodarenju otpadom utvrdio je javni interes i zaštitu za skupljanje, prijevoz i obradu otpada i njegovu zaštitu.
Dosadašnji Zakon o otpadu i Zakon o komunalnom gospodarstvu i Zakon o zaštiti okoliša propisivali su određene obveze jedinica lokalne samouprave i jednica područne (regionalne) samouprave glede osiguravanja infrastrukture i postupanja u gospodarenju s otpadom, uslugama čišćenja i zaštitom okoliša.
Naime, između ostaloga Grad Zagreb, gradovi i općine bili dužni su na svojem području postaviti odgovarajuće spremnike i osigurati gradnju reciklažnog dvorišta za odvojeno prikupljanje otpada u gospodarenju komunalnim otpadom sukladno Zakonu o otpadu do 31. 12. 2008. te osigurati gradnju najmanje jednoga reciklažnog dvorišta za građevinski otpad do roka određenog prema posebnom propisu.
Pitanje dostignutog stupnja realizacije propisanih obveza nije elaborirano pri utvrđivanju novih obveza. Stoga se postavlja pitanje hoće li se Zakon o gospodarenju otpadom, koji uvodi značajne novosti prema direktivama i standardima članica EU i obveze ne samo za državnu razinu već i za općine, gradove i županije moći provesti, ne samo uzimajući u obzir raspoloživa financijska sredstava na lokalnoj razini, već i u roku od godine dana u kojem su jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave dužne uskladiti ustroj sustava se s obvezama ovoga Zakona u dijelu odvojenog prikupljanja otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada.
Promjena ustroja sustava, koji je sada globalno promatrano na svim nižim razinama realiziran ovisno o materijalnoj razini jedinica i stanja svijesti i navika određenih razina, uvjetovat će ne samo povećana sredstva iz proračuna općina, gradova i županija i pomoći s državne razine i/ili od obveznika davanja već i vrijeme za provedbu preustroja i gradnju infrastrukture sustava uz neophodnu višestranu koordinaciju među razinama u razrješavanju suprotnih interesa i stajališta lokalnih razina.
Priredila
Maja Lukeš-Petrović, dipl.iur. i dipl.polit.
Napomena: Cjeloviti tekst Osvrta može biti dostupan na zahtjev poslan na mail adresu info@spi.hr
[1] Narodne novine br. 178/2004, 111/2006, 60/2008, 87/2009
Prikaz novog zakona o zaštiti okoliša
Aktualno za korisnike, Zakonske novostiKrajem lipnja 2013. Hrvatski sabor donio je novi Zakon o zaštiti okoliša koji je usklađen sa zakonodavstvom EU. To je jedan od važnijih organskih zakona koji je od izuzetnog interesa – za državu i jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave, za širu javnost (fizičke i pravne osobe i njihove asocijacije te subjekte onečišćivače) jer utječe na današnji i budući održivi razvitak svih razina društva.
Novi Zakon je objavljen u Narodnim novinama [1] s tim da se najvažniji dokumenti o zaštiti okoliša trebaju donijeti u roku od dvije godine od njegova stupanja na snagu, a do tada ostaju na snazi propisi donijeti prema dosadašnjem Zakonu o zaštiti okoliša.[2] Kako su subjekti i obveznici primjene Zakona ne samo onečišćivači i tijela javne vlasti na državnoj razini i pravne osobe s javnim ovlastima koje obavljaju djelatnosti u vezi s okolišem, već i tijela jedinica područne (regionalne) samouprave i tijela jedinica lokalne samouprave (u tekstu dalje JLPRS) a napose velikih gradova i županija te Grada Zagreba to ih u nastavku upućujemo na osnovne odredbe novoga Zakona (u tekstu dalje NZZO).
Iako je već Zakonom o zaštiti okoliša iz 2007. godine i podzakonskim propisima donesenim na temelju njega postignuta je usklađenost s tadašnjim direktivama Europske unije te uvedeni brojni novi instrumenti u hrvatski sustav zaštite okoliša. Novim Zakonom o zaštiti okoliša provedeno je dodatno usklađivanje s izmijenjenim ili novo donesenim direktivama i izravna primjena više uredbi EU, regulirani su institucionalni uvjeti uvođenje okolišne dozvole, poboljšani su institucionalni uvjeti za djelovanje instrumenata zaštite postojećeg uređenja postupka procjene utjecaja na okoliš te dodatno uređenje i usklađivanje sa Zakonom o općem upravnom postupku.
U svezi s navedenim treba naglasiti da Novi zakon o zaštiti okoliša uređuje: načela zaštite okoliša u okviru koncepta održivog razvitka, zaštitu sastavnica okoliša i zaštitu okoliša od utjecaja opterećenja, subjekte zaštite okoliša, dokumente održivog razvitka i zaštite okoliša, instrumente zaštite okoliša, praćenje stanja u okolišu, informacijski sustav zaštite okoliša i osiguranje pristupa informacijama o okolišu, sudjelovanje javnosti u pitanjima okoliša i osiguranje prava na pristup pravosuđu, odgovornost za štetu u okolišu, financiranje i instrumente opće politike zaštite okoliša, upravni i inspekcijski nadzor, te druga pitanja s tim u vezi.
Iako je prilikom predlaganja NZZO navedeno da njegova provedba ne iziskuje dodatna sredstva iz državnog proračuna nije obrazloženo kakve su financijske i kadrovske obveze koje proizlaze za županije i velike gradove te ostale gradove i općine.
U NZZO kao i u Zakonu iz 2007. sve razine vlasti i administracije odgovaraju za svoj dio obveza u sustavu. Radi se o vrlo složenom sustavu koji zahtijeva koordinaciju između razina i tijela uz primjenu instrumenata, mjera i sankcija radi zaštite okoliša i osiguravanja održivoga razvitka društva i gospodarstva, a koji ne ovisi samo o strategiji na državnoj razini već i prije svega o neposrednoj provedbi dokumenata i instrumenata zaštite svih sastavnica okoliša na području općina i gradova, koji su institucionalno samo posredno uključeni u sustav dok su glavne zadaće i obveze dane županijama i velikim gradovima.
Naime treba naglasiti da županije, Grad Zagreb, odnosno veliki gradovi imaju nadležna upravna tijela koja prema nadležnostima uređenim NZOO, obavljaju poslove u području zaštite okoliša s tim da se način rada u tijelima JLPRS u vezi s provedbom ovoga Zakona propisuje naputkom ministra nadležnog za zaštitu okoliša i prirode.
Uz navedeno JLPRS moraju poštivati sva zakonska načela,a napose načela poticanja održivog razvitka, načela suradnje jer solidarno i zajednički sudjeluju u provedbi zaštite okoliša kako bi osigurale provedbu učinkovitih mjera zaštite okoliša na svom području, dok je odgovornost za naknadu štete i troškova jasno propisana po subjektima i razinama uz naglašenu primjenu načela „onečišćivač“ plaća.
Zaštita okoliša obuhvaća zaštitu vrlo širokog obuhvata sastavnica okoliša: zaštitu tla i zemljine kamene kore, šumskog područja, zraka, voda, mora i obalnog područja, prirode; zaštitu od utjecaja opterećenja na okoliš, od štetnog utjecaja genetski modificiranih organizama, od buke, od ionizirajućih zračenja i nuklearna sigurnost, zaštitu od štetnog utjecaja kemikalija, od svjetlosnog onečišćenja te gospodarenje otpadom. Pojedina područja od navedenih uređena su posebnim zakonima koji su doneseni u posljednjih nekoliko godina .[3] Sva navedena područja moraju biti usklađena s ovim novim organskim Zakonom o zaštiti okoliša.
Subjekti zaštite okoliša koji osiguravaju održivi razvitak i zaštitu okoliša unutar svoga Ustavom utvrđenoga djelokruga kao i dosad jesu: Hrvatski sabor, Vlada, ministarstva i druga nadležna tijela državne uprave, županije i Grad Zagreb, veliki gradovi, gradovi i općine, Agencija za zaštitu okoliša i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, pravne osobe s javnim ovlastima, osobe ovlaštene za stručne poslove zaštite okoliša, pravne i fizičke osobe odgovorne za onečišćavanje okoliša sukladno ovom Zakonu i posebnim propisima, te druge pravne i fizičke osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost, udruge civilnog društva koje djeluju na području zaštite okoliša, te građani kao pojedinci, njihove skupine, udruge i organizacije.
Županije i Grad Zagreb te veliki gradovi, gradovi i općine ovisno o regionalnom ili lokalnom značaju koji osiguravaju održivi razvitak i zaštitu okoliša – uređuju, organiziraju, financiraju i unaprjeđuju poslove zaštite okoliša koji su im ovim Zakonom i posebnim propisima stavljeni u nadležnost i to na njihovu području.
Temeljni dokumenti održivog razvitka i zaštite okoliša jesu: Strategija održivog razvitka RH, Plan zaštite okoliša RH, Program zaštite okoliša i Izvješće o stanju okoliša.
Međutim pod dokumentima održivog razvitka i zaštite okoliša u širem smislu podrazumijevaju se i strategije, planovi, programi i izvješća koje se donose prema posebnim propisima u pojedinim sektorima za pojedine sastavnice okoliša i opterećenja.
Na na nižoj razini utvrđeni su Programi zaštite okoliša županija, Grada Zagreba i velikih gradova koje donose njihova predstavnička tijela uz prethodnu suglasnost Ministarstva, s tim da su prilikom izrade i donošenja sve jedinice na području županije dužne međusobno surađivati. Program se donosi na temelju analize učinkovitosti primijenjenih mjera i stanja u okolišu utvrđenog Izvješćem o stanju okoliša u svakoj odnosnoj jedinici, mora biti u skladu s Planom zaštite okoliša RH, a odnosi se na razdoblje od 4 godine. Rok za njegovo donošenje je 6 mjeseci nakon donošenja Plana zaštite okoliša RH tj. u 2015. godini.Propisana je obveza objave u službenom glasilu odnosne JLPRS i obveza dostave Agenciji za zaštitu okoliša u roku od mjesec dana od dana njegova donošenja.
Iako gradovi i općine nisu obveznici donošenja Programa zaštite okoliša za svoje područje oni ih mogu donijeti ali pod uvjetom da je to predviđeno Programom županije. Kao i kod županije i velikog grada Program zaštite okoliša donosi predstavničko tijelo grada, odnosno općine.
Uz navedene dokumente NZZO posebno se ističe i strategija upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem. Uz navedeno treba dodati iplanove intervencija te akcijske programe koje donosi Vlada te Izvješće o stanju okoliša (na državnoj razini, na razini županije, Grada Zagreba, odnosno velikog grada) kao i planove operatera i drugih pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju djelatnosti vezane za područje zaštite okoliša.
Instrumenti zaštite okoliša u NZZO jesu : Standardi kakvoće okoliša i tehnički standardi zaštite okoliša, strateška procjena utjecaja strategije, plana i programa na okoliš i procjena utjecaja zahvata na okoliš te okolišna dozvola.
Obvezna provedba strateške procjene propisana je za temeljne dokumente održivog razvitka i zaštite okoliša na razini države, županija i velikih gradova[4] (a iznimno i gradova i općina ) uz primjenu postupka ocjene o potrebi strateške procjene odnosnih dokumenata, nadležna tijela i način postupanja te izvori sredstava za njihovu provedbu (nadležni proračuni i drugi izvori u skladu sa zakonom). Postupak ocjene provodi se za sve strategije, planove i programe koji daju okvir za zahvate koji podliježu procjeni utjecaja na okoliš, a ako se strategija i/ili plan i/ili program donose u objedinjenom postupku provest će se jedinstveni postupak strateške procjene. Kao i dosad kao stručna podloga uz strategiju, plan i program prilaže se Strateška studija.
Odgovornost za štetu u okolišu – Troškovi izvršenja žurnog provođenja mjera namiruju se iz državnog proračuna do naplate od operatera koji je u skladu s ovim Zakonom bio dužan provesti mjere za sprječavanje i ograničavanje štete u okolišu. Kada se mjere provode po žurnom postupku na zahtjev JLPRS, troškovi izvršenja tih mjera, do naplate od operatera koji je u skladu s ovim Zakonom bio dužan provesti mjere, namiruju se izproračuna JLPRS koja je podnijela zahtjev za žurno provođenje mjera, a troškovi izvršenja mjera naknađuju se u korist proračuna odnosne JLPRS. Ako se dogodi više šteta u okolišu tako da nadležna tijela ne mogu osigurati istodobno poduzimanje potrebnih mjera za otklanjanje šteta u okolišu, Vlada odlukom utvrđuje redoslijed i prvenstvo ugroženih područja za koje će se izraditi i provoditi sanacijski program i osigurava financijska sredstava za njegovu provedbu.
Pitanje sredstava za naknadu štete regulirano je tako da je – operater [5] obvezan osiguranjem kod osiguravatelja u skladu sa zakonom osigurati raspoloživa sredstva za naknadu možebitne štete nanesene okolišu odnosno za otklanjanje prijeteće opasnosti od štete. Međutim ako nije moguće utvrditi onečišćivača, sredstva za otklanjanje posljedica onečišćenja osiguravaju se iz proračuna jedinica lokalne, odnosno jedinica područne (regionalne) samouprave i iz državnog proračuna. Kod prekomjernog onečišćenja ili opterećivanja okoliša, koje je prouzročeno iz izvora onečišćavanja izvan granica Republike Hrvatske sredstva za otklanjanje posljedica osiguravaju se iz državnog proračuna.
Pitanje financiranja zaštite okoliša regulirano je člankom 209. i istovjetno je odredbama članka 174. Zakona iz 2007.
Sredstva za financiranje zaštite okoliša osiguravaju se u državnom proračunu, proračunima jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave, Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, te iz drugih izvora prema odredbama ovoga zakona. Sredstva se mogu osigurati i iz privatnih izvora kroz sustav koncesija, javnog privatnog partnerstva i drugih odgovarajućih modela takvog financiranja sukladno posebnim propisima.
Programi zaštite okoliša mogu se financirati i sredstvima kao što su: donacije, krediti, sredstva međunarodne pomoći, sredstva stranih ulaganja namijenjenih za zaštitu okoliša i druga sredstva propisana posebnim zakonom, te sredstva iz instrumenata, programa i fondova europske unije, ujedinjenih naroda i međunarodnih organizacija.
Sredstva za financiranje zaštite okoliša koriste se za očuvanje, zaštitu i unapređivanje stanja okoliša, u skladu sa strategijama i programima.
NZZO kao i Zakon iz 2007. regulira pitanje elemenata opće politike zaštite okoliša koji se realiziraju kroz odgoj i obrazovanje za zaštitu okoliša i održivi razvitak koje osigurava država i županije
u školama te poučavanje javnosti o učinkovitoj zaštiti okoliša racionalnom uporabom raspoloživih dobara i drugim primjerenim djelovanjima. Navedeno područje se ostvaruje i primjenom ekonomskih poticaja (ekološke naknade, jamstva, polozi odnosno povratne i druge naknade kojima se postiže značajno rasterećenje zaštite okoliša a koji se mogu uvesti posebnim propisima kao i olakšicama za usluge i za proizvode za koje je organiziran povrat, odnosno povrat ambalaže ili na drugi način organizirano smanjenje negativnih učinaka njihovog djelovanja na okoliš i korištenjem kojih se pridonosi izbjegavanju i smanjenju otpada, a koji se također mogu urediti posebnim propisom.
Glede inspekcijskog nadzora koje provodi Ministarstvo i druge inspekcije nadležne prema posebnim propisima za nadzor pojedinih sastavnica okoliša i zaštite od utjecaja opterećenja na okoliš, nadležna tijela JLPRS posebno upućujemo na odredbe koje se odnose na Inspekcijske mjere i ovlaštenja inspektora: Izrada dokumenata i instrumenta zaštite okoliša (plana usklađivanja postrojenja s tehničkim standardima zaštite okoliša, izvješća o sigurnosti postrojenja, rješenja o prihvatljivosti zahvata na okoliš, rješenja o ocjeni o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliša i elaborata zaštite okoliša. Ako nadzirana osoba ne postupi po rješenju inspektor će je prisiliti na izvršenje novčanom kaznom (izradu i donošenjeprograma zaštite okoliša i/ili izvješća o stanju okoliša, odnosno ishođenje prethodne suglasnosti (čl.241.) članci 259.-265. .
Za tijela JLPRS obveznika Zakona vrlo su značajne i Prijelazne i završne odredbe (članci 267.- 273.) u kojima su utvrđeni rokovi za usklađivanje , predlaganje odnosno donošenje akata Sabora, Vlade i nadležnog ministra te županija i velikih gradova.
Zaključne napomene
Sustav zaštite okoliša prema novom Zakonu o zaštiti okoliša je složen, a proizlazi iz zakonskih načela zaštite, sastavnica okoliša, dokumenata i instrumenata zaštite okoliša kao i utvrđenog djelokruga subjekata koji ga provode s jedne strane, te mogućeg realnog nadzora zaštite svih sastavnica okoliša i primjene mjera i utjecaja javnosti u održavanju ravnoteže interesa gospodarskog razvoja i očuvanja održivog razivitka i zaštite okoliša s druge strane.
Stvarna provedba Zakona u uvjetima ograničenih kadrovskih i financijskih potencijala županija i velikih gradova, alternativno i ostalih jednica lokalne samouprave moći će se sagledati ne samo donošenjem njihovih temeljnih dokumenata iz područja zaštite okoliša već prije svega u njihovoj provedbi u situacijama i rizicima koji predstoje u svakodnevnom životu usljed djelovanja pravnih i fizičkih osoba raznih djelatnosti na svim razinama.
Korištenje sredstava Europske Unije pomoći će pri donošenju dokumenata, ali svijest ljudi promijenit će se jedino kontinuiranim odgojem i obrazovanjem svih i dodatnim osiguravanjem sredstava za zaštitu u svim djelatnostima, a napose gospodarstvu.
Pripremila: Maja Lukeš-Petrović dipl.iur.i dipl. polit.
[1] NN 80/2013 od 28.06.2013.
[2] NN 110/2007
[3] Zakon o zaštiti prirode NN 80/13 , Zakon o vodama 153/09, 63/11, 130/11, 56/13 Zakon o zaštiti od buke NN 30/09 i 55/13, Zakon o šumama NN 140/05,82/06,129/08,80/10,124/10,25/12 i 18/13, Zakon o vodama 153/09,130/11 i 5/13 Zakon o otpadu NN 178/04,153/05,111/0,0/08,i 87/09,Zakon o hrani NN 81/13,Zakon o poljoprivrednom zemljištu NN 39/13, Zakon o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti NN 28/10
[4] 1.strategije, planove i programe, uključujući njihove značajne izmjene i dopune koji se donose na državnoj, područnoj (regionalnoj) te na lokalnoj razini za velike gradove, iz područja: poljoprivrede, šumarstva, ribarstva, energetike, industrije, rudarstva, prometa, elektroničkih komunikacija, turizma, prostornog planiranja, regionalnog razvoja, gospodarenja otpadom i vodnoga gospodarstva kada daju okvir za zahvate koji podliježu procjeni utjecaja na okoliš;2. strategije, planove i programe, uključujući njihove značajne izmjene i dopune čija se provedba financira iz sredstava EU,3. za prostorni plan županije, prostorni plan Grada Zagreba i velikoga grada i njihove značajne izmjene i dopune; 4. za prostorne planove nacionalnih parkova, parkova prirode i planova posebnih obilježja uključujući njihove značajne izmjene i dopune. 5.Za strategije, planove i programe koji imaju utjecaj na ekološku mrežu obvezno se provodi strateška procjena.6. Za strategije, planove i programe za koje se obvezno provodi strateška procjena obvezna je i provedba odgovarajuće ocjene prema posebnom propisu iz područja zaštite prirode.6. Za strategije, planove i programe koji se donose na lokalnoj razini može se provesti strateška procjena utjecaja na okoliš.
[5] Operater je pravna ili fizička osoba koja u skladu s posebnim propisom obavlja ili nadzire gospodarsku djelatnost na temelju dozvole, drugog odobrenja, upisa u registar ili u drugu javnu evidenciju, uključujući upravljanje radom ili nadzor postrojenja, postrojenja za izgaranje, postrojenja za spaljivanje ili postrojenja za suspaljivanje otpada u cijelosti ili dijelu postrojenja, ili na koju je prenesena ovlast donošenja ekonomskih odluka o tehničkom funkcioniranju postrojenja,
Grad Rab uveo unutar komisa naknadu za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru-nzn modul
2012, Arhiva novostiNaš noviji korisnik LC SPI aplikacija Grad Rab prepoznao je prednosti i potrebu za cjelovitim rješenjem, pa je tako pristupio u uvođenju spomenute naknade.
Konzultanti LC-a su izvršili obuku djelatnika grada, te se aplikacija uspješno primjenjuje za izdavanje rješenja, urudžbiranje, izradu obračuna i otplatnog plana.
Izračun se vrši prema preporuci Ministarstva, te se unutar KOMISA unosi podatak o površini, ugovoreni iznos i otplatni plan.
Želimo im puno uspjeha u daljnjem radu sa LC SPI aplikacijama.
Prikaz novog zakona o porezu na dodanu vrijednost i obveze proračunskih korisnika
Aktualno za korisnike, Zakonske novostiPrikaz zakona o izmjenama i dopunama zakona o javnoj nabavi
Aktualno za korisnike, Zakonske novostiNa saborskom zasjedanju u lipnju 2013. donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi (u tekstu dalje ZIDZJN) kojim je dosadašnji Zakon o javnoj nabavi[1] (u tekstu dalje ZJN) usklađen sa zakonodavstvom EU i novim zakonima (Kazneni zakon[2] i Zakon o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji[3]) koji imaju utjecaj na njegove odredbe. ZIDZJN objavljen je u Narodnim novinama broj 83. od 1. srpnja 2013. a stupa na snagu osmog dana od objave.
U nastavku iznosimo najznačajnije promjene napose one koje imaju poseban značaj za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Jedna od najznačajnijih izmjena ZJN ne samo za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave već i za druge javne naručitelje odnosi se naizuzeće od primjene ZJN (čl. 10. st. 1. toč. 13. ZJN) koje javni naručitelji mogu primijeniti na sklapanje ugovora s pravnom osobom u svojem vlasništvu (tzv. in-house izuzeće).
Već više godina – kod nas (u praksi je čest slučaj da je više jedinica lokalne samouprave osnivač zajedničkog komunalnog društva) ali i u zemljama članicama se raspravljalo da li se pravila JN primjenjuju i u kojem opsegu na ugovore izmedu javnih naručitelja i pravnih osoba čiji su oni jedinivlasnici (osnivači i/ili članovi društva). Treba naglasiti da primjena pravila javne nabave (u tekstu dalje JN) ne smije sprječavati slobodu javnih naručitelja da obavljaju javne zadaće koje su im dodijeljene koristeći vlastite resurse.
Prema stajalištu Europskog suda o pitanju izuzeća od primjene pravila javne nabave ugovori koji se sklapaju s vlastitim pravnim osobama izuzeti su od primjene pravila JN ako su ispunjeni određeni uvjeti.
U skladu s iznesenim izmjenama citiranoga članka ZJN propisani su odgovarajući uvjeti za izuzeće od primjene ZJN s tim da uvjeti moraju biti kumulativno ispunjeni.[4]
Tako se ugovori koje javni naručitelj/i sklapaju s pravnim osobama čiji su jedini vlasnici (osnivači i /ili članovi društva) ne smatraju ugovorima o javnoj nabavi i stoga nisu podložni pravilima javne nabave:
Treba naglasiti da bilo koji oblik ugovora koji su izuzeti od primjene ZJN mora biti isključivo oblik javne suradnje. To znači da udio privatnog kapitala izravno ili neizravno u pravnoj osobi s kojom se namjerava sklopiti takav ugovor onemogućava primjenu ovog izuzeća te se tada mora provesti postupak JN.
Izuzeće od ZJN se primjenjuje kada više javnih naručitelja sklapaju ugovore s pravnom osobom koja je u njihovom zajedničkom vlasništvu ako nadzor nad njom vlasnici obavljaju zajedno vertikalna/institucionalna suradnja. Smatra se da javni naručitelji kao vlasnici nad pravnom osobom zajednički obavljaju nadzor kao nad svojom ustrojstvenom (poslovnom) jedinicom ako su tijela pravne osobe nadležna za donošenje odluka sastavljena od predstavnika svih vlasnika, ako javni naručitelji mogu imati odlučujući utjecaj na strateške ciljeve kao i na donošenje značajnih poslovnih odluka te pravne osobe, te ako pravna osoba ne ostvaruje interese koji su različiti od interesa njenih vlasnika. Ako nema zajedničkog in-house nadzora nad tom pravnom osobom automatski se onemogućava korištenje ovoga izuzeća te se mora provesti postupak javne nabave.
Za izuzeće značajan je i element i kriterij ograničene tržišne orijentacije takvih pravnih osoba. Tako je jedan od uvjeta za zakonitu primjenu izuzeća i to da je pravna osoba u prethodne tri godine ostvarila u prosjeku više od 80% prometa od obavljanja djelatnosti za potrebe vlasnika (a ako za prethodne tri godine ne postoje pokazatelji prometa, zbog datuma osnivanja ili početka obavljanja djelatnosti pravne osobe, dovoljno je da pravna osoba učini vjerojatnim postizanje takvog prometa, npr. prema poslovnim projekcijama). Dakle ZIDZJN uvodistrožu odredbu glede obveze da takva pravna osoba, da bi se izuzeće zakonito primijenilo, mora ostvarivati više od 80% prometa od obavljanja djelatnosti za potrebe vlasnika. Naime, dosadašnja odredba propisivala je pretežito obavljanje djelatnosti za javnog naručitelja koji je vlasnik te pravne osobe. Stoga se ovom izmjenom primjena izuzeća onemogućava za ugovore s onim pravnim osobama koje značajan prihod ostvaruju na tržištu, čime se nastoji izbjeći narušavanje tržišnog položaja drugih gospodarskih subjekata.
Treba naglasiti da pravne osobe s kojima se prema ovome izuzeću mogu sklapati ugovori mogu, ali i ne moraju biti obveznici primjene Zakona o javnoj nabavi. Stoga je važno regulirati koja se pravila primjenjuju u slučaju da pravna osoba za izvršenje izuzetog ugovora ima potrebu nabaviti određenu robu, radove ili usluge. Radi onemogućavanja manipulacije ovim izuzećem i izbjegavanja primjene Zakona, posebice kada se radi o pravnim osobama koje nisu obveznici primjene ZJN, izmjenama ovoga članka određuje se da je vlasnik obvezan osigurati da pravna osoba primjenjuje ovaj Zakon za nabavu robe, radova ili usluga potrebnih za izvršenje izuzetog ugovora. Time će se onemogućiti primjena ovog izuzeća s ciljem izbjegavanja primjene ZJN od strane javnih naručitelja.
Nadalje ističemo sljedeće odredbe iz ZIDZJN koji propisuje:
1. obvezne razloge isključenja natjecatelja ili ponuditelja – ako je gospodarski subjekt ili osoba ovlaštena po zakonu za zastupanje pravomoćno osuđen za određena kaznena djela prema Kaznenom zakonu i Zakonu o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji(čl. 67. ZJN)[5];
2. neobvezne razloge isključenja natjecatelja ili ponuditelja iz postupka javne nabave , ako je to javni naručitelj odredio u uvjetima nadmetanja (čl. 68.)[6]. To mogu biti sljedeći razlozi: stečaj, likvidacija, obustava poslovne djelatnosti gospodarskog subjekta, ako je gospodarski subjekt pravomoćno osuđen za bilo koje kazneno djelo ili prekršaj koje se odnosi na obavljanje njegove profesionalne djelatnosti, ili je učinio težak profesionalni propust, itd. Ako javni naručitelj želi koristiti neki od navedenih (neobveznih) razloga isključenja gospodarskih subjekata iz postupka JN, mora takve razloge isključenja prethodno navesti. Ako je kao neobavezni razlog isključenja naveo okolnosti iz st.1. toč.3. čl.68. (ako je gospodarski subjekt pravomoćno osuđen za kazneno djelo ili prekršaj u vezi s obavljanjem profesionalne djelatnosti, odnosno za odgovarajuće djelo prema propisima države sjedišta gospodarskog subjekta) tada treba navesti nazive kaznenih djela ili prekršaja koja su u vezi s obavljanjem profesionalne djelatnosti. Time naručitelj ostvaruje pretpostavke za moguću provjeru (ne)postojanja tih okolnosti kod nadležnog tijela za vođenje kaznene i prekršajne evidencije.
3. Treba naglasiti da je sukladno Direktivi EZ [7] ZIDZJN propisao da javni naručitelj može isključiti gospodarskog subjekta iz postupka JN ako je u posljednje dvije godine do početka postupka JN učinio težak profesionalni propust koji javni naručitelj može dokazati na bilo koji način. Ne postoji zahtjev da o počinjenju teškog profesionalnog propusta postoji odluka suda, stoga se naručitelj mora osloniti na svoju procjenu postojanja teškog profesionalnog propusta. Prema presudi Europskog suda koncept profesionalnog propustaobuhvaća sva pogrešna postupanja koja imaju utjecaj na profesionalni kredibilitet gospodarskog subjekta, a ne samo propuste etičkih standarda u užem smislu profesije kojoj subjekt pripada koja su utvrđena od strane disciplinskih tijela ili pravomoćnom presudom.Ista presuda Europskog suda ističe da naručitelj može isključiti natjecatelja ili ponuditelja iz postupka JN: ako se postupanje gospodarskog subjekta odnosi na obavljanje njegove profesionalne djelatnosti; propust je dovoljno težak; na temelju obrazložene i objektivne procjene naručitelja, takav propust ima značajan utjecaj na prikladnost gospodarskog subjekta da bude ugovorna strana ugovora koji se namjerava sklopiti.
4. uvođenje dodatnih obveznih elemenata elektroničke javne nabave – postupna primjena elektroničke dostave ponuda i zahtjeva za sudjelovanje (uz dopuštenost e-dostave uvodi i obveza e-dostave; obveza primjene elektroničke dostave određuje se za otvoreni postupak JN, ograničeni postupak, pregovarački postupak JN s prethodnom objavom i natjecateljski dijalog, dok naručitelji mogu odlučiti o njenoj primjeni i u drugim postupcima javne nabave.
5. U prijelaznim i završnim odredbama utvrđuje se postupna dinamika obveze dopuštanja i obveze primjene isključivo e-dostave u razdoblju 2014[8].-2016.) ;
6. kvalitetnije definicije zakonskih odredbi (obvezu dostave dodatnih informacija i pojašnjenja dokumentacije (čl.31. i 36.)), tehničke izmjene određenih zakonskih odredbi radidodatne učinkovitosti provedbe postupaka JN (format i način ovjere izjave o nepostojanju razloga za isključenje u odnosu na postojanje pravomoćnih osuđujućih presuda za određena kaznena djela) i dopunu mogućnosti pravne zaštite u slučaju nepoštovanja ove obveze od strane naručitelja (čl.146. i 147.);
7. detaljnije se uređuju odredbe o komunikaciji i razmjeni informacija između naručitelja i gospodarskih subjekata (E-dostava i elektronička dražba provodi će se putem Elektroničkog oglasnika javne nabave RH (EOJN). Izmjenom čl.54. određuje se da pojedinosti vezane uz elektronički prijenos i dostavu te druga pitanja u vezi Elektroničkog oglasnika JN RH propisuje Vlada RH Uredbom o načinu izrade i postupanju s dokumentacijom za nadmetanje i ponudama te će važeću Uredbu[9] trebati izmijeniti u odnosu na izmjene i dopune Zakona koje se na nju odnose u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona;
8. iz prakse primjene instituta zajednice ponuditelja[10] (čl.14.st.2.) -u zajedničkoj ponudi mora biti navedeno koji će dio ugovora o javnoj nabavi izvršiti pojedini član zajednice ponuditelja te se propisuje neposredno plaćanje svakom članu zajednice, ako članovi zajednice ne odrede drugačije[11];
9. iz prakse primjene rezerviranih ugovora (čl 15.st.3.) pokazalo se da zaštitne radionice ne mogu samostalno izvršiti određeni dio ugovora, pa im se daje mogućnost da daju u podugovor najviše do 20% tog rezerviranog ugovora podizvoditeljima koji ne ispunjavaju uvjete za zaštitne radionice;
10. proširuje se mogućnost izmjena podizvoditelja tijekom izvršenja ugovora o javnoj nabavi. Novina je odredba da, uz pristanak javnog naručitelja, odabrani ponuditelj smije tijekom izvršenja ugovora o javnoj nabavi preuzeti izvršenje dijela ugovora o JN koji je prethodno dao u podugovor ili uvesti jednog ili više novih podizvoditelja čiji ukupni udio ne smije biti veći od 30% vrijednosti ugovora o JN neovisno o tome je li prethodno dao dio ugovora o JN u podugovor ili ne; određuje se izuzetak od pravila neposrednog plaćanja(kada to zbog opravdanih razloga vezanih uz specifične uvjete izvršenja ugovora o javnoj nabavi nije primjenjivo); naručiteljima se omogućuje da provjere osnovne uvjete sposobnosti za nove podizvoditelje;
11. Državna komisija provjeravat će izvršenje uplate naknade za pokretanje žalbenog postupka na računu Državnog proračuna RH – kao procesne pretpostavke za odlučivanje o osnovanosti žalbe (čl.159.);
12. skraćuje se rok postupanja za Državnu komisiju (rok za donošenje odluke o prijedlogu za određivanje privremene mjere i odluke o zahtjevu naručitelja za odobrenje nastavka postupka JN i/ili sklapanje ugovora o JN s 10 dana na rok od 5 dana); mijenja se računanje početka roka od 30 dana za donošenje i objavu odluke DK (čl. 162. i 163.).
13. detaljnije se razrađuju uvjeti u vezi s određivanjem jamstva za ozbiljnost ponude Izmjenom čl.77. ZJN – naručitelj određuje uvjete i sredstvo jamstva (npr. bankarska garancija; novčani polog; bjanko zadužnica, i sl.), kao instrument osiguranja;olakšava se položaj ponuditelja u postupku JN, jer apsolutni iznos jamstva ne smije biti viši od 5% procijenjene vrijednosti nabave; ponuditelj ima mogućnost dostaviti jamstvo u novčanom pologu, bez obzira koje je sredstvo jamstva za ozbiljnost ponude javni naručitelj odredio – što znači da je novčani polog jednakovrijedno sredstvo jamstva; određuje se da jamstvo za ozbiljnost ponude može imati dulji, ali ne i kraći rok trajanja u odnosu na rok valjanosti ponude.
14. dopunjuje se čl. 91.st.4. ZJN koji utvrđuje neuobičajeno nisku cijenu ponude- naručitelj kod ocjene cijena uzima u obzir usporedne iskustvene i tržišne vrijednosti te sve okolnosti pod kojima će se izvršavati određeni ugovor o JN. Kada provjerava podatke o sastavnim elementima ponude iz objašnjenja ponuditelja, te uzima u obzir dostavljene dokaze javni naručitelj provjerava ekonomsku objašnjivost i logiku cijena, a osobito da li su u cijeni bitnih stavki sadržani svi troškovi (osoblja, materijala, uređaja, usluga itd.) te je li cijena za kvalitetnije i vrednije predmete u pravilu viša nego za manje kvalitetne i vrijedne predmete.
Financiranje i procjena financijskog učinka ZIDZJN
Prema ocjenama Vlade RH donošenje ZIDZJN neće zahtijevati osiguranje posebnih sredstava iz Državnog proračuna RH . Ovo stoga jer njegova provedba neće iziskivati povećanje broja zaposlenih u državnim tijelima, a obveza uvođenja elektroničke dostave ponuda i zahtjeva za sudjelovanje u pojedinačnim postupcima javne nabave (e-dostava) provodit će se putem Elektroničkog oglasnika javne nabave RH(EOJN) kojim operativno upravljaju Narodne novine d.d.
Naknada za uporabu e-dostave u sklopu EOJN-a na razini pojedinačnih naručitelja propisat će se izmjenom i dopunom Uredbe o načinu izrade i postupanju s dokumentacijom za nadmetanje i ponudama Vlade RH. Što se tiče procjene opterećenja kod naručitelja Vlada ocjenjuje da se ne može procijeniti iznositi opterećenje kod naručitelja jer je naknada povezana s pojedinačnim postupcima i uz broj postupaka pojedinog naručitelja. Navedeno se odnosi ne samo na korisnike državnog proračuna već i na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihove proračunske i izvanproračunske korisnike.
Priredila : Maja Lukeš-Petrović, dipl.iur i dipl.polit.
[1]Narodne novine, broj 90/2011
[2]Narodne novine, broj 125/2011 i 144/2012
[3]Narodne novine, broj 143/2012
[4]čl. 10. st.1. toč.13.ZIDZJN »13. ugovori koje jedan ili više javnih naručitelja sklapaju s pravnom osobom čiji su jedini vlasnici (osnivači i/ili članovi društva), ako su kumulativno ispunjeni sljedeći uvjeti:a) u pravnoj osobi nema izravnog ili neizravnog udjela privatnog kapitala,b) pravna osoba osnovana je u svrhu obavljanja djelatnosti za potrebe vlasnika,c) pravna osoba u prethodne tri godine ostvarila je u prosjeku više od 80% prometa od obavljanja djelatnosti za potrebe vlasnika, a ako za prethodne tri godine ne postoje pokazatelji prometa, zbog datuma osnivanja ili početka obavljanja djelatnosti pravne osobe, dovoljno je da pravna osoba učini vjerojatnim postizanje takvog prometa, npr. prema poslovnim projekcijama, d) vlasnik nad pravnom osobom obavlja nadzor kao nad svojom ustrojstvenom (poslovnom) jedinicom, a ako je više vlasnika pod uvjetom da oni takav nadzor obavljaju zajedno,e) predmet ugovora odnosi se na obavljanje djelatnosti iz podtočke b) ove točke,f) vlasnik je obvezan osigurati da pravna osoba primjenjuje ovaj Zakon za nabavu robe, radova ili usluga potrebnih za izvršenje ugovora iz ove točke.«.
[5] Čl.67. mijenja se i glasi:»(1) Javni naručitelj obvezan je isključiti natjecatelja ili ponuditelja iz postupka javne nabave:1. ako je gospodarski subjekt ili osoba ovlaštena po zakonu za zastupanje gospodarskog subjekta pravomoćno osuđena za bilo koje od sljedećih kaznenih djela odnosno za odgovarajuća kaznena djela prema propisima države sjedišta gospodarskog subjekta ili države čiji je državljanin osoba ovlaštena po zakonu za zastupanje gospodarskog subjekta:a) prijevara (članak 236.), prijevara u gospodarskom poslovanju (čl.247.), primanje mita u gospodarskom poslovanju (čl. 252.), davanje mita u gospodarskom poslovanju (čl. 253.), zlouporaba u postupku javne nabave (čl.254.), utaja poreza ili carine (čl.256.), subvencijska prijevara (čl.258.), pranje novca (čl.265.), zlouporaba položaja i ovlasti (čl.291.), nezakonito pogodovanje (čl. 292.), primanje mita (čl.293.), davanje mita (čl.294.), trgovanje utjecajem (čl.295.), davanje mita za trgovanje utjecajem (čl. 296.), zločinačko udruženje (čl.328.) i počinjenje kaznenog djela u sastavu zločinačkog udruženja (čl.329.) iz Kaznenog zakona,b) prijevara (čl.224.), pranje novca (čl.279.), prijevara u gospodarskom poslovanju (čl.293.), primanje mita u gospodarskom poslovanju (čl.294.a), davanje mita u gospodarskom poslovanju (čl.294.b), udruživanje za počinjenje kaznenih djela (čl. 333.), zlouporaba položaja i ovlasti (čl. 337.), zlouporaba obavljanja dužnosti državne vlasti (čl.338.), protuzakonito posredovanje (čl.343.), primanje mita (čl.347.) i davanje mita (čl.348.) iz Kaznenog zakona,2. ako nije ispunio obvezu plaćanja dospjelih poreznih obveza i obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, osim ako mu je sukladno s posebnim propisima odobrena odgoda plaćanja navedenih obveza,3. ako je dostavio lažne podatke pri dostavi dokumenata sukladno s ovim odjeljkom Zakona.(2) Za potrebe utvrđivanja okolnosti iz st.1. toč.1. ovoga članka gospodarski subjekt u ponudi ili zahtjevu za sudjelovanje dostavlja izjavu. Izjavu daje osoba po zakonu ovlaštena za zastupanje gospodarskog subjekta. Izjava ne smije biti starija od 3 mjeseca računajući od dana početka postupka javne nabave.(3) Za potrebe utvrđivanja okolnosti iz st.1. toč.2. ovoga čl. gospodarski subjekt u ponudi ili zahtjevu za sudjelovanje dostavlja:1. potvrdu Porezne uprave o stanju duga koja ne smije biti starija od 30 dana računajući od dana početka postupka javne nabave, ili 2. važeći jednakovrijedni dokument nadležnog tijela države sjedišta gospodarskog subjekta, ako se ne izdaje potvrda iz točke 1. ovoga stavka, ili 3. izjavu pod prisegom ili odgovarajuću izjavu osobe koja je po zakonu ovlaštena za zastupanje gospodarskog subjekta ispred nadležne sudske ili upravne vlasti ili bilježnika ili nadležnog strukovnog ili trgovinskog tijela u državi sjedišta gospodarskog subjekta ili izjavu s ovjerenim potpisom kod bilježnika, koje ne smiju biti starije od 30 dana računajući od dana početka postupka javne nabave, ako se u državi sjedišta gospodarskog subjekta ne izdaje potvrda iz točke 1. ovoga stavka ili jednakovrijedni dokument iz točke 2. ovoga stavka.(4) Javni naručitelj može tijekom postupka javne nabave radi provjere okolnosti iz stavka 1. točke 1. ovoga članka od tijela nadležnog za vođenje kaznene evidencije i razmjenu tih podataka s drugim državama za bilo kojeg natjecatelja, ponuditelja ili osobu po zakonu ovlaštenu za zastupanje gospodarskog subjekta zatražiti izdavanje potvrde o činjenicama o kojima to tijelo vodi službenu evidenciju.(5) Ako nije u mogućnosti pribaviti potvrdu iz stavka 4. ovoga članka, radi provjere okolnosti iz stavka 1. točke 1. ovoga članka javni naručitelj može od natjecatelja ili ponuditelja zatražiti da u primjerenom roku dostavi važeći:1. dokument tijela nadležnog za vođenje kaznene evidencije države sjedišta gospodarskog subjekta, odnosno države čiji je državljanin osoba ovlaštena po zakonu za zastupanje gospodarskog subjekta, ili 2. jednakovrijedni dokument koji izdaje nadležno sudsko ili upravno tijelo u državi sjedišta gospodarskog subjekta, odnosno u državi čiji je državljanin osoba ovlaštena po zakonu za zastupanje gospodarskog subjekta, ako se ne izdaje dokument iz kaznene evidencije iz točke 1. ovoga stavka, ili 3. izjavu pod prisegom ili odgovarajuću izjavu osobe koja je po zakonu ovlaštena za zastupanje gospodarskog subjekta ispred nadležne sudske ili upravne vlasti ili bilježnika ili nadležnog strukovnog ili trgovinskog tijela u državi sjedišta gospodarskog subjekta, odnosno u državi čiji je ta osoba državljanin ili izjavu s ovjerenim potpisom kod bilježnika, ako se u državi sjedišta gospodarskog subjekta, odnosno u državi čiji je ta osoba državljanin ne izdaju dokumenti iz točke 1. i 2. ovoga stavka ili oni ne obuhvaćaju sva kaznena djela iz stavka 1. točke 1. ovoga članka.(6) U slučaju zajednice ponuditelja ili natjecatelja, okolnosti iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se za sve članove zajednice pojedinačno.(7) Javni naručitelj može, na odgovarajući način, odrediti primjenu ovoga članka i u odnosu na podizvoditelje, što uključuje i ovlaštenje za provjeru sukladno stavku 4. ovoga članka.(8) Republika Hrvatska obavještava Europsku komisiju o nacionalnim tijelima nadležnima za izdavanje dokumenata iz ovoga članka. Takvo obavještavanje nije u suprotnosti s propisima o zaštiti podataka.«.
[6] Članak 68. mijenja se i glasi:» (1) Javni naručitelj može isključiti natjecatelja ili ponuditelja iz postupka javne nabave:1. ako je nad njime otvoren stečaj ili predstečajna nagodba, ako je u postupku likvidacije, ako njime upravlja osoba postavljena od strane nadležnog suda, ako je u nagodbi s vjerovnicima, ako je obustavio poslovne djelatnosti ili se nalazi u sličnom postupku prema propisima države sjedišta gospodarskog subjekta,2. ako je nad njime pokrenut prethodni postupak radi utvrđivanja uvjeta za otvaranje stečajnog postupka, predstečajna nagodba ili postupak likvidacije po službenoj dužnosti, ili postupak nadležnog suda za postavljanje osobe koja će njime upravljati, ili postupak nagodbe s vjerovnicima ili se nalazi u sličnom postupku prema propisima države sjedišta gospodarskog subjekta,3. ako je gospodarski subjekt pravomoćno osuđen za kazneno djelo ili prekršaj u vezi s obavljanjem profesionalne djelatnosti, odnosno za odgovarajuće djelo prema propisima države sjedišta gospodarskog subjekta ili 4. ako je gospodarski subjekt u posljednje dvije godine do početka postupka javne nabave učinio težak profesionalni propust koji javni naručitelj može dokazati na bilo koji način. (2) Ako će koristiti jedan ili više razloga isključenja iz stavka 1. ovoga članka, javni naručitelj mora navesti koji će razlog ili razloge koristiti za isključenje. U slučaju iz stavka 1. točke 3. ovoga članka, javni naručitelj navodi jedno ili više određenih kaznenih djela ili prekršaja u vezi s obavljanjem profesionalne djelatnosti koje će koristiti kao razlog isključenja. (3) Za potrebe utvrđivanja okolnosti iz stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga članka gospodarski subjekt u ponudi ili zahtjevu za sudjelovanje dostavlja:1. izvod iz sudskog, obrtnog ili drugog odgovarajućeg registra države sjedišta gospodarskog subjekta koji ne smije biti stariji od tri mjeseca računajući od dana početka postupka javne nabave ili 2. važeći jednakovrijedni dokument koji je izdalo nadležno sudsko ili upravno tijelo u državi sjedišta gospodarskog subjekta, ako se ne izdaje izvod iz točke 1. ovoga stavka ili izvod ne sadrži sve podatke potrebne za utvrđivanje tih okolnosti ili 3. izjavu pod prisegom ili odgovarajuću izjavu osobe koja je po zakonu ovlaštena za zastupanje gospodarskog subjekta ispred nadležne sudske ili upravne vlasti ili bilježnika ili nadležnog strukovnog ili trgovinskog tijela u državi sjedišta gospodarskog subjekta ili izjavu s ovjerenim potpisom kod bilježnika, koje ne smiju biti starije od tri mjeseca računajući od dana početka postupka javne nabave, ako se u državi sjedišta gospodarskog subjekta ne izdaje izvod iz točke 1. ovoga stavka ili dokument iz točke 2. ovoga stavka ili oni ne sadrže sve podatke potrebne za utvrđivanje tih okolnosti. (4) Za potrebe utvrđivanja okolnosti iz stavka 1. točke 3. ovoga članka gospodarski subjekt u ponudi ili zahtjevu za sudjelovanje dostavlja izjavu. Izjavu daje osoba po zakonu ovlaštena za zastupanje gospodarskog subjekta. Izjava ne smije biti starija od 3 mjeseca računajući od dana početka postupka JN. (5) Javni naručitelj može tijekom postupka JN radi provjere okolnosti iz st. 1. toč.3. ovoga članka od tijela nadležnog za vođenje kaznene i prekršajne evidencije i razmjenu tih podataka s drugim državama za bilo kojeg natjecatelja ili ponuditelja zatražiti izdavanje potvrde o činjenicama o kojima to tijelo vodi službenu evidenciju. Uz zahtjev za izdavanje potvrde javni naručitelj obvezno mora priložiti dokumentaciju za nadmetanje. (6) Ako nije u mogućnosti pribaviti potvrdu iz stavka 5. ovoga članka radi provjere okolnosti iz st. 1. toč.3. ovoga članka, javni naručitelj može od natjecatelja ili ponuditelja zatražiti da u primjerenom roku dostavi važeći:1. dokument tijela nadležnog za vođenje kaznene, prekršajne ili odgovarajuće evidencije države sjedišta gospodarskog subjekta ili 2. jednakovrijedni dokument koji izdaje nadležno sudsko ili upravno tijelo u državi sjedišta gospodarskog subjekta, ako se ne izdaje dokument iz evidencije iz toč.1. ovoga st. ili 3. izjavu pod prisegom ili odgovarajuću izjavu osobe koja je po zakonu ovlaštena za zastupanje gospodarskog subjekta ispred nadležne sudske ili upravne vlasti ili bilježnika ili nadležnog strukovnog ili trgovinskog tijela u državi sjedišta gospodarskog subjekta ili izjavu s ovjerenim potpisom kod bilježnika, ako se u državi sjedišta gospodarskog subjekta ne izdaju dokumenti iz točke 1. i 2. ovoga stavka ili oni ne obuhvaćaju sva djela iz st.1. toč.3. ovoga čl.zatražena sukladno st. 2. ovoga članka. (7) Težak profesionalni propust u smislu stavka 1. Toč.4. ovoga članka je postupanje gospodarskog subjekta u obavljanju njegove profesionalne djelatnosti protivno odgovarajućim propisima, kolektivnim ugovorima, pravilima struke ili sklopljenim ugovorima o javnoj nabavi, a koje je takve prirode da čini tog gospodarskog subjekta neprikladnom i nepouzdanom stranom ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma koji javni naručitelj namjerava sklopiti. Težak profesionalni propust kod izvršenja ugovora o javnoj nabavi je takvo postupanje gospodarskog subjekta koje ima kao posljedicu značajne i/ili opetovane nedostatke u izvršenju bitnih zahtjeva iz ugovora koji su doveli do njegova prijevremenog raskida, nastanka štete ili drugih sličnih posljedica. Postojanje teškog profesionalnog propusta dokazuje javni naručitelj na temelju objektivne procjene okolnosti svakog pojedinog slučaja. (8) Republika Hrvatska obavještava Europsku komisiju o nacionalnim tijelima nadležnima za izdavanje dokumenata iz ovoga članka. Takvo obavještavanje nije u suprotnosti s propisima o zaštiti podataka. (9) U slučaju zajednice ponuditelja ili natjecatelja, okolnosti iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se za sve članove zajednice pojedinačno. (10) Javni naručitelj može, na odgovarajući način, odrediti primjenu ovoga članka i u odnosu na podizvoditelje, što uključuje i ovlaštenje za provjeru sukladno st.5. ovoga članka.«.
[7]Direktiva 2004/18/EZ koja propisuje da svaki gospodarski subjekt može biti isključen iz sudjelovanja u ugovoru ako je taj gospodarski subjekt bio kriv za težak profesionalni propust kojeg javni naručitelj može dokazati na bilo koji način. Direktiva ne definira pojam teškog profesionalnog propusta, stoga preostaje nacionalnom propisu da pruži definiciju. Prema odredbi Direktive koja je prenesena u nacionalni propis jasno je da se u ovom slučaju pred naručitelja stavlja zahtjev da dokaže postojanje teškog profesionalnog propusta na bilo koji način, što znači da teret dokaza leži na naručitelju a ne na gospodarskom subjektu.
[8]Propisane obveze treba primijeniti prvo na nacionalnoj razini – na razini središnje državne uprave, a nakon toga i na razini ostalih naručitelja. Za razinu ostalih naručitelja različita dinamika – za nabave velike i male vrijednosti, čime će se manjim naručiteljima, ali i gospodarskim subjektima dati dulje razdoblje prilagodbe.
[9]Narodne novine“, broj 10/2012
[10]udruženje više gospodarskih subjekata koje je pravodobno dostavilo zajedničku ponudu
[11]u ponudi, međusobnom sporazumu ili ugovoru kojeg su dostavili naručitelju, zajedničkoj obavijesti upućenoj naručitelju i dr.
Prikaz zakona o izmjenama i dopunama zakona o cestama – na snazi od 15.05.2013.
Aktualno za korisnike, Zakonske novostiZakon o izmjenama i dopunama Zakona o cestama regulira vrlo značajno područje cestovne infrastrukture. Zakon stupa na snagu osmog dana od objave u Narodnim novinama[1]. Citiranim Zakonom i podzakonskim aktima koji će se donijeti u zakonom propisanom roku provodi se puna harmonizacija s pravnom stečevinom Europske unije za područje cestovne infrastrukture.
Istodobno ovim Zakonom provodi se i usklađivanje s odredbama Zakona o koncesijama [2] iz prosinca 2012. godine i to u području koncesija i javno-privatnog partnerstva. U nastavku dajemo samo osnovne naznake promjena u sustavu.
Zakon o cestama (u nastavku ZC) usklađuje se sa sedam EU direktiva kojima su propisani zahtjevi o sigurnosti upravljanja cestovne infrastrukture, sigurnosti tunela, naplati cestarine i korisničke naknade za korištenje cestovne infrastrukture te interoperabilnosti elektroničkih sustava naplate cestarine koje se odnose se na transeuropsku cestovnu mrežu.
U skladu s navedenim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o cestama uređuju se pitanja:naknade za korištenje javnih cesta:
Vezano uz primjenu EU direktiva, citiranim Zakonom se propisuje da se za korištenje javnih cesta vozilima registriranim u RH naplaćuje godišnja naknada, a vozilima bez obzira na državu u kojoj su registrirana može se pod uvjetima propisanim ZC naplaćivati cestarina, odnosno korisnička naknada. Propisano je da naknade za korištenje javnih cesta ne smiju diskriminirati korisnike javnih cesta, da uvođenje naknada ne smije diskriminirati međunarodni promet javnim cestama niti prijevoznicima u cestovnom prometu poremetiti slobodu tržišnog natjecanja.
Treba naglasiti da se za korištenje iste dionice autoceste ne može se za bilo koju skupinu vozila istodobno naplaćivati cestarina i korisnička naknada.
Cestarina je definirana kao naknada za korištenje autoceste ili pojedinog cestovnog objekata (most, tunel, vijadukt i slično) na državnoj cesti koja se plaća u iznosu određenom na temelju udaljenosti koju je vozilo prešlo i na temelju skupine vozila; obuhvaća infrastrukturnu pristojbu i pristojbu za vanjske troškove. Infrastrukturna pristojba se naplaćuje za nadoknadu nastalih troškova izgradnje, održavanja, upravljanja, poslovanja i razvoja, a pristojba za vanjske troškove naplaćuje se radi nadoknade nastalih troškova vezanih uz onečišćenje zraka i štetne učinke buke cestovnog prometa na stanovništvo.
Nadležni ministar pomorstva, prometa i infrastrukture, prema citiranom Zakonu ima značajnu ovlast za donošenje provedbenih propisa kojima će urediti skupine vozila u koje se raspoređuju vozila u svrhu naplate cestarine, metodologija utvrđivanja i izračuna cestarine i koncesijske cestarine, troškova izgradnje, troškova financiranja, infrastrukturne pristojbe, pristojbe za vanjske troškove koja se odnosi na troškove zaštite od buke, utvrđivanje najviše razine infrastrukturnih pristojbi, uvjete za umanjenje infrastrukturnih pristojbi za vozila koja ispunjavaju najviše ekološke standarde te metodologiju izračunavanja prosječne cestarine, s tim da je rok za donošenje navedenog propisa je 1. listopada 2013.
Citiranim Zakonom propisuje se da se korisnička naknada može uvesti za korištenje javne ceste ili pojedine dionice javne ceste za motorna i priključna vozila namijenjena isključivo za prijevoz tereta, čija ukupna masa prelazi 3,5 tone, s tim da odluku o uvođenju, visini i namjeni korisničke naknade donosi Vlada, a visina korisničke naknade utvrđuje se razmjerno trajanju korištenja javne ceste, s tim da su maksimalni iznosi korisničke naknade za sve kategorije vozila određeni su u Prilogu II Direktive 1999/62/EZ.
Napominjemo kao novost po prvi puta se u citiranom Zakonu regulira pitanje biciklističkih staza, projektiranja, građenja, rekonstrukcije i održavanja biciklističkih staza i biciklističkih traka, uključujući i način prometovanja i njihova označavanja prometnom signalizacijom.
Zakon se usklađuje i s odredbama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave; jasnije se određuje sadržaj Strategije razvitka javnih cesta; utvrđuje se i obveza da Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture koje je nadležno za osiguranje tehničko-tehnološkog jedinstva javnih cesta kroz provedbu navedene Strategije može obavljanje određenih operativno stručno-tehničkih poslova u svezi osiguranja tehničko-tehnološkog jedinstva javnih cesta može povjeriti Hrvatskim cestama d.o.o.; propisuje se ustrojavanje upravnog tijela u Ministarstvu, obveze upravitelja tunela – Hrvatskih autocesta d.o.o., Hrvatskih cesta d.o.o. i koncesionara, odnosno pravne osobe koju Upravno tijelo imenuje upraviteljem tunela za projektiranje i građenje, odnosno za korištenje i održavanje tunela.
Zakonom se regulira i pitanje inteligentnih transportnih sustava – ITS su informacijsko-komunikacijska nadgradnja klasičnog sustava cestovnog prometa, kojim se postiže znatno poboljšanje učinaka cjelokupnog prometnog sustava. ITS uključuje ceste, vozila i korisnike cesta, a primjenjuju se u upravljanju prometom, upravljanju mobilnosti, upravljanje prometnim incidentima te za veze s ostalim vrstama prijevoza. Za usluge ITS-a primjenjuju se tehnički, funkcionalni i organizacijski zahtjevi (specifikacije) i norme koje donosi Europska komisija. Određuju se četiri prioritetna područja razvoja i aktivnosti za koja se ITS prvenstveno treba razvijati s tim da će Vlada donijet će nacionalni program za razvoj i uvođenje ITS-a u cestovnom prometu na prioritetnim područjima, za razdoblje od pet godina.
Što se tiče usklađivanja sa Zakonom o koncesijama, pretežito se radi o izmjenama formalne naravi i rješavanju pitanja vezanih uz koncesijsku cestarinu sukladno odredbama Direktive 2011/76/EU – pristojbama za korištenje određene infrastrukture za teška teretna vozila. Kao najznačajnije Zakonom o izmjenama i dopunama propisuje da se koncesija može dati na vrijeme do 60 godina, u odnosu na važeću odredbu iz Zakona o cestama prema kojoj je taj rok maksimalno iznosio do 40 godina.
Izmjenama i dopunama Zakona o cestama, Hrvatskim autocestama d.o.o. dana je ovlast da mogu osnovati posebno društvo s ograničenom odgovornošću za pružanje usluga naplate cestarine i za obavljanje poslova održavanja autocesta i cestovnih objekata s naplatom cestarine na državnim cestama( iz članka 81. stavka 3. podst. 4. ZC, odnosno za obavljanje svih poslova održavanja iz članka 26. ZC na autocestama i cestovnim objektima s naplatom cestarine na državnim cestama.
Treba posebno naglasiti da se ovim izmjenama i dopunama Zakona brišu odredbe članka 86. stavaka 2., 3. i 4. ZC jer se ta pitanja uređuju na novi odgovarajući način. Naime u okviru poglavlja Izvori sredstava za financiranje javnih cesta brišu se sljedeći izvori 2) cestarina za uporabu autoceste i objekta s naplatom (most, tunel, vijadukt i slično), 3) naknada za uporabu javnih cesta motornim i priključnim vozilima registriranim izvan Republike Hrvatske, i 4) naknada za izvanredni prijevoz,
U članku 87. ZC – regulira Visinu naknade briše se dio odredbi stavka 2.[3] koji se ne odnosi na utvrđivanje visine naknade (cestarine), nego se odnosi na sustav naplate cestarine, dajući ovlast HAC-u. Propisuje se da visinu cestarine utvrđuju Hrvatske autoceste d.o.o. uz suglasnost ministra pomorstva, prometa i infrastrukture, a da se za korištenje autoceste i cestovnog objekta na državnim cestama u koncesiji visina cestarine utvrđuje na način određen ugovorom o koncesiji.
Što se tiče županijskih i lokalnih cesta moramo naglasiti da se ovim Zakonom dopunjavaju mjerila za raspored sredstava za građenje i održavanje županijskih i lokalnih cesta na županijske uprave za ceste, koja raspoređuje ministar. Učlanku 92.u stavku 1. Zakona o cestama[4]–iza podstavka 5. dodaje se podstavak 6.- mjerilo »– prosječnog godišnjeg dnevnog prometa.«.
Zakonom se i sukladno direktivi EU propisuju obveze inspektora za ceste da nadziru sigurnost na TEM cestama i da nadziru odobravanja popusta u naplati cestarine.
Uz sve naprijed navedeno valja napomenuti i usklađivanje prekršajnih odredbi sa Zakonom o prekršajima te propisivanje kratkih rokova za donošenje podzakonskih akata Vlade i nadležnih tijela u području provedbe citiranoga Zakona.
Zaključne napomene – Iako naizgled nema bitnih promjena, jer je Zakon već usklađivan s EU direktivama, primjena zakona a i podzakonskih akata koji će se donijeti pokazat će kako će se promjene u regulativi cestovne infrastrukture odraziti na sve subjekte korisnike i davatelje usluga, napose u složenim odnosima izvanproračunskih korisnika i trgovačkih društava na razini države i područne (regionalne) samouprave.
Pripremila Maja Lukeš-Petrović
[1] NN 54/2013. od 07.05 2013. Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
[2] NN 143/2012
[3](2) Visinu cestarine i sustav naplate cestarine iz članka 86. stavka 1. točke 2. ZC utvrđuju Hrvatske autoceste d.o.o. uz suglasnost Vlade, a za javne ceste u koncesiji koncesionar pod uvjetima određenim ugovorom o koncesiji.
[4](1) Sredstva za održavanje, rekonstrukciju i građenje županijskih i lokalnih cesta osiguravaju se dijelom iz naknade za financiranje građenja i održavanja javnih cesta iz članka 86. stavka 1. točke 11. ovoga Zakona, sukladno programu iz članka 21. ovoga Zakona i godišnjem planu iz članka 22. ovoga Zakona, a na temelju sljedećih mjerila:
– veličine mreže županijskih i lokalnih cesta,
– visine vlastitih izravnih prihoda županijskog društva za ceste iz članka 93. stavka 1. ovoga Zakona,
– ujednačavanja redovitog i izvanrednog održavanja županijskih i lokalnih cesta izraženo u postotku od standarda održavanja prema propisu iz članka 26. stavka 3. ovoga Zakona,
– stupnja izgrađenosti mreže županijskih i lokalnih cesta,
– stanja kolnika mreža županijskih i lokalnih cesta.
Donesene su odluke o raspisivanju lokalnih izbora za 19. 05. 2013.
Aktualno za korisnike, Zakonske novostiNa temelju Zakona o lokalnim izborima[1]Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi[2] Vlada RH je na svojoj sjednici od 11. travnja 2013. donijela tri odluke, kojima je raspisala lokalne izbore za 19.05. o.g. i to: i
Kako zasad navedene odluke nisu objavljene u Narodnim novinama, stupaju na snagu 18. travnja 2013. godine[3], to u nastavku dajemo osnovne odredbe teksta odluka, a nadležne osobe iz općina, gradova i županija te Grada Zagreba upućujemo na web stranicu Vlade RH s tim da odluke.
Priredila Maja Lukeš-Petrović, dipl.iur. i dipl.politolog
[1]Narodne novine, br.144/12
[2]Narodne novine, br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11 i 144/12
Prikaz prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o područjima posebne državne skrbi
Aktualno za korisnike, Zakonske novostiVlada RH je krajem ožujka 2013. u Sabor uputila Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o područjima posebne državne skrbi, s Konačnim prijedlogom zakona koji je na dnevnom redu sjednica za raspravu i donošenje po hitnom postupku u travnju, a stupanje na snagu predloženo je za 1. svibnja o.g. Zainteresirani se mogu upoznati s citiranim zakonskim prijedlogom na web stranicama Sabora[1], a u nastavku dajemo samo njegove osnovne naznake.
Kao i kod Prijedloga zakona o izmjenama Zakona o obnovi hitni postupak vezan je uz provedbu monitoring procesa u postupku pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, za poglavlje 23. Pravosuđe i temeljna prava,te uz provedbu Regionalnog stambenog programa za konačno rješavanje svih pitanja izbjeglica, prognanika i povratnika, a u Republici Hrvatskoj prvenstveno stambenim zbrinjavanjem u razdoblju od 2013. – 2017. godine. Cilj Programa je osigurati trajna stambena rješenja za oko 74.000 osoba tj. 27.000 kućanstava u petogodišnjem razdoblju, i to od 2013. – 2017. godine. Ciljana skupina korisnika su osobe iz organiziranog smještaja te bivši nositelji stanarskog prava.
Zakon o područjima posebne državne skrbi skrbi (Narodne novine, br. 86/2008 i 57/2011) usklađuje se s Prijedlogom o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave, s Konačnim prijedlogom zakona( koji je Vlada Republike Hrvatske usvojila 13. ožujka 2013.), kojim se određeni poslovi iz nadležnosti Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije prenose u nadležnost novo ustrojenog Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje.
Ovim zakonskim prijedlogom ,sukladno zahtjevima iz monitoring procesa u postupku pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, za navedeno poglavlje 23. ujednačava se postupak stambenog zbrinjavanja u odnosu na bivše nositelje stanarskih prava na području cijele Republike Hrvatske i omogućava utvrđivanje prava u upravnom postupku, uključujući pravo na podnošenje pravnih lijekova u navedenom postupku, a provedbenim propisom uređuje se realizacija prava za stambeno zbrinjavanje navedenih osoba u provedbi navedenog Regionalnog stambenog programa.
Ovim zakonskim prijedlogom između ostalog:
Uredi državne uprave u županijama i nadležno upravno tijelo Grada Zagreba preuzimaju od Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije dio poslova koji se odnose na rješavanje u prvom stupnju o pravu na stambeno zbrinjavanje, te opremu, pismohranu i drugu dokumentaciju, sredstva za rad, financijska sredstva te prava i obveze, razmjerno preuzetim poslovima, kao i državne službenike i namještenike zatečene na preuzetim poslovima.
Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama preuzima od Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije dio poslova koji se odnose na tehničku realizaciju nabave, obnove i izgradnje stambenih jedinica za potrebe provedbe stambenih programa, u skladu s odredbama ovoga Zakona, te opremu,pismohranu i drugu dokumentaciju, sredstva za rad, financijska sredstva te prava i obveze, razmjerno preuzetim poslovima, kao i državne službenike i namještenike zatečene na preuzetim poslovima.
Što se tiče financiranja napominjemo da se sredstva za stambeno zbrinjavanje osiguravaju godišnje u državnom proračunu RH na poziciji novog tijela – Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje.Najamnina od davanja u najam objekata za stambeno zbrinjavanje kojima će avedeni Državni ured biti će prihod državnog proračuna RH.
Treba istaknuti da korisnici objekta danog u najam pod određenim uvjetima ostvaruju pravo na otkup odnosno darovanje objekta.
Sredstva za kupnju stanova za stambeno zbrinjavanje bivših nositelja stanarskih prava osiguravaju se na poziciji Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama, a u slučaju otkupa stanova u državnom vlasništvu danih u najam, navedena sredstva prihod su jedinica lokalne samouprave.
Financijska sredstva za provedbu Regionalnog stambenog programa, u provedbi od 2013. osigurat će se jednim dijelom u državnom proračunu RH, dijelom iz donacija, iz IPA programa Komponente I, a nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji iz strukturnih fondova.
Priredila Maja Lukeš-Petrović, dipl.iur i dipl. politolog
[1]https://www.sabor.hr/Default.aspx?art=53572
Prikaz prijedloga zakona o izmjenama zakona o statusu prognanika i izbjeglica
Aktualno za korisnike, Zakonske novostiU okviru prijedloga zakona koji je Vlada RH uputila u Sabor na donošenje, a međusobno su i povezani ne samo zbog područja i tematike koji se njima reguliraju već i zbog razloga za primjenu hitnog postupka nalaze se Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o obnovi, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o područjima posebne državne skrbi i ovaj Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o statusu prognanika i izbjeglica.
Naime, 13. ožujka 2013. Vlada RH je usvojila Prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o statusu prognanika i izbjeglica i Konačni prijedlog zakona te ga dostavila Hrvatskom saboru na razmatranje i usvajanje po hitnom postupku u travnju 2013.s tim da Zakon stupa na snagu 1. svibnja 2013. godine. Zainteresirane fizičke i pravne osobe u lokalnoj i regionalnoj samoupravi mogu se potanko upoznati s tekstom zakonskog prijedloga i rješenjima na web stranicama Hrvatskog sabora[1]. Stoga u nastavku dajemo samo osnovne naznake navedenog zakonskog prijedloga.
Kao i kod prethodno navedenih zakonskih prijedloga hitni postupak za donošenje ovoga Prijedloga zakona o izmjenama Zakona o statusu prognanika i izbjeglica vezan je uz provedbu monitoring procesa u postupku pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, za poglavlje 23. Pravosuđe i temeljna prava, te za provedbu Regionalnog stambenog programa za konačno rješavanje svih pitanja izbjeglica, prognanika i povratnika, a u Republici Hrvatskoj prvenstveno stambenim zbrinjavanjem u razdoblju od 2013. – 2017.godine.
Uz navedeno zajednička poveznica za navedene zakonske prijedloge je i njihovo usklađivanje sa Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave, s Konačnim prijedlogom Zakona koji je Vlada Republike Hrvatske prihvatila na 80. sjednici,održanoj 13. ožujka 2013. godine, kojim se određeni poslovi iz nadležnosti Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije prenose u nadležnost novo ustrojenogDržavnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje.
Zakonom o statusu prognanika i izbjeglica koji je donesen 1993. godine, a zadnje promjene su provedene 1999. godine[2] propisano je ostvarivanje prava osoba u statusu izbjeglica, prognanika i povratnika. S obzirom na navedeno predlaže sa provesti reviziju statusa svih evidentiranih osoba, ažurirati bazu podataka kojom sada upravlja Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, redefinirati njihova prava, a kod utvrđivanja statusa povratnika čiji je proces povratka još je u tijeku, planirano je njegovo okončanje provedbom Regionalnog stambenog programa.
Predloženim izmjenama Zakona o statusu prognanika i izbjeglica regulira se sljedeće:
Zajednički regionalni program o trajnim rješenjima za izbjeglice i interno raseljene osobe (Bosne i Hercegovine, Republike Hrvatske, Crne Gore i Republike Srbije tj. partnerskih država) koji se sastoji od četiri nacionalna stambena programa treba osigurati trajna stambena rješenja za oko 74.000 osoba tj. 27.000 kućanstava u petogodišnjem razdoblju 2013. – 2017. godine, a sredstva potrebna za njegovu realizaciju iznose 584 milijuna eura. Programom upravlja Razvojna banka Vijeća Europe (CEB). Na donatorskoj konferenciji 2012. u Sarajevu sakupljeno je 260 mil eura, od čega je EU donirala 230 mil.eura.Ciljana skupina korisnika su osobe iz organiziranog smještaja te bivši nositelji stanarskog prava. Republika Hrvatska planira provoditi tri modela stambenog zbrinjavanja: izgradnju stambenih objekata, kupnju stanova na tržištu te rekonstrukciju doma za stare i nemoćne osobe.
Provedbom Regionalnog stambenog programa planira se u narednom razdoblju konačno riješiti pitanje osoba u navedenim statusima na području regije.
Osiguravanje sredstava za ostvarivanje statusnih prava izbjeglica, prognanika i povratnika
Ovim zakonskim prijedlogom izrijekom je propisano da Republika Hrvatska osigurava ovisno o mogućnostima odgovarajuću skrb osobama kojima priznat status prognanika, izbjeglice ili povratnika.
Prema Zakonu sredstva će se osiguravati godišnje u državnom proračunu RH na poziciji Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, a financijska sredstva za provedbu Regionalnog stambenog programa, s početkom provedbe 2013. godine, osigurat ce se jednim dijelom u državnom proračunu dijelom iz donacija, u iznosu od 9,2 milijuna eura iz IPA programa Komponente I, a nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji iz strukturnih fondova.
Priredila Maja Lukeš-Petrović
[1] https://www.sabor.hr/Default.aspx?art=53573
[2] Narodne novine, br. 96/93, 39/95, 29/99 i 128/99
[3] Pravo na isplatu financijske potpore ne mogu ostvarivati osobe koje primaju pomoć za uzdržavanje u skladu s posebnim propisom o socijalnoj skrbi..
Prikaz prijedloga zakona o izmjenama zakona o obnovi, s konačnim prijedlogom zakona
Aktualno za korisnike, Zakonske novostiVlada RH uputila je Hrvatskom saboru Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o obnovi, s Konačnim prijedlogom zakona na razmatranje i usvajanje po hitnom postupku u travnju 2013. Predlaže se da zakon stupi na snagu 1. svibnja 2013. godine. Kako je zakonski prijedlog značajan za građane -korisnike i lokalnu samoupravu te se zainteresirani mogu upoznati s tekstom na web stranici Hrvatskoga sabora[1], a u nastavku dajemo samo njegove osnovne naznake.
Radi se o zakonskom prijedloguvezanom uz provedbu monitoring procesa u postupku pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, za poglavlje 23. Pravosuđe i temeljna prava, te uz provedbu Regionalnog stambenog programa o trajnim rješenjima za izbjeglice i interno raseljene osobe i uz usklađivanje s prijedlogom ustroja novog državnog upravnog tijela – Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje.
Predlaže se da se Zakon o obnovi (Narodne novine, br. 24/96, 54/96, 87/96, 57/2000, 38/2009 i 45/2011), ukladi s odredbama sadašnjeg Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave, tesPrijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je Vlada Republike Hrvatske usvojila na 80. sjednici, održanoj 13. ožujka 2013. godine.
Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje prema citiranom zakonskom prijedlogu preuzima poslove planiranja, organizacije, pripreme i nadzora provedbe obnove stambenih jedinica uništenih ratnim djelovanjem, te rješavanje u drugostupanjskim postupcima o pravu na obnovu prelaze u nadležnost navedenog tijela.
Prema zakonskom prijedlogu Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama preuzima od Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije dio poslova koji se odnose na tehničku realizaciju nabave, obnove i izgradnje stambenih jedinica za potrebe provedbe stambenih programa, te opremu, pismohranu i drugu dokumentaciju, sredstva za rad, financijska sredstva te prava i obveze, razmjerno preuzetim poslovima, kao i državne službenike i namještenike zatečene na preuzetim poslovima.
Treba naglasiti da će se u navedenom zakonskom okviru realizirati Zajednički regionalni program koji se sastoji od četiri nacionalna stambena programa Bosne i Hercegovine, Republike Hrvatske, Crne Gore i Republike Srbije. Cilj Programa je osigurati trajna stambena rješenja za oko 74.000 osoba tj. 27.000 kućanstava u petogodišnjem razdoblju (od 2013. – 2017.), a sredstva potrebna za njegovu realizaciju procijenjena su na 584 milijuna eura. Programom upravlja Razvojna banka Vijeća Europe (CEB), a donatorskom konferencijom 2012. osigurano je 260 milijuna eura, od kojih je Europska unija donirala 230 milijuna eura.
Ciljana skupina korisnika su osobe iz organiziranog smještaja te bivši nositelji stanarskog prava. Republika Hrvatska planira u okviru nacionalnog programa provoditi tri modela stambenog zbrinjavanja: izgradnju stambenih objekata, kupnju stanova na tržištu te rekonstrukciju doma za stare i nemoćne osobe.
Priredila Maja Lukeš-Petrović, dipl.iur i dipl. politolog
[1]https://www.sabor.hr/Default.aspx?art=53574
Prikaz konačnog prijedloga zakona o vodi za ljudsku potrošnju – važno za županije
Aktualno za korisnike, Zakonske novostiVlada Republike Hrvatske uputila je Hrvatskom saboru na raspravu i usvajanje Prijedlog zakona o vodi za ljudsku potrošnju, s Konačnim prijedlogom zakona uz primjenu za hitni postupak, a tekst je planiran za raspravu i donošenje u travnju o.g. uz očekivanu primjenu ulaskom zemlje u Europsku uniju. Kako se radi o novom zakonu to u nastavku upućujemo zainteresirane na njegove osnovne naznake, a zainteresirani se mogu upoznati s tekstom na web stranici Hrvatskoga sabora[1].
Osiguravanje zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju obveza je Republike Hrvatske, županija i Grada Zagreba.
Ovim zakonskim prijedlogom usklađuje se zakonodavstvo Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije.
U cilju zaštite ljudskog zdravlja od nepovoljnih utjecaja bilo kojeg onečišćenja vode za ljudsku potrošnju i osiguravanja zdravstvene ispravnosti voda za ljudsku potrošnju na području Republike Hrvatske, Konačnim prijedlogom citiranoga zakona uređuje se: zdravstvena ispravnost vode za ljudsku potrošnju, nadležna tijela za provedbu zakona, obveze pravnih osoba koje obavljaju opskrbu vodom za ljudsku potrošnju u RH, načini postupanja i izvještavanja, monitoring (praćenje) i druge službene kontrole zdravstvene ispravnosti vode i njihovo financiranje; primjena zakona na sve vode bez obzira na njihovo porijeklo u prirodnom (izvornom) stanju ili nakon obrade ako se koriste kao voda za ljudsku potrošnju ili u poslovanju s hranom, s predmetima koji dolaze u neposredni dodir s hranom i predmetima opće uporabe, neovisno je li voda isporučena iz razvodne mreže ili u ambalaži koja udovoljava posebnim propisima; primjena na ispitivanje zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju prilikom tehničkih pregleda građevine; donošenje pravilnika kojima su regulirani parametri za provjeru sukladnosti vode za ljudsku potrošnju te sanitarno-tehnički, higijenski i drugi uvjeti koje moraju ispunjavati vodoopskrbni objekti.
Od primjene odredbi ovoga zakonskoga prijedloga izuzeta je voda namijenjena za medicinske svrhe, prirodna mineralna voda, prirodna izvorska voda i stolna voda, koje su uređene posebnim propisima, osim u dijelu kada se ti propisi pozivaju na odredbe ovoga zakona.
Nadležna tijela za provedbu ovoga zakonskoga prijedloga i provedbenih propisa donesenih na temelju ovoga Zakona jesu: Ministarstvo zdravlja, pravne osobe s javnim ovlastima i druge javne ustanove; Ministarstvo nadležno za vodno gospodarstvo i poljoprivredu, za graditeljstvo i Hrvatske vode. U provedbi zakona sudjeluju i stručno povjerenstvo za vodu namijenjenu ljudskoj potrošnji te službeni laboratoriji.
Zakonskim prijedlogom propisane su obveze pravnih osoba koje obavljaju djelatnost javne vodoopskrbe te postupak u slučaju odstupanja od parametara za provjeru sukladnosti vode za ljudsku potrošnju te izuzeće od odgovornosti tih pravnih osoba.
Zakonskim prijedlogom uređeno je informiranje i obavještavanje koje provodi Ministarstvo zdravlja i nadležni zavodi za javno zdravstvo i županije. Županija i Grad Zagreb obvezni su obavijestiti stanovnike na svom području koji se koriste vodom iz vodoopskrbnih sustava koji opskrbljuju manje od 50 stanovnika ili isporučuju manje od 10 m³/dan, da ti vodoopskrbni sustavi ne potpadaju pod plan monitoringa.
Županija i Grad Zagreb obvezni su u slučaju onečišćenja vode iz vodoopskrbnih sustava na području svoje nadležnosti odmah obavijestiti potrošače i savjetovati ih u svezi upotrebe vode za piće, u suradnji s nadležnim zavodom za javno zdravstvo.
Zakonskim prijedlogom utvrđeni su subjekti i njihove obveze u kontroli te vrste službenih kontrola
Službene kontrole zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju jesu:
a) inspekcijski nadzor,
b) revizija sustava samokontrole,
c) upravni nadzor i
d) monitoring (pracenje).
Inspekcijski nadzor i reviziju sustava samokontrole provode sanitarni inspektori, a monitoring provode zavodi za javno zdravstvo županija, odnosno Grada Zagreba.
Inspekcijskim nadzorom smatra se i tehnički pregled građevina u svrhu izdavanja uporabne dozvole za građevine u postupku propisanim posebnim zakonom.
Treba naglasiti da su propisane i obveze županija, odnosno Grada Zagreba:
1. Županije i Grad Zagreb, obvezni su na vodocrpilištima lokalnih vodovoda koji opskrbljuju 50 i više stanovnika, izvršiti ispitivanja svih kemijskih, mikrobioloških i indikatorskih parametara propisanih pravilnikom ministra, najmanje jedan puta godišnje u toku hidrološke godine s tim da analizu vode na vodocrpilištima lokalnih vodovoda provode službeni laboratoriji.
2. Zavodi za javno zdravstvo županija, odnosno Grada Zagreba obvezni su provoditi godišnji plan monitoringa zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju na svojem području nadležnosti i dostavljati Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo godišnje izvještaje te uspostaviti bazu podataka u elektroničkom obliku o zdravstvenoj ispravnosti vode namijenjene za ljudsku potrošnju.
Zakonskim prijedlogom propisano je da financiranje monitoringa i drugih službenih kontrola osiguravaju županije i grad Zagreb te Ministarstvo zdravlja svako u svojem dijelu nadležnosti iz svojega proračuna i to: Zakonom se uređuje financiranje provođenja redovitog i revizijskog monitoringa (praćenja) zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju, za koje financijska sredstva osiguravaju županije i Grad Zagreb za područje svoje nadležnosti iz svojega proračuna.
Županija i Grad Zagreb na čijem području se nalaze lokalni vodovodi koji opskrbljuju 50 i više stanovnika, osiguravaju financijska sredstva za provođenje ispitivanja vode na vodocrpilištima tih vodovoda. Navedeno financiranje je u skladu s odredbama članka 9. stavka 2. podstavka 2. Zakona o zdravstvenoj zaštiti.
Ministarstvo zdravlja osigurava financijska sredstva u državnom proračunu za provedbu planova drugih službenih kontrola zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju, u skladu s odredbama članka 8. stavka 1. podstavka 10. Zakona o zdravstvenoj zaštiti
Zakonskim prijedlogom propisane su i prekršajne odredbe za pravnu osobu te za odgovornu osobu pravne osobe i fizičku ali i za županiju i Grad Zagreb i njihove odgovorne osobe. Posebno naglašavamo da je odredbom članka 46. zakonskog prijedloga propisana prekršajnaodgovornost županija i Grada Zagreba za prekršaje koji su počinjeni radnjama koje ne ulaze u izvršavanje njihovih javnih ovlasti već proizlaze iz njihovog samoupravnog djelokruga, propisanogZakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te obvezama propisanim odredbom članka 9. stavka 2. podstavka 2. Zakona o zdravstvenoj zaštiti.
Priredila Maja Lukeš-Petrović, dipl.iur. i dipl.politolog
[1] https://www.sabor.hr/Default.aspx?art=53574
Planski akti decentraliziranih funkcija za 2013. godinu
Aktualno za korisnike, Zakonske novostiVlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 28. veljače 2013. godine donijela je planske akte za decentralizirane funkcije jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2013. godinu u kojima utvrđuje bilančna prava, koje bi općine, gradovi i županije trebale planirati u svojim proračunima za 2013. [1]
U skladu sa člankom 45.a st. 2. Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave [2] Vlada je, iako sa zakašnjenjem od nekoliko mjeseci, donijela Uredbu o načinu izračuna iznosa pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2013. godinu i pet odluka kojima se utvrđuju bilančna prava županija, i Grada Zagreba te gradova i općina na koje je preneseno financiranje decentraliziranih funkcija prema posebnim zakonima i to za osnovno i srednje školstvo, zdravstvo i socijalnu skrb te vatrogastvo.
Sukladno citiranom Zakonu sredstva se osiguravaju iz dodatnog udjela poreza na dohodak općinama, gradovima, županijama i Gradu Zagrebu ostvarenog na njihovom području i pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije i to do razine bilančnih prava potrebnih za osiguravanje minimalnih financijskih standarda u pojedinoj decentraliziranoj funkciji prema odlukama za svaku pojedinu funkciju.
Kako općine, gradovi i županije te Grad Zagreb imaju vrlo različit fiskalni kapacitet, a prihodi koje jedinice ostvare od dodatnog udjela u porezu na dohodak nisu dostatni za pokriće bilančnih pravajavnih potreba u djelatnostima osnovnog i srednjeg školstva, socijalne skrbi, zdravstva i vatrogastva prema posebnim zakonima i odlukama o kriterijima i mjerilima za osiguravanje minimalnog financijskog standarda, to je citiranom Uredbom utvrđen način izračuna iznosa pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije iz Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu.
Bilančna prava za decentralizirane funkcije u 2013. utvrđena su posebnim odlukama po funkcijama i raspoređena županijama, Gradu Zagrebu, gradovima i općinama – nositeljima financiranja i to kako slijedi:
1. za osnovno školstvo – Gradu Zagrebu, županijama i gradovima – za osnovne škole na njihovu području – Odlukom o kriterijima i mjerilima za utvrđivanje bilančnih prava za financiranje minimalnog financijskog standarda javnih potreba osnovnog školstva u 2013. godini.
2. za srednje školstvo – Gradu Zagrebu, županijama i gradovima – za srednje škole i učeničke domove na njihovu području – Odlukom o kriterijima i mjerilima za utvrđivanje bilančnih prava za financiranje minimalnog financijskog standarda javnih potreba srednjih škola i učeničkih domova u 2013. godini.
3. za socijalnu skrb za centre za socijalnu skrb na njihovu području – Gradu Zagrebu i županijama – Odlukom o minimalnim financijskim standardima materijalnih i financijskih rashoda centara za socijalnu skrb i pomoći za stanovanje korisnicima koji se griju na drva u2013. godini.
za socijalnu skrb – za domove za starije i nemoćne – Gradu Zagrebu i županijama za financiranje domova za starije i nemoćne osobe – Odlukom o minimalnim financijskim standardima za decentralizirano financiranje domova za starije i nemoćne osobe u 2013. godini.
4. za zdravstvo – ustanove na njihovu području – Gradu Zagrebu i županijama – Odlukom o minimalnim financijskim standardima za decentralizirane funkcije za zdravstvene ustanove u2013. godini.
5. za vatrogastvo – javne vatrogasne postrojbe – Gradu Zagrebu, gradovima i općinama -Odlukom o minimalnim financijskim standardima za decentralizirano financiranje redovite djelatnosti javnih vatrogasnih postrojbi u 2013. godini.
Napominjemo da je pregled iznosa bilančnih prava sastavni dio citirane Uredbe, a razrađen je u posebnim pregledima i to u:
Treba naglasiti da su bilančna prava – tj. sredstva potrebna za osiguravanje minimalnih financijskih standarda za 2013. utvrđena u iznosu od 2.222.150.242 kn, dok su za iste funkcije u 2012. godini bila planirana u iznosu od 2.411.281.463 kn, tj. za 189.130.921 kn više nego za 2013.godinu.
Najveće smanjenje bilančnih prava za 2013. utvrđeno je za osnovno školstvo (79.420.215 kn), srednje školstvo (35.802.880 kn) i domove za stare i nemoćne (33.059.742 kn), a u vatrogastvu za (15.539.622 kn), u zdravstvu za ( 14.952.463 kn) te u socijalnoj skrbi – za centre za (10.356.000 kn).
Korisnici pomoći izravnanja – županije, gradovi i općine ostvaruju pravo na sredstva iz Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu, Razdjela 025 Ministarstvo financija, Glave 02506 Ministarstvo financija – ostali izdaci države, 2204 Financiranje decentraliziranih funkcija, A539150 Dodatna sredstva izravnanja za decentralizirane funkcije, s računa 363 Pomoći unutar općeg proračuna, ako iz dodatnog udjela poreza na dohodak propisanog citranim Zakonom ne ostvare sredstva do iznosa bilančnih prava za financiranje decentraliziranih funkcija za 2013. godinu.
Za financiranje decentraliziranih funkcija za 2013., u Državnom proračunu RH za 2013. u okviru razdjela Ministarstva financija na A 539150 za 2013. planiran je iznos od 1.270.000.000 kn, što je za 3,9% više od plana za 2012., dok su za 2014. i 2015. projekcije ispod plana za 2013.godinu.
Glede prihoda iz kojeg se formira pozicija pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije, a koji se treba koristiti samo za navedene namjene, ističemo da je porez na dohodak (citiranim Zakonom propisan udio 15,5%) u Državnom proračunu za 2013. planiran u svoti od1.287.148.000 kn tj. s indeksom od 100,3 u odnosu na plan za 2012.( 1.283.250.000 kn)[4], dakle u nešto većem iznosu nego A 539150 gdje su utvrđena dodatna sredstva izravnanja za decentralizirane funkcije.Iako se radi o planiranim prihodima na razini Državnog proračuna to je važan pokazatelj za lokalnu i područnu samoupravu gdje je porez na dohodak dominantan izvor prihoda za financiranje proračuna-javnih rashoda.
Budući da su bilančna prava za decentralizirane funkcije za 2013. u citiranoj Uredbi za 2013. utvrđena u svoti od 2.222.150.542 kn, dodatna sredstva izravnanja u Državnom proračuna za 2013. u svoti od 1.270.000.000 kuna (A 539150 ), a dodatni udio u porezu na dohodak u iznosu od 1.287.148.000 kn, te ako pretpostavimo da se iz navedenog namjenskog prihoda trebaju financirati samo pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije JLPRS, tada neće biti potrebni drugi izvori financiranja osim navedenoga, dok bi jedinice trebale iz prihoda od dodatnog udjela u porezu na dohodak za odnosne decentralizirane funkcije ostvarenog na vlastitom području realizirati iznos od 952.150.542 kn.
Iako zbrojni podaci o izvršenju bilančnih prava decentraliziranih funkcija iz Uredbe i Odluka te izvršenju prihoda od dodatnog udjela u porezu na dohodak i pomoći izravnanja iz Državnog proračuna prethodnih godina nisu javno prezentirani, iz navedenih planiranih kvantifikacija proizlazi da će se u 2013. godini iz pomoći izravnanja u Državnom proračunu (koje su gotovo istovjetne kao i porez na dohodak) financirati 57,15% rashoda – bilančnih prava za 2013. dok će se iz dodatnog udjela u porezu na dohodak koje će ostvariti jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na svojem području financirati 42,85% ukupnih bilančnih prava za decentralizirane funkcije iz Tablice 1.
Maja Lukeš-Petrović, dipl. iur. i dipl. politolog
[1] Zasad Uredba i Odluke nisu objavljene u Narodnim novinama pa zainteresirane upućujemo na izvorne tekstove usvojenih podzakonskih akata na Web stranice Vlade Republike Hrvatske
[2] Narodne novine, br. 117/93, 69/97, 33/2000, 73/2000, 127/2000, 59/2001, 107/2001, 117/2001, 150/2002, 147/2003, 132/2006, 26/2007, 73/2008 i 25/2012
[3]Sredstava za zdravstvo i socijalnu skrb raspoređuju se po županijama i Gradu Zagrebu pa su iskazana samo u Tablici 1. [4]za 2014.god.porez na dohodak planiran je s indeksom rasta od 102,3, a za 2015. god.s indeksom od 102,4
Krenule instalacije v5.70, potrebne pripreme
2012, Arhiva novostiKao što smo već ranije najavili, do kraja prosinca 2012. godine određeni broj naših korisnika radio je na novoj verziji SPI paketa, a sada nam slijedi druga faza – masovna distribucija nove verzije svim našim SPI korisnicima.
Kako biste bili spremni za instalaciju nove verzije, vodite brigu o slijedećem: