U Saboru je prihvaćen hitni postupak za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sportu koje bi trebale dovesti do transparentnog financiranja djelatnosti utvrđivanjem okvira za reguliranje jedinstvenog planiranja, izvršavanja i izvještavanja o izvršenju programa javnih potreba u sportu, primjenom odgovornog financijskog upravljanja i poštivanjem prioriteta kojim bi se onemogućilo financiranje dijelova programa koji nisu utvrđena javna potreba u sportu iz javnih prihoda te osiguralo potpuno, jasno i istinito praćenje utroška dostavljenih financijskih sredstava u realizaciji javnih potreba u sportu. U skladu s navedenim to bi trebalo rezultirati  većim ulaganjem privatnog kapitala u šport uz istovremeno smanjenje izdvajanja iz proračuna JLPRS.
 
U djelatnostima koje se financiraju iz javnih prihoda posebnim je zakonima propisano njihovo financiranje koje treba biti usklađeno sa Zakonom o proračunu i Zakonom o fiskalnoj odgovornosti gdje se zahtijeva transparentno poslovanje i odgovornost subjekata koji njima upravljaju. Područje sporta regulirano je Zakonom o sportu[1] (u daljnjem tekstu ZOS), gdje se za financiranje javnih potreba u športu izdvajaju značajni javni prihodi iz  državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (u daljnjem tekstu JLPRS) ali se određeni rashodi financiraju i iz privatnih sredstva. Naime već 2006. ZOS –om je uveden novi statusni oblik za obavljanje sportske djelatnosti profesionalni sportski klub u sportskom natjecanju – športsko dioničko društvo (u daljnjem tekstu:šdd) i temelj nove vlasničke strukture.
 
Važećim ZOS-om nisu propisani financijski planovi krovnih udruga, načela, metodologija planiranja, način financiranja programa iz vlastitih prihoda, uvjeti za mjerila i kriteriji za financiranja programa kao ni provjera učinkovitost i namjena pojedinih dijelova programa, niti njihov karakter kao javne potrebe.
 
Iako je važećim ZOS-om propisana obveza izvještavanja o izvršenju programa i utrošku financijskih sredstava za proteklu proračunsku godinu u rokovima iz Zakona o proračunu, a Zakonom o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija[2] regulirana su pitanja transparentnog uvida u trošenje sredstava iz javnih izvora, okvir financijskog poslovanja i elementi računovodstvenog sustava, ovim izmjenama i dopunama Zakona trebalo bi omogućiti operativno poslovanje „krovnih udruga“, napose zbog izmjena Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2014.[3] kojim je propisano da nadležni ministar donosi odluku kojom utvrđuje godišnji planirani iznos i način financiranja posebno za svaku „krovnu udrugu sporta u Republici Hrvatskoj“.
 
Prijedlogom zakona propisuje se:

• osobama kažnjenim za prekršaj zaštitnom mjerom iz Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima zabrana sudjelovanja u sportskim natjecanjima, organiziranja i vođenja sportskih natjecanja, obavljanja stručnih poslova u sportu, sudjelovanja u radu skupštine ili tijela upravljanja sportskim udrugama ili trgovačkim društvima, i zastupanja navedenih pravnih osobe;
•  ujednačavanje organizacijske strukture svih razina sportskih saveza tj. novo ustrojstvo skupština županijskih sportskih saveza, odnosno sportskog saveza Grada Zagreba i nacionalnih sportskih saveza, kao najvišeg tijela u tim savezima;
• obvezna dostava prijedloga programa javnih potreba i financijskih planova koji se odnose na izvršenje programa javnih potreba Hrvatskog olimpijskog odbora, Hrvatskog paraolimpijskog odbora, Hrvatskog sportskog saveza gluhih i Hrvatskog akademskog sportskog saveza na suglasnost ministarstvu u rokovima utvrđenim pravilnikom ministra nadležnog za šport (koji propisuje metodologiju i rokove za izradu i dostavu Programa javnih potreba, način izvršavanja tih Programa,  način i rokove izvještavanja o provedbi Programa te metodologiju izrade financijskog plana);
• ovlast nadležnoga ministra za šport da odlukom utvrđuje planirani godišnji iznos financiranja programa za zadovoljavanje javnih potreba u sportu i financijske planove koji se odnose na izvršenje programa javnih potreba za prethodno navedene odbore i saveze u sportu koji nakon donošenja odluke s ministrom sklapaju ugovore gdje se definiraju njihova međusobna prava i obveze. Odluku o godišnjem iznosu financiranja programa donosi ministar nakon donošenja Državnog proračuna;
• ovlast ministra nadležnog za sport da uz prethodno mišljenje Ministarstva financija donese prethodno navedeni pravilnik kojim će se detaljnije propisati metodologija,rokovi način izvršavanja i izvještavanja  te metodologija izrade financijskoga plana;
• mogućnost da JLPRS općim aktom detaljnije propišu metodologiju i rokove za izradu i dostavu Programa javnih potreba, način izvršavanja Programa javnih potreba, način i rokove izvještavanja o provedbi Programa javnih potreba te metodologiju izrade financijskog plana;
• obvezu pravnih osoba u sustavu sporta da javno objavljuju godišnje financijske izvještaje u skladu s odredbama ovoga Zakona te posebnih propisa kojima je uređeno područje financijskog poslovanja i računovodstva, u roku od 15 dana od predaje financijskog izvještaja Ministarstvu financija, ako im godišnji proračun iznosi najmanje 10 milijuna kuna u poslovnoj godini za koju se godišnji financijski izvještaji sastavljaju. Treba naglasiti da se odredbe ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju na sve oblike udruživanja određene Zakonom.
• u prijelaznim i završnim odredbama zakona propisuje se rok od 6 mjeseci sportskim savezima za usklađivanje s odredbama članaka 2. i 3. ovoga Zakona i uskrata financiranja iz javnih sredstava u slučaju da se savezi ne usklade sa zakonskim odredbama o sastavu skupštine;
•  propisuje se obveza ministru nadležnom za sport da prethodno navedeni pravilnik zakona donese u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

Zaključne napomene
 
Budući da je sport djelatnost gdje se iz javnih prihoda Državnog proračuna i iz proračuna 576 JLPRS izdvajaju sredstva za javne potrebe, ali i znatna sredstva iz privatnih izvora, potrebno je na jedinstven način urediti i definirati ne samo izvore prihoda i javne potrebe već i cjelokupne složene financijske odnose između subjekata i oblika koji podliježu proračunskom, neprofitnom i poduzetničkom računovodstvu i kontrolama sustava. Sve navedeno trebalo bi se realizirati jedinstvenom metodologijom planiranja, izvršavanja i izvještavanja za javne potreba u športu i onih koji to nisu, a sve kako bi se spriječile negativnosti zloupotrebe i izbjegavanje kontrole tijeka sredstava u svim oblicima interesnog organiziranja i vlasničkih odnosa primjenom fiskalne odgovornosti ne samo čelnika JLPRS i već i predsjednike uprave pravnih osoba u sustavu športa kako na razini države tako i lokalne i područne (regionalne) samouprave.
 
U prilog navedenog pokazuju podaci o izdvajanjima za sport iz godišnjih izvještaja o izvršenju proračuna za 2013. Iz Godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna za 2013. izdvajamo samo neke financijske pokazatelje iz kojih proizlazi da je za djelatnost navedenih pet krovnih udruga u športu izdvojeno 127,6 milijuna kn , za sufinanciranje kapitalnih projekata u športu na lokalnoj razini 21,3 milijuna kn., a za zakupnine triju  gradskih sportskih dvorana 31,4 mil.kn. Iz izvršenja lokalnih proračuna za 2013. izdvojeno je za rashode za službe u športu i rekreaciji preko 1 milijarde kn., s tim da u okviru funkcijske klasifikacije nisu iskazani rashodi za kapitalne projekte u navedenoj djelatnosti.
 
Priredila Maja Lukeš-Petrović,dipl.iur. i dipl. politolog

Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o sastavljanju i predaji izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila (u tekstu dalje Uredba) objavljena je u Narodnim novinama br.19. od 20.02.2015. i sadrži odredbe kojima se dosadašnja Uredba[1] usklađuje s odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalnoj odgovornosti[2] koji je objavljen prije godinu dana. U nastavku dajemo prikaz osnovnih rješenja koja se mijenjaju odnosno dopunjuju u Uredbi.

Bit izmjena i dopuna Uredbe odnosi se na omogućavanje provedbe zakonskih odredbi na nove obveznike citiranoga Zakona – na trgovačka društva u vlasništvu države, odnosno jedne ili više općina, gradova i županija [3] te na druge pravne osobe kojima je osnivač Republika Hrvatska, odnosno jedna ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (u tekstu dalje JLPRS).
Citiranim Zakonom međutim nije propisan akt u kojem su utvrđeni novi obveznici podnošenja Izjave o fiskalnoj odgovornosti kao što je to propisano za proračunske i izvanproračunske korisnike države odnosno JLPRS sukladno Zakonu o proračunu, već je to regulirano ovom Uredbom.

Ovom Uredbom propisano je da se radi o pravnim osobama koje su utvrđene u Registru trgovačkih društava i drugih pravnih osoba obveznika davanja Izjave o fiskalnoj odgovornosti koji objavljuje Ministarstvo financija (u tekstu dalje Registar). Registar još uvijek nije objavljen, pa se za sada referentnim podrazumijeva Baza trgovačkih društava u vlasništvu JLPRS objavljena na internetskim stranicama Ministarstva financija[4].
Kao i kod proračunskih i izvanproračunskih korisnika države i JLPRS čelnici novih obveznika podnose jednu od propisanih izjava o fiskalnoj odgovornosti (a ili b – ovisno o ocjeni situacije u subjektu kojim upravljaju) te sastavljaju/popunjavaju Upitnik o fiskalnoj odgovornosti za 2014. i dostavljaju ostale priloge/dokumente popisane Uredbom.
 
Za sva trgovačka društva neovisno o vlasniku Uredbom je definiran jedinstveni rok predaje Izjave i priloga i to 31.03. tekuće godine za prethodnu godinu. Predsjednik uprave trgovačkog društva u vlasništvu Republike Hrvatske i čelnik druge pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu dostavlja nadležnom ministarstvu, a predsjednik uprave trgovačkog društva u vlasništvu jedne JLPRS i čelnik druge pravne osobe kojoj je osnivač jedna JLPRS dostavlja je načelniku općine, gradonačelniku, odnosno županu nadležne JLPRS.
 
Zakonom o fiskalnoj odgovornosti bilo je propisano da čelnik trgovačkog društva u vlasništvu jedne ili više JLPRS, odnosno čelnik druge pravne osobe kojoj je osnivač jedna ili više JLPRS dostavlja Izjavu, radi provjere njezina sadržaja, JLPRS koja ima većinsko vlasništvo, a ako u vlasništvu s jednakim omjerom sudjeluju dvije ili više JLPRS, Izjava se radi provjere njezina sadržaja dostavlja svim tim JLPRS.
 
Uredbom se propisuje – da se ako je trgovačko društvo u vlasništvu više JLPRS dokumentacija dostavlja JLPRS koja ima najveći udio u vlasništvu trgovačkog društva, a svim ostalim JLPRS koje imaju udjele u vlasništvu dostavlja se na znanje preslika dostavljene dokumentacije.
 
Ako se radi o JLPRS koje imaju jednake udjele u vlasništvu trgovačkog društva koje su zajednički osnovale, a od kojih niti jedna nema najveći udio u vlasništvu i JLPRS koje su osnivači druge pravne osobe moraju se međusobno dogovoriti kojoj od JLPRS predsjednik uprave trgovačkog društva odnosno čelnik druge pravne osobe kojoj su osnivači sukladno članku 6. ove Uredbe dostavlja Izjavu o fiskalnoj odgovornosti i prateću dokumentaciju. O dogovoru JLPRS su dužne u roku od 30 dana pisanim putem izvijestiti Ministarstvo financija.
 
Iako je u Uredbi navedeno da se JLPRS moraju dogovoriti i u roku od 30 dana o tome pismeno izvijestiti Ministarstvo financija , u njenom obrazloženju je navedeno je „da ako se ne dogovore, sve JLPRS imaju obvezu kontrolirati dostavljene izjave o fiskalnoj odgovornosti.“

Treba naglasiti da su JLPRS koje temeljem najvećeg udjela u vlasništvu odnosno navedenog dogovora provjeravaju Izjave i Upitnike (a narednih godina i Izvješće o otklonjenim slabostima i nepravilnostima utvrđenima prethodne godine) koje im dostavljaju trgovačka društva u vlasništvu više JLPRS i druge pravne osobe kojima su osnivači više JLPRS obvezne o provedenim provjerama obavještavati druge JLPRS koje imaju udjele u vlasništvu, odnosno koje su osnivači.

Uredbom je propisan i rok čuvanja Izjave o fiskalnoj odgovornosti i priloga kao i sve dokumentacije koja je bila podloga za davanje lzjave o fiskalnoj odgovornosti. Naime obveznik ima obvezu čuvanja navedenih dokumenata jedanaest godina od završetka godine u kojoj se Izjava daje.
 
Uredbom se mijenjaju i obrasci:

Prilog 1.a Izjava o fiskalnoj odgovornosti, koju obveznik daje ako nisu uočene slabosti i nepravilnosti i Prilog l.b – Izjava o fiskalnoj odgovornosti, koju obveznik daje ako su uočene slabosti i nepravilnosti.
 
Mijenjaju se i uvode novi Upitnici o fiskalnoj odgovornosti – 2a i 2b., Upitnik 2a – za obveznike utvrđene u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika (sastavljaju ih ministarstva i druga tijela državne uprave na razini razdjela organizacijske klasifikacije i JLPRS te ostali proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna i proračunski i izvanproračunski korisnici JLPRS). Obrazac 2b.- za obveznike utvrđene u Registru trgovačkih društava i drugih pravnih osoba obveznika davanja Izjave o fiskalnoj odgovornosti.
 

Priredila Maja Lukeš-Petrović, dipl.iur.i dipl.polit.