Objavljeno: 19.02.2018.

Uredbom o visini minimalne plaće (NN 122/2017) propisano je da minimalna plaća za 2018. iznosi 3.439,80 kn. Izmjenama Zakona o minimalnoj plaći (NN 130/2017), propisana je mogućnost umanjenja osnovice za obračun doprinosa na minimalnu plaću za 50%. Umanjenje osnovice za obračun doprinosa na osnovicu primjenjuje se od isplate plaće u veljači za siječanj 2018.

U iznos minimalne plaće ne ulaze povećanja za prekovremeni rad, noćni rad te rad nedjeljom, blagdanom ili drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi. Redovan rad, godišnji odmor i naknada za državni praznik/blagdan smatraju se dijelom minimalne plaće i za njih se koristi umanjenje osnovice za obračun doprinosa na plaću.

Bolovanje na teret poslodavca, smatra se dijelom minimalne plaće, ali se na bolovanje doprinosi obračunavaju kao i do sada, bez umanjenja. Navedeno umanjenje osnovice za obračun doprinosa na plaću primjenjuje se na zaposlene koji su za mjesec prosinac 2017. imali ugovorenu plaću (ugovorom o radu, pravilnikom o radu, kolektivnim ugovorom ili posebnim propisom) do iznosa minimalne plaće ili u iznosu minimalne plaće, a koji nastavno u 2018. godini imaju takvu plaću sve do trenutka ugovaranja plaće koja je viša od minimalne.

Za one zaposlenike koji imaju ugovorenu minimalnu plaću od 01.01.2018., poslodavci će moći koristiti umanjenje osnovice za obračun doprinosa tek nakon 12 mjeseci.

Podsjećamo, minimalna plaća može biti i manja od propisane ako je ista ugovorena kolektivnim ugovorom. U tom slučaju, iznos minimalne plaće ne može biti manji od 95% iznosa propisanog Uredbom o visini minimalne plaće, odnosno ne može biti manja od 3.267,81 kn.

Ministarstvo financija 13. veljače 2018. dostavilo je ministarstvima i drugim državnim tijelima na razini razdjela organizacijske klasifikacije i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave (dalje JLP(R)S) Uputu o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornost za 2017. koja se odnosi na proračunske i izvanproračunske korisnike državnog proračuna i proračunske i izvanproračunske korisnike JLP(R)S (dalje Uputa) sa zamolbom da je dostave na znanje proračunskim i izvanproračunskim korisnicima za koje su nadležni. U nastavku dajemo osnovne bitne naznake citirane Upute.
 
Izjavu o fiskalnoj odgovornosti za 2017. (dalje u tekstu Izjava) obveznici predaju do 28. veljače o. g. u skladu s posljednjim izmjenama i dopunama Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila [1].
Iako su obrasci Izjave za 2017. istovjetni kao i oni za prethodne dvije godine i dostupni na internetskoj stranici Ministarstva financija[2], a Upitnik o fiskalnoj odgovornosti (dalje Upitnik) nije mijenjan, treba prilikom davanja odgovora na pitanja iz područja javne nabave uzeti u obzir da je 01. siječnja 2017. stupio na snagu novi Zakon o javnoj nabavi[3] (dalje ZJN) koji utječe na pitanja iz Upitnika. Stoga je u Uputi naglašeno da treba obratiti pozornost napose na formulaciju pitanja iz područja javne nabave (br. 37., 39., 43.,45.,46.i 47, (ali ne i suštinski)), a upućuje se na davanje odgovora iz područja planiranja za one korisnike čije JLP(R)S nisu donijele proračun niti odluku o privremenom financiranju.
 
a) Područje javne nabave – svi obveznici – proračunski korisnici državnog proračuna i proračunski korisnici JLP(R)S te izvanproračunski korisnici državnog proračuna i izvanproračunski korisnici JLP(R)S odgovaraju na sva pitanja iz područja javne nabave pa čak i ako nisu imali postupak javne nabave u godini za koju se daje Izjava (2017.) moraju odgovoriti napose na pitanja 39., 46. i 47.

Pitanje 37. – provjerava se jesu li za provedene postupke u Elektroničkom oglasniku objavljene odgovarajuće obavijesti u skladu sa Zakonom, što znači da se umjesto termina ,,objava” koristi riječ ,,obavijest”. Pitanje 39. – provjerava da li je donesen plan nabave, da li je sadržaj usklađen sa Zakonom i objavljen na internetskim stranicama obveznika.

Pitanje 43. – provjerava da li je registar ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma bio objavljen te je li sadržavao sve dijelove, podatke propisane Zakonom.

Pitanje 45. – provjera usklađenost Ugovora o nabavi javnih usluga iz Dodatka II. B s posebnim postupkom iz Zakona koji je vrijedio do 01.01.2017. Kako novi Zakon ne poznaje pojam usluga iz tog dodatka već su to ,,društvene i druge posebne usluge navedene u prilogu X.”, s procijenjenom vrijednosti 200.0000 kn ili više, na njih se primjenjuju članci 323. – 326. Zakona, a ako se takve usluge tijekom 2017. nisu nabavljale odgovara se „nije primjenjivo“, s tim da u uzorak testiranja treba uzeti dovršene postupke nabave iz Dodatka II .B izvršene po starom Zakonu.

Pitanje 46. –propituje obveznu dostavu izvještaja o javnoj nabavi za prethodnu godinu do 31.03. nadležnom tijelu. Novim je Zakonom propisano da se radi o statističkom izvješću.

Pitanje 47. – propituje „da li donesen akt kojim su uređena pitanja nabave za nabavu robe i usluga odnosno za nabavu radova na koje se ne primjenjuje Zakon“. Radi se o sadržaju članka 15. ZJN koji regulira jednostavnu nabavu (dosad „bagatelna nabava)“. Naime radi se o obvezi donošenja općeg akta kojim naručitelj utvrđuje pravila, uvjete i postupke jednostavne nabave, a pritom je obvezan uzeti u obzir načela javne nabave te mogućnost primjene elektroničkih sredstava komunikacije. Takav akt i njegove eventualne izmjene i dopune trebaju biti objavljene na internetskim stranicama. To praktično znači da se prilikom testiranja ovog pitanja mora provjeriti je li donesen novi opći akt i sve u svezi zahtjeva iz čl.15.st.2.ZJN.
 
b) Ostale napomene
 
1. Obveznici podnošenja Izjave kod kojih je tijekom 2017. ili ranijih godina došlo do promjene djelokruga ili nadležnosti koji su prešli iz nadležnosti jednog ministarstva u nadležnost drugog ministarstva, odnosno JLP(R)S Izjavu predaju onom ministarstvu, odnosno onoj JLP(R)S u čijoj su nadležnosti bili na dan 31. prosinca 2017.
 
2.Treba naglasiti da je u Uputama istaknuto da proračunski korisnici – obveznici u nadležnosti JLP(R)S koje nisu donijele proračun za 2018. i projekcije za 2019. i 2020., ni odluku o privremenom financiranju do kraja 2017. u pitanjima iz područja planiranja u Upitniku o fiskalnoj odgovornosti (dalje Upitnik) odgovaraju drugačije nego u uobičajenim okolnostima:

Pitanje 7. – sadržaj i rok donošenja financijskog plana proračunskog korisnika JLP(R)S u razdoblju privremenog financiranja – financijski plan treba sadržavati procjenu prihoda i primitaka iskazanih po vrstama, rashoda izdataka predviđenih za prva tri mjeseca proračunske godine, razvrstanih prema proračunskim klasifikacijama, a morao je biti usvojen do 31. prosinca 2017. Dakle iznimno, financijski plan za prva tri mjeseca 2018. ne treba sadržavati obrazloženje financijskog plana.

S obzirom na izneseno na pitanje 8. navedeni proračunski korisnici iznimno odgovaraju ,,nije primjenjivo” jer financijski plan u slučajevima ako nije donesen proračun i/ili odluka o privremenom financiranju ne sadrži obrazloženje.

Analogna situacija kao i kod pitanja br. 7. je kod pitanja 9. – sadržaja i roka donošenja financijskog plana izvanproračunskog korisnika JLP(R)S u razdoblju privremenog financiranja što znači da iznimno, financijski plan za prva tri mjeseca 2018. nije trebao sadržavati obrazloženje financijskog plana, ali svakako je trebao biti usvojen do 31. prosinca 2017.

Na pitanje 15. –  kada nije donesen proračun za 2018. i projekcije za 2019. i 2020., – JLP(R)S i njihovi korisnici iznimno odgovaraju ,,nije primjenjivo” jer kada se usvaja financijski plan samo za prva tri mjeseca tada se ne usvajaju se projekcije za naredne dvije godine.
 
Zaključno u Uputi se navodi da se obveznici za sva dodatna pitanja i informacije mogu obratiti na e-mail adresu: fiskalnaodgovornost@mfin.hr.
 
Pripremila Maja Lukeš-Petrović , dipl.iur. i dipl. politolog

Ministar financija donio je obvezujuću Uputu o priznavanju, mjerenju i evidentiranju imovine u vlasništvu Republike Hrvatske (Uputa 2018.) kojom je dopunio Uputu istoga naziva iz 2013. (u predmetu dopisa stoji ažurirana Uputa). Državna riznica je Uputu 2018., uz popratni dopis, dostavila elektroničkom poštom jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave (dalje JLP(R)S) 25. siječnja 2018. uz zamolbu da je one dostave svim svojim proračunskim i izvanproračunskim korisnicima na obvezno postupanje.

Osnovna Uputa o priznavanju, mjerenju i evidentiranju imovine u vlasništvu Republike Hrvatske dostavljena je obveznicima primjene u studenom 2013. (dalje Uputa 2013.). Obveznici primjene dopunjene Upute 2018. kao i 2013. jesu svi proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna, proračunski i izvanproračunski korisnici proračuna JLP(R)S i JLP(R)S te ostali korisnici državne imovine. U nastavku dajemo bitne nepromijenjene odrednice iz Uputa kao i novine u Uputi 2018.

Pravni temelji Upute 2013. ali Upute 2018. istovjetni su – to su „ relevantne odredbe Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske[1], Uredbe o Registru državne imovine[2] i Zakona o proračunu[3].“

Iako se naizgled radi o obvezujućoj uputi tehničkog karaktera, obveznici bi trebali, prema našem mišljenju, ne samo formalno provoditi Uputu 2018. već prije svega proučiti značajnu novost Upute 2018. iznesene u Uvodu. Naime u uvodu Upute 2018. izlaže se složenost projekta, svrha i cilj Registra državne imovine, iz koje proizlazi da su Upute samo instrument u  „prijelaznoj fazi gdje financijsko izvještavanje o državnoj imovini nije u potpunosti odvojeno od poslovanja subjekta koji istom upravlja, odnosno koji je koristi“. Ističe se da je „krajnji cilj izgraditi i primijeniti integralni model upravljanja državnom imovinom, odnosno preuzimanje imovine od velikog broja sadašnjih titulara/upravitelja/korisnika s ciljem centralizacije upravljanja imovinom, čime bi se podaci u bilanci države generirali isključivo preko Registra državne imovine kao „podbilance“ bilance države. Računovodstvo, odnosno financijsko izvještavanje o državnoj imovini kao javnom kapitalu tada bi postalo u potpunosti odvojeno od financijskog izvještavanja o poslovanju subjekta, proračunskog ili izvanproračunskog korisnika, ali i JLP(R)S koja njome upravlja.“ Naime, prema Uputi, proračunski i izvanproračunski korisnici bilančno vode državnu imovinu čiji su vlasnici i/ili koja im je dana na korištenje, a podaci o državnoj imovini se u bilanci države dobivaju konsolidacijom bilanci proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna te konsolidiranih bilanci JLP(R)S.

Što se tiče odjeljka koji utvrđuje Obveznike primjene – u Uputi 2018. obveznici su ostali isti kao i prije – to su proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna, proračunski i izvanproračunski korisnici proračuna JLP(R)S, te ostali korisnici državne imovine. Novost ove faze procesa evidentiranja državne imovine, je da su proračunski i izvanproračunski korisnici, JLP(R)S i drugi korisnici državne imovine obvezni državnu imovinu koja im je dana na korištenje evidentirati u svojoj bilanci. Tako evidentirana državna imovina bit će iskazana u godišnjim financijskim izvještajima JLP(R)S, proračunskih i izvanproračunskih korisnika te će zatim biti iskazana u konsolidiranom financijskom izvještaju općeg proračuna. Uz to novost Upute 2018. je u sljedećem – budući da je državna imovina dana na korištenje JLPRS, proračunskim i izvanproračunskim korisnicima te ostalim korisnicima temeljem različitih pravnih osnova za korištenje imovine (knjižno vlasništvo, izvan knjižno vlasništvo, druga pravna osnova korištenja, bez dokumentirane pravne osnove) to su obveznici prije evidentiranja državne imovine u svojoj glavnoj knjizi dužni provjeriti s Ministarstvom državne imovine, koje im je imovinu dalo na korištenje, da li je navedena državna imovina već evidentirana u njihovoj glavnoj knjizi, kako bi se izbjeglo dvostruko iskazivanje iste imovine.

U odjeljku Obuhvat imovine u vlasništvu Republike Hrvatske, u obje Upute parafrazira se formulacija članka 61. Zakona o proračunu: „Državnu imovinu, sukladno članku 61. Zakona o proračunu čini financijska i nefinancijska imovina u vlasništvu države i JLPRS,“[4] s tim da se dalje iz navedenoga “slijedom strukture Računskog plana proračuna [5] podrazumijeva sadržaj ukupne državne imovine“.  Po našem mišljenju odredba članka 61. navedenoga Zakona obuhvaća sadržaj imovine države ali i sadržaj imovine JLP(R)S izražen računovodstvenim terminima na odnosnim razinama, a ne samo obuhvat imovine u vlasništvu Republike Hrvatske, sve imajući na umu odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i posebnim propisima.

U odjeljku Usklađivanje knjigovodstvenog stanja sa stvarnim stanjem u obje Upute navodi se da su obveznici dužni svake godine provesti sveobuhvatni popis državne imovine kojom raspolažu/upravljaju, a neovisno o pravnoj osnovi korištenja te imovine i neovisno o svom pravnom statusu pridržavajući se članka 14. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu, s tim da je prema stvarnom stanju potrebno uskladiti/ustrojiti analitičke evidencije i/ili pomoćne poslovne knjige o svim pojavnim oblicima imovine, a analitička knjigovodstva i evidencije imovine treba obvezno uskladiti s podacima u glavnoj knjizi. Uz spomenuto dodana je već prethodno navedena obveza JLP(R)S i njezinih korisnika te ostalih korisnika državne imovine, da prije evidentiranja državne imovine u svojoj glavnoj knjizi, provjere s Ministarstvom državne imovine je li navedena državna imovina već evidentirana u glavnoj knjizi tog Ministarstva, kako bi se izbjeglo dvostruko iskazivanje iste imovine.

U odjeljku Načela iskazivanja vrijednosti imovine nema promjena u odnosu na Uputu 2013. – državna imovina mora se iskazati vrijednosno; procjena vrijednosti provodi se po računovodstvenom načelu nastanka događaja uz primjenu metode povijesnog troška; neevidentirane imovinske čestice priznaju se prema načelima MRS-a za javni sektor i međunarodno prihvaćenoj dobroj praksi.

U odjeljku Procjene vrijednosti imovine, u iznosu pojedinačne vrijednosti od jedne kune (1 kn) dodane su pozicije Računskog plana gdje se imovina prikazuje i to 0113 Ostala prirodna materijalna imovina, 0212 Poslovni objekti i 0214 Ostali građevinski objekti.

U odjeljku Knjigovodstveno evidentiranje u računovodstvu proračuna nema promjena u odnosu na Uputu 2013. – za ustanovljene razlike nakon popisa i procjene vrijednosti imovine ažuriraju se analitičke evidencije i pomoćne knjige.

Pripremila Maja Lukeš-Petrović, dip.iur. i dipl. politolog

Ministarstvo financija (dalje MF) je 15.01.2018. godine elektroničkom poštom jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave (dalje JLP(R)S) uputilo Okružnicu o sastavljanju, konsolidaciji i predaji financijskih izvještaja proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna te proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje od 01. siječnja do 31. prosinca 2017. (dalje Okružnica za 2017.).
 
Kako je od tada DRŽAVNA RIZNICA zaprimila pitanja od  JLP(R)S, 22.01.2018. godine elektroničkom poštom dostavljeno je pojašnjenje vezano za sastavljanje i dostavu bilješki uz financijske izvještaje za 2017. S obzirom na obvezu postupanja i rokove, pojašnjenje citiramo u nastavku:
 
„1. OBVEZNE BILJEŠKE UZ BILANCU

U Okružnici je navedeno kako su, u skladu s odredbama članka 14. Pravilnika o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu, jedinice, proračunski i izvanproračunski korisnici dužni, uz ostale „uobičajene“ bilješke uz financijske izvještaje, sastaviti Obvezne bilješke uz Bilancu:

• u tablicama:

• pregled ostalih ugovornih odnosa i slično koji, uz ispunjenje određenih uvjeta, mogu postati obveza ili imovina (dana kreditna pisma, hipoteke, sporovi na sudu koji su u tijeku i slično) za koji nije propisan oblik

Jedinice koje su u 2017. imale poslovne događaje koje je potrebno navesti u navedenim tablicama, uz Bilancu razine 22 predaju tablice MF u elektroničkom obliku do 15.02.2018. na adresu biljeske@mfin.hr.

Jedinice koje u 2017. nisu imale poslovne događaje koje je potrebno navesti u ovim tablicama, ne moraju sastaviti tablice uz Bilancu razine 22, ali su dužne MF dostaviti mail u kojem navode da nisu imale poslovnih događaja koje je potrebno navesti u tablicama. Mail je potrebno dostaviti do 15.02.2018. na adresu biljeske@mfin.hr.

2.OBRAZAC: UDJ

JLPRS također imaju obvezu sastavljanja Izvještaja JLPRS o  vlasničkim udjelima/neto imovina (dio je obveznih Bilješki). Navedena Bilješka popunjava se na Obrascu: UDJ te se u elektroničkom obliku dostavlja Ministarstvu financija na e-mail adresu: stjepan.jusup@mfin.hr do 26.02.2018. za razdoblje od 01. listopada do 31. prosinca 2017. Za predmetno razdoblje obavezna je dostava Obrasca: UDJ.

3.BILJEŠKE UZ KONSOLIDIRANE FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE RAZINE 23
 
MF, između ostalih, konsolidirane godišnje financijske izvještaje općeg proračuna koji obuhvaćaju podatke o stanju i poslovanju oko 4.000 subjekata (647 proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna, 576 JLPRS i njihovih 2.477 proračunskih i izvanproračunskih korisnika koji su objavljeni na popisima iz Registra u prosincu 2017. te nekoliko stotina oblika mjesne samouprave i vijeća nacionalnih manjina koji se ne objavljuju na popisu, ali su obuhvaćeni izvještajima nadležnih jedinica).
 
Za potrebe izrade Bilješki uz konsolidirane godišnje financijske izvještaje općeg proračuna jedinice su obvezne MF dostaviti Bilješke uz konsolidirane godišnje financijske izvještaje razine 23. Bilješke moraju biti u skladu s člancima 13., 14., 15., 16. i 18. Pravilnika. Bilješke se dostavljaju isključivo u strojno čitljivom formatu (dakle može MS Word i slično, ne PDF, jpg i slični formati) na adresu biljeske@mfin.hr najkasnije do 19. ožujka 2018.
 
Jedinicama koje nemaju proračunske korisnike u svojoj nadležnosti izvještaji razine 22 i 23 se ne razlikuju, što znači da su i bilješke uz izvještaje razine 22 i razine 23 jednake. Navedene jedinice obvezne su dostaviti cjelovite bilješke uz financijske izvještaje za potrebe izrade konsolidiranog izvještaja opće države, koje uključuju i tablice Obveznih bilješki uz Bilancu, neovisno o dostavljanju samo tih istih tablica, posebno za izvještaj razine 22 (vidjeti točku 1. ovoga pojašnjenja).“

Pripremila Maja Lukeš-Petrović, dip.iur. i dipl. politolog

U skladu s člankom 100. Zakona o proračunu[1] ministar financija je početkom siječnja ove godine donio Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu[2] koji se primjenjuje od 11. siječnja 2018. godine. U nastavku dajemo odredbe Pravilnika koje su izmijenjene odnosno dopunjene, a odnose se na obveznike – državni proračun, proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (u tekstu dalje JLPRS) i proračunske korisnike.

1. Dopunjen je članak 7. Pravilnika kojim se obveznicima utvrđuje sadržaj obveznog vođenja analitičkog knjigovodstva dugotrajne i kratkotrajne nefinancijske imovine te financijske imovine i obveza i to tako da je u dijelu koji se odnosi na financijsku imovinu i obveze dodana  – obveza po ugovorima koji zahtijevaju plaćanje u sljedećim godinama, a koji su sklopljeni u skladu s člankom 44. Zakona o proračunu, i obveza vođenja evidencije potencijalnih obveza po osnovi sudskih sporova u tijeku.

2. Dodan je novi članak 37.a Pravilnika kojim se propisuju uvjeti za provođenje ispravka vrijednosti potraživanja na kraju godine pod određenim uvjetima (kašnjenje u naplati preko godine dana i pokretanje stečajnog i/ili likvidacijskog postupka nad dužnikom), utvrđivanje visine postotka ispravka vrijednosti potraživanja ovisno o vremenu kašnjenja (ako se s naplatom potraživanja kasni od 1-3 godine vrijednost se ispravlja po stopi od 50 %, iznad tri godine po stopi od 100 %, a ako je pokrenut stečajni i/ili likvidacijski postupak po stopi od 75 %.  Uz navedeno obveznici moraju poduzimati sve potrebne mjere za potpunu naplatu prihoda i primitaka iz svoje nadležnosti i uplatu u proračun, odnosno financijski plan prema važećim propisima; u potpunosti ispravljena potraživanja ostaju u bilančnoj evidenciji do prestanka postojanja pravne osnove za njihovu naplatu; ispravak vrijednosti potraživanja ne znači  promjenu vrijednosti imovine i obveza, a provodi se zaduženjem odgovarajućeg osnovnog računa u razredu 9 – Vlastiti izvori i odobrenjem odgovarajućeg osnovnog računa ispravka vrijednosti potraživanja.

3. Dodan je novi članak 38a Pravilnika prema kojem obveznici – proračuni i proračunski korisnici zaduženi za praćenje naplate prihoda koji se dijele između više korisnika (zajednički prihodi) vode potraživanje u svojoj glavnoj knjizi i to u ukupnom iznosu.

4. Dopunjen je i članak 48. Pravilnika koji regulira sadržaj skupine računa 31 – Rashodi za zaposlene – dodan je novi stavak 5. prema kojem se Rashodi za zaposlene koji su obračunani iznad neoporezivih iznosa (iako se u poreznom smislu smatraju plaćom), evidentiraju u okviru odgovarajućih računa podskupine 312 zajedno s obračunanim doprinosima, porezom, prirezom i neoporezivim dijelom naknade.

5. U cijelosti je izmijenjen članak 52. Pravilnika koji regulira sadržaj skupine računa 36 – Pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna tako da:

• Pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna sadrže: tekuće i kapitalne pomoći inozemnim vladama, međunarodnim organizacijama, institucijama i tijelima EU, pomoći unutar općeg proračuna i proračunskim korisnicima drugih proračuna, te prijenose proračunskim korisnicima iz nadležnog proračuna za financiranje redovne djelatnosti, pomoći temeljem prijenosa EU sredstava i prijenose između proračunskih korisnika istog proračuna. Pomoći dane u obliku prijenosa nefinancijske imovine priznaju se u visini knjigovodstvene vrijednosti imovine. Pomoći unutar općeg proračuna obuhvaćaju: pomoći proračunima (državnom, županijskim, gradskim i općinskim proračunima) i pomoći HZMO-u, HZZ-u i HZZO-u te ostalim izvanproračunskim korisnicima. Sredstva namijenjena proračunskim korisnicima drugih proračuna klasificiraju se u podskupini računa 366 – Pomoći proračunskim korisnicima drugih proračuna, a sredstva namijenjena drugim proračunima u podskupini računa 363 – Pomoći unutar općeg proračuna kao pomoći državnom proračunu, odnosno županijskim, gradskim i općinskim proračunima.
• Glede rashoda za redovnu djelatnost proračunskih korisnika koji se financiraju iz proračuna navedeni se rashodi u glavnoj knjizi proračuna evidentiraju prema nastanku događaja na odgovarajućim računima rashoda za čije se pokriće sredstva koriste, a izdaci prema novčanom načelu odgovarajućeg računa izdataka. Ti se rashodi ne iskazuju u financijskim izvještajima proračuna (razina 13 i razina 22). Iznimno proračuni mogu rashode za redovnu djelatnost proračunskih korisnika iz svoje nadležnosti evidentirati u glavnoj knjizi prema novčanom načelu u okviru podskupine 367 Prijenosi proračunskim korisnicima iz nadležnog proračuna za financiranje redovne djelatnosti i to kao prijenose za financiranje rashoda poslovanja, za nabavu nefinancijske imovine, za financiranje izdataka za financijsku imovinu i otplatu zajmova. U financijskim izvještajima proračuna (razina 13 i razina 22) rashodi i izdaci za redovnu djelatnost proračunskih korisnika koji se financiraju iz proračuna iskazuju se kao prijenosi. Treba naglasiti da se pri izradi konsolidiranog financijskog izvještaja proračuna prihodi koje proračunski korisnici ostvare iz nadležnog proračuna, a evidentiraju se prema novčanom načelu, i prijenosi proračunskim korisnicima iz nadležnog proračuna za financiranje redovne djelatnosti sučeljavaju i eliminiraju. U konsolidiranom financijskom izvještaju općeg proračuna pomoći proračunskim korisnicima i unutar općeg proračuna se eliminiraju, a ostaju iskazane samo pomoći dane inozemnim vladama, međunarodnim organizacijama te institucijama i tijelima EU. Pomoći temeljem prijenosa EU sredstava obuhvaćaju: tekuće i kapitalne pomoći županijskim, gradskim i općinskim proračunima, tekuće i kapitalne pomoći proračunskim korisnicima te  tekuće i kapitalne pomoći izvanproračunskim korisnicima državnog, županijskih, gradskih i općinskih proračuna. Prijenosi između proračunskih korisnika istog proračuna obuhvaćaju prijenose koje iznimno proračunski korisnici daju drugim proračunskim korisnicima u nadležnosti istog proračuna na temelju propisa ili natječaja, a uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija, odnosno upravnog tijela za financije JLPRS, s tim da se navedena suglasnost ne odnosi na prijenose EU sredstava.

6. Djelomično je izmijenjena st. 2. i dopunjen članak 67. Pravilnika što znači da se Ostvarena sredstva pomoći od institucija i tijela EU i pomoći iz državnog proračuna temeljem prijenosa EU sredstava (tekuće i kapitalne) evidentiraju kao obveza na osnovnom računu 23957 Obveze za EU predujmove, a priznaju se u prihode izvještajnog razdoblja razmjerno troškovima provedbe ugovorenih programa i projekata. Iznimno navedena sredstva pomoći kojima se financiraju programi i projekti prema metodi pojednostavljenih troškova (simplified cost option) priznaju se u prihode izvještajnog razdoblja u kojemu su postali raspoloživi i pod uvjetom da se mogu izmjeriti. O kojim se programima radi propisat će se uputom ministra financija. Preostala tri stavka (5.,6. i 7.) nisu mijenjana.

7. Dopunjen je članak 85. Pravilnika koji regulira sadržaj skupine računa 99 – Izvanbilančni zapisi[3] s novom stavkom pod nazivom potencijalne obveze po osnovi sudskih sporova u tijeku koja je dodana u članku 7. Pravilnika, koja je vezana, ali nije uključena u bilančne kategorije.

8. Dopunjen je raspored računa iz Računskog plana koji je sastavni dio Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu tako da su: u podskupini 991 iza osnovnog računa 99141 dodani odjeljak 9915 Potencijalne obveze po osnovi sudskih sporova u tijeku i osnovni račun 99151 pod istim nazivom, a u podskupini 996 iza osnovnog računa 99641 dodani su odjeljak 9965 Potencijalne obveze po osnovi sudskih sporova u tijeku i osnovni račun 99651 pod istim nazivom.

Pripremila Maja Lukeš-Petrović, dip.iur. i dipl. politolog