Općenito o poslovima u nadležnosti gradova i općina
Obzirom na niz različitosti između jedinica lokalne samouprave uvjetovanih veličinom, geografskim područjem, prometnom povezanosti, administrativnim i financijskim kapacitetima ili specifične orijentiranosti na pojedine gospodarske grane, izrazito je nezahvalno generalizirati i zauzimati paušalne stavove o složenosti određenih vrsta poslova u nadležnosti gradova i općina. Međutim, izvjesno je kako se određeni problemi ipak ocrtavaju i odražavaju kroz svojevrsni univerzalni pojavni obrazac pa ćemo se u nastavku osvrnuti upravo na takve apstraktne i teško empirijski mjerljive pojave.
Polaznu točku u definiranju poslova u nadležnosti gradova i općina svakako predstavljaju odredbe Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15, 123/17 i 98/19, u daljnjem tekstu: ZLPRS) koji u članku 19. navodi kako općine i gradovi u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a odnose se na:
- uređenje naselja i stanovanje
- prostorno i urbanističko planiranje
- komunalno gospodarstvo
- brigu o djeci
- socijalnu skrb
- primarnu zdravstvenu zaštitu
- odgoj i osnovno obrazovanje
- kulturu, tjelesnu kulturu i šport
- zaštitu potrošača
- zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša
- protupožarnu i civilnu zaštitu
- promet na svom području
- te ostale poslove sukladno posebnim zakonima.
Čak i površni poznavatelji lokalne samouprave znaju kako pojedina područja rada obuhvaćena prethodno navedenim natuknicama zahtijevaju koordiniran i multidisciplinaran angažman većeg broja službenika različitih razina stručnog znanja, uključujući sudjelovanje i učestale intervencije predstavničkog i izvršnog tijela, dok se za određena područja može kazati kako imaju statičku narav i obavljaju se uz određene uhodane i uglavnom repetitivne radnje.
Dodajmo i to da su stupanjem na snagu ZLPRS prestali važiti Zakon o lokalnoj samoupravi i upravi (NN 90/92, 94/93, 117/93, 5/97, 17/99, 128/99, 51/00 i 105/00) i Zakon o određivanju poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne samouprave i uprave (NN 75/93, 103/93, 10/94, 17/94, 30/94, 36/95, 107/95, 43/96, 70/97, 105/97, 36/98, 142/98 i 69/99), a iz samog broja intervencija zakonodavca u predmetno područje može se nedvojbeno zaključiti kako je isto prilično dinamično te posljedično vrlo zahtjevno i složeno.
Uvažavajući navedeno, u nastavku ćemo se osvrnuti na područja rada koja nisu taksativno navedena u citiranom članku ZLPRS, ali zato svakako postoje te ih se može označiti najmanje kao izrazito zahtjevne u profesionalnom smislu za službenike u jedinicama lokalne samouprave (u daljnjem tekstu: JLS). Riječ je, ne umanjujući pritom kompleksnost drugih upravnih i stručnih područja, o poslovima utvrđivanja i naplate prihoda, poslovima vezanim uz upravljanje imovinom te poslovima veznim uz dodjelu sredstava iz fondova Europske unije, odnosno provođenja postupaka javne nabave.
Utvrđivanje i naplata prihoda u nadležnosti JLS
Kada govorimo o ukupnosti prihoda, potrebno je prije svega razlučiti one koje JLS samostalno utvrđuju i naplaćuju, od prihoda od kojih lokalnim jedinicama pripada određeni udio, a utvrđuje ih u pravilu Porezna uprava. Složenosti poslova naplate doprinosi i okolnost da se dio prihoda utvrđuje upravnim aktima u upravnom postupku.
Bez obzira je li riječ o komunalnoj naknadi ili zakupu poslovnog prostora, utvrđivanje prihoda započinje donošenjem općeg akta kojim se uređuju predmetna područja, a o sadržaju istih akata često (ne)izravno ovisi učinkovito utvrđivanje te posljedično uspjeh naplate prihoda od strane širokog kruga obveznika takvih davanja. Nadalje, obveza nastaje u pravilu donošenjem pojedinačnog akta u upravnom, odnosno poreznom postupku za sva javna davanja, dok pravni temelj za ostale obveze predstavlja u pravilu ugovorni odnos između JSL s jedne te pravnih i fizičkih osoba s druge strane.
Nadalje, sva zaduženja i uplate je, uvažavajući pritom razlike između prihoda nastalih s osnova ugovornih odnosa i javnih davanja, potrebno pravilno i točno evidentirati u analitičkim evidencijama gradova i općina, što čini jedan od nužnih preduvjeta da bi se pristupilo njihovoj učinkovitoj naplati. Ovdje je potrebno istaknuti, iako postoje određene sličnosti u metodologiji naplate svih prihoda, kako sve imaju svoje posebnosti koje je nužno uvažiti, a o čemu ovisi uspjeh čitavog radnog procesa.
Nabrajanje svih potencijalnih otegotnih okolnosti, poteškoća te isticanje različitosti postupaka i radnji u okviru prisilne naplate prihoda zahtijevalo bi svakako multidisciplinarni znanstvenoistraživački pristup i rad, ali za potrebe ovog članka, kojemu je isključivi cilj ukazati na složenost poslova u vezi naplate potraživanja, zaustavit ćemo se ovdje. U tom smislu valja naglasiti kako je prisilna naplata prihoda svakako područje koje nužno zahtijeva visoku razinu stručnosti, prije svega u računovodstvenom i pravnom području, zatim vrlo sistematičan pristup različitim poslovnim procesima te bezuvjetnu podršku donositelja odluka na svim razinama upravljanja u JLS. Nužno je, također, osigurati dovoljne i adekvatne administrativne kapacitete za učinkovitu provedbu radnji naplate prihoda, ali i aktivno koordinirati njihov rad.
Kako se navedeni stav ne bi temeljio isključivo na subjektivnoj ocjeni autora članka, o učinkovitosti upravljanja imovinom u lokalnim jedinicama izvijestio je i Državni ured za reviziju[1], sažetak kojega navodimo u nastavku:
Revizijom su utvrđeni propusti i nepravilnosti kod većine lokalnih jedinica, a odnose se na naplatu poreznih prihoda, prihoda od nefinancijske imovine (zakupa i iznajmljivanja imovine, naknada za korištenje nefinancijske imovine, naknada za koncesije), prihoda po posebnim propisima, prihoda od prodaje nefinancijske imovine, te prihoda od komunalnog doprinosa i naknada. Također, kod pojedinih lokalnih jedinica su utvrđene nepravilnosti, odnosno propusti vezani uz mogućnost uvođenja i naplate pojedinih prihoda propisanih zakonom. Osim toga, utvrđeni su propusti, koji se odnose na organizaciju i kontrolu naplate prihoda, vođenje računovodstvenih evidencija potraživanja, zakonsku regulativu i baze podataka, te informiranju stanovništva o značaju javnih prihoda, njihovoj namjeni i korištenju. U izvješćima o obavljenoj reviziji učinkovitosti naplate prihoda, Državni ured za reviziju je lokalnim jedinicama dao 2 404 preporuke.
Sedam lokalnih jedinica učinkovito obavlja naplatu vlastitih prihoda, odnosno revizijom nisu utvrđene nepravilnosti i propusti. To su sljedeće lokalne jedinice: gradovi Bakar, Čakovec i Kutina, te općine Blato, Drnje, Đelekovec i Hlebine.
Obzirom na činjenicu da je citirano Izvješće objavljeno davne 2013. godine, određene JLS provele su radnje i postupke s ciljem poboljšanja prisilne naplate, ali mišljenja smo da je stanje i dalje vrlo daleko od zadovoljavajućeg te da mnogim gradovima i općinama tek predstoji pristupiti sustavnoj provedbi radnji i postupaka s ciljem naplate svojih prihoda. Iako je proces svakako složen i dugotrajan, dodajmo kako se sustavna provedba postupaka prisilne naplate može percipirati kao prilika za ažuriranje neusklađenosti u prihodovnoj i rashodovnoj strani određenih grupa prihoda.
Upravljanje imovinom
Iz odredbi čl. 67. ZLPRS-a proizlazi kako imovinu jedinica lokalne, odnosno područne samouprave čine sve pokretne i nepokretne stvari te imovinska prava koja im pripadaju. Iako naizgled jednostavna, takva formulacija je izrazito sveobuhvatna, a vrlo mali broj gradova i općina raspolaže s potpunim i točnim podacima o stanju ukupnosti svoje imovine u najširem smislu. Naravno, različita upravna tijela i/ili službenici mogu raspolagati s vrlo kvalitetnim evidencijama pojedinih vrsta imovine unutar svog područja rada i nadležnosti, ali uređen sustav upravljanja imovinom unutar JLS je još uvijek puno češće na razini izolirane iznimke, a ne pravila.
Veličina grada ili općine često uvjetuje i veći broj te veću diversifikaciju vrsta jedinica imovine pa dok je neke relativno jednostavno pobrojati i utvrditi njihov status na temelju nekog od javnih upisnika, za velik broj jedinica imovine tek predstoji njihovo sistematiziranje i sustavno evidentiranje. Navedenome osobito doprinosi okolnost kako je od 4. kolovoza 2018. godine, odnosno od stupanja na snagu Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN 68/18, 110/18 i 32/20; u daljnjem tekstu: ZKG), taksativno navedeno čak devet kategorija uglavnom nepokretne imovine koja čini komunalnu infrastrukturu, a isti je zakon razriješio i pitanje njezinog pravnog statusa. To nikako ne znači da su pravni status i postojeće stanje komunalne infrastrukture potpuno i točno evidentirani, ali je barem utvrđen smjer kako bi se i na temelju čega isto moglo ostvariti. Dodajmo ovdje kako opisane promjene impliciraju potpuno drugačiji pristup rješavanju imovinskopravnog stanja za velik broj postojećih nekretnina kojima upravljaju gradovi i općine, ali o tome će svakako biti govora kroz naša savjetovanja u nadolazećem razdoblju.
Ukratko, gradovi i općine dužni su, pored zemljišnih knjiga i katastra nekretnina koje bi trebale odražavati istinito te potpuno činjenično i pravno stanje u vezi nekretnina, voditi usporedno neke druge evidencije i registre u skladu s posebnim propisima, uglavnom u području proračunskog računovodstva i komunalnog gospodarstva. Tako je odredbama članka 131. ZKG-a propisano da su jedinice lokalne samouprave dužne u roku od godine dana od stupanja na snagu istog Zakona ustrojiti evidencije komunalne infrastrukture, a koje trebaju sadržavati naziv i vrstu komunalne infrastrukture, podatke o katastarskoj i zemljišnoknjižnoj čestici te katastarskoj općini na kojoj se komunalna infrastruktura nalazi, zatim podatke o vlasništvu komunalne infrastrukture i osobi koja njome upravlja, uključujući podatke o zatraženim i izdanim dozvolama za uređenje, građenje i uporabu komunalne infrastrukture, kao i radnjama poduzetim u svrhu rješavanja imovinskopravnih odnosa i statusa komunalne infrastrukture.
Pored navedenoga, a u kontekstu navođenja službenih evidencija nemojmo nikako smetnuti s uma i odredbe članka 7. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu (NN 124/14, 115/15, 87/16, 3/18 i 126/19) prema kojima su proračun i proračunski korisnici dužni voditi, pored drugih analitičkih knjigovodstava, i analitička knjigovodstva dugotrajne nefinancijske imovine.
Nadalje, na temelju Zakona o Središnjem registru državne imovine (NN 112/18) imovina gradova, općina i njihovih proračunskih korisnika obuhvaćena je unutar pojma državna imovina, a svi podaci o istoj dostavljaju se, unose i vode u skladu s klasifikacijom pojavnih oblika imovine prema rasporedu računa Računskog plana za proračunsko računovodstvo, Računskog plana za neprofitne organizacije i kontnog plana poduzetnika.
Sažmemo li sve navedeno, nameće se zaključak da evidentiranje imovine predstavlja nužan preduvjet učinkovitom upravljanju istom, a poslove i radne zadatke u okviru upravljanja, bez obzira je li riječ o operativnom evidentiranju ili donošenju strateške odluke o otuđenju neke jedinice imovine, može se okarakterizirati kao skup složenih i koordiniranih multidisciplinarnih aktivnosti koje se provode organizirano, sistematično i trajno.
Državni ured za reviziju proveo je reviziju o učinkovitosti upravljanja imovinom u lokalnim jedinicama[2] pa u nastavku navodimo sažetak iz objavljenog izvješća:
Državni ured za reviziju je obavio 21 reviziju učinkovitosti upravljanja i raspolaganja nekretninama lokalnih jedinica. Revizijom su obuhvaćene sve lokalne jedinice u Republici Hrvatskoj (20 županija, 127 gradova, 428 općina i Grad Zagreb).
Na temelju prikupljenih podataka i utvrđenih činjenica, Državni ured za reviziju je ocijenio da je upravljanje i raspolaganje nekretninama u 32 lokalne jedinice učinkovito dok je u svim drugim lokalnim jedinicama djelomično učinkovito. Upravljanje i raspolaganje nekretninama je ocijenjeno učinkovito za sedam županija (Karlovačka, Koprivničko-križevačka, Međimurska, Primorsko-goranska, Virovitičko-podravska, Vukovarsko-srijemska i Zagrebačka), 19 gradova (Buzet, Čakovec, Duga Resa, Gospić, Karlovac, Kastav, Ivanec, Labin, Ludbreg, Opatija, Ozalj, Prelog, Senj, Slavonski Brod, Slunj, Umag-Umago, Vinkovci, Virovitica i Zaprešić) te šest općina (Domašinec, Kotoriba, Nedelišće, Orehovica, Rakovica i Sveti Martin na Muri).
Slično kao i kod učinkovitosti naplate prihoda, iako je stanje od 2016. godine kada je nastalo citirano izvješće pa do danas svakako povoljnije, mišljenja smo kako su navedene promjene, nažalost, neznatne u ukupnosti i bogatstvu nefinancijske imovine u vlasništvu naših gradova i općina.
Europski fondovi i javna nabava
Pored navedenoga, a u kontekstu opisanih složenih i multidisciplinarnih poslova, posebno mjesto svakako zaslužuje i provedba postupka za dodjelu različitih bespovratnih sredstava iz EU fondova, koji iz dana u dan zauzimaju sve značajnije mjesto u sistematizacijama naših gradova i općina.
Navedeni postupci izrazito su administrativno zahtjevni, često vrlo dugotrajni te, prema skromnome mišljenju autora, prilično neizvjesni i nepredvidivi. Navedena nepredvidivost, pored drugih čimbenika,
proizlazi iz apstraktnog i paušalnog karaktera određenih odredbi normativnog okvira koji uređuje predmetno područje, a navedeno, nažalost, nikako ne doprinosi stvaranju ozračja pravne i poslovne sigurnosti.
Dodamo li navedenome i okolnost kako se uz predmetne postupke vežu i potencijalno vrlo izdašne financijske korekcije od strane nadležnih tijela koje, dodali bismo, također krasi visoka razina paušalne apstraktnosti, sasvim je razumljivo da se službenici koji provode postupke javne nabave u svom radu moraju nositi s razinom stresa i odgovornosti koje u svakom smislu višestruko nadilaze uvriježenu percepciju o radu u javnom sektoru.
Zaključno promišljanje
Jednostavnom logičkom argumentacijom može se iz svega navedenoga izvesti zaključak kako obujam i složenost naprijed istaknutih poslova ne samo često, već u pravilu nadilazi postojeće uhodane i uvriježene sistematizacije radnih mjesta u lokalnoj samoupravi. Kao otegotnu okolnost navedenome valja istaknuti i činjenicu kako pravilnici o unutarnjem redu, odnosno sistematizacije radnih mjesta, pored toga što su ograničene normativnim okvirom koji uređuje klasifikaciju radnih mjesta službenika i namještenika u upravnim odjelima i službama JLPRS, predstavljaju akte statične naravi koji se adekvatno ne prilagođavaju novonastalim uvjetima uslijed čestih izmjena normativnog okvira. Dodajmo da, pored zakonskih izmjena, poticaj provođenju određenih radnih procesa mogu biti nalozi i preporuke određenih državnih tijela, a osobito Državnog ureda za reviziju.
Stoga nas u prethodnom odlomku navedeno upućuje na zaključak kako se izostanak aktivne participacije donositelja odluka u koordiniranju ovako složenih radnih zadataka može vrlo negativno odraziti ne samo na učinkovitost obavljanja nekih radnih procesa, već posljedično i na izostanak učinkovitosti čitavog javnopravnog tijela. Stoga bi valjalo barem razmisliti, bez obzira na eventualne zapreke uslijed prilične inertnosti i gotovo poslovičnog otpora promjenama unutar javnog sektora na svim razinama vlasti, o uvođenju i primjeni određenih menadžerskih kompetencija i vještina razvijenih u privatnom sektoru na procese rada u lokalnoj samoupravi.
Vedran Vukobrat, dipl. iur.
Pravni savjetnik
_____________________________
[1] Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti naplate prihoda u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, ožujak 2013.
[2] Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti – Upravljanje i raspolaganje nekretninama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ožujak 2016.
Napredna obuka – Drugi dohodak i putni nalozi vanjskih suradnika
LC EdukacijeNapredna obuka Drugi dohodak i putni nalozi vanjskih suradnika namijenjena je svim korisnicima LC SPI programa.
Cilj obuke je educirati korisnike u specifičnosti obračuna drugog dohotka za tuzemne i inozemne suradnike te način obračuna službenih putovanja za iste.
Sadržaj napredne obuke:
Datum održavanja obuka:
13. listopada 2020. u LC edukativnom centru Osijek
15. listopada 2020. u LC edukativnom centru Zagreb
20. listopada 2020. u LC edukativnom centru Split
Planirano trajanje obuke je 09:30-15:00h
Edukacija se održava uz provedbu svih općih protuepidemijskih mjera i posebnih preporuka i uputa Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo
Napomena:
Cijena napredne radionice za jedan dan je 600,00 kn + PDV (750,00 kn s uključenim popustom od 20%) po sudioniku/radionici.
Plaćanje se vrši po ispostavljenom računu nakon održane napredne obuke – radionice.
Premium korisnici prema Općim uvjetima poslovanja, usluga 21., imaju pravo na besplatne napredne obuke – radionice za neograničen broj korisnika.
Ukoliko je potrebno na računu navesti broj narudžbenice, molimo da nam isti dostavite najkasnije na dan održavanja edukacije na e-mail fakturiranje@spi.hr.
Obzirom da je broj sudionika ograničen, u slučaju prijave za sudjelovanje, a ne pojavljivanja i neotkazivanja bez obavijesti:
– u minimalnom roku od 48 sata prije termina održavanja, naplaćuje se kotizacija u iznosu 50% od navedene vrijednosti edukacije
– u minimalnom roku od 24 sata prije termina održavanja, naplaćuje se kotizacija u punom iznosu.
Za sve dodatne informacije slobodno nas kontaktirajte na telefon 01/6599-555 ili e-mail info@spi.hr.
PRIJAVNICA
Greška: Kontakt obrazac nije pronađen.
Virtualni događaj godine sve je bliže
NovostiZa manje od dva tjedna dana počet će jedinstven virtualni događaj – LC Konferencija Panorama 2020 online koja će se održati od 22. do 25. rujna.
Sve sadržaje moći ćete pratiti iz udobnosti vlastitog doma ili ureda, a ipak biti u hotelu Panorama. Program konferencije emitirat ćemo uživo, a vas pozivamo da napravite virtualnu šetnju kroz sve sadržaje. Jamčimo izniman doživljaj i potpuno novo iskustvo.
Kroz četiri dana Konferencije održat će se brojni zanimljivi i aktualni sadržaji:
11. Savjetovanje pročelnika JLP(R)S – Rješenja za efikasniju samoupravu
Jedinstveno središnje događanje usredotočeno na sve teme važne čelnicima JLP(R)S. Savjetovanje organiziraju LIBUSOFT CICOM i UDRUGA GRADOVA
2. Susret pravnika
Područja rada u nadležnosti JLP(R)S uređena su nizom zakonskih i podzakonskih akata, pa se pravo postavlja kao svojevrsni zajednički nazivnik većine radnih procesa. Zato ćemo obraditi aktualna pitanja vezana uz područje prava u nadležnosti JLP(R)S
Usavršavanje u području javne nabave
Iskoristite priliku i u sklopu LC Konferencije Panorama 2020 online savladajte redoviti program usavršavanja, upišite bodove i produžite certifikat.
Konferencija županija
Konferenciju organiziraju Hrvatska zajednica županija i tvrtka LIBUSOFT CICOM čije iskustvo i znanje jamče relevantan sadržaj. Budite na izvoru aktualnih informacija, bavit ćemo se specifičnim temama važnim županijama.
2. cITy Forum
Digitalizacija više nije stvar izbora. Sve je online, a računala i IT sustavi najjača su (ili pak najslabija) karika u organizaciji ovisno o tome kako i čime ste opremljeni. Zato sudjelujte u cITy Forumu i saznajte što je novog u IT svijetu.
15 LC stručnih radionica
• Obračun plaće i drugog dohotka
• Integralno proračunsko računovodstvo
• Sustav lokalne riznice
• Računovodstvo za tvrtke
• Javna nabava
• Dugotrajna imovina
• Računovodstvo za neprofitne organizacije
• Otvoreni grad – digitalno, transparentno, dostupno
• Izvješća unutar SPI sustava
• Upravljanje imovinom
• Uredsko poslovanje
• Komunalni informacijski sustav
• Upravljanje stambenim zgradama
• Olakšajte si upravljanje stresom, izbjegnite negativne posljedice
• Lider u javnoj upravi
Radionica iznenađenja
Poziv na LC Konferenciju Panorama 2020 online ujedno je obećanje dobre zabave pa ne propustite urnebesnu radionicu iznenađenja i druženje s našim najpoznatijim stand-up komičarom.
Vrijeme je brzih i značajnih digitalnih promjena, što je dobra vijest, jer najavljuje tehnološki napredak i razvoj u svim poslovnim domenama. Zato iskoristite ovu priliku za dalekosežan pogled u budućnost. Pridružite se, kako bismo zajednički i dalje bili korak ispred jer dvadesetu, jubilarnu, LC Konferenciju Panorama 2020 online ne želite propustiti.
U čast 20. godišnjice Konferencije može se bez ikakve naknade sudjelovati u svim otvorenim sadržajima programa. Potrebna je samo prijava.*
_______________
*Za Usavršavanje u području javne nabave (poseban sadržaj odobren od Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta) u trajanju od 8 nastavnih sati kojom se stječe pravo na 8 bodova za obnovu certifikata u Javnoj nabavi plaća se kotizacija u iznosu od 500 kn po osobi (Osobođeno od obračuna PDV-a temeljem članka 39., st. 1 i Zakona o porezu na dodanu vrijednost). Prijava za usavršavanje u području javne nabave
Više informacija o Konferenciji i prijave na www.lc-panorama.com
Nove funkcionalnosti u verziji 6.60
Aktualno za korisnikeU nastojanju da SPI aplikacije uvijek budu u skladu s tehnološkim trendovima, zahtjevima legislative i svim važećim propisima, kontinuirano radimo na razvoju vlastitih proizvoda prilagođavajući ih potrebama naših korisnika. U verziji 6.60 brojne su nove funkcionalnosti.
Predstavljamo neke od njih koje možete koristiti u svakodnevnom radu u aplikacijama 109 – Evidencija dugotrajne imovine, 147 – Računovodstvo proračuna i 148 – WEB riznica.
U aplikaciji 109 za korisnike koji vode imovinu na nivou dodan je novi parametar aplikacije „Jedinstven za sve nivoe“. Uključivanjem navedenog parametra u aplikaciji se brani unos novog sredstva s inventarnim brojem koji je već korišten na nekom drugom nivou.
Isključenjem parametra dopušta se unos istih inventarnih brojeva na različitim nivoima što je i inicijalan način rada u aplikaciji.
Unutar aplikacije 147 u modulu „Konsolidacija“ dodana je mogućnost pripreme radnih izvještaja u procesu konsolidacije prema grupama proračunskih korisnika. Grupe korisnik definira sam, te svakoj grupi pridružuje proračunske korisnike prema svojoj potrebi.
U aplikaciji 148 dorađen je parametar koji definira da korisnik, prilikom unosa zahtjeva na web riznici, obavezno mora priložiti dokument. Sada je omogućeno definiranje razine na kojoj se želi postaviti da je skenirani dokument obavezan (razina glave, stavke ili raspodijele).
U istoj aplikaciji je dodano i novo Izvješće Ispis Zahtjeva/RVI unutar kojeg možemo odabrati Zahtjev ili RVI razdoblje za ispis. Unutar odabira zahtjeva korisnik može odabrati zahtjeve sa statusom za obradu (završen unos na web-u) ili nepripremljeni (nisu završeni na web-u).
Jesu li donositelji odluka dovoljno informirani o složenosti poslova u lokalnoj samoupravi?
NovostiOpćenito o poslovima u nadležnosti gradova i općina
Obzirom na niz različitosti između jedinica lokalne samouprave uvjetovanih veličinom, geografskim područjem, prometnom povezanosti, administrativnim i financijskim kapacitetima ili specifične orijentiranosti na pojedine gospodarske grane, izrazito je nezahvalno generalizirati i zauzimati paušalne stavove o složenosti određenih vrsta poslova u nadležnosti gradova i općina. Međutim, izvjesno je kako se određeni problemi ipak ocrtavaju i odražavaju kroz svojevrsni univerzalni pojavni obrazac pa ćemo se u nastavku osvrnuti upravo na takve apstraktne i teško empirijski mjerljive pojave.
Polaznu točku u definiranju poslova u nadležnosti gradova i općina svakako predstavljaju odredbe Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15, 123/17 i 98/19, u daljnjem tekstu: ZLPRS) koji u članku 19. navodi kako općine i gradovi u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a odnose se na:
Čak i površni poznavatelji lokalne samouprave znaju kako pojedina područja rada obuhvaćena prethodno navedenim natuknicama zahtijevaju koordiniran i multidisciplinaran angažman većeg broja službenika različitih razina stručnog znanja, uključujući sudjelovanje i učestale intervencije predstavničkog i izvršnog tijela, dok se za određena područja može kazati kako imaju statičku narav i obavljaju se uz određene uhodane i uglavnom repetitivne radnje.
Dodajmo i to da su stupanjem na snagu ZLPRS prestali važiti Zakon o lokalnoj samoupravi i upravi (NN 90/92, 94/93, 117/93, 5/97, 17/99, 128/99, 51/00 i 105/00) i Zakon o određivanju poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne samouprave i uprave (NN 75/93, 103/93, 10/94, 17/94, 30/94, 36/95, 107/95, 43/96, 70/97, 105/97, 36/98, 142/98 i 69/99), a iz samog broja intervencija zakonodavca u predmetno područje može se nedvojbeno zaključiti kako je isto prilično dinamično te posljedično vrlo zahtjevno i složeno.
Uvažavajući navedeno, u nastavku ćemo se osvrnuti na područja rada koja nisu taksativno navedena u citiranom članku ZLPRS, ali zato svakako postoje te ih se može označiti najmanje kao izrazito zahtjevne u profesionalnom smislu za službenike u jedinicama lokalne samouprave (u daljnjem tekstu: JLS). Riječ je, ne umanjujući pritom kompleksnost drugih upravnih i stručnih područja, o poslovima utvrđivanja i naplate prihoda, poslovima vezanim uz upravljanje imovinom te poslovima veznim uz dodjelu sredstava iz fondova Europske unije, odnosno provođenja postupaka javne nabave.
Utvrđivanje i naplata prihoda u nadležnosti JLS
Kada govorimo o ukupnosti prihoda, potrebno je prije svega razlučiti one koje JLS samostalno utvrđuju i naplaćuju, od prihoda od kojih lokalnim jedinicama pripada određeni udio, a utvrđuje ih u pravilu Porezna uprava. Složenosti poslova naplate doprinosi i okolnost da se dio prihoda utvrđuje upravnim aktima u upravnom postupku.
Bez obzira je li riječ o komunalnoj naknadi ili zakupu poslovnog prostora, utvrđivanje prihoda započinje donošenjem općeg akta kojim se uređuju predmetna područja, a o sadržaju istih akata često (ne)izravno ovisi učinkovito utvrđivanje te posljedično uspjeh naplate prihoda od strane širokog kruga obveznika takvih davanja. Nadalje, obveza nastaje u pravilu donošenjem pojedinačnog akta u upravnom, odnosno poreznom postupku za sva javna davanja, dok pravni temelj za ostale obveze predstavlja u pravilu ugovorni odnos između JSL s jedne te pravnih i fizičkih osoba s druge strane.
Nadalje, sva zaduženja i uplate je, uvažavajući pritom razlike između prihoda nastalih s osnova ugovornih odnosa i javnih davanja, potrebno pravilno i točno evidentirati u analitičkim evidencijama gradova i općina, što čini jedan od nužnih preduvjeta da bi se pristupilo njihovoj učinkovitoj naplati. Ovdje je potrebno istaknuti, iako postoje određene sličnosti u metodologiji naplate svih prihoda, kako sve imaju svoje posebnosti koje je nužno uvažiti, a o čemu ovisi uspjeh čitavog radnog procesa.
Nabrajanje svih potencijalnih otegotnih okolnosti, poteškoća te isticanje različitosti postupaka i radnji u okviru prisilne naplate prihoda zahtijevalo bi svakako multidisciplinarni znanstvenoistraživački pristup i rad, ali za potrebe ovog članka, kojemu je isključivi cilj ukazati na složenost poslova u vezi naplate potraživanja, zaustavit ćemo se ovdje. U tom smislu valja naglasiti kako je prisilna naplata prihoda svakako područje koje nužno zahtijeva visoku razinu stručnosti, prije svega u računovodstvenom i pravnom području, zatim vrlo sistematičan pristup različitim poslovnim procesima te bezuvjetnu podršku donositelja odluka na svim razinama upravljanja u JLS. Nužno je, također, osigurati dovoljne i adekvatne administrativne kapacitete za učinkovitu provedbu radnji naplate prihoda, ali i aktivno koordinirati njihov rad.
Kako se navedeni stav ne bi temeljio isključivo na subjektivnoj ocjeni autora članka, o učinkovitosti upravljanja imovinom u lokalnim jedinicama izvijestio je i Državni ured za reviziju[1], sažetak kojega navodimo u nastavku:
Revizijom su utvrđeni propusti i nepravilnosti kod većine lokalnih jedinica, a odnose se na naplatu poreznih prihoda, prihoda od nefinancijske imovine (zakupa i iznajmljivanja imovine, naknada za korištenje nefinancijske imovine, naknada za koncesije), prihoda po posebnim propisima, prihoda od prodaje nefinancijske imovine, te prihoda od komunalnog doprinosa i naknada. Također, kod pojedinih lokalnih jedinica su utvrđene nepravilnosti, odnosno propusti vezani uz mogućnost uvođenja i naplate pojedinih prihoda propisanih zakonom. Osim toga, utvrđeni su propusti, koji se odnose na organizaciju i kontrolu naplate prihoda, vođenje računovodstvenih evidencija potraživanja, zakonsku regulativu i baze podataka, te informiranju stanovništva o značaju javnih prihoda, njihovoj namjeni i korištenju. U izvješćima o obavljenoj reviziji učinkovitosti naplate prihoda, Državni ured za reviziju je lokalnim jedinicama dao 2 404 preporuke.
Sedam lokalnih jedinica učinkovito obavlja naplatu vlastitih prihoda, odnosno revizijom nisu utvrđene nepravilnosti i propusti. To su sljedeće lokalne jedinice: gradovi Bakar, Čakovec i Kutina, te općine Blato, Drnje, Đelekovec i Hlebine.
Obzirom na činjenicu da je citirano Izvješće objavljeno davne 2013. godine, određene JLS provele su radnje i postupke s ciljem poboljšanja prisilne naplate, ali mišljenja smo da je stanje i dalje vrlo daleko od zadovoljavajućeg te da mnogim gradovima i općinama tek predstoji pristupiti sustavnoj provedbi radnji i postupaka s ciljem naplate svojih prihoda. Iako je proces svakako složen i dugotrajan, dodajmo kako se sustavna provedba postupaka prisilne naplate može percipirati kao prilika za ažuriranje neusklađenosti u prihodovnoj i rashodovnoj strani određenih grupa prihoda.
Upravljanje imovinom
Iz odredbi čl. 67. ZLPRS-a proizlazi kako imovinu jedinica lokalne, odnosno područne samouprave čine sve pokretne i nepokretne stvari te imovinska prava koja im pripadaju. Iako naizgled jednostavna, takva formulacija je izrazito sveobuhvatna, a vrlo mali broj gradova i općina raspolaže s potpunim i točnim podacima o stanju ukupnosti svoje imovine u najširem smislu. Naravno, različita upravna tijela i/ili službenici mogu raspolagati s vrlo kvalitetnim evidencijama pojedinih vrsta imovine unutar svog područja rada i nadležnosti, ali uređen sustav upravljanja imovinom unutar JLS je još uvijek puno češće na razini izolirane iznimke, a ne pravila.
Veličina grada ili općine često uvjetuje i veći broj te veću diversifikaciju vrsta jedinica imovine pa dok je neke relativno jednostavno pobrojati i utvrditi njihov status na temelju nekog od javnih upisnika, za velik broj jedinica imovine tek predstoji njihovo sistematiziranje i sustavno evidentiranje. Navedenome osobito doprinosi okolnost kako je od 4. kolovoza 2018. godine, odnosno od stupanja na snagu Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN 68/18, 110/18 i 32/20; u daljnjem tekstu: ZKG), taksativno navedeno čak devet kategorija uglavnom nepokretne imovine koja čini komunalnu infrastrukturu, a isti je zakon razriješio i pitanje njezinog pravnog statusa. To nikako ne znači da su pravni status i postojeće stanje komunalne infrastrukture potpuno i točno evidentirani, ali je barem utvrđen smjer kako bi se i na temelju čega isto moglo ostvariti. Dodajmo ovdje kako opisane promjene impliciraju potpuno drugačiji pristup rješavanju imovinskopravnog stanja za velik broj postojećih nekretnina kojima upravljaju gradovi i općine, ali o tome će svakako biti govora kroz naša savjetovanja u nadolazećem razdoblju.
Ukratko, gradovi i općine dužni su, pored zemljišnih knjiga i katastra nekretnina koje bi trebale odražavati istinito te potpuno činjenično i pravno stanje u vezi nekretnina, voditi usporedno neke druge evidencije i registre u skladu s posebnim propisima, uglavnom u području proračunskog računovodstva i komunalnog gospodarstva. Tako je odredbama članka 131. ZKG-a propisano da su jedinice lokalne samouprave dužne u roku od godine dana od stupanja na snagu istog Zakona ustrojiti evidencije komunalne infrastrukture, a koje trebaju sadržavati naziv i vrstu komunalne infrastrukture, podatke o katastarskoj i zemljišnoknjižnoj čestici te katastarskoj općini na kojoj se komunalna infrastruktura nalazi, zatim podatke o vlasništvu komunalne infrastrukture i osobi koja njome upravlja, uključujući podatke o zatraženim i izdanim dozvolama za uređenje, građenje i uporabu komunalne infrastrukture, kao i radnjama poduzetim u svrhu rješavanja imovinskopravnih odnosa i statusa komunalne infrastrukture.
Pored navedenoga, a u kontekstu navođenja službenih evidencija nemojmo nikako smetnuti s uma i odredbe članka 7. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu (NN 124/14, 115/15, 87/16, 3/18 i 126/19) prema kojima su proračun i proračunski korisnici dužni voditi, pored drugih analitičkih knjigovodstava, i analitička knjigovodstva dugotrajne nefinancijske imovine.
Nadalje, na temelju Zakona o Središnjem registru državne imovine (NN 112/18) imovina gradova, općina i njihovih proračunskih korisnika obuhvaćena je unutar pojma državna imovina, a svi podaci o istoj dostavljaju se, unose i vode u skladu s klasifikacijom pojavnih oblika imovine prema rasporedu računa Računskog plana za proračunsko računovodstvo, Računskog plana za neprofitne organizacije i kontnog plana poduzetnika.
Sažmemo li sve navedeno, nameće se zaključak da evidentiranje imovine predstavlja nužan preduvjet učinkovitom upravljanju istom, a poslove i radne zadatke u okviru upravljanja, bez obzira je li riječ o operativnom evidentiranju ili donošenju strateške odluke o otuđenju neke jedinice imovine, može se okarakterizirati kao skup složenih i koordiniranih multidisciplinarnih aktivnosti koje se provode organizirano, sistematično i trajno.
Državni ured za reviziju proveo je reviziju o učinkovitosti upravljanja imovinom u lokalnim jedinicama[2] pa u nastavku navodimo sažetak iz objavljenog izvješća:
Državni ured za reviziju je obavio 21 reviziju učinkovitosti upravljanja i raspolaganja nekretninama lokalnih jedinica. Revizijom su obuhvaćene sve lokalne jedinice u Republici Hrvatskoj (20 županija, 127 gradova, 428 općina i Grad Zagreb).
Na temelju prikupljenih podataka i utvrđenih činjenica, Državni ured za reviziju je ocijenio da je upravljanje i raspolaganje nekretninama u 32 lokalne jedinice učinkovito dok je u svim drugim lokalnim jedinicama djelomično učinkovito. Upravljanje i raspolaganje nekretninama je ocijenjeno učinkovito za sedam županija (Karlovačka, Koprivničko-križevačka, Međimurska, Primorsko-goranska, Virovitičko-podravska, Vukovarsko-srijemska i Zagrebačka), 19 gradova (Buzet, Čakovec, Duga Resa, Gospić, Karlovac, Kastav, Ivanec, Labin, Ludbreg, Opatija, Ozalj, Prelog, Senj, Slavonski Brod, Slunj, Umag-Umago, Vinkovci, Virovitica i Zaprešić) te šest općina (Domašinec, Kotoriba, Nedelišće, Orehovica, Rakovica i Sveti Martin na Muri).
Slično kao i kod učinkovitosti naplate prihoda, iako je stanje od 2016. godine kada je nastalo citirano izvješće pa do danas svakako povoljnije, mišljenja smo kako su navedene promjene, nažalost, neznatne u ukupnosti i bogatstvu nefinancijske imovine u vlasništvu naših gradova i općina.
Europski fondovi i javna nabava
Pored navedenoga, a u kontekstu opisanih složenih i multidisciplinarnih poslova, posebno mjesto svakako zaslužuje i provedba postupka za dodjelu različitih bespovratnih sredstava iz EU fondova, koji iz dana u dan zauzimaju sve značajnije mjesto u sistematizacijama naših gradova i općina.
Navedeni postupci izrazito su administrativno zahtjevni, često vrlo dugotrajni te, prema skromnome mišljenju autora, prilično neizvjesni i nepredvidivi. Navedena nepredvidivost, pored drugih čimbenika,
proizlazi iz apstraktnog i paušalnog karaktera određenih odredbi normativnog okvira koji uređuje predmetno područje, a navedeno, nažalost, nikako ne doprinosi stvaranju ozračja pravne i poslovne sigurnosti.
Dodamo li navedenome i okolnost kako se uz predmetne postupke vežu i potencijalno vrlo izdašne financijske korekcije od strane nadležnih tijela koje, dodali bismo, također krasi visoka razina paušalne apstraktnosti, sasvim je razumljivo da se službenici koji provode postupke javne nabave u svom radu moraju nositi s razinom stresa i odgovornosti koje u svakom smislu višestruko nadilaze uvriježenu percepciju o radu u javnom sektoru.
Zaključno promišljanje
Jednostavnom logičkom argumentacijom može se iz svega navedenoga izvesti zaključak kako obujam i složenost naprijed istaknutih poslova ne samo često, već u pravilu nadilazi postojeće uhodane i uvriježene sistematizacije radnih mjesta u lokalnoj samoupravi. Kao otegotnu okolnost navedenome valja istaknuti i činjenicu kako pravilnici o unutarnjem redu, odnosno sistematizacije radnih mjesta, pored toga što su ograničene normativnim okvirom koji uređuje klasifikaciju radnih mjesta službenika i namještenika u upravnim odjelima i službama JLPRS, predstavljaju akte statične naravi koji se adekvatno ne prilagođavaju novonastalim uvjetima uslijed čestih izmjena normativnog okvira. Dodajmo da, pored zakonskih izmjena, poticaj provođenju određenih radnih procesa mogu biti nalozi i preporuke određenih državnih tijela, a osobito Državnog ureda za reviziju.
Stoga nas u prethodnom odlomku navedeno upućuje na zaključak kako se izostanak aktivne participacije donositelja odluka u koordiniranju ovako složenih radnih zadataka može vrlo negativno odraziti ne samo na učinkovitost obavljanja nekih radnih procesa, već posljedično i na izostanak učinkovitosti čitavog javnopravnog tijela. Stoga bi valjalo barem razmisliti, bez obzira na eventualne zapreke uslijed prilične inertnosti i gotovo poslovičnog otpora promjenama unutar javnog sektora na svim razinama vlasti, o uvođenju i primjeni određenih menadžerskih kompetencija i vještina razvijenih u privatnom sektoru na procese rada u lokalnoj samoupravi.
Vedran Vukobrat, dipl. iur.
Pravni savjetnik
_____________________________
[1] Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti naplate prihoda u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, ožujak 2013.
[2] Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti – Upravljanje i raspolaganje nekretninama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ožujak 2016.
Revizija komunalne infrastrukture
Aktualno za korisnikeZakon o komunalnom gospodarstvu (NN 68/18, 110/18/ i 32/20), koji je prihvaćen prije dvije godine, donio je jednu bitnu novost – obavezu evidentiranja komunalne infrastrukture (Članak 63.). Cilj uspostave evidencije je potaknuti jedinice lokalne samouprave na rješavanje imovinsko – pravnih odnosa, kako bi se riješilo pitanje vlasništva nad infrastrukturom i tako otvorila mogućnost prijave vezanih projekata na fondove Europske Unije.
Iz aktivnosti državnih institucija iz dana u dan postaje jasnije kako je Zakon o komunalnom gospodarstvu od velike važnosti za Zakonodavca. Prva naznaka povećanog interesa bio je dopis Ministarstva graditeljstva koji je poslan jedinicama lokalne samouprave u rujnu 2019. godine, a u kojem se tražilo očitovanje o uspostavi evidencije komunalne infrastrukture. Gotovo godinu dana kasnije Zakonodavac se ponovno oglasio, ali ovaj put pokretanjem revizije o učinkovitosti upravljanja komunalnom infrastrukturom. Na tom tragu, jedinicama lokalne samouprave poslan je i upitnik od strane Državne revizije.
Upitnik revizije sadrži 5 grupa s ukupno 56 pitanja. U kontekstu SPI Registra nekretnina od najvećeg interesa je prva grupa pitanja, koja je tematski vezana uz evidentiranje komunalne infrastrukture. Mnoga od tih pitanja bit će poznata korisnicima koji imaju SPI Registar nekretnina jer su prilikom implementacije upoznati s važnošću povezivanja jedinica imovine s Evidencijom dugotrajne imovine.
Naime, kako bi se komunalna infrastruktura upisala u Evidenciju dugotrajne imovine potrebno je procijeniti njenu vrijednost. Kod procjene vrijednosti od pomoći je provjerena i na terenu dokazana PRLS metodologija upravljanja imovinom koja otvara mogućnost korisnicima da sami osnuju radne timove za procjenu vrijednosti sve imovine, između ostalog i komunalne infrastrukture. Na osnovu evidentiranih podataka o imovini (komunalnoj infrastrukturi) i procjene njene vrijednosti, izvještajni sustav Registra nekretnina uz mogućnost ispisa popisa komunalne infrastrukture i izradu temeljnice koja je potom osnova za upis infrastrukture u analitičke knjigovodstvene evidencije.
Uz već spomenute mogućnosti procjene vrijednosti imovine, u Registru nekretnina moguće je pohraniti popratnu dokumentaciju te imovinu povezati sa spisima iz Uredskog poslovanja. Slijedom navedenih prednosti, korisnici SPI Registra nekretnina mogu spremnije odgovoriti na traženja Zakonodavca te samim time kreću s povoljnije početne pozicije prilikom odgovaranja na upite revizije.
Ukoliko imate dodatnih pitanja vezanih uz upitnik Državne revizije o upravljanju komunalnom infrastrukturom, Odjel prostornih projekata Libusoft Cicoma Vam stoji na raspolaganju na adresi info@spi.hr.
Obračun i naplata naknade za uređenje voda
Aktualno za korisnikeHrvatske vode na temelju Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave koji je stupio na snagu 23. srpnja 2020. godine poslale su obavijest svim općinama i gradovima koje u njihovo ime vrše obračun i naplatu naknade za uređenje voda:
Poštovani,
Putem naslova se obavljaju poslovi obračuna i naplate naknade za uređenje voda sukladno čl. 17. Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva temeljem podataka iz očevidnika komunalne naknade.
Dana 23. srpnja 2020. godine stupio je na snagu Zakon o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave. Članom 9. istog Zakona propisano je da su upravni i drugi poslovi koji se odnose na područje vodnoga gospodarstva u nadležnosti Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, drugostupanjskog tijela koji rješava u žalbenim postupcima protiv akata Hrvatskih voda.
Stoga vas molimo da u rješenjima naknade za uređenje voda promijenite uputu o pravnom lijeku tako da glasi:
Protiv ovog rješenja može se u roku od 15 dana od dana dostave istog izjaviti žalba Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, Upravi vodnoga gospodarstva i zaštite mora, Ulica grada Vukovara 220, 10000 Zagreb. Žalba se predaje Hrvatskim vodama neposredno ili poštom preporučeno, odnosno izjavljuje usmeno na zapisnik. Na žalbu se plaća 50,00 kn upravne pristojbe. Upravna pristojba može se platiti izravno na račun: HR1210010051863000160, model HR64, poziv na broj: 5002-47053-OIB ili u državnim biljezima. Ako se pristojba uplaćuje izravno na propisani račun, ovom tijelu potrebno je dostaviti dokaz o uplati i to: presliku naloga za plaćanje (uplatnica) ako je pristojba plaćena gotovinskim nalogom, odnosno presliku izvatka računa ako je pristojba plaćena bezgotovinskim nalogom. Plaćanje upravnih pristojbi propisano je Zakonom o upravnim pristojbama (Narodne novine, broj: 115/2016.), a visina upravne pristojbe propisana je tarifom broj 3. točkom 2. Tarife sadržane u Uredbi o tarifi upravnih pristojbi (Narodne novine, broj 8/2017., 37/2017., 129/2017., 18/2019., 97/2019. i 128/2019.).
Iz ovog proizlazi da bi trebalo napraviti izmjenu predložaka rješenja za naknadu za uređenje voda sukladno Zakonu o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave tj. promijeniti na rješenjima uputu o pravnom lijeku prema navedenom.
Korisnici LC aplikacije KOMIS (u sklopu koje se obrađuje naknada za uređenje voda) mogu prema dostavljenoj obavijesti sami izmijeniti predloške ili poslati zahtjev preko maila ili WEB Ticketinga za izmjenu od strane LC djelatnika koji će im se u najkraćem roku javiti.
LC ŠKOLA – Obračun plaće i drugog dohotka za početnike
LC EdukacijePlanirani program rada:
I.DAN (od 9:30 do 15:00h sa pauzom od 12:00 do 12:45h)
Zakonska regulativa koja uređuje pravo na plaću od nesamostalnog rada
NAPOMENA:
Cijena LC tečaja je 2100kn + PDV.
Za sve LC korisnike cijena je 1700kn + PDV
Ukoliko je potrebno na računu navesti broj narudžbenice, molimo da nam isti dostavite najkasnije na dan održavanja edukacije na e-mail fakturiranje@spi.hr.
Obzirom da je broj sudionika ograničen, u slučaju prijave za sudjelovanje, a ne pojavljivanja i neotkazivanja bez obavijesti:
– u minimalnom roku od 48 sata prije termina održavanja, naplaćuje se kotizacija u iznosu 50% od navedene vrijednosti edukacije
– u minimalnom roku od 24 sata prije termina održavanja, naplaćuje se kotizacija u punom iznosu.
U cijenu su uključeni radni materijali i prigodna zakuska.
Za sve dodatne informacije slobodno nas kontaktirajte na telefon 01/6599-555 ili e-mail info@spi.hr.
RADIONICA JE POPUNJENA
LC WEBINAR: Bolovanja – podjele i određivanje visine naknade
LC EdukacijeDatum održavanja 18.09.2020. u 10 sati
Planirano trajanje obuke je 10:00-12:15 sati
Predavač: Fani Ptiček
Webinar namijenjen svim korisnicima LC SPI programa koji trebaju pripremiti ispravne osnovice prilikom obračuna bolovanja te kako formirati ispravna izvješća vezano za bolovanja (R1, JOPPD). Webinar će se održati online, putem aplikacije Zoom.
Sadržaj radionice:
• Pravo na naknadu plaće za vrijeme bolovanja -izvori prava
• Potvrda o privremenoj nesposobnosti za rad i Izvješće o bolovanju
• Podjela bolovanja – prema kriteriju na čiji teret se isplaćuje naknada, prema obvezniku obračuna i isplate naknade plaće
• Osnovica za izračun bolovanja
• Uvjet prethodnog osiguranja, najniža i najviša naknada plaće za bolovanje
• Neprekidno bolovanje
• Naknada plaće za bolovanje na teret poslodavca
• Naknada plaće za bolovanje na teret HZZO-a
• Naknada plaće za bolovanje – JOPPD
UPUTE ZA PRIJAVU I PRISTUPANJE WEBINARU
Dan prije webinara (najkasnije na dan održavanja do 2 sata prije početka), dobit ćete mail s poveznicom putem koje možete pristupiti webinaru.
KOTIZACIJA
Kotizacija za webinar po sudioniku iznosi:
400,00 (320,00 kn + PDV) po osobi za korisnike LIBUSOFT CICOM-a
800,00 (640,00kn +PDV ) po osobi
Prijavite se najkasnije do 17. 09. 2020. u 14:00 sati putem priložene ONLINE PRIJAVNICE
Kotizaciju za sudjelovanje molimo uplatite zaključno s 17. 09. 2020. godine na račun tvrtke LIBUSOFT CICOM d.o.o. IBAN HR4123600001101337826, a potvrdu o uplati molimo pošaljite na e-mail prodaja@spi.hr.
Pod model plaćanja navesti 00 42015-OIB korisnika, a u opis točan naziv i datum webinara.
Postojeći LC korisnici kotizaciju mogu uplatiti i nakon održanog webinara po ispostavljenom računu.
Ukoliko je potrebno na računu navesti broj narudžbenice, molimo da nam isti dostavite najkasnije na dan održavanja edukacije na e-mail fakturiranje@spi.hr.
U cijenu webinara uključeni su prezentacija u pdf formatu i video zapis webinara.
Za sve dodatne informacije slobodno nas kontaktirajte na telefon 01/6599-555 ili e-mail info@spi.hr.
Upute za ulazak i sudjelovanje na LC WEBinaru (PDF)
PRIJAVNICA:
Greška: Kontakt obrazac nije pronađen.
LC Konferencija Panorama 2020 ONLINE
NovostiOve se godine konferencija održava dvadeseti put, a tradicija i dugogodišnje iskustvo obećanje su kvalitetnog sadržaja.
Potpun doživljaj ovog, već dobro poznatog skupa, ostvarit će se uz pomoć najmodernije tehnologije pa će se konferencija i ovaj put održati u Hotelu Panorama ali virtualno. Pozivamo vas da događaj pratite iz udobnosti vlastitog doma ili ureda kako bismo svi ostali odgovorni i na sigurnom. Program će se emitirati uživo pa napravite virtualnu šetnju kroz sve sadržaje i kroz sva četiri dana. Bit će to izniman doživljaj i potpuno novo iskustvo.
U 2020. godini sve je drugačije pa će i LC Konferencija Panorama 2020 online donijeti brojna iznenađenja, ali jedno ostaje nepromijenjeno – kvalitetan, zanimljiv i raznolik sadržaj.
Kroz četiri dana Konferencije održat će se:
LC Konferencija Panorama 2020 online održat će se od 22. do 25. rujna
Organizator, LIBUSOFT CICOM, i ovaj put priprema obilje konstruktivnih i konkretnih sadržaja.
U čast 20. godišnjice Konferencije može se bez ikakve naknade sudjelovati u svim otvorenim sadržajima programa. Potrebna je samo prijava.
Više informacija o Konferenciji i prijave na www.lc-panorama.com
Usavršavanje u području javne nabave
NovostiIskoristite priliku i u sklopu LC KONFERENCIJE PANORAMA 2020 ONLINE savladajte redoviti program Usavršavanja u području javne nabave u trajanju od 8 nastavnih sati, produžite certifikat i upišite bodove.
Naziv programa: Provođenje jednostavne nabave kroz EOJN RH, (elektronička dostava ponuda, otvaranje ponuda, pitanja/pojašnjenja) te izrada Dokumentacije o nabavi i pregled i ocjena ponuda kroz najnoviju praksu DKOM-a i VUS-a.
Edukacija će se održati ONLINE 23. 09. 2020. (srijeda) u 9:00 sati (registracija od 8:30)
Predavači: Zvonimir Jukić i Mijo Čavlina
Teme koje ćemo obrađivati:
Detaljan nastavni program pogledajte OVDJE.
Više informacija i prijavnicu potražite na www.lc-panorama.com
NAPOMENA:
Kotizacija po osobi uključuje stručno predavanje, prezentacije i potvrdu o pohađanju koje sudionici dobiju nakon održane edukacije, te iznosi: 500,00 kn + PDV po osobi
Kotizaciju za sudjelovanje molimo uplatite zaključno s 18. rujnom 2020. godine na račun tvrtke LIBUSOFT CICOM d.o.o. IBAN HR4123600001101337826, pod model plaćanja navesti 00 41348-OIB korisnika a potvrdu o uplati molimo pošaljite na fax broj 01/6599-513 ili na e-mail prodaja@spi.hr. LC korisnici kotizaciju mogu uplatiti i nakon održanog seminara.
Ukoliko je potrebno na računu navesti broj narudžbenice, molimo da nam isti dostavite najkasnije na dan održavanja edukacije na jednu od ovih adresa: marina.pericic@spi.hr ili andjela.markovic@spi.hr
U slučaju otkazivanja prijave, molimo obavijestite nas putem e-maila prodaja@spi.hr. Za otkazivanje prijava do 18. rujna 2020. godine vraćamo već uplaćenu kotizaciju. Za odjave nakon 18. rujna izvršit ćemo povrat 50% iznosa uplaćene kotizacije.
iTransparentnost u Gradu Splitu
NovostiGrad Split sve isplate iz proračuna učinio u potpunosti vidljivima javnosti
Otvoreni grad, web platforma namijenjena građanima Splita, dobila je još jedno važno odredište – iTransparentnost putem koje je omogućen uvid u sve isplate iz Proračuna Grada Splita prema svim pravnim osobama. Dio je to projekta digitalizacije gradske uprave, uvođenja Proračunskog računovodstva i Riznice, koji Grad Split realizira u suradnji s tvrtkom LIBUSOFT CICOM.
Ova će platforma u konačnici biti središnje mjesto za upravljanje brojnim e-uslugama, kojima Grad Split želi svojim građanima omogućiti pristup javnim informacijama, podići stupanj transparentnosti i dodatno približiti rad Gradske uprave – digitalno, transparentno i dostupno.
Za dobivanje informacija o isplatama iz proračuna dovoljno je u tražilicu iTransparentnost upisati podatak o nazivu primatelja ili OIB nakon čega se prikazuju podaci o svim isplatama za proračunsku 2020.
Aplikacija na dnevnoj bazi daje pregled svih isplata prema pojedinim pravnim subjektima, a u narednoj fazi bit će dostupne i informacije o isplatama prema fizičkim osobama.
“Radi se o jedinstvenom projektu u Republici Hrvatskoj, kojim je prije svega cilj približiti i predočiti građanima i svim zainteresiranim korisnicima svaku isplatu iz gradskog proračuna, a daljnjim aktivnostima u okviru projekta Otvoreni grad i dodatno približiti rad Gradske uprave čime Grad Split postaje predvodnik u transparentnosti i digitalizaciji poslovanja” – rekao je za javnost Dragan Brtan, pročelnik upravnog odjela za financijsko upravljanje i kontroling.
Podsjetimo, na splitskoj platformi Otvoreni grad već je aktivan iProračun koji građanima pruža uvid u proračun i sve njegove stavke i detalje, a do jeseni je u planu i aplikacija za participativno budžetiranje mojProračun preko koje će građani predlagati na koji način i gdje treba usmjeriti sredstva u proračunu.
Time građani grada Splita ne dobivaju samo uvid nego i mogućnost sudjelovanja u planiranju proračuna pa i podizanju standarda po svojoj mjeri u svojem gradu.
Komunalna naknada i postupanje prvostupanjskog tijela po žalbi
NovostiO složenosti poslova utvrđivanja i naplate komunalne naknade
Bez obzira postoji li na području grada ili općine nekoliko stotina ili nekoliko desetaka tisuća obveznika komunalne naknade, poslove u vezi utvrđivanja iste gotovo da i ne možemo zamisliti bez određene strukturirane baze podataka koja sadrži osnovne podatke o obvezniku i predmetnim nekretninama. Dodamo li navedenome kako brojne jedinice imovine u obuhvatu razreza komunalne naknade nisu evidentirane u javnim upisnicima, odnosno službeni upisnici ne sadrže podatke koje odražavaju stvarno stanje u vezi njihova vlasništva, kao i okolnost da su nekretnine često predmet pravnog prometa između različitih subjekata koji takve promjene rijetko ili nikako ne prijavljuju nadležnim tijelima u jedinicama lokalne samouprave (u nastavku: JLS), učinkovit razrez i naplata komunalne naknade nedvojbeno su među najkompleksnijim radnim zadacima u nadležnosti svih gradova i općina.
Dodatnu dimenziju složenosti dodaju učestale izmjene normativnog okvira, zatim izostanak jednostavnog mehanizma utvrđenja pojedinačne obveze komunalne naknade po službenoj dužnosti, kao i okolnost da praksa do danas nije dala jasne i jednoznačne odgovore na određena materijalnopravna i postupovna pitanja u vezi utvrđenja i naplate iste. Sve navedeno dodatno osnažuje činjenica da je komunalna naknada u pravilu financijski najizdašniji prihod velike većine gradova i općina koji isti samostalno utvrđuju i naplaćuju, ubiranje kojega je, sasvim razumljivo, pod dodatnim povećalom Državnog ureda za reviziju.
Ukratko o neposrednom rješavanju
Preduvjet postojanja službenih evidencija obveznika i objekata komunalne naknade nužan je radi primjene dobro poznatog i uvriježenog instituta neposrednog rješavanja u upravnim stvarima, a navedeno ima osobit značaj uzmemo li u obzir kako se u velikoj većini upravnih postupaka u vezi utvrđivanja i naplate javnih davanja u nadležnosti gradova i općina rješava upravo primjenom navedenog instituta. Isti je uređen odredbama Zakona o općem upravnom postupku (NN 47/09), ali i Općeg poreznog zakona (NN 115/16, 106/18, 121/19, 32/20 i 42/20, dalje u tekstu: OPZ), što držimo važnim istaknuti jer je upravo OPZ postupovni zakon koji valja primjenjivati na postupke utvrđenja i naplate komunalne naknade. U članku 87. OPZ-a propisano je, između ostaloga, da porezno tijelo može riješiti stvar bez provedbe ispitnog postupka na temelju činjenica koje su poreznom tijelu poznate, kao i na temelju podataka iz službenih evidencija kojima porezno tijelo raspolaže. Iako se navedeno uglavnom podrazumijeva po prirodi stvari, valja naglasiti kako se takvi postupci u pravilu provode po službenoj dužnosti, a sastav, dostava i brojnost samih pojedinačnih akata, kao i svih radnji koje je u istom smislu potrebno pravilno i zakonito provesti, doprinose zauzimanju zaključka kako donošenje većeg broja rješenja predstavlja ozbiljan i dugotrajan projektni zadatak. Tome je potrebno pristupiti s visokom razinom stručnog znanja s jedne, kao i administrativne preciznosti s druge strane.
Žalba kao prilika?
Usuđujemo se komentirati kako pojam žalba prima facie kod većine kolegica ili kolega koji provode upravne porezne postupke u prvom stupnju ipak izaziva određenu negativnu konotaciju. Isto je, također na prvi pogled, sasvim razumljivo jer ukazuje na okolnost kako su postojali određeni nedostaci u odnosu na provedeni upravni postupak. Ne treba, naravno, isključiti kako uvijek postoji mogućnost da žalba nije dopuštena, nije podnesena od ovlaštene osobe, nije podnesena u roku ili je jednostavno neosnovana, ali svakako po istoj potrebno postupiti te poduzeti sve radnje koje su predviđene zakonom.
Postoje, naravno, upravni postupci u kojima je relativno jednostavno utvrditi činjenično stanje te primijeniti odgovarajuću jasnu i nedvojbenu pravnu normu, ali gotovo sve kolegice i kolege koje se bave utvrđivanjem i naplatom komunalne naknade, nažalost, ne raspolažu s takvim pretpostavkama, već su, prema mišljenju autora, u pravilu suočeni s nizom dvojbi pravne i činjenične naravi od kojih smo samo neke naveli u prvom odlomku ovog članka.
Stoga, uvažavajući sve specifičnosti postupaka utvrđivanja, a osobito u odnosu na u pravilu nepotpune i često promjenjive podatke u odnosu na objekte i obveznike komunalne naknade, kao i izostanak discipline obveznika u odnosu na prijavu relevantnih promjena u tom smislu, žalbeni postupak se može percipirati i kao prilika za prikupljanje podataka. Navedeno osobito u smislu okolnosti kako se komunalna naknada u pravilu utvrđuje primjenom instituta neposrednog rješavanja na temelju podataka iz službenih evidencija kojima nadležni upravni odjeli raspolažu.
Postupanje prvostupanjskog tijela po žalbi OPZ
Postoje gradovi i općine koji naslovni institut u velikoj mjeri koriste u svom radu, ali, obzirom na subjektivna saznanja utemeljena na višegodišnjoj komunikaciji autora članka s brojnim kolegicama i kolegama nadležnim za područje razreza i naplate komunalne naknade, većina nadležnih službenika sklona je ne ulaziti u osnovanost žalbenih razloga, već proslijediti predmetni spis nadležnom drugostupanjskom tijelu. Iako je postupanje prvostupanjskog tijela po žalbi uređeno odredbama i ZUP- a i OPZ-a, obzirom na izričitu odredbu članka 100. stavka 3. Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 68/18, 110/18 i 32/20), prema kojoj se rješenje o komunalnoj naknadi donosi i ovršava u postupku i na način propisan zakonom kojim se uređuje opći odnos između poreznih obveznika i poreznih tijela koja primjenjuju propise o porezima i drugim javnim davanjima, u nastavku se navodi članak 182. OPZ- a koji uređuje predmetni institut:
Članak 182.
Ne ulazeći u analizu svih odredbi citiranog članka, držimo važnim istaknuti postojanje mogućnosti koja proizlazi iz odredbi članka 182. stavka 3. točke 1. OPZ-a, a u vezi s odredbom stavka 4. točke 1. istog članka, prema kojoj će, ako ocijeni da je žalba opravdana i nije nužno provoditi novi ispitni postupak, prvostupanjsko porezno tijelo izmijeniti porezni akt tijekom postupka po žalbi, i to bez provođenja dopunskog postupka.
Zaključno promišljanje
Jednostavnije rečeno, ukoliko obveznik u žalbi predoči dokaze koji podupiru žalbene razloge te predstavljaju osnovu za promjenu iznosa komunalne naknade, utoliko će na odgovarajući način izmijeniti pobijano rješenje. Nije potrebno posebno naglašavati kako je takvo postupanje, osobito ako se usvoje istaknuti žalbeni razlozi obveznika, zakonito, ali i izrazito pragmatično te doprinosi otklanjanju kako nepotrebne neizvjesnosti tako i jednako nepotrebnog daljnjeg administrativnog opterećenja i prvostupanjskog i drugostupanjskog tijela.
Dodatno uporište rečenom proizlazi i iz odredbe članka 88. OPZ- a prema kojoj teret dokaza za činjenice koje smanjuju ili ukidaju porez snosi upravo porezni obveznik.
Odluka o produženju roka trajanja posebnih okolnosti
Aktualno za korisnikeTemeljem Odluke o produženju roka trajanja posebnih okolnosti (NN 83/2020) produžuje se:
Odluka se primjenjuje od 17.07.2020. godine.
Više o provedbi ovrha u posebnim okolnostima na: https://www.spi.hr/vazna-obavijest-o-provedbi-ovrhe-na-novcanim-sredstvima/
LC i Grad Split predstavili Otvoreni grad na Smart Cities
NovostiU Zagrebu je 9. srpnja 2020. održana međunarodna konferencija Smart Cities 2020 koju već šest godina za redom organizira poslovni tjednik Lider. Konferencija je okupila više od 250 sudionika – predstavnike gradova, akademske zajednice, javnog sektora i poduzetnike. Predstavljene su teme vezane uz osiguranje održivog napretka i podizanja kvalitete života ljudi u gradovima: kvalitetno upravljanje temeljem održivih strategija, transparentnost, sudjelovanje građana, smanjenje emisije štetnih plinova, energetsku učinkovitost, zbrinjavanje otpada te digitalizaciju.
Glavni urednik tjednika Lider, Miodrag Šajatović, u svojem je govoru istaknuo kako je ova konferencija idealna prilika da se gradonačelnicima olakša njihov zahtjevan posao. Naglasio je da su gradovi i gradska infrastruktura iznimno kompleksni sustavi koji moraju udovoljavati brojnim potrebama te da građani često nisu niti svjesni pametnih rješenja koja im olakšavaju svakodnevnicu.
Brojni su domaći i inozemni predavači i poduzetnici kroz panel diskusije te razna izlaganja predstavili pametna rješenja koja su uspješno implementirali u svakodnevni život.
Čelni ljudi hrvatskih gradova predstavili su projekte i govorili o planovima za budući razvoj, strategiji implementacije pametnih rješenja koja vode do održivosti i podizanja kvalitete života u gradovima.
U programu konferencije predstavljena je i web platforma LC Otvoreni grad koja građanima pruža niz elektroničkih usluga koje se odnose na informiranje i komunikaciju s gradskim službama. Projekt je je ispred tvrtke Libusoft Cicom prezentirao voditelj marketinga i prodaje Tomislav Knežević. O tome kako je ova platforma implementirana u Gradu Splitu govorio je splitski pročelnik Dragan Brtan koji je rekao da se projekt Otvoreni grad razvija u okviru implementacije Proračunskog računovodstva i Riznice u suradnji s LC-om.
U prvoj fazi projekta implementiran je iProračun kao informatičko rješenje koje građanima pruža transparentan uvid u upravljanje gradskim proračunom. Građanma je na raspolaganju detaljan pregled proračuna, uvid u glavne gradske prihode, financiranje svih programa u okviru proračuna, investiranje u gradske investicije, komunalnu infrastrukturu ali i u obrazovanje, vrtiće, školstvo, kulturu, sport, socijalu i zdravstvo te sve ostale segmente neophodne za stvaranje uvjeta za održavanje i podizanje životnog standarda na području Grada Splita.
Slijedit će iTransparentnost, čija se realizacija očekuje u narednim danima, a pružiti će uvid u poslovanje Grada kroz online pregled isplata prema svim pravnim subjektima, te mojProračun kao nastavak projekta iz 2018. kojim je Grad Split po prvi puta uključio građane u participativno planiranje proračuna bez ograničenja visine proračunskih sredstava u pogledu predlaganja projekata, što je i danas jedinstveni slučaj u Republici Hrvatskoj.
Aplikacija Financijske kartice, koju Grad Split uvodi kao prvi grad u Hrvatskoj, dati će građanima i poslovnim subjektima točne i ažurirane informacije o međusobnim potraživanjima i obvezama s Gradom.
Naglasio je kako je Gradska uprava, prepoznala važnost digitalizacije gradske uprave čime se primjenom novih rješenja podiže razina transparentnosti, odgovornosti i uz sudjelovanje građana vodi do održivosti i podizanju kvalitete života u gradu.
Bila je ovo vrlo sadržajna i važna konferencija koja je pružila sveobuhvatan pregled novih i aktualnih informacija te omogućila jedinstvenu priliku za razmjenu iskustava među čelnicima, partnerima i svima koje ove teme povezuju. Za LC je ovo bila još jedna potvrda uspjeha i motivacija da se visoko postavljena letvica ubuduće podiže i više.
Upute za pripremu financijskih izvještaja za razdoblje 01-06/2020
Aktualno za korisnikeZa sve JLSP(R)S kao i za njihove proračunske i izvanproračunske korisnike te za proračunske i izvanproračunske korisnike državnog proračuna bliži se vrijeme predaje polugodišnjih financijskih izvještaja za razdoblje od 01.01 do 30.06.
Obvezni izvještaji za predaju kroz polugodišnje razdoblje su izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima (PR-RAS) i izvještaj o obvezama. Obrasce financijskih izvještaja moguće je preuzeti s internetskih stranica FINA-e (https://www.fina.hr/godisnji-financijski-izvjestaji/obrasci).
LC konzultanti su za Vas pripremili kratke upute za jednostavniju pripremu financijskih izvještaja.
Upute za pripremu financijskih izvještaja za razdoblje 01-06/2020.
U neobičnim uvjetima neobično i slavimo
Karijere blogOve je godine LC proslavio svojih 28 godina! 5. svibnja je LC DAY i svi mu se jako raduju jer to slavlje znači druženje i zabavu, ali i informiranje o rezultatima, planovima i poslovanju LC-a. Naravno uz obilje biranih delicija.
No, ovog svibnja je, zbog koronakrize, proslavljen virtualno. Bilo bi jednostavno odgoditi proslavu, ali to za LC nije bila opcija. Usprkos krizi i radu od kuće osmišljena je online proslava kako bi ljudi osjetili zajedništvo i malo se zabavili. Osim zabave, LC je za svoje zaposlenike organizirao i predavanje Mateja Sakomana o pozitivnoj psihologiji. Tada je, pogotovo nakon potresa, stvarno bilo važno okrenuti se pozitivnoj psihologiji. LC-ovci su se družili putem zooma uz zabavan kviz i simbolične nagrade. Tema kviza bila je poznavanje tvrtke s posebnim naglaskom na poznavanje kolega. Trebalo je znati i kad je osnovana koja podružnica i tko od kolega se u slobodno vrijeme bavi kukičanjem. Pitanja za kviz pripremljena su kroz niz razgovora sa zaposlenicima iz kojih smo potajno izvukli činjenice koje možda ne znaju svi. Cilj je bio da pitanja budu zabavna ali ipak i nešto teža, te da se otkriju neočekivane informacije o kolegama.
Svi su se lijepo zabavili, ali to i dalje nije bilo u maniri dobre stare LC tradicije jer ljudi u LC-u ipak najviše vole druženje uživo. Zato je još u svibnju odlučeno da, čim prilike dopuste, LC DAY dobije i konkretan nastavak. Organizacijski tim, predvođen kolegicama iz HR-a, odmah je stavio glave na kup i krenuo u planiranje velikog dana.
Kako su mjere prevencije korone popuštale tako je plan bivao sve veći i bogatiji.
U LC-u ima puno zaposlenika sa zanimljivim hobijima i znanjima voljnih podijeliti ta znanja s drugima pa se rodila ideja o radionicama na kojima kolege mogu održati kratko predavanje na koje se svatko može prijaviti.
Kako je ideja predstavljena, tako su teme stizale sa svih strana i bivalo ih je sve više pa su radionice podijeljene u Techno&IT i Out of the box kategorije.
Za ovaj put u program su uvrštene radionice:
Ostale će također biti održane, ali o tome ćemo pisati u sljedećem nastavku našeg bloga.
Za dobru zabavu važno je dodati i malo natjecateljskog duha, a u skladu sa situacijom, Uredske olimpijske igre bile su logičan izbor. Nakon puno istraživanja odabrana su 4 „sporta“ u kojima mogu sudjelovati baš svi jer za njih nije potrebna posebna kondicija ni znanje, a i zabavno ih je promatrati i navijati.
Uz čak 10 radionica i Uredske olimpijske igre, u planu je bilo obraćanje Uprave, LC gurmanluk i posebno dizajniran slatki kutak kao iznenađenje koje je priredio direktor povodom uspješno obranjenog doktorata. Kolege iz cijele Hrvatske trebale su se pridružiti zajedničkom slavlju u Zagrebu. Naravno, sve mjere sigurnosti i zaštite od korone ni tada se nisu gubile iz vida. Tijekom organizacije stalno se provjeravalo hoće li sudionici u nekoj aktivnosti biti u kontaktu, koliko ih je u jednoj prostoriji odjednom i usklađivalo s preporukama nadležnih za zaštitu. Iz svih kutova je analizirano što bi eventualno moglo biti rizično i pronalažena su rješenja. No, kako je do 3. srpnja stanje s koronom ponovo postalo ozbiljnije, cijela je koncepcija prilagođena novoj situaciji.
To je donijelo razočarenje jer puno toga je bilo u planu a veselje zajedničkoj proslavi na vrhuncu, ali svi su se brzo bacili na posao kako bi osigurali da se svi zabave i da se mjere opreza što manje osjete, a da opet svi budu na sigurnom.
Prvo su žrtvovane Uredske olimpijske igare (ipak samo su odgođene, pa će umjesto ljetnih biti zimske), iako su se mnogi već revno pripremali za odmjeravanje snaga u streljaštvu (gađanje mete kuhinjskim gumicama), rukonogometu (zabijanje papirnate loptice u gol prstima), košarci (ubacivanje papirnate lopte u koš) i bacanju papirnatih aviončića u dalj.
Zbog sigurnosnih je mjera odlučeno izbjeći okupljanje svih kolega iz cijele Hrvatske na jednom mjestu. No, pojavio se novi izazov – zabava i slavlje bila je namijenjena svima jednako pa je za kolege izvan Zagreba trebalo organizirati da u svemu sudjeluju bez razlike.
Radionice su podijeljene online putem zoom aplikacije, a napravljene su i video snimke za sve one koji nisu stigli prisustvovati svim radionicama.
Čini se da je proslava ostala prilično reducirana, ali to je samo dojam. U petak 3. srpnja, program je počeo već u 9 sati kada su paralelno započele tri radionice, a nakon 45 minuta još četiri. LC-ovci se zaista bave zanimljivim stvarima, a rado su ih i podijelili s drugima.
Nakon obraćanja Uprave i prezentacije postignuća i planova poslovanja LC-a, svi su strpljivo stali u redove za ručak jer sigurnosne se mjere moraju poštivati. To uključuje i obavezno nošenje zaštitne maske.
Ali u LC-u je čak i to zabavno. Obzirom da su OI bile odgođene, pronađen je način da se ipak unese malo natjecateljskog duha pa je organiziran Funny Mask Contest. Trebalo je oslikati masku, napraviti selfie i poslati organizacijskom timu. Tako su u urnebesnom natjecanju mogli sudjelovati baš svi. Žiri je imao pune ruke posla, a prve tri nagrade došle su u prave ruke.
No, najviše oduševljenja je ipak izazvalo otvaranje „slastičarnice“ – Sweet Corner by direktor Marko otvoren je doslovno rezanjem vrpce, ali ne satenske već one koja je, do tog trenutka, kolače i slastice čuvala na sigurnom – žute vrpce s natpisom crime scene.
Još tri zanimljive radionice održane su nakon ručka pa su se na radionici progresivne mišićne relaksacije svi malo opustili, na igri vješala u Pythonu zabavili, a na radionici dresure pasa svi puno naučili.
Na radionicama se tražilo mjesto više pa su mnogi čak stajali ispred dvorane kako bi slušali radionice. Bilo je i onih koji su s hranom i pićem u rukama samo došli malo škicnuti radionicu s vrata, a onda privučeni ostali do kraja.
Najbolji dio svega je što su svi mogli birati što žele raditi u čemu će sudjelovati, što će jesti (pa i piti, dapače) i kako će se družiti jer dvorište je radilo cijeli dan pa je veselje trajalo još dugo.
Bio je ovo jedan zaista lijep i neobičan dan u neobičnim prilikama.
Sretna godišnjica, LC!
Projekt upravljanja imovinom u Vukovaru
NovostiLC u Vukovaru, od veljače ove godine, provodi projekt Upravljanja imovinom po PRLS metodologiji. Cilj projekta je da se u jedinstvenu sveobuhvatnu evidenciju objedine različiti popisi imovine koje pojedini gradski uredi sada imaju. Takvim popisom imovine postići će se sinergija u djelovanju između pojedinih gradskih ureda, a djelatnicima Grada bit će lakše odgovoriti na zakonske izazove upravlja imovinom, jer će do svih podataka moći doći u par klikova mišem. Novi sustav omogućit će inventuru cjelokupne nepokretne imovine s kojom Grad upravlja, analizu uspješnosti upravljanja te učinkovito izvještavanje kako za svakodnevne potrebe, potrebe državne revizije, usklađivanja dugotrajne imovine s registrom nekretnina tako i za pripremu izrade strategije upravljanja imovinom. Za širu zajednicu sustav će pružati podršku lokalnom ekonomskom razvoju u smislu centralnog mjesta na kojem će budući investitori moći dobiti potpune informacije o nepokretnoj imovini Grada i planovima za njen razvoj, kao i podršku pri odlučivanju o povećanju učinkovitosti upravljanja imovinom u cilju stavljanja u funkciju neiskorištene imovine te planiranje i učinkovitije korištenje postojeće imovine.
Unatoč poteškoćama koje predstavlja pandemija korone, konzultanti LC-a su i prošli tjedan bili u Vukovaru. Dosad su održane tri radionice pa je realizacija ovog projekta točno na polovici provedbe.
PRLS metodologija upravljanja imovinom dosad je implementirana kod stotinjak korisnika različitih veličina, od općina pa do razine županije.
U Splitu implementiran projekt Otvoreni grad
NovostiU petak, 26. lipnja 2020., Grad Split je na svojim stranicama objavio vijest o implementaciji projekta Otvoreni grad koji je razvijen i realiziran u suradnji Upravnog odjela za financijsko upravljanje i kontroling Grada Splita s timom stručnjaka LIBUSOFT CICOM-a. Time je napravljen još jedan važan korak u digitalizaciji Gradske uprave.
Projekt Otvoreni grad razvijen je u okviru implementacije Proračunskog računovodstva i Riznice, a predstavlja jedinstveno informatičko rješenje – web platformu koja građanima pruža niz elektroničkih usluga koje se odnose na informiranje i komunikaciju s gradskim službama.
U objavi stoji kako će Grad Split kroz ovaj projekt i dalje raditi na stalnom poboljšanju i uspostavljanju dvosmjerne komunikacije sa svojim građanima, a u prvoj fazi projekta zaokruženo je poglavlje iProračun.
iProračun je informatičko rješenje koje građanima pruža transparentan uvid u upravljanje gradskim proračunom. Građani imaju na raspolaganju detaljan pregled proračuna, uvid u glavne gradske prihode, financiranje svih programa u okviru proračuna, investiranje u gradske investicije, komunalnu infrastrukturu ali i u obrazovanje, vrtiće, školstvo, kulturu, sport, socijalu i zdravstvo te sve ostale segmente neophodne za stvaranje uvjeta za održavanje i podizanje životnog standarda na području Grada Splita.
U okviru projekta Otvoreni grad još su i iTransparentnost koji će pružati uvid u poslovanje Grada kroz pregled isplata prema svim pravnim subjektima. Posebno se istič i poglavlje mojProračun kao nastavak projekta iz 2018. kojim je Grad Split po prvi puta uključio građane u participativno planiranje proračuna bez ograničenja visine proračunskih sredstava u pogledu predlaganja projekata, što je i danas jedinstveni slučaj u Republici Hrvatskoj.
Uvidom u Financijske kartice putem online servisa građani i poslovni subjekti dobiti će informacije o međusobnim potraživanjima i obvezama s Gradom.
Otvoreni grad predstavljati će jedinstveno web odredište za upravljanje brojnim eUslugama, kojima Grad Split želi svojim građanima omogućiti pristup javnim informacijama te dodatno približiti rad Gradske uprave.
Obračunski PDV pri uvozu dobara – produljenje roka
Aktualno za korisnikeNN br. 70/20. od 19.06.2020.g. donose Pravilnik o izmjeni Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona. Navedenim Pravilnikom produljen je rok primjene obračunskog plaćanja PDV-a pri uvozu dobara iz čl. 71.v Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona (NN br. 115/16. – 42/20.) za dodatna tri mjeseca. Mogućnost obračunskog plaćanja PDV-a pri uvozu uvedena je s ciljem olakšanja poslovanja gospodarstva u posebnim okolnostima izazvanim pandemijom COVID-19.
Korisnici oslobođenja od plaćanja PDV-a pri uvozu na temelju Odluke Europske komisije su državne organizacije, uključujući državna tijela, javna tijela i ostala javnopravna tijela, ili organizacije koje su odobrila nadležna tijela u Republici Hrvatskoj ili druga osoba koja dobra uvozi u njihovo ime.
Prema izdanom mišljenju Ministarstva financija, Carinska uprava (KLASA: 011-02/20-30/6 od 9. 04.2020. g.) oslobođenje mogu iskoristiti samo oni uvoznici koji su upisani u registar obveznika PDV-a i koji na odgovarajući način zatraže tu pogodnost.
Za odobravanje uporabe obračunskog PDV-a pri uvozu uvoznik/porezni obveznik je obavezan popuniti i podnijeti uvoznu carinsku deklaraciju sa točnim oznakama u polju 44/2 deklaracije pod nazivom Priloženi dokumenti/Potvrde i odobrenja. Uvozna carinska deklaracija podnosi se putem sustava elektroničke razmjene podataka, koristeći sustav HRAIS Carinske uprave.
U skladu s navedenom izmjenom Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona za uvoz dobara obavljen u razdoblju od 09.04. do 20.09.2020.g. smatra se da je PDV pri uvozu plaćen ukoliko ga porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a iskaže kao obvezu na obrascu PDV.
Uporaba obračunskog iskazivanja PDV-a nije obvezna.
Navedeno podrazumijeva da porezni obveznik obračunati PDV pri uvozu iskaže kao obvezu u Obrascu PDV pod točkom II.15. te ako ima pravo na odbitak pretporeza u istom Obrascu PDV pod točkom II.14. iskazuje i pravo na odbitak tako obračunanog poreza.
LC na konferenciji Zagreb Cemetary days
NovostiU petak, 19. lipnja 2020., u zagrebačkom hotelu Westin održana je „Cemetery conference“ velika konferencija o grobljima. Sudionike je u ime organizatora, Časopisa Komunal, pozdravio g. Marijan Kavran otvorivši konferenciju najavom zanimljivog programa i aktualnih tema iz područja poslovanja groblja.
Na samom početku, u prvom bloku, glavna tema je bila utjecaj pandemije na operativno poslovanje groblja.
Sugovornici su iz različitih aspekata komentirali novonastalu situaciju uvjetovanu virusom COVID-19 te posljedice koje su nastale u poslovanju komunalnih društava koji se između ostalog bave i održavanjem groblja diljem Hrvatske (Osijek, Zagreb, Zadar, Rijeka…). Ovaj virus je dodatno upozorio na problematiku groblja koja se premalo financiraju i komunalnom sektoru je po tom pitanju potrebna pomoć države jer lokalna samouprava jednostavno nije u mogućnosti priskrbiti dovoljno sredstava za groblja koja su, moramo napomenuti, i kulturna baština države.
No osim virusa našu metropolu je zadesio i strašan potres o čemu nam je više rekao Patrik Šegota, direktor Gradskih groblja Zagreb d.o.o. Potres je oštetio Mirogojske Arkade, 4 tornja crkve Krista Kralja te oko 6000 grobnih mjesta. Gospodin Šegota osvrnuo se i na problematiku oko sanacije spomenika kulture.
Za sanaciju je potrebno u prvoj fazi napraviti kompletnu dokumentaciju što je skup i dugotrajan proces koji može trajati i do 8 mjeseci te bitno usporava sam proces sanacije.
Drugi tematski blok bio je fokusiran na kulturnu baštinu i turističku valorizaciju u kontekstu novih prioriteta. U prvom djelu povjesničarka umjetnosti Diana Glavočić prezentirala je stvaralaštvo kipara Ivana Rendića. Nakon prezentacije vodila se rasprava oko izrade i ažuriranja popisa te brendiranja znamenitih pokojnika. Naime problem se javlja kada nasljednici grobnica naših poznatih ličnosti nisu u mogućnosti plaćati skupo održavanje, a grobnice nisu zavedene kao spomenik kulture. U tom slučaju Ministarstvo kulture zaparavo ne može reagirati.
Treći tematski blok bio je vezan uz financiranje investicija na grobljima i korištenju EU sredstava. Zanimljiv dio rasprave vodio se i oko mogućnosti korištenja EU fondova ali i podrške ulaganjima od strane inozemnih veleposlanstava.
Groblja su definitivno osim posljednjih počivališta pokojnika, kulturna baština i turističke destinacije za koje zanimanje raste iz dana u dan.
Predstavnici LC-a na konferenciji Vedran Vrhovac i Zvonimir Petrinić, stručni konzultanti, predstavili su LC GIS aplikaciju te nove mogućnosti vezane uz na problematiku groblja. Njihovo je izlaganje potaklo veliko zanimanje pa su i nakon konferencije nastavili sa zanimljivim diskusijama o toj temi. Pogotovo je zanimljiv razgovor bio s direktorom Gradskih groblja Zagreb gospodinom Šegotom.
On je naveo da ne postoji službeni registar pokojnika već ga svako komunalno društvo na području lokalne samouprave vodi za sebe i svoje potrebe. Jedan službeni registar na razini države definitivno bi bila polazišna točka za sva daljnja planiranja. Gradsko groblje Mirogoj ima tražilicu pokojnika koja prilikom upisa ispisuje podatke o pokojniku, oznaku grobnog mjesta i fotografiju oštećenja nastalog uslijed potresa ako ga ima. Za Mirogojske Arkade postoji virtualna šetanja pa je online moguće vidjeti oštećenja. Na Mirogojskom groblju je oko 100 km uređenih staza koje se u budućnosti, a praćeni idejom mnogih europskih gradova, planiraju zavesti i kao staze za trčanje. Konferencija i razmjena znanja i iskustava očigledno je bila edukativna poticajna i vrlo korisna.