Sukladno Ugovoru o funkcioniranju Europske unije (dalje u tekstu UFEU) i uredbama institucija Europske unije područje državnih potpora u isključivoj nadležnosti Europske unije, te da je djelokrug poslovanja institucija država članica pa tako i Republike Hrvatske u ovom području znatno ograničen.

Novim Zakonom o državnim potporama (u tekstu dalje NZDP)koji je donesen polovinom travnja 2014.[1]uređene su nadležnosti tijela RH iz područja državnih potpora i potpora male vrijednosti (politika u tom području državnih potpora, postupanje prije dodjele potpora, vođenje evidencija i izvještavanje o potporama) s tim da se citirani zakon (osim članka 17.) ne primjenjuje na državne potpore u poljoprivredi i ribarstvu jer su one određene propisima o poljoprivredi i ribarstvu.
Novim zakonom izvan snage stavljen je istoimeni Zakon o državnim potporama [2] (u tekstu dalje ZDP) koji se primjenjivao od 1. srpnja 2013. tj. od kada je Hrvatska postala članica Europske unije. 

Iako Vlada donošenjem trogodišnjih Smjernica oblikuje politiku državnih potpora RH određujući njome prioritetne ciljeve i svrhu učinkovitog korištenja sredstava državnog proračuna i Smjernice fiskalne i ekonomske politike RH, Smjernice trebaju slijediti politiku državnih potpora EU, a podzakonski akti i druge mjere koje se donose radi provedbe citiranoga Zakona trebaju biti suglasni s odgovarajućim pravilima EU.

NZDP su gotovo sve funkcije u području državnih potpora u nadležnosti izvršnoga tijela objedinjene u jednom tijelu – Ministarstvu financija (u tekstu dalje MF) i to ne samo one koje su već Zakonom iz 2013. prenesene na MF već i novi poslovi i zadaci koji su posljedica prijenosa poslova s Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (u tekstu dalje AZTN). Navedena centralizacija poslova (ne samo proceduralnih već i suštinskih koje zahtijevaju odgovornost i učinkovitost glede fiskalnih ograničenja i obveze povrata potpora prema pravilima EU propisana je:zbog osiguravanja ispravne primjene pravila EU o državnim potporama ali i zbog dugotrajnog postupka odobravanja tih potpora pred njenim tijelima; zbog transparentnog planiranja i izvršavanja državnih potpora na nacionalnoj, i lokalnim razinama, nadzora svrhovitosti i učinkovitosti trošenja sredstava državnih potpora koje se najvećim dijelom osiguravaju iz državnog proračuna RH, proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (u tekstu dalje JLPRS) ali i onih koji se odobravaju iz fondova EU te izvještavanja Komisije EU o učincima dodijeljenih potpora.

U skladu s navedenim u nadležnosti AZTN ostaju poslovi tržišnog natjecanja u užem smislu, određeni Zakonom o zaštiti tržišnog natjecanja.[3] Treba napomenuti da NZDP dio djelatnika AZTN koji su do sada radili na državnim potporama sukladno prenesenim poslovima preuzima Ministarstvo financija.
Iako su definicije značenja bitnih pojmova vezanih uz državne potpore u čl. 2 NZDP u osnovi iste kao i u Zakonu iz 2013. i davatelji i korisnici državnih potpora trebaju na njih posebno obratiti pozornost jer se kroz dalje odredbe citiranoga Zakona vide granice i nadležnosti nacionalnih i lokalnih tijela.

Definicije su općenite kako bi nadležni dobili opće smjernice za točno i potpuno određenje navedenih pojmova tumačenjem drugih zakonodavnih i sudskih akata i kroz svakodnevnu praksu na relevantnom području, posebno imajući na umu sadržaj odgovarajućih pravila institucija EU o ovom području. S obzirom na ograničenja posebno ističemo definicije državne potpore izuzete od obveze prijave Europskoj komisiji(u tekstu dalje EK) koje prije dodjele nije potrebno prijaviti navedenom tijelu opisane i određene Uredbom EK (kojom se određene kategorije potpora proglašavaju usklađenima sa zajedničkim tržištem) i potpore male vrijednosti uređene važećom uredbom EU (koje ne predstavljaju državnu potporu iz čl.107. st.1. UFEU). Kod potpora male vrijednosti bitan je iznos koji se dodjeljuje pa tek ako ne prelazi određenu granicu za određeno razdoblje taj iznos smatra se potporom male vrijednosti. Uredbom EK određeno je da se iznos od 200.000,00 eura dodijeljen tijekom razdoblja od tri fiskalne godine smatrapotporom male vrijednosti s tim da u sektoru cestovnoga prometa ne smije premašivati  100.000,00 eura tijekom bilo kojeg razdoblja od tri fiskalne godine.

Odredbe NZDP koje uređuju postupanje kada davatelj planira dodijeliti državnu potporu za koju postoji obveza prijave EK radi odobrenja, i kada se radi o državnoj potpori izuzetoj od obveze prijave EK sadržajno su gotovo istovjetne Zakonu iz 2013. a mijenja se samo nadležno tijelo (umjesto AZTN nadležno je MF) te se pojednostavljuje postupak davanja mišljenja MF o usklađenosti prijedloga državnih potpora s politikom državnih potpora te usklađenosti s pravilima o državnim potporama.

Što se tiče JLPRS kao davatelja državne potpore koje su izuzete od obveze prijave EK, posebno se ukazuje na članak 9. NZDP gdje općina, grad i županija dostavlja MF svoj prijedlog programa potpore ili pojedinačne potpore na koji MF daje svoje mišljenje samo o njihovu statusu – tj. jesu li navedene potpore izuzete od obveze prijave EK te jesu li usklađene s pravilima o državnim potporama. Pravila o državnim potporama su ona pravila pravne stečevine EU o državnim potporama kojima se uređuju uvjeti njihove dodjele, kao i pravila propisa RH kojima su prenesena pravila pravne stečevine o uvjetima dodjele državnih potpora. Ovo se dakle odnosi na potpore za koje jedinica osigurava sredstva iz svojega proračuna, a ne iz državnog proračuna ili sredstava fondova EU.

U prijelaznimodredbama NZDP propisano je da ministar financija treba u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu Zakona tj. do 22.05.2014. donijeti pravilnike iz: čl. 8. st. 13. i čl. 9. st.12 (koji uređuju sadržaj, oblik i način dostave prijedloga programa potpore i pojedinačne potporeza koje postoji obveza prijave EK i koji su izuzeti od obveze prijave EK) i čl. 14. st. 5. (koji uređuje sadržaj, oblik i način dostave podataka iz evidencije davatelja potpora ododijeljenim državnim potpora i potporama male vrijednosti i iz analize učinkovitosti dodijeljenih državnih potpora iz svoje nadležnosti).

Do tada na snazi ostaje Pravilnik o dostavi prijedloga državnih potpora i podataka o državnim potporama[4 ]u dijelu koji nije suprotan NZDP.Pravilnik iz čl. 15. st. 3. citiranoga Zakona (koji uređuje sadržaj, oblik, način vođenja i funkcioniranja registra državnih potpora i potpora male vrijednosti koji do sada nije postojao) ministar financija treba donijeti do 31.12.2016.

Posebno treba naglasiti da na snazi ostaju Smjernice politike državnih potpora za razdoblje 2014. – 2016. Vlade RH [5] koje sadrže kategorije državnih potpora koje se mogu dodijeliti pod uvjetima i kriterijima propisanim UFEU i uredbama Vijeća EU. Ovaj pravni akt utvrđuje i ciljeve za dodjelu državnih potpora i prioritete Vlade sljedeće tri godine od kojih ističemo smanjenje udjela sektorskih državnih potpora u ukupno dodijeljenim državnim potporama, te njihovu konvergenciju u skladu s odnosima u EU[6] tj u korist dodjele horizontalnih potpora s tim da se realizacija sektorskih potpora planira u programima restrukturiranja dosadašnjih gubitaša.

Za davatelje i korisnike svih razina i vrsta državnih pomoći treba istaknuti da se sukladno prioritetima trebaju usmjeriti na jačanje maloga i srednjeg poduzetništva, zaštitu okoliša i regionalne potpore.
 
Maja Lukeš – Petrović, dipl.iur. i dipl. politolog


  1. Narodne novine, br. 47/2014,od16.04.2014.
  2. Narodne novine, br. 72/2013 i 141/2013
  3. Narodne novine, br. 79/2009 i 80/2013
  4. Narodne novine, br. 99/2013
  5. Narodne novine, br. 130/2013 Smjernice sadrže osnove politike RH i prenesena pravila iz EU
  6. [6] udiodržavnih potpora 2011. u BDP RH iznosio je 1,46%,dok je u EU udio iznosio 0,42% BDP-a; udio sektorskih državnih potpora u RH u ukupno dodijeljenim potporama 2012. iznosio je 74% a horizontalnih 26%, dok je udio sektorskih potpora u EU 27 iznosio 10,3%, a horizontalnih 89,7%; u 2012.ukupne državne potpore u sektoru industrije i usluga iznosile su 5,2 mlrd.kn u čemu su horizontalne potpore iznosile 1,5 mlrd.kn. -uključujući regionalne (231 mil.kn.) i lokalne (240 mil.kn.)potpore.