Vlada Republike Hrvatske je na svojoj sjednici od 30. srpnja o.g. sukladno Zakonu o proračunu  donijela Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2016. – 2018. Godine (Smjernice) koje su objavljene na internet stranicama Vlade[1]. U nastavku dajemo osnovne naznake ovog strateškog dokumenta koji je zakonski temelj  za izradu uputa za planiranje državnog i lokalnih proračuna i financijskih planova korisnika proračuna  za naredno razdoblj , a koje mogu biti od interesa za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (JLPRS) dok Ministarstvo financija ne donese upute za izradu proračuna JLPRS za razdoblje 2016. – 2018. (zakonski rok 15.08.).
 
Svrha Smjernica je prevođenje srednjoročne fiskalne strategije definirane Programom konvergencije RH za razdoblje 2015.-2018,[2]  u nacionalnu proračunsku metodologiju te definiranje okvira za proračunske planove proračunskih i izvanproračunskih korisnika kao i trgovačkih društava u vlasništvu RH koji ulaze u statistički obuhvat opće države. Dokument se temelji na strateškim planovima za trogodišnje razdoblje proračunskih korisnika, Nacionalnom programu reformi kao i navedenom Programu konvergencije. Nužna je brza fiskalna konsolidacija kao uvjet za makroekonomsku održivost koja će se i u narednom razdoblju provesti kako na prihodnoj tako i rashodnoj strani proračuna.
 
U 2016. projiciran je realni rast bruto domaćeg proizvoda od 1,0% koji će u narednim godinama ubrzati na 1,2% i 1,5% a glavni pokretač gospodarskog rasta bit će izvoz roba i usluga, doprinos potrošnje kućanstava gospodarskom rastu blago jača  krajem 2018., državna potrošnja imat će blagi negativni rast zbog nužne fiskalne konsolidacije, značajniji doprinos investicijske potrošnje očekuje se 2017.i 2018. zbog rasta privatnih investicija potaknutim transferima iz EU fondova, a tijekom cijelog promatranog razdoblja rast potrošnje kućanstava pratit će dinamiku njihovog raspoloživog dohotka, pri čemu će u 2016. i 2018. rast raspoloživog dohotka biti i umjereno brži. Na ovakvu projekciju presudan utjecaj imale su izmjene u sustavu oporezivanja dohotka, što bi djelomično moglo biti poništeno zakonskim promjenama na lokalnoj razini.[3] Na rashodnoj strani provest će se smanjenje državne potrošnje racionalizacijom poslovanja javne uprave, blagim smanjenjem naknada zaposlenima (samo u 2016.) zadržavanje socijalne zaštite građana i sve naglašeniju usmjerenost na korištenje fondova EU; strukturne uštede predviđene su na većini kategorija rashoda, sukladno zaključcima provedene dubinske analize; očekuje se ubrzanje rasta investicija šireg javnog sektora, dok se za 2017. i 2018. predviđa njegovo usporavanje. Očekuje se da ćedoći do blagog rasta potrošačkih cijena od 0,1%, 2017 1,3%, a 2018. 1,4%; očekuje se povećanje stope promjene cijena prehrane, kao i indeksa potrošačkih cijena bez prehrane i energije u odnosu na prethodnu godinu, postepeno ubrzavanje inflacije u uvjetima oporavka domaće potražnje kao i ponovnog rasta cijena primarnih sirovina na svjetskom tržištu, ubrzanje rasta zaposlenosti prema kraju razdoblja. U skladu s odredbama Zakona o proračunu vlastiti i namjenski prihodi proračunskih korisnika sastavni su dio državnog proračuna i uplaćuju se u državni proračun, a Zakonom o izvršavanju državnog proračuna neki korisnici su od toga bili izuzeti. Za naredno razdoblje u državni proračun će se evidencijski uključiti prihodi i rashodi preostalih proračunskih korisnika ali to neće utjecati na kretanje razine manjka državnog proračuna.

Kretanje prihoda u razdoblju 2016. – 2018.
 
Ukupni prihodi državnog proračuna u 2016. projicirani su u iznosu od 107,4 mlrd.kn, u 2017. porast će za 2,2% i iznositi 109,8 mlrdi kn., dok se za 2018. predviđaju u iznosu od 113,4 mlrd.kn., uz međugodišnji rast od 3,2%. Za JLPRS najvažniji – prihodi od poreza i prireza na dohodak planirani su u državnom proračunu 2015. u iznosu od  1.859.756 mil.kn, u 2016. 1.932.088 mil.kn s rastom od 3,9%, u 2017. 1.975.517 mil.kn. tj s međugodišnjim rastom od 2,2%, u 2018. od 2.033.049 mil.kn.  s međugodišnjim rastom od 2,9%. Porezni prihodi projicirani su uz pretpostavku postupnog gospodarskog oporavka, uzimajući u obzir izmjene u poreznim zakonima iz 2015.i 2016. a nastavit će se praksa povlačenja dobiti trgovačkih društava u vlasništvu države u državni proračun.
 
Kretanje rashoda u razdoblju 2016. – 2018.
 
Ukupni rashodi državnog proračuna za 2016. projicirani su u iznosu od 117,9 mlrd.kn (za 637,8 mil.kn manje u odnosu na plan proračuna za 2015.) a radi povećanja aktivnosti financiranih iz EU sredstava planira se povećanje rashoda za 1,2 mlrd.kn, dok se radi potpunog uključivanja rashoda financiranih vlastitim i namjenskim prihodima proračunskih korisnika u državni proračun (planira se 675,1 mil.kn). Povećanje rashoda financiranih iz EU sredstava, vlastitih i namjenskih prihoda ne utječe na razinu manjka državnog proračuna.
 
 U državnom proračunu za 2016. planirano je smanjenje ukupnih rashoda kako slijedi:

  • rashodi za zaposlene u iznosu od 352,2 mil.kn,
  • materijalni rashodi u iznosu od 433,6 mil.kn,
  • subvencije u iznosu od 261,1 mil.kn,
  • naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade u iznosu od 206,0 mil.kn,
  • rashodi za nabavu nefinancijske imovine u iznosu od 796,1 mil.kn.

Istovremeno, planirano je povećanje slijedećih skupina rashoda:

  • financijski rashodi u iznosu od 209,2 mil.kn,
  • pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna u iznosu od 116,0 mil.kn,
  • ostali rashodi u iznosu od 1,1 mlrd.kn (posljedica većeg povlačenja EU sredstava).

U 2017. planira se smanjenje rashoda financiranih iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka za 1,1 milijardu kuna dok se istovremeno planira povećanje rashoda financiranih iz EU sredstava čime će se u konačnici zadržati jednaka razina ukupnih rashoda u 2017. u iznosu od 117,9 mlrd.kn. U 2018. planira se povećanje ukupnih rashoda za 1,4 mlrd.kn tj.razina od 119,3 mlrd.kn. Navedeno kretanje rashoda u 2018. određeno je značajnim povlačenjima sredstava iz EU fondova, ali ti rashodi imaju neutralni utjecaj na manjak državnog proračuna. Treba naglasiti da su pomoći za sredstva za decentralizirane funkcije JLPRS predviđene  u iznosu od 1,4 mlrd.kn, tj. na istoj razini kao i u 2015. Nastavit će se primjena mjera racionalizacije i štednje na svim stavkama, a posebno na naknadama troškova zaposlenima, rashodima za usluge, pogotovo intelektualnim uslugama kao i ostalim nespomenutim rashodima poslovanja. Dodatno smanjenje materijalnih rashoda korisnika sredstava državnog proračuna planira se temeljem Smjernica za uspostavu standardnih materijalnih troškova i radi primjene postupka objedinjene javne nabave za proračunske korisnike. Rashodi za mirovine i rashodi za socijalnu skrb u 2016. ostaju na istoj razini kao za 2015.
 
Proračunski korisnici DPRH u Smjernicama su upozoreni da su:

  1. prilikom planiranja rashoda dužni realno procijeniti i najprije planirati fiksne rashode (rashode za zaposlene, materijalne rashode, ugovorne obveze), a razliku do odobrenog limita planirati za nove projekte;
  2. dužni  rashode za nabavu nefinancijske imovine maksimalno planirati iz fondova EU te samo iznimno na teret općih prihoda državnog proračuna;
  3. da visina financijskog plana po razdjelima organizacijske klasifikacije obuhvaća:  A. visinu sredstava potrebnih za provedbu postojećih programa, odnosno aktivnosti, koje proizlaze iz trenutno važećih propisa, i  B. visinu sredstava potrebnih za uvođenje i provedbu novih ili promjenu postojećih programa, odnosno aktivnosti;
  4. nakon donošenja proračuna svi dužni  uskladiti ove rashode s propisanim obvezama i po potrebi Vladi RH predložiti izmjene odgovarajućih propisa, čime bi veličinu pojedinih prava uskladili s odobrenim limitima. 

Zaključno: Kretanja prihoda i rashoda državnog proračuna za naredno razdoblje za JLPRS su upućujuća jer se radi o državnoj razini. Upozorenja korisnicima  su korisna i za JLPRS. Tek procjena poreznih i drugih  prihoda na razini vlastite lokalne ili područne jedinice te rashoda i prioriteta omogućit će realno planiranje uz primjenu uputa za izradu proračuna i financijskih planova za razdoblje 2016. -2018. Ministarstva financija.
 
Maja Lukeš-Petrović, dipl.iur.i dipl.politolog

 


[1]. https://vlada.gov.hr/sjednice-i-odluke/241-sjednica-vlade-republike-hrvatske-17431/17431
[2] Program konvergencije prema Zakonu (ekonomski dijalog s EU) prema Zakonu određuje srednjoročni makro-fiskalni okvir za provedbu strukturnih mjera definiranih Preporukama Vijeća EU u sklopu Procedure prekomjernog proračunskog manjka iz siječnja 2014. kojim se traži smanjenje proračunskog manjka opće države te stabilizacija i smanjenje duga opće države sukladno odredbama korektivnog mehanizma Pakta o stabilnosti i rastu
[3] izmjene u sustavu oporezivanja dohotka uz ukupni procijenjeni utjecaj na raspoloživi dohodak kućanstava od 0,6% BDP-a, a što će dovesti do ubrzanja stope rasta neto plaća od preko 2 postotna boda. čemu u prilog govore i rezultati anketa o pouzdanju potrošača početkom godine.

Ministarstvo financija objavilo je podatke iz godišnjih financijskih izvještaja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2014. (u tekstu dalje JLPRS) [1] koji su izrađeni u skladu s Pravilnikom o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu[2]. Podaci su dani u tabličnim prikazima (po subjektima – općinama, gradovima, županijama i Gradu Zagrebu, te zbrojno po razinama odnosno skupinama JLPRS) i prema ekonomskoj klasifikaciji iz Računskog plana proračuna, a rashodi proračuna dani su i prema funkcijskoj klasifikaciji rashoda. Iz pojedinačnih podataka vide se prioriteti i učinci mjera tekuće ekonomske politike, a iz zbrojnih prikaza može se izraditi analiza za predlaganje promjena zakonodavnog i institucionalnog okvira sukladno strategijama razvoja zemlje i teritorijalnih jedinica, ali uz provjeru njihovih učinaka na pojedinim subjektima. Kao što smo u prethodno objavljenim prilozima Analizi osnovnih pokazatelja poslovanja JLPRS (zbrojno) i  analizi poslovanja županija prema financijskim izvještajima proračuna za 2014. najavili, u ovom prilogu dajemo komparativnu analizu osnovnih pokazatelja ostvarenja prihoda i primitaka te izvršenja rashoda i izdataka proračuna gradova u odnosu na 2013. na zbrojnoj razini  i strukturnih i nominalnih odstupanja bitnih pokazatelja. Kako Grad Zagreb ima status glavnog grada i županije i zbog njegova fiskalnog kapaciteta to njegov proračun nije predmet ove Analize.

UKUPNO PRORAČUNI GRADOVA BEZ PRORAČUNA GRADA ZAGREBA U 2014.

Ukupni prihodi i primici proračuna 127 gradova – zbrojno u 2014. ostvareni su u iznosu od 9,1 milijardi kuna i rasli su za 2,8% u odnosu na 2013., dok su ukupni rashodi i izdaci izvršeni u iznosu od  9,0 mlrd.kn tj. za 1,4 % više. Daljnja analiza izvještaja pokazuje da su ukupni prihodi (bez primitaka)  ostvareni u svoti od 8,8 mlrd. kn., s rastom od 3,2% prema 2013., dok su ukupni rashodi  izvršeni sa 8,5 mlrd.kn i veći su za 1,1%. Za razliku od globalnih pokazatelja  – ukupnih proračuna JLPRS u 2014., navedena kretanja ukupnih prihoda proračuna gradova  zbrojno  ukazuju na relativnu uravnoteženost odnosa između prihoda i potrošnje u odnosu na 2013. uz neophodnost   analize strukture izvora i vrsta prihoda i primitaka te rashoda i izdataka proračuna, zbog značajnih razlika u  fiskalnom kapacitetu gradova.

1. Analiza  kretanja  prihoda i rashoda poslovanja – Prihodi poslovanja proračuna gradova (koji u strukturi ukupnih prihoda čine 94,9%)  u 2014. ostvareni su sa 8,4 mlrd.kn s rastom od 2,8%  u odnosu na 2013., dok su prihodi od prodaje nefinancijske imovine ostvareni u iznosu od 451,1 mil.kn i imali rast od 13,0%. Treba istaknuti da su prihodi od poreza i prireza na dohodak (koji strukturno čine 44,2% ukupnih prihoda gradskih proračuna) ostvareni u iznosu od 3,9 mlrd.kn  (uz rast od 1,4 %). Kod gradova je udio navedenog najznačajnijeg poreza  u 2014. manji za 0,8 postotna poena u odnosu udio 2013. Kod ukupnih proračuna JLPRS  – zbrojno navedeni prihodi ostvareni su u iznosu od 11,5 mlrd.kn (s padom od 2,7 postotnih poena), a udio u ukupnim prihodima od  50,5%, manji  je za  1,1 postotnih poena od udjela 2013. U 2014. proračuni gradova zbrojno sudjeluju sa  33,8%  u ukupnom ostvarenju poreza na dohodak svih JLPRS. Tendencija kretanja prihoda od ovog poreza na razini gradova zbrojno promatrano nešto je bolja u odnosu na rast kod proračuna županija – zbrojno. Prihodi od pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar općeg proračuna u 2014. ostvareni sa 1,1 mlrd.kn (uz rast od 9,5%) povećani su i strukturno (za 0,7 postotnih poena u ukupnim prihodima); u tomu su za 7,4% porasli prihodi od pomoći iz proračuna (559,5 mil.kn), dok su prihodi od pomoći  izravnanja za decentralizirane funkcije (278,4 mil.kn),veći za svega 0,8%. Za razliku od županija, prihodi od pomoći od međunarodnih organizacija te institucija i tijela EU (39 mil. kn) niži su za 12 postotnih poena od 2013. U odnosu na 2013. prihodi od imovine (803,9 mil.kn) veći su za 7,7%  u čemu su 94% (757,1 mil.kn) prihodi od nefinancijske imovine (rast 8,3%). Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknada (1,9 mlrd.kn) veći su za 2,1%, ali su strukturno ( 0,4%) manji za 0,2 postotna poena. Izvršenje rashoda poslovanja proračuna gradova za 2014. u iznosu 7,2 mlrd.kn pokazuje rast (1,3%), a strukturno za 0,2 postotna poena (udio u ukupnim rashodima 83,9%). Rashodi za zaposlene kod gradova strukturno (26,2% rashoda) iznose 2,2 mlrd.kn imaju znatno niži rast (1,5%) od tih rashoda kod županijskih proračuna (udio u rashodima 16,7% a rast 8,9%), s tim da se kod gradova njihov udio povećava za 0,1 postotnih poena, a kod županija za 1,6 poena.U kontekstu navedenoga treba istaći da je kod županija broj zaposlenih u tijelima i kod korisnika proračuna povećan za 321 (kao odraz zakonodavnih promjena) te iznosi  5120, a kod gradova broj  zaposlenih u tijelima smanjen je za 266 i iznosi 6175, a kod korisnika je povećan za 28 i iznosi 14.463. Materijalni rashodi (32,4%) iznose 2,8 mlrd.kn i veći su za 1,3% u odnosu na 2013., u čemu kao i uvijek najviše iznose rashodi za usluge od 1,9 mlrd.kn s rastom od 2%, dok su ostali rashodi (15,5% ) izvršeni sa 1,3 mlrd.kn a rastu 4,1% (tekuće donacije za 0,5%, a kapitalne za 7,1%). Navedeno ukazuje na globalne  tendencije na razini države ali i na politike gradova.

2. Analiza transakcija na nefinancijskoj imovini – Prihodi od prodaje nefinancijske imovine ostvareni u iznosu od 451,1 mil.kn veći su za 13% (strukturno čine  5,1% ukupnih prihoda) u 2014. dok kod županija i proračuna JLPRS  – ukupno ti prihodi imaju pad. U tomu prihodi od prodaje proizvedene i dugotrajne imovine kod gradova iznose 246,6 mil.kn i veći su za 67%.  Rashodi za nabavu nefinancijske imovine (udio 16,1%) iznose 1,4 mlrd.kn što je bitno iznad navedenih prihoda: u tomu rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine  (udio 11,5% ukupnih rashoda) iznose 984,2 mil.kn (rast 5,5%), a rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine iznose 193,4 mil.kn (rast 4,9% ) dok su rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini (200,2 mil.kn) manji za 58,6 mil.kn (za 22,6 postotnih poena) u odnosu na 2013. Navedeno ukazuje na politiku gradova u području financiranja investicija (decentraliziranih i izvornih ulaganja), jedne od značajnih funkcija ne samo velikih gradova već gradova općenito iz izvornih i ustupljenih prihoda ali i pomoći iz državnog proračuna.

Sučeljavanje podataka iz financijskih izvještaja o ostvarenju prihoda poslovanja proračuna gradova s izvršenjem rashoda poslovanja s jedne strane te ostvarenja prihoda od prodaje nefinancijske imovine s izvršenjem rashoda za nabavu nefinancijske imovine pokazuje neusklađenost odnosa (znatan višak prihoda poslovanja ali i obračunatih, a nenaplaćenih prihoda poslovanja i manjak prihoda od nefinancijske imovine). Odnos visine iznosa ukupnih prihoda i ukupnih rashoda pokazuje značajan iznos manjka prihoda s tim da valja naglasiti i iznos nenaplaćenih, a obračunatih prihoda poslovanja koji se trebaju naplatiti.

3. Analiza transakcija na financijskoj imovini i obvezama daje značajne podatke:  Sučeljavanje ostvarenja primitaka od financijske  imovine i zaduživanja s izvršenjem izdataka za financijsku imovinu i otplate zajmova u 2014. pokazuje sljedeće  – primici proračuna gradova ostvareni su sa 296,7 mil.kn (udio 3,3%) što je za 8,4 postotna poena manje nego u 2013., dok su izdaci od 492,6 mil.kn (udio 5,5%) za 7,2% veći nego 2013. U okviru ostvarenih primitaka 2014. g. 85%  iznose primici od zaduživanja (251,9 mil.kn), koji su za 13,1 postotnih poena niži nego u 2013. U strukturi izdataka proračuna gradova preko 67% iznose izdaci zaotplatu glavnice primljenih kredita i zajmova (329,1 mil.kn) koji su za 1,9% veći nego u 2013. Financijski izvještaji proračuna gradova zbrojno za 2014. na razini primitaka od financijske imovine i obveza  ukazuju na veći iznos manjka primitaka od financijske imovine i obveza u odnosu na iznos viška.

Zaključna analiza ostvarenja ukupnih prihoda i primitaka te izvršenja ukupnih rashoda i izdataka proračuna gradova za 2014. – zbrojno za 127 gradova ukazuje da nakon sučeljavanja iznosa ostvarenih i prenesenih viškova i manjkova te iznosa viškova prihoda i primitaka raspoloživih u sljedećem razdoblju i iznosa rashoda budućih razdoblja i dalje ostaje  značajan manjak prihoda i primitaka. Međutim smatramo da to ne može poslužiti za izradu novih zakonskih prijedloga bez potanke analize višegodišnje dinamike kretanja gradskih proračuna (analize njihova  fiskalnog kapaciteta i realizacije njihova stvarnog djelokruga i to velikih gradova (tzv. 3 centra) i onih drugih velikih gradova (iznad 35 000 stanovnika) kao i ostalih gradova koji su status grada dobili na osnovi odredbi zakona. 

 Maja Lukeš-Petrović, dipl.iur.i dipl.politolog

Stupanjem na snagu Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina (NN 78/15) polovicom srpnja 2015. godine, uređuju se osnovni pojmovi iz područja procjene vrijednosti nekretnina, određuju se procjenitelji, sastav i nadležnosti procjeniteljskih povjerenstava, visokog procjeniteljskoj povjerenstva, te nadležnosti upravnih tijela županija, Grada Zagreba i velikih gradova.  Predmetnim Zakonom, prema izvješću Odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskog sabora, rješavaju se i uočene pravne praznine u dosadašnjoj primjeni Uredbe o procjeni vrijednosti nekretnina (NN 74/14) i Pravilnika o metodama procjene vrijednosti nekretnina (NN 79/14), kojima se u naš pravni sustav već uvedene procjene vrijednosti nekretnina kako je to određeno u standardima i propisima zemalja Europske unije i najbolje prakse. Naglašene su pozitivne posljedice koje će proizići iz primjene Zakona, s obzirom na njegov cilj učinkovitog upravljanja i raspolaganja nekretninama, što podrazumijeva poznavanje vrijednosti nekretnina, bilo da se radi o nekretnini kao pasivnom gospodarskom potencijalu ili se nekretninom aktivno raspolaže.

Uvažavajući činjenicu da svakodnevno u LIBUSOFT CICOM d.o.o. i Udrugu gradova stižu upiti s terena za provedbu novog Zakona, kao i potreba za stalnom edukacijom, u suradnji sa Hrvatskom zajednicom županija pripremili smo:

  • Stručni seminar – Praktična primjena novog Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina koji će se održati  u srijedu, 16. rujna 2015. godine u Hotelu Panorama Zagreb s početkom u 9:00 sati i planiranim trajanjem do 16 sati.
  • Glavni predavači na seminaru biti će kreator Zakona, Uredbe i Pravilnika, mr.sc. Željko Uhlir, zamjenik ministrice graditeljstva i prostornog uređenja, te kolege iz JLS koji se svakodnevno bave problematikom procjena i vođenjem odgovarajućih evidencija (više u priloženom LETKU).

Sadržaj stručnog seminara:

  • Opće odredbe Zakona (predmet, primjena, pojmovi, procjembeni elaborat)
  • Informacijski sustav tržišta nekretnina (eNekretnine, Zbirka kupoprodajnih cijena, plan približnih vrijednosti)
  • Procjenitelji i procjeniteljska povjerenstva (sastav, zadaće, sjednice povjerenstava)  
  • Obveza županija, Grada Zagreba i velikih gradova – organizacija stručnih i administrativno-tehničkih poslova
  • Nadležnosti upravnih tijela županije, Grada Zagreba i velikih gradova
  • Visoko procjeniteljsko povjerenstvo (sastav, zadaće i nadležnost)
  • Opći načini procjene vrijednosti nekretnina (osnovica za procjene i metode procjena)
  • Posebni načini procjena vrijednosti nekretnina (pravo građenja, pravo služnosti, služnost vodova, stanovanja ili prava plodouživanja, prekoračenje međe građenjem, površine javne namjene, procjena naknade za izvlaštenje),
  • Pribavljanje i izdavanje podataka za procjenu vrijednosti nekretnina
  • Nadzor (Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja i upravna tijela)
  • Prekršajne odredbe za pravne i fizičke osobe
  • Prijelazne i završne odredbe (rokovi za donošenje podzakonskih akata, osnivanje procjeniteljskih povjerenstava, početak rada administrativno-tehničke podrške, obveze javnih bilježnika, rok od 4 godine za korištenje već ustrojenih baza podataka).

Na stručnom seminaru, pored navedenih tema, biti će ponuđeni odgovori na niz praktičnih pitanja koja se pojavljuju kod primjene novog Zakona. 

Za bliže upoznavanje i odgovore na ključna pitanja u provedbi novog Zakona pozivamo Vas da nam se pridružite na gore spomenutom seminaru. 

Više informacija o sadržaju seminara te detaljan program rada biti će dostupni sredinom kolovoza na web stranicama naše tvrtke te Udruge gradova.


PRIJAVA: 
Popunjenu prijavnicu poslati na fax 01/65 99 513 ili ispunite ONLINE PRIJAVNICU najkasnije do 11. rujna 2015. godine. 

KOTIZACIJA: 
Kotizacija po osobi uključuje stručna predavanja, prezentacije, radni materijal, osvježenje, prigodni domjenak, te iznosi:
 

Rana prijava do 
06. rujna 2015. godine
Prijava nakon 
06. rujna 2015. godine
640,00kn + PDV = 800,00 kn po osobi 800,00kn + PDV = 1.000,00 kn po osobi
512,00kn + PDV = 640,00 kn po osobi
za korisnike LIBUSOFT CICOM-a, te
članove Udruge gradova i Hrvatske zajednice županija
640,00kn + PDV = 800,00 kn po osobi
za korisnike LIBUSOFT CICOM-a, te
članove Udruge gradova i Hrvatske zajednice županija
 

Posebna napomena: Premium LC korisnici prema Općim uvjetima poslovanja, usluga 25., imaju pravo na sudjelovanje bez kotizacije.

Kotizaciju za sudjelovanje molimo uplatite zaključno s 11. rujnom  2015. godine na račun tvrtke LIBUSOFT CICOM d.o.o. IBAN HR4123600001101337826, pod model plaćanja navesti 00  28020-OIB korisnika a potvrdu o uplati molimo pošaljite na fax broj 01/6599-513 ili na e-mail prodaja@spi.hr.

U slučaju otkazivanja prijave, molimo obavijestite nas putem e-maila prodaja@spi.hr. Za otkazivanje prijava do 11. rujna 2015. godine vraćamo već uplaćenu kotizaciju. Za odjave nakon 11. rujna izvršit ćemo povrat 50% iznosa uplaćene kotizacije.

Microsoft je s 14.07.2015. prestao podržavati operativni sustav Windows Server 2003. Zaključenjem podrške, koja je u skladu s uobičajenim životnim ciklusom softverskih proizvoda, Microsoft prestaje korisnicima i partnerima nuditi sigurnosne nadogradnje
i ažuriranja sustava.

Budući da korištenje nepodržanog operativnog može izložiti korisnike različitim opasnostima, preporučujemo što skoriju migraciju na noviju inačicu, kao što je Windows Server 2012 R2.

Što se tiče naše tvrtke, naš Odjel sistemsko-tehničke podrške stoji Vam na raspolaganju za sva moguća pitanja vezana uz prelazak na noviju inačicu Windows Servera. Ukoliko imate kakvih pitanja slobodno nas kontaktirajte na telefon 01/6599-555 ili putem e-maila na info@spi.hr.

Pripreme za LC Konferenciju Panorama 2015. su započele, pa Vas ovim putem pozivamo da nam se 17. i 18. rujna pridružite na našoj i Vašoj LC Konferenciji Panorama 2015 u hotelu Panorama Zagreb na dva dana druženja, učenja i interakcije. Ove godine za Vas smo pripremili dva velika događanja:

LC Konferencija Panorama 2015

  • održava se 17. i 18. rujna 2015. godine
  • LC Konferencija je namijenjena jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i ostalim obveznicima proračunskog računovodstva, komunalnim poduzećima, upraviteljima stambenih zgrada te malim i srednjim poduzećima.
  • Kao i svake godine do sada, planiramo okupiti ključne predavače na području proračunskog, profitnog i neprofitnog računovodstva, kako bismo Vam osigurali niz zanimljivih radionica i predavanja.
  • U sklopu LC Konferencije Panorama 2015. pripremamo 14 različitih radionica zanimljivog sadržaja koje će za Vas voditi naši LC stručnjaci sa brojnim gostima koji će kroz iskustva iz prakse imati odgovore na Vaša pitanja. Uz radionice koje su prilagođene vrsti korisnika za Vas smo ove godine pripremili i nove radionice poput:
  • Proces implementacije sljedivosti u proizvodno-trgovačkim organizacijama,
  • Poboljšanje poslovnih rezultata korištenjem modernih e-servisa

Savjetovanje pročelnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

  • održava se u četvrtak 17. rujna 2015. godine s početkom u 11:00 sati
  • Osnovna ideja i koncept Savjetovanja pročelnika JLP(R)S je da se na jednom mjestu okupe čelnici, pročelnici te voditelji odsjeka u JLP(R)S s ciljem razmjene različitih iskustava vezanih uz svakodnevne izazove u radu kroz trenutno aktualne teme u JLP(R)S.

Obzirom na veliki broj pitanja koja postavljate u tijeku naših radionica, a ponekad naši konzultanti ne stignu odgovoriti baš na sva pitanja, i ove godine smo za Vas organizirali KUTAK ZNANJA. U dva dana Konferencije, unutar Kutka znanja bit će Vam na raspolaganju naši konzultanti iz različitih područja kojima ćete moći postaviti pitanja i na njih odmah i dobiti odgovor.

Više informacija o sadržaju događanja, programu rada te načinu prijave možete pronaći na našoj web stranici www.lc-panorama.com!

Rezervirajte mjesto u Vašem kalendaru za zajedničko druženje u Panorami!

Objavljen je novi BILTEN u kojem možete naći više aktualnih informacija.

Novi bilten 07/2015 možete pogledati OVDJE.

Svojim kompetencijama postali smo respektabilan partner još jedne globalno prepoznate i uspješne tvrtke. 

U svojim rješenjima koristimo se samo najboljim rješenjima naših partnera, kako bismo našim korisnicima ponudili optimalno i cjenovno prihvatljivo rješenje koje će zadovoljiti sve njihove potrebe. 

Tako je naša tvrtka, u lipnju 2015. godine, postala Cyberoam Silver partner. Cyberoam je tvrtka koja je u vlasništvu SOPHOSA, te se bavi UTM rješenjima za sigurnost lokalnih računalnih mreža koja uključuju zaštitu od virusa, malicioznog softwarea, neželjene pošte, te mogućnost VPN konekcije korisnika kao i zaštitu na svim nivoima mrežne infrastrukture.

Cyberoam svojim širokim rasponom proizvoda pruža najvišu razinu sigurnosti svojim korisnicima, a više informacija o ovoj tvrtci možete pronaći na web stranici www.cyberoam.com/hr.

Razvoj tehnologije i određene zakonske novosti i promjene, omogućile su razmjenu dokumenata u elektroničkom obliku. Primatelj tako može biti potpuno siguran tko je dokument poslao, te da je dokument ostao nepromijenjen od svog slanja pa sve do primanja.

Među prvima tu su mogućnost iskoristile organizacije koje izdaju račune, te su se tako počeli slati računi potpisani nekom vrstom elektroničkog potpisa. Računi su se slali uglavnom e-mailom, a sam račun je bio u privitku, najčešće kao dokument u .pdf formatu potpisan elektroničkim certifikatima koje je izdavala FINA. Međutim, tako dostavljen račun primatelj je, da bi ga platio, opet trebao ili isprintati pa platiti na klasičan način ili pretipkati podatke u sučelje za plaćanje, čime su se gubile osnovne prednosti elektroničke razmjene podataka – točnost i brzina.

Pojam e-Račun označava viši stupanj te razmjene, stupanj u kojem i na strani izdavatelja i na strani primatelja postoji automatska obrada dokumenta. Izdavatelj i dalje može izdavati račun u standardnom formatu za čitanje, ali suština je u tome da ga izdaje i u formatu pogodnom za strojnu obradu. Tako izdani račun potpisuju se certifikatima i šalje primatelju ne e-mailom nego uspostavljenim informatičkim kanalima između ‘strojeva’ izdavatelja i primatelja. Pošto potencijalnih primatelja ima puno, na tržištu su se pojavili tzv. posrednici – tvrtke koje sklapaju ugovore s bankama i za njihove klijente, građane i pravne osobe, obavljaju transfer računa između izdavatelja i samog primatelja. Program koji na strani primatelja prima i obrađuje račun, može biti ili portal Internet bankarstva na kojem se primljeni e-Računi samo ‘poklikaju’ i plate, ili portal samog posrednika (neki posrednici imaju a neki nemaju svoje portale) na kojima se računi mogu platiti kreditnom karticom.

U Hrvatskoj trenutno postoji više posredničkih tvrtki i više tehničkih standarda za e-Račune što pravi probleme, posebno izdavateljima računa jer o samom primatelju ovisi koji standard treba primijeniti. Drugim riječima ako izdavatelj želi zadovoljiti sve potencijalne primatelje, teoretski mora podržati sve postojeće standarde. Taj problem ne postoji samo u našoj zemlji nego i u drugim članicama EU, a posebno je izražen u području javne nabave. Stoga EU, direktivom 2014/55/EU, pokušava uvesti reda u vidu donošenja norme o elektroničkom izdavanju računa. Dovršetkom tog posla, e-Računi bi postali obvezni u sustavu javne nabave, a spomenuta standardizacija bi sigurno utjecala i na kolanje e-Računa i u drugim oblastima.

Microsoft će za nešto manje od godinu dana, točnije, 12. travnja 2016. godine, prestati podržavati sustav za upravljanje bazama podataka Microsoft SQL Server 2005, predstavljen prije točno 10 godina. Zaključenjem podrške, koja je u skladu s uobičajenim životnim ciklusom softverskih proizvoda, Microsoft će korisnicima i partnerima prestati nuditi sigurnosne nadogradnje i ažuriranja sustava.

Budući da korištenje nepodržanog  sustava za upravljanje bazama podataka može izložiti korisnike različitim opasnostima, preporučujemo što skoriju migraciju na noviju inačicu, kao što je Microsoft SQL Server 2014. 

Što se tiče naše tvrtke, naš Odjel sistemsko-tehničke podrške stoji Vam na raspolaganju za sva moguća pitanja vezana uz prelazak na noviju inačicu Microsoft SQL Servera. Ukoliko imate ikakva pitanja slobodno nas kontaktirajte na telefon 01/6599-555 ili putem e-maila na info@spi.hr.

S obzirom na dinamičnost poslovanja većine naših korisnika kod kojih učenje i usvajanje novosti nikada ne prestaje, te na brojne zakonske izmjene u tijeku ove godine, ove jeseni i zime naši konzultanti su za Vas pripremili čitav niz radionica napredne obuke.

Radionice  će se održavati u LC edukativnom centru u Zagrebu, a u slučaju prijave većeg broja korisnika organizirat ćemo regionalne radionice na lokacijama: Rijeka, Novigrad, Split i Osijek.

Već sada možete provjeriti koje radionice smo pripremili za Vas te termine održavanja radionica, popis radionica jesen/zima 2015 možete pronaći OVDJE.

U organizaciji tvrtke TIM4PIN d.o.o. održava se dvodnevna radionica o kriterijima, mjerilima i standardima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge. Radionica se održava 15. i 16. srpnja 2015. godine u Hotelu Palace, Zagreb s početkom u 09:00 sati.

Radionica je namijenjena davateljima financijskih sredstava iz javnih izvora (odgovorne osobe i službenici u tijelima državne i lokalne uprave i samouprave i drugim javim institucijama i javnim trgovačkim društvima koji rade na dodjeli javnih sredstava udrugama). Donošenjem novog Zakona o udrugama, koji je stupio na snagu 1. listopada 2014., Pravilnika o sadržaju registra udruga kojim je unaprijeđen Registar udruga kao javna baza podataka o svim udrugama u Republici Hrvatskoj i Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge, obvezalo se udruge da svoje statute i djelovanje usklade s novim normativnim okvirom, a davatelje financijskih sredstava iz javnih izvora da, kada financiraju programe i projekte od interesa za opće dobro koje provode udruge, za upravljanje tim sredstvima osiguraju preduvjete i primjenjuju osnovne standard i postupke financiranja, ugovaranja i praćenja provedbe.

Više informacija o radionici, programu rada kao i prijavnicu za radionicu možete pronaći OVDJE.

Ministarstvo financija na svojim službenim internetskim stranicama[1] objavilo je podatke iz dostavljenih godišnjih financijskih izvještaja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2014. (u tekstu dalje JLP(R)S) izrađenih sukladno Pravilniku o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu[2] u tabličnim prikazima (po subjektima – općinama, gradovima, županijama i Gradu Zagrebu, te zbrojno po razinama odnosno skupinama JLP(R)S).

Tablični prikazi izrađeni su prema ekonomskoj klasifikaciji iz Računskog plana proračuna dok su rashodi proračuna JLP(R)S zbrojno dani prema funkcijskoj klasifikaciji rashoda. Pojedinačni podaci ukazuju na poslovanje subjekata (prioritete i učinke mjera tekuće ekonomske politike), a zbrojni prikazi pogodni su za  izradu analiza prihoda i rashoda JLP(R)S radi predlaganja promjena u zakonodavnom i institucionalnom okviru sukladno strategijama razvoja zemlje i teritorijalnih jedinica, u višegodišnjem razdoblju ali uz provjeru njihovih učinaka na pojedine subjekte.

Kao što smo najavili  u prethodno objavljenoj Analizi osnovnih pokazatelja poslovanja JLP(R)S (zbrojno) prema financijskim izvještajima proračuna za 2014., u ovom prilogu dajemo komparativnu analizu osnovnih pokazatelja ostvarenja prihoda i primitaka te izvršenja rashoda i izdataka 20 županijskih proračuna u odnosu na 2013. na zbrojnoj razini  i strukturnih i nominalnih odstupanja bitnih pokazatelja.

UKUPNO PRORAČUNI ŽUPANIJA  u 2014. – Ukupni prihodi i primici proračuna županija – zbrojno (20 JPRS) u 2014. ostvareni su u iznosu od 3,8 milijardi kuna i rasli su za 2,7% u odnosu na 2013., dok su ukupni rashodi i izdaci izvršeni u iznosu od 3,7 mlrd. kn tj. za 0,8 postotnih poena ispod  2013. Daljnja analiza izvještaja pokazuje da su ukupni prihodi (bez primitaka)  ostvareni u svoti od 3,7 mlrd. kn., s rastom od 2% prema 2013., dok su ukupni rashodi  izvršeni sa 3,6 mlrd. kn i manji su za 1,3 postotna poena. U odnosu na ukupne proračune JLP(R)S , koji  u 2014. imaju veći rast rashoda u odnosu na rast prihoda i primitka pokazatelji kod županijskih proračuna – zbrojno  ukazuju relativnu uravnoteženost odnosa između prihoda i potrošnje uz potrebu analize strukture izvora i vrsta prihoda i primitaka te rashoda i izdataka proračuna, zbog značajnih razlika u  fiskalnom kapacitetu županija.

1.Prihodi poslovanja proračuna županija (koji u strukturi ukupnih prihoda čine 99,8%)  u 2014. ostvareni su sa 3,73 mlrd. kn s rastom od 2,3% dok su prihodi od prodaje nefinancijske imovine izvršeni u iznosu od 8,02 milijuna kuna (za 12 mil. kn manje) nego 2013. Treba istaknuti da su prihodi od poreza i prireza na dohodak (koji strukturno čine 42,9% ukupnih prihoda županijskih proračuna) ostvareni u iznosu od 1,6 mlrd. kn (uz rast od 1,8 % ), za razliku od  prihoda od poreza na dohodak proračuna JLP(R)S –zbrojno, čiji udio iznosi 50,5%, tj za  1,1 postotnih poena ispod udjela 2013. a koji su ostvareni u iznosu od  11,5 mlrd. kn (s padom od 2,7 postotnih poena, tj. nominalno za 323. mil. kn manje.  Iz navedenog proizlazi  da 20 županijskih proračuna zbrojno promatrano sudjeluje sa  14%  u ukupnom ostvarenju poreza na dohodak  za 2014. svih JLP(R)S. Zasad je rast prihoda od poreza na dohodak  na razini županija približan razini učinka 2013. tj. Zakonom iz 2012. povećane raspodjele poreza na dohodak u korist županija.

Prihodi od pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar općeg proračuna u 2014. ostvareni u 2014. u iznosu od 1,5 mlrd. kn (uz rast od 8,1%) povećani su strukturno (za 2,1 postotnih poena u ukupnim prihodima), a nominalno za 115 mil. kn. U tomu su analogno povećani i prihodi od pomoći iz proračuna ostvareni sa 505,5 mil. kn,uz rast od 9,3% i to za 22,1 mil. kn.  Za razliku od toga prihodi od pomoći  izravnanja za decentralizirane funkcije ostvareni u 2014. iznosu od 890,9 mil. kn, manji su za  4,1 mil. kn. U odnosu na 2013. zabilježeno je i povećanje prihoda od imovine (za 11%)  ostvarenih u iznosu od 251,8 mil. kn, u čemu je 92% ili 232,9 mil. kn udio prihoda od nefinancijske imovine (s rastom od 13,7%). Treba istaknuti  da su i prihodi od pomoći od međunarodnih organizacija te institucija i tijela EU imali značajan rast od 527%, tako da su  sa 10,7 mil. kn u 2013. povećani na 67,3 mil. kn. Suprotno tomu prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknada ostvareni  u iznosu sa 129,2 mil. kn znatno su niži nego 2013. (za 83,7 mil. kn ili 39 postotnih poena).

Analiza izvršenja  rashoda poslovanja proračuna županija za 2014. (koji u strukturi ukupnih rashoda čine 86,6%) pokazuje da su strukturno povećani  za 1,3 postotna poena  u odnosu na udio 2013, a izvršeni su sa 3,13 mlrd. kn tj. za 60 mil. kn više.  Unutar rashoda poslovanja treba napomenuti sljedeće Rashodi za zaposlene izvršeni sa 603,3 mil. kn povećani su strukturno za 1,6 postotnih poena, a nominalno za 8,9%, tj. za 49,3 mil. kn; pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna izvršene sa 319,7 mil. kn porasle za 8,4% tj. 24,2 mil. kn gdje je  286,5 mil. kn izvršeno za pomoći unutar općeg proračuna. U kontekstu toga treba spomenuti da iz analitičkih podataka proizlazi povećanje broja zaposlenih u tijelima i kod korisnika proračuna, za koje držimo da su uvjetovani povećanim opsegom posla zbog prijenosa obavljanja određenih poslova  vezanih uz promjenu zakonske i podzakonske regulative.

U odnosu na navedeno drugi rashodi županijskih proračuna zbrojno iskazano bilježe pad – materijalni rashodi izvršeni sa 1,44 mlrd. kn manji su za 194 mil. kn u odnosu na 2013., financijski rashodi manji su za 3,8 mil. kn, subvencije su  izvršene sa 104,9 mil. kn manje za 4,1mil. kn, naknade građanima i kućanstvima iz proračuna izvršene su sa 270,3 mil. kn manje su za 9,7 mil. kn, dok su ostali rashodi izvršeni u visini od 364 mil. kn manji za 29,1 mil. kn, s tim da je najveći pad zabilježen kod kapitalnih pomoći u visini od 5 mil. kn). Povećanje je iskazano jedino kod rashoda za usluge. Navedeno ukazuje na globalne  tendencije  na razini države ali i na županijske politike.

2. Prihodi od prodaje nefinancijske imovine u 2014. nominalno i prema svom udjelu u ukupnim županijskim proračunskim prihodima (strukturno) nastavljaju tendenciju pada (kao i kod ukupno proračuni JLP(R)S), a  ostvareni su u svoti od svega 8,02 mil. kn (12. mil. kn manje nego 2013. i rashodi za nabavu nefinancijske imovine županijskih proračuna  imaju također navedenu tendenciju iako su izvršeni  bitno iznad navedenih prihoda:  u 2014 izvršeno je  484,1 mil. kn (za  54,2 mil. kn manje). Porast (15,4%) bilježe jedino (iako strukturno mali) rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine  izvršeni  sa 13,2 mil. kn kao odraz djelokruga županija u dijelu financiranja decentraliziranih funkcija – investicija , dok su rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini izvršeni u iznosu od 130,8 mil. kn manji za 17,1 mil. kn nego 2013. (za 11 postotnih poena). Iako se prihodi za financiranje decentraliziranih funkcija, jedne od vrlo značajnih funkcija županija, osiguravaju iz dodatnog udjela u porezu na dohodak i pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije visina ostvarenja prihoda od nefinancijske imovine u odnosu na izvršenje rashoda za nabavu nefinancijske imovine značajna je ne samo zbog  minimalnih financijskih standarda već i dodatnog sudjelovanja županijskih proračuna  u navedenim rashodima  za decentralizirane funkcije.

Sučeljavanje podataka iz financijskih izvještaja o ostvarenju prihoda poslovanja županijskih proračuna s izvršenjem rashoda poslovanja s jedne strane te ostvarenja prihoda od prodaje nefinancijske imovine s izvršenjem rashoda za nabavu nefinancijske imovine pokazuje neusklađenost odnosa .  Međutim odnos visine iznosa ukupnih prihoda i ukupnih rashoda (uključiv i preneseni višak ) zbrojno promatrano pokazuje da je iznos viška prihoda veći u odnosu na iznos manjka prihoda.

3. Analiza transakcija na financijskoj imovini i obvezama daje značajne podatke: Sučeljavanje ostvarenja primitaka od financijske  imovine i zaduživanja s izvršenjem izdataka za financijsku imovinu i otplate zajmova u 2014. pokazuje sličnost s globalnim kretanjem – primici županijskih proračuna ostvareni su sa 71,2 mil. kn što je za 70% više nego u 2013., dok su izdaci izvršeni sa 138,4  mil. kn ili za 13,8% više. U okviru ostvarenih primitaka 2014. g. 63%  iznose primici od zaduživanja  sa 45,8 mil. kn, koji rastu 445%. U strukturi izdataka županijskih proračuna izvršenih 2014. g. preko 45% iznosili su izdaci za  otplatu glavnice primljenih kredita i zajmova u iznosu 62,7 mil. kn koji su za 13,9 mil. kn niži nego u 2013. Financijski izvještaji proračuna županija zbrojno za 2014. na razini primitaka od financijske imovine za 2014. ukazuju na veći iznos manjka primitaka od financijske imovine i obveza u odnosu na iznos viška.

Zaključna analiza ostvarenja ukupnih prihoda i primitaka te izvršenja ukupnih rashoda i izdataka županijskih proračuna za 2014. – zbrojno ukazuje da nakon sučeljavanja iznosa ostvarenih i prenesenih viškova i manjkova te iznosa viškova prihoda i primitaka raspoloživih u sljedećem razdoblju i iznosa rashoda budućih razdoblja i dalje ostaje višak prihoda i primitaka. Ali to ne može poslužiti za izradu novih zakonskih prijedloga bez potanke analize višegodišnje dinamike kretanja županijskih proračuna. 

Maja Lukeš-Petrović, dipl.iur.i dipl.politolog

Nakon nadogradnje SPI sustava novom verzijom programa 6.00.03.03 u aplikaciji Obračun plaća i naknada dobiva se mogućnost ispisa novih jedinstvenih obrazaca obračuna plaće, naknade plaće i otpremnine:

  • Obrazac IP1 – Obračun isplaćene plaće
  • Obrazac NP1 – Obračun neisplaćene plaće/naknade plaće
  • Obrazac IO1 – Obračun isplaćene otpremnine
  • Obrazac IO2 – Obračun neisplaćene otpremnine

Za ispravno punjenje i ispisivanje novih obrazaca potrebno je prethodno podesiti parametre punjenja isplatne liste. U prilogu Vam dosnosimo kratke upute koje bi Vam trebale olakšati podešavanje parametara, upute možete preuzeti OVDJE.

Svake godine na LC Konferenciji, naši korisnici imaju veliki broj pitanja  na koje konzultanti praktično ne stignu odgovoriti kroz vremenski ograničene radionice. 

Stoga smo za Vas i ove godine pripremili KUTAK ZNANJA. U dva dana Konferencije, unutar Kutka znanja bit će Vam na raspolaganju naši konzultanti iz različitih područja kojima ćete moći postaviti pitanja i na njih odmah i dobiti odgovor kroz praktične primjere. 

Kutak znanja je zamišljen na slijedeći način, kroz cijelo vrijeme održavanja LC Konferencije, na raspolaganju će Vam biti naši konzultanti iz 5 različitih područja – Proračunsko računovodstvo, Plaće i drugi dohodak, Salda konti kupaca i dobavljača, Komunalni informacijski sustav i Uredsko poslovanje, koji će Vam uz pomoć računala i naših aplikacija moći dati odgovore na sva Vaša pitanja. Iskoristite ovu jedinstvenu priliku za druženje s našim konzultantima u za to predviđenoj, posebnoj prostoriji! 

Više informacija o LC konferenciji Panorama 2015 i Kutku znanja pronaći ćete na našoj web stranici www.lc-panorama.com te Vas pozivamo da prijavite svoje sudjelovanje na Kutku znanja putem WEB prijavnice koju ćete pronaći na web stranici najkasnije do 11. rujna 2015. godine.

Približava se rok za predaju polugodišnjih financijskih izvještaja za proračune i proračunske korisnike. Povodom toga ORP tim je pripremio radionice na temu pripreme financijskih izvještaja razine 22 za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje u svojoj nadležnosti imaju proračunske korisnike. Objasnit će se preduvjeti koji moraju biti zadovoljeni za automatsku pripremu obrazaca kroz aplikaciju: razrađenost plana proračuna po proračunskim klasifikacijama – posebno proračunskim korisnicima i izvorima financiranja, ažuriranje računa za 367. Objasniti će se način pripreme financijskih izvještaja u slučajevima kada je djelomično ili potpuno uvedena riznica, te kada nije uvedena riznica – ovisno o tome da li se prihodi proračunskih korisnika djelomično, potpuno ili ne uplaćuju u nadležni proračun. Pokazati će se načini kontrole pripremljenih obrazaca, posebno kontrolna izvješća za račune 367.

Radionice će se održati u Zagrebu, Rijeci i Splitu. Datumi održavanja radionica i detaljan program istih možete pronaći OVDJE.

Rok za predaju polugodišnjih izvještaja je 10. srpnja 2015. godine, odnosno 20. srpnja 2015. godine za izvanproračunske korisnike i konsolidirane financijske izvještaje. Financijski izvještaji se predaju instituciji ovlaštenoj za obradu podataka (FINA-i) u elektroničkom obliku:

  • Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave  – PR-RAS, OBVEZE i Bilješke
  • Proračunski korisnici državnog proračuna – PR-RAS, Bilješke
  • Proračunski korisnici proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave – PR-RAS, OBVEZE, Bilješke
  • Izvanproračunski korisnici državnog proračuna – PR-RAS, Obveze i Bilješke
  • Izvanproračunski korisnici proračuna i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave – PR-RAS, OBVEZE, Bilješke

Naša tvrtka u suradnji s Udrugom gradova organizira cjelodnevno 6. Savjetovanje pročelnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, u kojem kroz niz predavanja želimo skrenuti pozornost čelnih ljudi lokalne i područne (regionalne) samouprave na nove zakonske obaveze, dobre prakse i trendove iz svijeta upravljanja, a sve u cilju kvalitetnog i učinkovitog izvršenja poslova povjerenih lokalnoj samoupravi.

Kao i svake godine, na Savjetovanju će se obrađivati trenutno aktualne teme sa kojima se susreću čelnici, pročelnici te voditelji odsjeka u jedinicama lokalne i regionalne samouprave u svakodnevnom radu.

6. Savjetovanje pročelnika JLP(R)S održava se 17. rujna 2015. godine s početkom u 11:00 sati u Hotelu Panorama Zagreb (Trg Krešimira Ćosića 9, Zagreb). 

Online prijavnicu, kao i sve dodatne informacije o Savjetovanju te sadržaju predavanja možete pronaći na našoj web stranici www.lc-panorama.com.

Zadovoljstvo nam je pozvati Vas na Vašu i našu, petnaestu po redu, LC Konferenciju Panorama koja će se i ove godine održati u hotelu Panorama u Zagrebu 17. i 18. rujna 2015. godine.

Osnovna ideja i koncept LC Konferencije Panorama 2015 je da se na jednom mjestu okupe korisnici proračuna, jedinice lokalne samouprave, komunalna društva, upravitelji stambenim zgradama, tvrtke iz profitnog sektora s ciljem razmjene različitih iskustava vezanih uz svakodnevne izazove u radu. 

Kao i svake godine do sada, planiramo okupiti ključne predavače na području proračunskog, profitnog i neprofitnog računovodstva, kako bismo Vam osigurali niz zanimljivih radionica i predavanja.

Iskoristite ovu Konferenciju kao odlično iskustvo učenja kako bi iz prve ruke saznali puno novosti koje Vas očekuju u SPI paketu naših proizvoda i usluga, ali i kako biste proveli ugodno vrijeme u druženju sa našim timom stručnjaka. 

Ne zaboravite rezervirati mjesto u Vašem kalendaru za zajedničko druženje 17. i 18. rujna u Panorami!

Kao svake godine Ministarstvo financija objavilo je podatke iz dostavljenih godišnjih financijskih izvještaja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2014. (u tekstu dalje JLP(R)S) [1] izrađenih sukladno Pravilniku o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu[2] u tabličnim prikazima i to pojedinačno po subjektima (općinama, gradovima, županijama i Gradu Zagrebu) te zbrojno po razinama odnosno skupinama jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave (ukupno proračuni županija, gradova i općina, ukupno proračuni županija, ukupno proračuni gradova i općina, ukupno proračuni gradova, ukupno proračuni općina) a kako bi se dobile informacije o financijskom položaju i poslovanju općina, gradova, županija i Grada Zagreba.

Tablični prikazi izrađeni su prema ekonomskoj klasifikaciji iz Računskog plana proračuna ovisno o vrsti prihoda i primitaka (od prve do četvrte razine) a uz to su prezentirani i obvezni analitički i obvezni dodatni podaci koji su iskazani na petoj razini Računskog plana. Uz komparativne podatke po ekonomskoj klasifikaciji dani su i rashodi proračuna prema funkcijskoj klasifikaciji rashoda koji su raščlanjeni do četvrte razine nomenklature Računskog plana proračuna. Navedeni podaci bitni su za sagledavanje učinkovitosti poslovanja subjekata na lokalnoj i regionalnoj razini i prioriteta pojedinih razina ali i efekta mjera tekuće ekonomske politike i stanja na razini države, te za izradu analiza i praćenja prihoda i rashoda JLP(R)S radi predlaganja promjena u zakonodavnom i institucionalnom okviru sukladno strategijama razvoja zemlje i teritorijalnih jedinica.

U nastavku dajemo komparativnu analizu osnovnih pokazatelja ostvarenja prihoda i primitaka te izvršenja rashoda i izdataka proračuna u 2014. u odnosu na 2013. na zbrojnoj razini proračuna županija, gradova i općina i značajnijih odstupanja kod određenih vrsta prihoda i rashoda odnosno primitaka i izdataka. U narednim prilozima analizirat ćemo tendencije kretanja osnovnih parametara proračuna iz financijskih izvještaja za 2014. po razinama odnosno skupinama JLP(R)S.

UKUPNO PRORAČUNI  ŽUPANIJA, GRADOVA I OPĆINA U 2014. – Ukupni prihodi i primici proračuna županija, gradova i općina (576 JLP(R)S) u 2014. ostvareni su u iznosu od 24,5 milijardi kuna i rasli su za 3,6% u odnosu na 2013., dok su ukupni rashodi i izdaci iznosili 24,3 mlrd. kn i veći su za 5,3%.

Daljnja analiza izvještaja međutim pokazuje da su ukupni prihodi (bez primitaka) ostvareni u svoti od 22,8 mlrd. kn, tj. nešto ispod razine u 2013. (za 0,7 postotnih poena), dok su ukupni rashodi  izvršeni u iznosu od  23,3 mlrd. kn tj. veći za  4,9%. Navedeni pokazatelji  ukazuju na neuravnoteženost odnosa između proračunskih prihoda i potrošnje te neophodnost dublje analize strukture izvora i vrsta prihoda i primitaka te rashoda i izdataka proračuna, napose jer se radi o zbrojnim proračunima raznih razina, lokalnih i područnih jedinica,  s neujednačenim fiskalnim kapacitetima.

Prihodi poslovanja proračuna JLP(R)S (koji u strukturi ukupnih prihoda JLP(R)S čine 96,9%)  u 2014. ostvareni su sa 22,1 mlrd. kn što je nešto ispod razine 2013. (za 0,3 postotna poena) kao i prihodi od prodaje nefinancijske imovine koji su ostvareni sa 683,3 milijuna kuna (za 2,3 postotna poena ).

Kako u prihodima poslovanja ( 22,1 mlrd. kn), dominantan udio imaju prihodi od poreza i prireza na dohodak (52,1%) treba naglasiti da su i oni ostvareni ispod razine 2013. (za 323 mil. kn odnosno 2,7 postotna poena). Iz navedenog proizlazi  da se (zbrojno promatrano – na razini svih JLP(R)S)  unatoč Zakonom povećanoj raspodjeli poreza na dohodak u korist JLP(R)S iz 2012. i boljim učincima u 2013. u 2014. prihodi nisu povećali  zbog mase plaća iz koje se prihodi i izdvajaju.

Suprotno tomu prihodi od pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar općeg proračuna u 2014. ostvareni u iznosu od 3,4 mlrd. kn (15,3% prihoda poslovanja) rastu za 10% više u odnosu na 2013. Navedeni prihodi povećani su za 487 mil. kn a rezultat su tekućih mjera pomoći lokalnim proračunima za razvoj pojedinih sektora i saniranje posljedica šteta uzrokovanih poplavom.  Daljnja raščlamba prihoda od pomoći u 2014. pokazuje da je najveći nominalni iznos od 1,7 mlrd. kn (rast od 11,3%)  ostvaren  kod pomoći iz proračuna koje su povećane za 130 mil. kn.  U odnosu na 2013. zabilježeno je povećanje prihoda od imovine  ostvarenih u iznosu od 1,9 mlrd. kn ( rast od 8,6%), u čemu 95% ili 1,8 mlrd. kn imaju prihodi od nefinancijske imovine (rast od 8,7%). Pomoći od međunarodnih organizacija te institucija i tijela EU imale su značajan rast od  74,3%, tako da su sa 72 mil. kn u 2013. povećane na 125,5 mil. kn. Treba naglasiti da su u okviru prihoda od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknada ostvarenih u iznosu od 3,7 mlrd. kn (0,7 postotnih poena ispod razine 2013.  komunalni doprinosi i naknade porasli za 3% te su ostvareni sa 2,9 mlrd. kn, s tim da su u tome komunalni doprinosi ostvareni u svoti od 813 mil. kn (povećani za 394 mil. kn), a komunalne naknade ostvarene sa 2,1 mlrd. kn (povećane za 734 ,mil. kn) u odnosu na 2013.

Analiza rashoda poslovanja proračuna JLP(R)S za 2014. (koji u strukturi ukupnih rashoda čine 81%) pokazuje da su izvršeni u iznosu od 18,8 mlrd. kn s rastom od  0,6%  u odnosu na 2013. Unutar rashoda poslovanja treba napomenuti da su rashodi za zaposlene porasli za 2,1%, materijalni rashodi za 2,5%, financijski rashodi za 22,8%, pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna za 3,5%, naknade građanima i kućanstvima iz proračuna za 1,8%, dok su subvencije manje za 12 postotnih poena nego 2013. Ostali rashodi zabilježili su pad od  4,5 postotnih poena ,ali su unutar toga kapitalne donacije građanima i kućanstvima  veće za 30,6%  dok su ugovorene kazne i ostale naknade štete koje iznose 12,1 mil. kn za  272,3 % veće nego u 2013.

Prihodi od prodaje nefinancijske imovine u 2014. ostvareni u svoti od 683 mil. kn tj. za 100 mil. kn niži se u nego 2013.(za 12,3 postotna poena).

Za razliku od prihoda rashodi za nabavu nefinancijske imovine2014. izvršeni su u iznosu od 4,4 mlrd. kn i porasli  za 28% u odnosu na 2013. U okviru rashoda za nabavu nefinancijske imovine treba napose istaći da su rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine  u 2014. izvršeni  sa 3,6 mlrd. kn što je za 1,04 mlrd. više nego 2013. (rast 40%), dok su rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini  s izvršenjem od 453,6 mil. kn za 93. mil. kn manji od 2013. (pad za 18,5 postotnih poena).

Sučeljavanje podataka iz financijskih izvještaja o ostvarenju prihoda poslovanja proračuna JLP(R)S s izvršenjem rashoda poslovanja s jedne strane te ostvarenja prihoda od prodaje nefinancijske imovine s izvršenjem rashoda za nabavu nefinancijske imovine pokazuje neusklađenost odnosa. Odnos visine iznosa ukupnih prihoda i ukupnih rashoda pokazuje značajan iznos manjka prihoda unatoč većem iznosu ostvarenog i prenesenog viška prihoda s tim da valja naglasiti da je iskazan  značajan iznos nenaplaćeni , a obračunatih prihoda poslovanja koji se trebaju naplatiti (4,6 mlrd. kn).

Analiza transakcija na financijskoj imovini i obvezama daje značajne podatke: Sučeljavanje ostvarenja primitaka od financijske  imovine i zaduživanja s izvršenjem izdataka za financijsku imovinu i otplate zajmova u 2014. godini pokazuje da su primici ostvareni u visini od 1,74 milijarde kuna što je za 136,8% više nego u 2013., dok su izdaci izvršeni u visini od 1,00 mlrd. kn ili za 15,1% više. U okviru ostvarenih primitaka 2014. g. 93%  iznose primici od zaduživanja  sa 1,6 mlrd. kn  koji rastu 167%,  dok primljeni krediti od tuzemnih kreditnih institucija izvan javnog sektora sa 1,4 mlrd. kn  rastu za 250%  prema 2013.  U okviru izdataka 2014. g. najveći udio (71%) imali su izdaci za otplatu glavnice primljenih kredita i zajmova s rastom od 11%, dok su izdaci za dionice i udjele u glavnici (115,6 mil. kn.) imali rast od 84%.

Financijski izvještaji zbrojno JLP(R)S za 2014. na razini primitaka (uključivši i preneseni višak i manjak od financijske imovine) za 2014. ukazuju na veći iznos viška primitaka od financijske imovine i obveza u odnosu na iznos manjka primitaka od financijske imovine i obveza.

Zaključna analiza ostvarenja ukupnih prihoda i primitaka te izvršenja ukupnih rashoda i izdataka proračuna JLP(R)S za 2014. – zbrojno iz financijskih izvještaja JLP(R)S ukazuje da nakon sučeljavanja iznosa ostvarenih i prenesenih viškova i manjkova te viškova prihoda i primitaka raspoloživih u sljedećem razdoblju i iznosa rashoda budućih razdoblja i dalje ostaje manjak (570 mil. kn), s tim da strukturno promatrano primici od zaduživanja utječu na konačni rezultat.

U stvari ovo „ prebijanje„ se ne bi moglo koristiti za donošenje meritornih zaključaka u funkciji izrade mjera bez potanke analize pojedinih razina i skupina jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave i analize višegodišnje dinamike proračuna. 

Pripremila:  MajaLukeš-Petrović, dipl.iur.i dipl.politolog

Objavljen je novi BILTEN u kojem možete naći više aktualnih informacija.

Novi bilten 06/2015 možete pogledati OVDJE.

Sukladno novom Pravilniku o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine koji je na snazi od 28. ožujka 2015. godine pripremili smo nove jedinstvene obrasce obračuna isplaćene i neisplaćene plaće (IP1, NP1), te isplaćene i neisplaćene otpremnine (IO1 i IO2).
 
Obrasci su u primjeni od 01. srpnja 2015. godine i ugrađeni su u novu verziju LC aplikacija koja će u slijedećih desetak dana biti nadograđena kod svih naših korisnika. Također, naši korisnici koji imaju isplate plaće iz Centralnog obračuna plaća,  novom verzijom LC aplikacija, dobiti će mogućnost prijepisa obračuna u LC sustav preko datoteke pripremljene u COP-u.
 
Kako bismo Vam objasnili izmjene Pravilnika o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine iz NN 32/15, naši konzultanti su za Vas organizirali i radionicu napredne obuke pod nazivom – Novi jedinstveni obrasci obračuna plaće koja se održava 19. lipnja 2015. godine u Hotelu Panorama Zagreb.

Za sve naše korisnike koji nisu u mogućnosti sudjelovati na radionici napredne obuke pripremili smo upute za rad kako bismo Vam olakšali svakodnevni rad. Za sve dodatne informacije o uputama za rad slobodno nas kontaktirajte na telefon 01/6599-555 ili e-mail info@spi.hr.