U skladu sa člankom 97. Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (u tekstu dalje Zakon o financiranju JLP(R)S) ministar financija [1] donio je Naputak o načinu i uvjetima korištenja sredstava od poreza na dohodak namijenjenih za financiranje kapitalnih projekata od interesa za razvoj otoka[2] (u tekstu dalje novi Naputak) kojim je 21.05.2015. prestao važiti dosadašnji Naputak o načinu i uvjetima korištenja dijela poreza na dohodak ustupljenog općinama i gradovima na otocima[3].

Kako se radi o podzakonskom aktu od interesa za otočke općine i gradove,  to u nastavku dajemo njegove  bitne promjene i učinke dosadašnjeg financiranja s razine države.

Prema podacima Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (u tekstu dalje ministarstvo nadležno za otoke), otoci administrativno pripadaju u sedam obalno-otočnih županija, 51 otočnih gradova odnosno općina, a nekoliko malih otoka pripada u nadležnost 7 gradova na obali. Temeljem Zakona o otocima i pozitivnim propisima iz drugih područja država u hrvatske otoke prosječno godišnje ulaže više od 1,2 milijarde kuna u izgradnju potrebne temeljne infrastrukture, u subvencije i potpore[4].

Sukladno Zakonu o financiranju JLP(R)S u procesu  decentralizacije financiranja određenih rashoda iz državnog proračuna na općine, gradove i županije raspodjelom poreza na dohodak od 2002. provedeno je i namjensko ustupanje dijela prihoda od poreza na dohodak ostvarenog na otočkim općinama odnosno gradovima koji zaključe sporazum o zajedničkom financiranju kapitalnog projekta od interesa za razvoj otoka. Udio ustupljenog poreza na dohodak koji je država ustupala otočkim JLS za financiranje tih projekata  iznosio je od  29,6%, i postupno se smanjivao s tim da se od 2007., kada je ukinut porez na dobit kao zajednički porez, naziva  udio za zajedničko financiranje kapitalnog projekta od interesa za razvoj otoka  i odgovara udjelu pozicije za pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije koja se osigurava u državnom proračunu a iznosi 21%. Ovaj se udio dalje smanjuje  2008. na 17,5%, 2013. na 15.5%, a od 01.01.2015. iznosi 16%. Sve otočke JLS zaključile su sporazum i korisnici su sredstava iz ustupljenog dijela poreza na dohodak ostvarenog na njihovu području. Iz navedenog izvora  godišnje ostvari se  oko 40 mil.kn. (2014. 45,4 mil.kn.).

Iz  Izvješća o učincima provedbe Zakona o otocima u 2013. koje je prihvatio Hrvatski sabor  8. svibnja 2015. u razvoj otoka država je u 2013. uložila 1,4 milijarde kuna proračunskih sredstava i sredstava pravnih osoba u vlasništvu RH, od čega su 1 milijarde kuna bespovratna sredstva, a 360,9 milijuna kuna su ulaganja u obliku kreditiranja[5].

Prema dosadašnjem Naputku općinama i gradovima koji zaključe sporazum o zajedničkom financiranju kapitalnih projekata od interesa za razvoj otoka, takav prihod izdvajao se  na jedinstveni račun državne riznice i pratio prema općinama i gradovima gdje su ostvareni, a vodio se na depozitnim računima JLS posebnih namjena koji su za tu svrhu otvoreni pri Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak. Općine i gradovi na otocima mogli su navedene prihode koristiti nakon zaključenog sporazuma s ministarstvom nadležnim za otoke, kojim se definiraju svi projekti koji će se financirati iz tih prihoda te sklopljenog ugovora za svaki pojedini projekt. Nakon zak­ljučenog sporazuma  prihodi  su se doznačavali na račun depozita općina i gradova za ostvare­nje zajedničkog kapitalnog projekta kod Hrvatske banke za obnovu i razvitak i povlačili (trošili)  s istog u skladu s dinamikom ostvare­nja projekta.

Prema Izvješću o učincima provedbe Zakona o otocima u 2013. na tim računima posebnih namjena kod HBOR-a  u razdoblju od 2003. do 2013. bilo je ukupno kumulirano 545 milijuna kn, a za provedbu 280 projekta do 2013. bilo je isplaćeno 498,7 mil. kn, od čega je u 2013. za 27 projekata bilo realizirano 44,8 milijuna kuna. Radi se o kapitalnim projektima za koje je potpisano 19 sporazuma između nadležnog  ministarstva za otoke, ovlaštene institucije za plaćanje iz fondova Europske unije i otočnih općina odnosno gradova, za projekte komunalne infrastrukture i zaštite okoliša (vodoopskrba, odvodnja, zbrinjavanje otpada), energetike, prometne i društvene infrastrukture (obrazovanje i kultura), multikulturalne centre, projekte prostornog planiranja i drugoga[6].

Treba naglasiti da je dosadašnjim Naputkom bilo propisano da se radi o projektima koji se teme­lje na načelima Nacionalnog programa razvitka otoka, koji trebaju osiguravati uvjete za održivi razvitak otoka i to prema prioritetima[7], dok to novim Naputkom nije izrijekom propisano već  ministarstvo nadležno  za otoke  samo utvrđuje koji se kapitalni projekti smatraju  projektom od interesa za razvoj otoka.

Novim Naputkom propisano je da se sredstva ostvarena od poreza na dohodak na području općine odnosno grada na otoku u visini od 16% uplaćuju  kao i dosad na račun državnog proračuna i koriste  za financiranje kapitalnih projekata od interesa za razvoj otoka, ali se sada sredstva prate na poziciji ministarstva nadležnog za otoke  i imaju karakter namjenskih prihoda te  se mogu koristiti u skladu sa člancima 50. i 51. Zakona o proračunu. Ovi namjenski prihodi koji nisu iskorišteni u prethodnoj godini prema novom Naputku prenose se u tekuću proračunsku godinu.

Sukladno navedenom, sredstva  koja se ostvaruju od 01. siječnja 2015. evidentiraju  se kao prihod – pomoći iz državnog proračuna, na osnovnom računu 63321 – Kapitalne pomoći iz državnog proračuna, a u skladu s zaključenim sporazumima s ministarstvom nadležnim za otoke, koje je obvezno  u svojim pomoćnim evidencijama pratiti prihode po općinama i gradovima gdje su ostvareni.

Financijska agencija (FINA) prema novom Naputku ministarstvu nadležnom za otoke osigurava izvještaje potrebne za praćenje uplata prihoda na račun državnog proračuna, na način i u rokovima koje utvrđuje to ministarstvo, dok je dosad  HBOR bio obvezan mjesečno izvještavati općine i gradove o sta­nju sredstava na računu, a sada stanje prati nadležno ministarstvo. I dosad je FINA  JLS davala izvješće  o uplati tih prihoda na njihov zahtjev.

Općine, odnosno gradovi na otocima podnose zahtjev za financiranje projekata ministarstvu nadležnom za otoke koje analizira opravdanost planiranja i realizaciju projekata te odobrava projekt i način financiranja projekta,  nadzire njihovu  realizaciju  te prati trošenje odobrenih sredstava u skladu s njihovom namjenom i zaključenim sporazumima.

Novim Naputkom propisano je  da se sredstva od dijela poreza na dohodak ustupljenog općinama i gradovima na otocima koja su ostvarena do 01. siječnja 2015. a koja su već iskazana kao prihod općina i gradova, prenose s računa HBOR-a  u državni proračun i evidentiraju kao obveze za naplaćene tuđe prihode i koriste se u skladu s odredbama Naputka. Iznimno, ako je tijekom 2014. i ranijih godina započeto financiranje kapitalnih projekata od interesa za razvoj otoka, sredstva od poreza na dohodak  koriste se za njihov završetak.

Napominjemo da ministarstvo nadležno za otoke daje nalog za prijenos sredstava  16% ostvarenog poreza na dohodak na području otočkih JLS u državni proračun. Ono također  prati sredstva koja se prenesu u državni proračun  i doznačuje ih općinama i gradovima u skladu s odredbama ovoga Naputka.

Naposljetku za provedbu novog Naputka  zaduženo je samo  ministarstvo nadležno za otoke, dok je dosad to bilo u nadležnosti  Ministarstva financija – Porezne uprave,  ministarstva nadležnog za otoke i  Hrvatske banke za obnovu i razvitak.

Iz svega prethodno navedenog mogli bismo zaključiti da  novim Naputkom ministarstvo nadležno za otoke preuzima i formalno i sadržajno ključnu ulogu u cjelokupnom procesu vezanom uz utvrđivanje  vrste, opravdanosti, planiranja i realizacije te nadziranja kapitalnih projekata od interesa za razvoj otoka tj. rashodne strane ali i prijenosa, praćenja, analize ustupljenog  poreza na dohodak po općinama i gradovima gdje su ostvareni u  svojim za to namijenjenim pomoćnim evidencijama.

Priredila Maja Lukeš-Petrović

Vlada RH donijela je dvije odluke: Odluku o raspisivanju izbora za predstavnike nacionalnih manjina u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave  i Odluku o raspisivanju izbora za članove vijeća nacionalnih manjina u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave[1] (u daljem tekstu: predmetne Odluke) u skladu s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina u RH,  Zakonom o izboru članova predstavničkih tijela JLPRS i Zakonom o lokalnim izborima.

Predmetnim Odlukama  utvrdila je datum provedbe izbora, popis županija, gradova i općina u kojima će se održati izbori i nacionalne manjine za  koje će se birati po jedan predstavnik nacionalne manjine, odnosno  broj članova vijeća nacionalnih manjina (u daljem tekstu: VNM) te je JLPRS uputila na Odluku o određivanju visine naknade troškova izborne promidžbe za izbor članova vijeća i predstavnika nacionalnih manjina u JLPRS iz 2011. koja je pravni temelj za isplatu naknade troškova izborne promidžbe za izbore. Kako su upravna tijela JLPRS dužna postupati po navedenim propisima, a izbori će se održati u nedjelju 31.svibnja 2015., to u nastavku dajemo određena obrazloženja vezana uz predmetne Odluke:

1. U skladu s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj[2] a s ciljem unapređivanja, očuvanja i zaštite položaja nacionalnih manjina u društvu, pripadnici nacionalnih manjina na način i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom biraju svoje predstavnike radi sudjelovanja u javnom životu i upravljanju lokalnim poslovima putem vijeća i predstavnika nacionalnih manjina u JLPRS. Predmetnim Odlukama u skladu s odredbama st. 1. i st. 3. članka 24. citiranoga Zakona raspisuju se izbori za članove vijeća nacionalnih manjina u JLPRS (od 10 do 25 članova) odnosno za jednog predstavnika nacionalne manjine – ako nije ispunjen ni jedan uvjet iz stavka 1. čl. 24. citiranoga Zakona. Naime, u JLPRS na čijem području pripadnici pojedine nacionalne manjine sudjeluju s najmanje 1,5% u ukupnom stanovništvu JLPRS, u JLS na čijem području živi više od 200 pripadnika pojedine nacionalne manjine, te u JPRS na čijem području živi više od 500 pripadnika nacionalne manjine, pripadnici svake takve nacionalne manjine mogu izabrati vijeće nacionalnih manjina (u tekstu dalje VNM). (st.1.) Ovisno o tome radi li se o općini, gradu ili županiji bira se i broj članova VNM: u VNM općine 10 članova, u VNM grada 15, a u VNM županije 25 članova pripadnika nacionalne manjine. Ako nije ispunjen niti jedan od uvjeta iz st.1. citiranoga članka da bi se izabralo VNM, a na području JLS i JPRS živi najmanje 100 pripadnika nacionalne manjine, za područje ovakve JLS i JPRS bira se predstavnik nacionalnih manjina (st.3.). Kandidate za članove VNM odnosno kandidate za predstavnike NM mogu predlagati udruge NM ili najmanje 20 pripadnika NM s područja općine, odnosno 30 s područja grada i 50 s područja županije. Članovi VNM i predstavnici NM biraju se neposredno tajnim glasovanjem za razdoblje od četiri godine, a na postupak izbora i druga pitanja u svezi s njihovim izborom shodno se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave. Treba naglasiti da je za određivanje broja pripadnika NM mjerodavan popis stanov­ništva korigiran (uvećan ili umanjen) za onaj broj birača koji su upisani ili brisani iz popisa birača koji se sastavlja radi izbora članova predstavničkih tijela JLPRS.
2. U predmetnim Odlukama  daje se popis županija, gradova i općina te nacionalnih manjina za koje se raspisuju izbori za članove VNM odnosno za izbor jednog predstavnika NM ovisno o prethodno navedenim uvjetima iz točke 1.
3. Naknada troškova izborne promidžbe isplatit će se sukladno Odluci o određivanju visine naknade troškova izborne promidžbe za izbor članova vijeća i predstavnika nacionalnih manjina u JLPRS iz 2011.[3] Prema citiranoj Odluci pravo na naknadu troškova ostvaruju vijeća i predstavnici nacionalnih manjina u JLPRS, koji su izabrani na izborima. VNM županije i Grada Zagreba ima pravo na naknadu troškova u iznosu od 750,00 kuna, za svakoga člana, a VNM grada i općine na naknadu od 500,00 kuna za svakoga člana. Predstavnik nacionalne manjine u JLPRS ima pravo na naknadu troškova u iznosu od 500,00 kuna. Naknada troškova isplaćuje se na žiro-račun VNM, odnosno predstavnika NM u JLPRS, a financijska sredstva osiguravaju se u proračunu JLPRS, na čijem se području provode izbori. Treba istaći da se pravo na naknadu troškova ostvaruje nakon objave službenih rezultata izbora.
4. Poslovanje vijeća nacionalnih manjina i predstavnika nacionalnih manjina te primjena Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina u RH – u skladu sa citiranim Zakonom VNM je neprofitna pravna osoba, koja svojstvo pravne osobe stječe upisom u Registar vijeća, koordinacija vijeća i predstavnika nacionalnih manjina koji vodi Ministarstvo uprave, a prema odredbama Zakona o Registru vijeća, koordinacija vijeća i predstavnika nacionalnih manjina.[4] VNM za svoje obveze odgovara svojom cjelokupnom imovinom, donosi program rada, financijski plan i završni račun, te statut kojim se uređuju pitanja od značaja za rad vijeća. VNM predstavlja i zastupa predsjednik, koji saziva sjednice vijeća i ima prava i obveze određene statutom vijeća. Statut, program rada, financijski plan i završni račun VNM donosi se većinom glasova svih članova. Statut, financijski plan i završni račun VNM objavljuju se u službenom glasilu JLPRS za čije je područje osnovano. Prema članku 28. citiranoga Zakona, JLPRS osiguravaju sredstva za rad VNM, uključujući sredstva za obavljanje administrativnih poslova za njihove potrebe, a mogu osigurati i sredstva za provođenje određenih aktivnosti utvrđenih njihovim programom rada. Sredstva za ostvarivanje određenih programa vijećima mogu se osigurati i u državnom proračunu RH. Treba naglasiti da je člankom 29. citiranoga Zakona propisano da  se sredstva koja VNM ostvari od svoje imovine, od donacija, poklona, nasljedstva ili po drugoj osnovi, mogu koristiti samo za djelatnosti i poslove od značaja za NM utvrđenih u programu rada VNM. Sredstva iz državnog proračuna RH ili proračuna JLPRS mogu se koristiti isključivo za namjene određene proračunom i zakonom, odnosno odlukom kojom se uređuje izvršenje proračuna, s tim da se za nabavu robe ili usluge ili izvođenje radova sredstvima iz proračuna primjenjuje se Zakon o javnoj nabavi. Statut, financijski plan i završni račun VNM se objavljuje sukladno Zakonu. Citiranim Zakonom propisano je da dva ili više VNM mogu osnovati koordinacije vijeća nacionalnih manjina.  Mogli bismo reći da su i VNM  i koordinacije u stvari savjetodavna tijela, koja se brinu o tome da se pitanja koja su od  interesa za manjinu razmatraju na sjednicama predstavničkih tijela JLPRS. Iako u pravilu članovi VNM svoje dužnosti obav­ljaju na dragovoljnoj osnovi, iz sredstava vijeća mogu primati samo naknadu troškova koje su imali u obavljanju poslova za vijeće i nagradu. Prema odredbi čl. 3. Pravilnika o naknadi troškova i nagradi za rad članovima vijeća i predstavnicima nacionalnih manjina[5], članovi vijeća nacionalnih manjina i predstavnici nacionalnih manjina ostvaruju pravo na mjesečnu nagradu najviše do visine od 50% od iznosa naknade koju ostvaruju članovi predstavničkog tijela odnosne JLPRS, koji iznos će se urediti općim aktima tijela JLPRS. Predstavnik NM kao i VNM obvezan je otvoriti račun sredstava koja se koriste prema financijskom planu za ostvarivanje manjinskih prava na području JLS za koju je izabran, izrađivati program rada, financijski plan i završni račun koji se objavljuju. Smatramo da bi planski i izvršni akti trebali u osnovi slijediti odredbe Zakona o proračunu koji utvrđuje da su proračunski korisnici i vijeća manjinske samouprave čiji se rashodi za zaposlene i/ili materijalni rashodi osiguravaju u proračunu, premda nisu pojedinačno navedeni u Tablici 1. Popisa proračunskih korisnika proračuna JLPRS za 2015. [6]

Priredila Maja Lukeš-Petrović, dipl.iur. i dipl. politolog

Opći porezni zakon[1] (u tekstu dalje OPZ) organski je zakon i zajednički temelj cijelog poreznog sustava koji uređuje odnos (prava i obveze) između poreznih obveznika i poreznih tijela koji primjenjuju propise o porezima i drugim javnim davanjima te postupovne odredbe za realizaciju odnosa, ako posebnim zakonima o pojedinim vrstama navedenih javnih davanja nije uređeno drukčije. U ožujku o.g. Hrvatski sabor usvojio je pete izmjene i dopune OPZ-a kojima se u porezne obvezno-pravne odnose građana i javnih tijela – sudionika u poreznom sustavu zemlje  uvodi nekoliko novih instituta.[2] S obzirom na značaj instituta za odnose obiju strana, napose u  složenoj  gospodarskoj i socijalnoj situaciji obveznika javnih davanja,  u nastavku dajemo prikaz bitnih novosti iz Zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona (u tekstu dalje ZIDOPZ).
 
ZIDOPZ  -om uvedeni su novi instituti i to:

1. Obvezujuće mišljenje Porezne uprave o poreznom tretmanu budućih i namjeravanih transakcija, odnosno poslovnih događaja i djelatnosti poreznog obveznika izdaje se na pisani zahtjev poreznog obveznika, s tim da ministar financija treba pravilnikom propisati područja primjene, način, rok i iznose troškova izdavanja obvezujućeg mišljenja (područja poslovanja na međunarodnom tržištu, statusne promjene i veliki projekti koji iziskuju određenu sigurnost i garanciju da neće doći do nekih nenadanih poreznih promjena). Troškove izdavanja obvezujućih mišljenja snosi porezni obveznik. Ovaj institut poznat je u poreznim sustavima mnogih država i služi kao instrument za zaštitu prava poreznih obveznika. Primjerice, od koristi je poreznom obvezniku koji ulazi u neki veliki projekt a ne želi se dovesti u neizvjesnost u svezi utvrđivanja njegove porezne obveze, pa se za konkretnu poslovnu transakciju pismenim zahtjevom obraća Poreznoj upravi koja tada donosi obvezujuće mišljenje – da li je predloženi način poreznog terećenja konkretnog projekta prihvatljiv te  da li je suglasna ili nije suglasna s takvim projektom i mišljenjem poreznog obveznika.
2. Porezna nagodbe između poreznog tijela i poreznog obveznika za novoutvrđene obveze u postupku poreznog nadzora.  Kao što je to praksa i u drugim zemljama članicama EU Zakon omogućuje odgodu plaćanja poreznog duga poreznim obveznicima kad za to postoje propisani uvjeti. Nakon dvije godine od ukidanja instituta odgode plaćanja duga poreznim obveznicima (na 36 rata i odgode ovrhe na 6 mjeseci) uz propisane instrumente osiguranja ovim se Zakonom ponovo uvodi mogućnost odgode plaćanja sada kroz instrument porezne nagodbe za novoutvrđene obveze u postupku poreznog nadzora i to do uručenja zapisnika o obavljenom poreznom nadzoru ako za to postoji obostrani interes. Porezna nagodba ne može se sklopiti ako je u tijeku poreznog nadzora utvrđeno postojanje osnovane sumnje o počinjenju kaznenog djela. Subjektivna individualna procjena o opravdanosti osnovane sumnje o počinjenu kaznenog djela izbjegnuta je uvođenjem tzv. kolegijalnih tijela koji donose konačnu odluku o postojanju takve sumnje. Treba istaći da i porezni obveznik kojem je u postupku poreznog nadzora do stupanja na snagu ovoga Zakona uručen zapisnik o provedenom poreznom nadzoru, odnosno čija je obveza utvrđena rješenjem koje nije izvršeno, može u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu  Zakona podnijeti prijedlog nadležnom poreznom tijelu za sklapanje porezne nagodbe o obvezi utvrđenoj tim rješenjem. Uvjet za sklapanje porezne nagodbe je prihvaćanje novoutvrđene od strane poreznog obveznika i njegovo odricanje od prava na korištenje pravnih lijekova. Porezna uprava se odriče zatezne kamate te tako poreznom obvezniku olakšava plaćanje i ne pokreće daljnje prekršajne postupke. Ministar financija treba u roku propisati uvjete sklapanja porezne nagodbe te rokove izvršenja obveza iz porezne nagodbe.
3. Upravni ugovor između poreznog tijela i poreznog obveznika radi namirenja dospjelog poreznog duga. Zakon o općem upravnom postupku koji se primjenjuje supsidijarno u odnosu na OPZ, već je uveo institut upravnog ugovora, a ZIDOPZ ga uvodi u porezni sustav detaljno propisujući uvjete i načina njegova sklapanja. Upravni ugovor može se odnositi na namirenje poreznog duga u cijelosti ili djelomično, sklapa se u pisanom obliku najdulje na rok od 24 mjeseca[3]. Treba naglasiti da ako obveznik ne poštuje upravni ugovor, porezno tijelo ga jednostrano raskida rješenjem protiv kojeg se može pokrenuti upravni spor, s tim da se naplata obveze iz upravnog ugovora nastavlja prema odredbama OPZ-a i Stečajnog zakona.
4. Mogućnost i obveza ispravka porezne prijave dopušta se ZIDOPZ-om  i zbog primjene propisa EU, koji ispravak prijave dopuštaju najdulje do zastarnih rokova[4]. ZIDOPZ-om propisuje se da se ispravak porezne prijave može izvršiti na poziv poreznog tijela u roku koje odredi porezno tijelo s tim da ministar financija treba pravilnikom propisati uvjete, način i rokove za ispravak prijave po pozivu poreznog tijela. Obveznik je dužan izvršiti ispravak prijave i to u roku od 15 dana od dana izvršnosti/ pravomoćnosti odluke kada je temeljem činjenica utvrđenih rješenjem poreznog nadzora ili odlukom suda ili drugog tijela nužno izvršiti ispravak prijave.
5. Porezni obveznik ima obvezu podnošenja statističkih izvješća Poreznoj upravi za potrebe utvrđivanja činjenica bitnih za oporezivanje, s tim da ministar financija o tome treba donijeti pravilnik, a zapriječena je i novčana kazna zbog ne poštivanja zakonskih odredbi.
6. Osobna dostava poreznog akta elektroničkim putem propisana je  ZIDOPZ na zahtjev ili uz izričit pristanak stranke s tim da se od 01.01.2016. osobna dostava poduzetnicima može obavljati elektroničkim putem i bez zahtjeva ili izričitog pristanka stranke. Radi se o korištenju informacijsko-komunikacijske tehnologije u poreznom postupku, kako bi se pojednostavio porezni postupak i kontakt poreznih obveznika s poreznim tijelom.
7. Institut ovrhe male vrijednosti propisuje da će se u tražbinama iz poreznih rješenja čiji iznos ne prelazi svotu od 5.000 kuna (u pravilu su to lokalni porezi JLP(R)S ), rješenje o razrezu koje je doneseno u ispostavi Porezne uprave imati snagu ovršne isprave, a protekom roka za žalbu, ne mora se donositi posebno rješenje o ovrsi.
8. Odredbe OPZ-a usklađuju se s odredbama  Zakona o općem upravnom postupku, Zakonom o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima a uvode se/dodaju i odgovarajuće novčane kazne za pravnu osobu, odgovornu osobu u pravnoj osobi te za fizičku osobu i  djelatnost te fizička mogućnost zabrane daljnjeg rada poreznom obvezniku koji ne izdaje račune, ne iskazuje isporuke dobara i usluga preko naplatnog uređaja ili na drugi odgovarajući način, a naplaćuje ih gotovinom ili ne vodi poslovne knjige i evidencije radi oporezivanja u skladu sa zakonskim propisima.
9. Propisuje se način vođenja poslovnih knjiga i drugih evidencija i u elektroničkom obliku, u skladu s načinom oporezivanja poreznog obveznika i prema temeljnim načelima urednog knjigovodstva.
10. U prijelaznim i završnim odredbama ZIDOPZ propisuje se da će ministar financija pravilnikom propisati:  a) u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ZIDOPZ: područja primjene i iznose troškova izdavanja obvezujućih mišljenja; obvezu podnošenja statističkih izvješća Poreznoj upravi za potrebe utvrđivanja činjenica bitnih za oporezivanje; uvjete, način i rokove za ispravak prijave na poziv poreznog tijela; b) u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ZIDOPZ: uvjete za sklapanje porezne nagodbe te rokove izvršenja obveza iz nagodbe.

 
Priredila Maja Lukeš-Petrović, dipl.iur. i dipl.politolog