Treba naglasiti da se Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (NN 80/2010):
1. smanjuje se dosadašnja stopa poreza s 15% na 12%;
2. ukidaju se dosadašnje stope poreza od 35% i 45% a umjesto toga uvodi se nova stopa od 40%;
3. mijenjaju se stope predujmova poreza na dohodak
4. ukidaju se porezne olakšice koje je porezni obveznik mogao koristiti u ukupnom iznosu do 12.000,00 kuna godišnje (premije životnog osiguranja koje imaju obilježje štednje, dopunsko i privatno zdravstveno osiguranje, te dobrovoljno mirovinsko osiguranje);
5. oslobađa se od plaćanja poreza na dohodak i porezno priznavanje rashoda za uplate premija dobrovoljnog mirovinskog osiguranja od strane poslodavaca, a u korist radnika, do iznosa od 6.000,00 kuna godišnje;
6. oslobađaju se od plaćanja poreza na dohodak stipendije koje se dodjeljuju iz proračuna Europske unije te stipendije studentima za redovno školovanje koje dodjeljuju zaklade, fundacije, ustanove i druge institucije registrirane u Republici Hrvatskoj osnovane s namjenom stipendiranja;
7. povećava se iznos nabavne cijene, za porezne obveznike koji obavljaju samostalnu djelatnost, sa 2000,00 kuna na 3.500,00 kuna. ( Izmjenom se vrši usklađivanje sa promjenama cijena odnosno porastom troškova proizvodnje, što će olakšati poslovanje obrtnika i drugih samostalnih djelatnosti).
Iako se kao rezultat i cilj navedenih zakonskih promjena očekuje smanjenje poreznog opterećenja dohotka i dodatni poticaj potrošnji te neizravno poboljšanje zapošljavanja odnosno zadržavanje postojećih radnih mjesta promjene će utjecati na smanjenje proračunskih prihoda.
Naime, pripadnost i raspodjela javnih prihoda propisana je Zakonom o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i Zakonom o porezu na dobit. Kako je porez na dobit isključivi prihod državnog proračuna, a porez na dohodak prihod općina, gradova i županija, a samo u dijelu koji se odnosi na pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije – prihod državnog proračuna – to će se usvojene promjene iz Zakona o porezu na dohodak prioritetno odraziti na smanjenje prihoda proračuna općina, gradova i županija.
Provedba izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak prema procjenama rezultirat će neto smanjenjem poreznih prihoda na godišnjoj razini za više od 1 milijardu kuna, i to za:
1. 126 milijuna kuna kod proračunskih prihoda županija,
2. 763 milijuna kuna prihoda proračuna gradova i općina i
3. 135 milijuna kuna prihoda državnog proračuna.
S obzirom na udio i značaj poreza na dohodak u strukturi proračunskih prihoda JLPRS izmjene i dopune ovoga Zakona, kojima se smanjuju prihodi općina, gradova i županija s ovog osnova, zasigurno će utjecati ne samo na poteškoće u izvršavanja obveza određenog broja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, što ovisi o udjelu prihoda u proračunu već i kod nekih subjekata na nemogućnosti izvršavanja obveznih rashoda na dosadašnjoj razini.
U saborskoj raspravi o navedenim zakonskim promjenama matični Odbor za lokalnu i područnu regionalnu) samoupravu ukazao je na gubitak proračunskih prihoda od poreza na dohodak JLPRS koji bi se trebalo kompenzirati izmjenama i dopunama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i to povećanjem udjela u raspodjeli ovog prihoda čime bi se neutralizirali negativni financijski učinci navedenih promjena na lokalne proračuna. Predloženo je da Vlada RH predloži izmjene navedenog zakona u kojem bi se povećao udio u porezu na dohodak općina i gradova na teret udjela pozicije za pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije koja se iskazuje u državnom proračunu i to na načon da se sadašnji udio u porezu na dohodak gradova i općina poveća za 8 postotnih poena tj. sa sadašnjih 55% na 63%. Navedeni prijedlog međutim nisu prihvatili predstavnici nadležnog ministarstva.
U svezi s usvojenim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak treba naglasiti da se, prema dobivenim informacijama, očekuje i intervencija Udruge gradova. Naime očekuje se da će u srpnju o.g. Udruga gradova RH podnijeti Ustavnom sudu zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak zbog nepoštivanja odredbi Europske povelje o lokalnoj samoupravi (Narodne novine – Međunarodni ugovori br. 4/2008) i kršenja navedenog međunarodnog ugovora jer nisu provedene konzultacije s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave prije predlaganja predmetnog Zakona kojim se utječe na položaj i smanjenje prihoda jedinica lokalne samouprave.
Izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak smanjuje se porezno opterećenje dohotka : snižavaju se stope tj. porez na dohodak plaća se po stopi od 12% od porezne osnovice do visine dvostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka, po stopi od 25% na razliku porezne osnovice između dvostrukog i šesterostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka, te po stopi od 40% na poreznu osnovicu iznad šesterostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka. Pored toga citiranim zakonskim izmjenama ukidaju se porezne olakšice koje je porezni obveznik, temeljem godišnje porezne prijave mogao koristiti u ukupnom iznosu do 12.000,00 kuna godišnje.
Kao što ste već upoznati iz sredstava javnog informiranja i sudjelovanjem na radionicama održanim u LC u Zagrebu i Umagu na temu Oporezivanje plaća i drugih primitaka od 1. 07.2010. i njihova primjena u LC programu, a kojima je prisustvovalo preko 100 sudionika – korisnika LC programa, Hrvatski sabor donio više zakona koji su u funkciji provedbe Vladina Programa gospodarskog oporavka.
Ovdje se radi prioritetno o Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak koji je jedan od najvažnijih zakona financijskoga sustava a odražava ne samo tekuću poreznu politiku već utječe na socijalnu situaciju najvećeg dijela stanovnika – poreznih obveznika iz čijih se primanja formiraju najznačajnija sredstva za financiranje javnih rashoda proračuna na razini lokalne i područne (regionalne) samouprave, a dijelom i na razini državnog proračuna – za financiranje pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije.
Priredila: Maja Lukeš-Petrović, dipl.iur i dipl.politolog, konzultant LC