Dana 31.01.2014. na sjednici Sabora usvojen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalnoj odgovornosti. Izmjene i dopune Zakona o fiskalnoj odgovornosti objavljene su u Narodnim novinama br. 19/14 sa danom 12.02.2014. Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u Narodnim novinama.

OVDJE možete preuzeti neslužbeni pročišćeni tekst Izmjena i dopuna Zakona o fiskalnoj odgovornosti. Masnim slovima označeni su članci i dijelovi članaka koji su izmijenjeni ovim Izmjenama i dopunama.

Ministarstvo financija objavilo je Uputu o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti za 2013. godinu (u tekstu dalje Uputa za 2013.) koju je uz popratni dopis 4. veljače 2014. dostavilo jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. Molim obveznike da obrate pozornost na dio Upute koji se odnosi na dokumente koji se predaju u slučaju ako je bilo promjene čelnika u toku 2013. godine. Naime, prethodna tumačenja su bila da se u slučaju primopredaje (prije 31.8.) sastavlja Izjava prethodnog čelnika koja se sprema u Predmet.

Ovom Uputom to MIŠLJENJE JE PROMIJENJENO. Sada se trebaju PREDATI DVA OBRASCA IZJAVE.
 
U nastavku dajemo bitne dijelove iz citirane Upute, a cjeloviti tekst obveznici i drugi zainteresirani mogu pronaći na web stranicama Ministarstva financija. [1]
 
U popratnom dopisu Ministarstva financija upućenog čelnicima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (u tekstu dalje JLP(R)S) navedeni su pravni akti i prilozi koji se dostavljaju uz Izjavu o fiskalnoj odgovornosti za 2013. godinu (Upitnik o fiskalnoj odgovornosti za 2013. – Prilog 2., Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti za 2013. – Prilog 3., Izvješće o otklonjenim slabostima i nepravilnostima za 2013. – Prilog 4. te Mišljenje unutarnjih revizora o sustavu financijskog upravljanja i unutarnjih kontrola za područja koja su bila revidirana u 2013.godini) te upućuje na rokove i obveze čelnika proračunskih korisnika JLP(R)S. Čelnici proračunskih i izvanproračunskih korisnika dostavljaju Izjavu za 2013. s navedenim prilozima čelnicima nadležne JLP(R)S do 28.02.2014., a čelnici JLP(R)S Ministarstvu financija dostavljaju Izjavu za 2013. s prilozima do 31.03.2014. godine.
 
Uputa za 2013. sadrži sljedeće i to:
 

1. Sastavljanje i predaja Izjave o fiskalnoj odgovornosti u slučaju da je tijekom 2013. godine došlo do promjene čelnika[2]

Izmjenama i dopunama citirane Uredbe iz rujna 2012. vezano uz obvezu davanja Izjave pojašnjen je način postupanja prilikom primopredaje dužnosti čelnika prije (31.08.).
 
Postupanje u svezi dostave Izjave za 2013. godinu nadležnom ministarstvu odnosno JLP(R)S
 
A. Ako je primopredaja dužnosti čelnika nastupila PRIJE 31.08.2013. predaju se:

1. Dva obrasca Izjave (jednu Izjavu čelnika koji je obnašao dužnost od 01.01. do datuma primopredaje i drugu Izjava čelnika koji je obnašao dužnost od datuma primopredaje do 31.12.),
2. Jedan Upitnik popunjen temeljem testiranja svih poslovnih događaja tijekom 2013. godine (čelnik koji je dužnost obnašao od datuma primopredaje do 31.12.2013. sastavlja Upitnik odnosno testira poslovne događaje koji se odnose na cijelu godinu, uključujući i dio godine u kojem nije obnašao dužnost, jer njegov prethodnik nije testirao poslovne događaje u 2013. niti sastavljao Upitnik za 2013. godinu. (NE dostavlja se Upitnik za 2012.),
3. Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti,
4. Dva Izvješća o otklonjenim slabostima i nepravilnostima (jedno Izvješće od 01.01. do datuma primopredaje za one slabosti i nepravilnosti koje su prema Planu otklanjanja slabosti i nepravilnosti trebale biti otklonjene u razdoblju do datuma prestanka obnašanja dužnosti i drugo Izvješće od datuma primopredaje do 31.12.) i
5. Mišljenje unutarnjih revizora o sustavu financijskog upravljanja i kontrola za područja koja su bila revidirana u 2013. godini.

B. Ako je primopredaja dužnosti čelnika nastupila NAKON 31.08.2013. predaju se

1. Dva obrasca Izjave (dostavlja se jedna Izjava čelnika koji je obnašao dužnost od 01.01. do datuma primopredaje i druga Izjava čelnika koji je obnašao dužnost od datuma primopredaje do 31. 12.);
2. Dva popunjena Upitnika i drugi prilozi – Naime, moglo se dogoditi da se baš zbog datuma primopredaje na dio pitanja iz Upitnika trebalo odgovoriti s „N/P – NIJE PRIMJENJIVO“.U takvim slučajevima treba za razdoblje od datuma primopredaje do 31.12., odgovoriti na pitanja iz Upitnika na koja je zbog specifičnih okolnosti dan odgovor „N/P – NIJE PRIMJENJIVO“. U skladu s tim u drugom Upitniku odgovara se samo na pitanja na koja se nije moglo odgovoriti u razdoblju za koje se sastavlja prvi Upitnik.
3. Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti,
4. Dva Izvješća o otklonjenim slabostima i nepravilnostima (jedno Izvješće od 01.01. do datuma primopredaje za one slabosti i nepravilnosti koje su prema Planu otklanjanja slabosti i nepravilnosti trebale biti otklonjene u razdoblju do datuma prestanka obnašanja dužnosti i drugo Izvješće od datuma primopredaje do 31.12.),
5. Mišljenje unutarnjih revizora o sustavu financijskog upravljanja i kontrola za područja koja su bila revidirana u 2013. godini.

• Izmjene Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti i Izvještaja o primjeni fiskalnih pravila u 2013.godini

Stupanjem na snagu Uredbe o izmjeni Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila došlo je do izmjena u Upitniku:

1. Promijenjena su tri pitanja – pitanja 6. i 14., i 66.
2. Ne popunjava se stupac Referenca (jer su to upute o vrsti dokaza koji su podloga za davanje odgovora na pitanje, a dokaze ne treba dostavljati kao prilog Izjavi).

• Sastavljanje Upitnika o fiskalnoj odgovornosti u kontekstu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi[3] – kako su se postupci javne nabave pretežiti dio godine morali provoditi prema Zakonu o javnoj nabavi koji je bio na snazi do 9. prosinca 2013. to se prilikom davanja odgovora na pitanje 31. testiraju se samo postupci javne nabave do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi tj.do 9.12.2013.

  
Pripremila Maja Lukeš-Petrovć dipl.iur i dipl.politolog

[1]https://www.mfin.hr/adminmax/docs/Uputa%20o%20sastavljanju%20i%20predaji%202013.pdf
[2] Narodne novine, broj 78/11, 106/12 i 130/13
[3] Narodne novine, broj 143/13

Dana 31.01.2014. godine na sjednici Sabora usvojen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalnoj odgovornosti.

Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u Narodnim novinama. Tokom ovog tjedna na našim stranicama ćete moći pronaći neslužbeni pročišćeni tekst Zakona sa novim i izmijenjenim odredbama.

Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 16. siječnja 2014. godine donijela je godišnje planske akte za financiranje decentraliziranih funkcija jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (u tekstu dalje JLP(R)S) u kojima je utvrdila kriterije i mjerila za minimalne financijske standarde, visinu bilančnih prava i njihov raspored po funkcijama i jedinicama, uvjete i način utvrđivanja prava na pomoći izravnanja, te prava i obveze jedinica da planiraju, izvršavaju i izvještavaju nadležna tijela o prihodima i rashodima za 2014. godinu.

Općine, gradovi, županije i Grad Zagreb, na koje je preneseno financiranje decentraliziranih funkcija – obveznici primjene akata trebaju planirati bilančna prava i obveze koje im proizlaze iz minimalnih financijskih standarda u svojim proračunima za 2014., a ustanove – neposredni proračunski korisnici sredstava u svojim financijskim planovima za 2014. i u skladu s tim osigurati njihovu primijenu tijekom tekuće proračunske godine.[1]

Uredba i odluke o minimalnim financijskim standardima stupaju na snagu 8 dana nakon objave tj. 28.01.2014. godine.Obveznici primjene Uredbe i Odluka o minimalnim standardima ostvaruju pravo na pomoći izravnanja iz Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu, Razdjela 025 Ministarstvo financija, Glave 02506 Ministarstvo financija – ostali izdaci države, 2204 Financiranje decentraliziranih funkcija, A539150 Dodatna sredstva izravnanja za decentralizirane funkcije, s računa 363 Pomoći unutar općeg proračuna, ako iz dodatnog udjela poreza na dohodak iz stavka 2. ovoga članka ne ostvare sredstva do iznosa bilančnih prava za financiranje decentraliziranih funkcija za 2014. Pregled iznosa bilančnih prava po obveznicima i funkcijama za 2014. utvrđen je u 4 tablice: 1. Zbirnom pregledu sredstava za decentralizirane funkcije po županijama, 2. Pregledu sredstava za decentraliziranu funkciju osnovnog školstva po županijama, 3. Pregledu sredstava za decentraliziranu funkciju osnovnog školstva po gradovima i 4. Pregledu sredstava za decentraliziranu funkciju vatrogastva po općinama/gradovima.

Bilančna prava JLPRS za 2014. godinu utvrđena su kao i prethodnih godina odgovarajućim odlukama i to: Odlukom o kriterijima i mjerilima za utvrđivanje bilančnih prava za financiranje minimalnog financijskog standarda javnih potreba osnovnog školstva, Odlukom o kriterijima i mjerilima za utvrđivanje bilančnih prava za financiranje minimalnog financijskog standarda javnih potreba srednjih škola i učeničkih domova, Odlukom o minimalnim standardima, kriterijima i mjerilima za financiranje materijalnih i financijskih rashoda centara za socijalnu skrb i troškova ogrjeva korisnicima koji se griju na drva, Odlukom o minimalnim standardima, kriterijima i mjerilima za decentralizirano financiranje domova za starije i nemoćne osobe,

Odlukom o minimalnim financijskim standardima za decentralizirane funkcije za zdravstvene ustanove u i Odlukom o minimalnim financijskim standardima za decentralizirano financiranje redovite djelatnosti javnih vatrogasnih postrojbi.

Zbirni pregled po županijama pokazuje da se minimalni  financijski  standardni za decentralizirane funkcije u 2014. zbrojno promatrano zadržavaju na razini 2013. Najveće promjene iskazane su u području socijalne skrbi kao rezultat predstojećih  reforma iz novog Zakona o socijalnoj skrbi (NN 157/2013).

Pripremila Maja Lukeš-Petrović, dipl.iur i dipl. politolog

Novi Zakon o socijalnoj skrbi (u tekstu dalje NZSS) donesen je krajem 2013. godine[1] a stupio je na snagu 1. siječnja 2014. godine. NZSS zamijenio je istoimeni Zakon iz 2012.[2] U nastavku iznosimo samo neke od njegovih novina koje bi trebale osigurati provedbu reformskih mjera, a koje utječu i na općine, gradove i županije:
uvodi se institut zajamčene minimalne naknade kao novi oblik novčane naknade, objedinjuje dosadašnje 4 novčane naknade[3]; definiran je imovinski cenzus, odnosno imovina u vlasništvu korisnika i članova kućanstva koja je zapreka za ostvarivanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu; definiran je i maksimalan iznos zajamčene ove naknade koji ne može prelaziti iznos minimalne bruto plaće u RH;
potiče se aktivacija nezaposlenih radno sposobnih korisnika socijalne pomoći (pravo na zajamčenu minimalnu naknadu priznaje se najduže do 2 godine, pravo na minimalnu naknadu nema osoba koja nije evidentirana kao nezaposlena ili ako je u razdoblju od 6 mjeseci prije pokretanja postupka odbila ponuđeno zaposlenje, odnosno ako ima prilike makar privremenim, sezonskim, povremenim i sličnim poslovima ostvariti sredstva za podmirenje osnovnih životnih potreba ili ostvariti drugi prihod;

• uvodi se informatizacija sustava socijalne skrbi i umrežavanje s drugim sustavima preko sustava OIB-a korisnika radi razmjene podataka o korisnicima, njihovoj imovini i prihodu, radi smanjenja administrativnih troškova, pojednostavljivanja samog postupka priznavanja i ostvarivanja prava i ostvarivanja uvjeta za uspostavu tzv. ureda sve na jednom mjestu (One stop shop). Naime  Jedinstveni novčani centar preuzeo bi (administrativno i upravno) kontrolu nad svim novčanim davanjima koja se trenutno nalaze u nadležnosti centara za socijalnu skrb, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, te ureda državne uprave u županijama;
• uvode se određeni instituti i modaliteti radi osiguravanja naplate isplaćenih sredstava odnosno naplate štete, povratu sredstava od korisnika koji je na temelju neistinitih ili netočnih podataka, ostvario primanje na koje nije imao pravo i sl.;
• uvodi se transparentan i pravedan način ugovaranja socijalnih usluga temeljem jedinstvene metodologije za izračun cijene usluge koja će biti definirana provedbenim propisom prema stupnju usklađenosti sa smjernicama za pružanje usluga u mreži i standardima kvalitete izvaninstitucijskih usluga socijalne skrbi i uspostavu jedinstvenog registra korisnika socijalnih usluga i novčanih pomoći.

Posebno značajni su sljedeći članci NZSS: Članak 5. – koji utvrđuje obvezu svakoga da se brine za zadovoljavanje svojih životnih potreba i životnih potreba osoba koje je po zakonu ili po drugoj pravnoj osnovi dužan uzdržavati te obvezu da je svojim radom, prihodom i imovinom dužan pridonositi sprječavanju, otklanjanju ili ublažavanju vlastite socijalne ugroženosti, kao i socijalne ugroženosti članova svoje obitelji, posebice djece i drugih članova obitelji koji se ne mogu brinuti o sebi. Članak 6. koji utvrđuje subjekte koji obavljaju djelatnost socijalne skrbi to su ustanove socijalne skrbi, JLPRS, udruge, vjerske zajednice, druge pravne osobe, obrtnici i druge fizičke osobe koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi, pod uvjetima i na način propisan ovim Zakonom, posebnim zakonima i provedbenim propisima. Članak 25. koji utvrđuje prava u sustavu socijalne skrbi a koji se djelomično razlikuje po nazivima i uvjetima te ograničenjima u odnosu na Zakon iz 2012.godine[4]. Prava u sustavu jesu: zajamčena minimalna naknada, naknada za troškove stanovanja, pravo na troškove ogrjeva, naknada za osobne potrebe korisnika smještaja, jednokratne naknade, naknade u vezi s obrazovanjem, osobna invalidnina, doplatak za pomoć i njegu, status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja, naknada do zaposlenja te socijalne usluge.

Proizlazi da je najznačajnija novina uvođenje zajamčene minimalne naknade i brisanje prava na potpore za obrazovanje.Članci 115 -122. koji reguliraju financiranje djelatnosti socijalne skrbi formulirani su gotovo istovjetno  kao u Zakonu iz 2012. Posebno ističemo st.3. članka 121. kojim je propisano da su općine, gradovi i županije u kriznim situacijama kada obitelj s maloljetnom djecom ostane bez svog doma i nije u mogućnosti sama osigurati smještaj dužne njima osigurati privremeni smještaj u socijalnom stanu ili na drugi način, kako bi se spriječilo odvajanje djece od odraslih članova obitelji.

Iako je Zakon stupio na snagu 1. siječnja 2014. godine, u prijelaznim i završnim odredbama Zakona osigurano je da:Korisnik novčanih naknada, potpora i usluga priznatih dosadašnjim Zakonom o socijalnoj skrbi ostvaruje priznata prava još 6 mjeseci tj. dok centar za socijalnu skrb, odnosno drugo nadležno tijelo rješenjem ne utvrdi ispunjava li korisnik uvjete za ostvarivanje prava po Novom Zakonu;

još 6 mjeseci primjenjuje se osnovica za izračun iznosa zajamčene minimalne naknade za 2014. od 800,00 kuna, a za izračun drugih prava iznosi 500,00 kuna.Prilikom predlaganja novoga zakona bilo je istaknuto da za njegovu provedbu nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva iz državnog niti iz proračuna općina, gradova i županija. Naime institutom zajamčene minimalne naknade koja se vezuje uz imovinski i dohodovni cenzus i informatizacijom sustava te umrežavanjem s drugim sustavima (povezivanjem i kontrolom podataka korisnika, imovine i prihoda) očekuje se smanjenje administrativnih troškova.
 
Treba napomenuti da su Zakon iz 2012. i Novi zakon doneseni nakon više desetljeća promišljanja struke i prethodnih vlada o neophodnosti provedbi reforme u socijalnoj politici i sustavu socijalne zaštite[5], a napose u sustavu socijalne skrbi kojim je obuhvaćen veliki broj korisnika usluga i pomoći[6] i za koji se izdvajaju značajna materijalna sredstva ne samo iz državnog proračuna[7] već i iz proračuna općina, gradova i županija. Naime, istraživanja i analize sustava koje su provodili strani i domaći stručnjaci i informacije s lokalnih razina ukazivali su na to da u sustav treba uvesti reda i omogućiti transparentnost, ravnopravnost, jedinstvene kriterije za ostvarivanje socijalnih pomoći i usluga, ali i uspostavu jedinstvenog registra korisnika socijalnih usluga i novčanih pomoći i deinstitualizaciju uz uvođenje novih oblika socijalne skrbi.

Pripremila Maja Lukeš-Petrović, dipl.prav i dipl.politolog
[1] NN br. 157/2013
[2] NN br.33/2012, 46/2013 i 49/2013 vjerodostojno tumačenje čl.120.Zakona
[3] produžene novčane naknade(iz Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti), pomoći za uzdržavanje (iz Zakona o socijalnoj skrbi), te prava na opskrbnine (iz Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji i Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata).
[4] NN br. 33/2012Čl.30.
[5]Sustav socijalne zaštite u Hrvatskoj čine mirovinski i zdravstveni sustav, sustav zaštite od nezaposlenosti, sustav zaštite obitelji i djece, sustav socijalne pomoći i socijalne skrbi te sustav zaštite ratnih stradalnika.
[6] 2012. preko 110.794 korisnika pomoći za uzdržavanje, a od toga 49.256 radno sposobnih nezaposlenih korisnika pomoći za uzdržavanje.
[7]Rashodi za socijalne naknade najveća su stavka ukupnih rashoda državnog proračuna-obrazloženje konačnog prijedloga Zakona.

Vlada RH uputila je 14.11.2013. godine Hrvatskom saboru na raspravu i usvajanje po hitnom postupku Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak s Konačnim prijedlogom zakona (u tekstu dalje Prijedlog zakona).Hitni postupak je usvojen ali zasad nije provedena rasprava. Zainteresirani mogu pronaći navedeni zakonski prijedlog na web stranicama Hrvatskog sabora [1].
 
U nastavku dajemo osnovne odredbe zakonskog prijedloga koje se odnose na obveznike poreza na dohodak na područjima od posebne državne skrbi i brdsko-planinskim područjima, ali i na područjima drugih jedinica.
 
1. Zakonom o porezu na dohodak [2]  propisano je za obveznike na PPDS i BPP:
 
1.1. Rezidenti koji imaju prebivalište i borave na područjima posebne državne skrbi i brdsko-planinskim područjima (u daljnjem tekstu: PPDS i BPP), mogu u godišnjem obračunu poreza na dohodak putem podnesene godišnje porezne prijave uvećati osnovni osobni odbitak, za sebe i za članove uže obitelji i djecu, ako ti članovi uže obitelji i djeca imaju prebivalište i borave na PPDS i BPP i to: 3.840,00 kuna mjesečno za područje prve skupine PPDS-a, 3.200,00 kuna mjesečno za područje druge skupine PPDS-a, 2.400,00 kuna mjesečno za područje treće skupine PPDS-a i BPP.
1.2. Obveznici poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona: na PPDS i BPP, pod propisanim uvjetima, mogu umanjiti porez na dohodak od tih djelatnosti na tim područjima, a na području Grada Vukovara oslobođeni su plaćanja poreza na dohodak.
 
2. Prijedlogom Zakona propisuje se mogućnost korištenja uvećanog osobnog odbitka ovisno o načinu razvrstavanja potpomognutih područja prema posebnom propisu o regionalnom razvoju i propisu o obnovi i razvoju  i to:
 
2.1. Obveznici poreza na dohodak koji imaju prebivalište i borave na području:

1. jedinica PPDS (razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju RH) i na području Grada Vukovara (utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara), mogu osobni odbitak koristiti u visini 3.200,00 kuna mjesečno,
2. jedinica PPDS (razvrstanih u II. skupinu po stupnju razvijenosti prema istom propisu kao 1.) mogu osobni odbitak koristiti u visini 2.700,00 kuna mjesečno, a koji osobni odbitak se priznaje u godišnjem obračunu poreza na dohodak na temelju podnesene godišnje porezne prijave.

 
2.2. Obveznici poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona, uz zadovoljenje propisanih uvjeta [3], imaju porezne olakšice, i to u obliku:

1. oslobođenja od plaćanja poreza na dohodak za porezne obveznike koji obavljaju djelatnost na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti i na području Grada Vukovara, mpo posebnim propisima
2. umanjenja poreza na dohodak za 50% od tih djelatnosti koje se obavljaju na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u II. skupinu po stupnju razvijenosti. Iznos oslobođenja od plaćanja poreza, utvrđuje se u skladu s odgovarajućim pravilima o potporama male vrijednosti i nemaju vremensko ograničenja.

 
3. Podnošenje godišnje prijave prema važećem Zakonu o porezu na dohodak :

1. porezni obveznik obvezan je podnijeti godišnju poreznu prijavu: ako ostvari dohodak od nesamostalnog rada kod dva poslodavca istodobno; ako ostvari dohodak od samostalne djelatnosti; ako ostvari dohodak iz inozemstva za koji tijekom poreznog razdoblja predujam poreza na dohodak nije plaćen ili je plaćen u manjem iznosu nego je propisano i drugo;
2. porezni obveznik nije obvezan podnijeti godišnju prijavu: ako ostvari dohodak od nesamostalnog rada kod jednog poslodavca ili kod više poslodavaca, ali ne istodobno; ako ostvari dohodak od imovine i imovinskih prava; ako ostvari dohodak od osiguranja; ako ostvari dohodak od kapitala; ako ostvari drugi dohodak. 4. Prijedlogom zakona uvodi se obveza podnošenja godišnje porezne prijave za fizičke osobe koje u poreznom razdoblju ostvare drugi dohodak, a primjena se predlaže s 01.01. 2014. odnosno pri podnošenju prijave poreza na dohodak za 2014. godinu. Zakonom se propisuje također da će Porezna uprava po službenoj dužnosti bez vremenskog ograničenja pokrenuti obnovu postupka u roku od 30 dana, ako temeljem novih saznanja utvrdi dohodak koji je porezni obveznik bio obvezan iskazati, a kojeg isti nije iskazao u godišnjoj poreznoj prijavi.

 
5. Financijske uštede koje proizlaze iz Prijedloga zakona
U Prijedlogu zakona procijenjeno je da će zbog izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak od 2015. godine doći do smanjenja proračunskih rashoda za oko 100 milijuna kuna na godišnjoj razini, uslijed promjene visine osobnog odbitka kojeg porezni obveznici mogu koristiti ako imaju prebivalište i borave na potpomognutim područjima, te radi drugačijeg načina utvrđivanja takvih područja.
 
Naime, dosad je godišnjim Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna bilo propisano da se povrat poreza na dohodak po godišnjoj poreznoj prijavi obveznicima poreza na dohodak koji imaju prebivalište i borave na PPDS-u i BPP-u vraća na teret prihoda koji pripadaju državnom proračunu RH.
  
Pripremila Maja Lukeš-Petrović,dipl.iur. i dipl.politolog

[1] https://www.sabor.hr/prijedlog-zakona-o-izmjenama-i-dopunama-zakona-o06
[2] Narodne novine, br. 177/2004, 73/2008, 80/2010, 114/2011, 22/2012, 144/2012, 120/2013 i 125/2013
[3] koji zapošljavaju više od dva radnika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50% radnika imaju prebivalište i borave na potpomognutim područjima odnosnih jedinica lokalne samouprave. Pod zapošljavanjem na neodređeno vrijeme radnika podrazumijeva se ako je radnik proveo u radnom odnosu kod poreznog obveznika i imao prebivalište i boravio na potpomognutim područjima JLS, odnosno na području Grada Vukovara, najmanje devet mjeseci u poreznom razdoblju