Vlada Republike Hrvatske je na svojoj sjednici od 30. srpnja o.g. sukladno Zakonu o proračunu donijela Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2016. – 2018. Godine (Smjernice) koje su objavljene na internet stranicama Vlade[1]. U nastavku dajemo osnovne naznake ovog strateškog dokumenta koji je zakonski temelj za izradu uputa za planiranje državnog i lokalnih proračuna i financijskih planova korisnika proračuna za naredno razdoblj , a koje mogu biti od interesa za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (JLPRS) dok Ministarstvo financija ne donese upute za izradu proračuna JLPRS za razdoblje 2016. – 2018. (zakonski rok 15.08.).
Svrha Smjernica je prevođenje srednjoročne fiskalne strategije definirane Programom konvergencije RH za razdoblje 2015.-2018,[2] u nacionalnu proračunsku metodologiju te definiranje okvira za proračunske planove proračunskih i izvanproračunskih korisnika kao i trgovačkih društava u vlasništvu RH koji ulaze u statistički obuhvat opće države. Dokument se temelji na strateškim planovima za trogodišnje razdoblje proračunskih korisnika, Nacionalnom programu reformi kao i navedenom Programu konvergencije. Nužna je brza fiskalna konsolidacija kao uvjet za makroekonomsku održivost koja će se i u narednom razdoblju provesti kako na prihodnoj tako i rashodnoj strani proračuna.
U 2016. projiciran je realni rast bruto domaćeg proizvoda od 1,0% koji će u narednim godinama ubrzati na 1,2% i 1,5% a glavni pokretač gospodarskog rasta bit će izvoz roba i usluga, doprinos potrošnje kućanstava gospodarskom rastu blago jača krajem 2018., državna potrošnja imat će blagi negativni rast zbog nužne fiskalne konsolidacije, značajniji doprinos investicijske potrošnje očekuje se 2017.i 2018. zbog rasta privatnih investicija potaknutim transferima iz EU fondova, a tijekom cijelog promatranog razdoblja rast potrošnje kućanstava pratit će dinamiku njihovog raspoloživog dohotka, pri čemu će u 2016. i 2018. rast raspoloživog dohotka biti i umjereno brži. Na ovakvu projekciju presudan utjecaj imale su izmjene u sustavu oporezivanja dohotka, što bi djelomično moglo biti poništeno zakonskim promjenama na lokalnoj razini.[3] Na rashodnoj strani provest će se smanjenje državne potrošnje racionalizacijom poslovanja javne uprave, blagim smanjenjem naknada zaposlenima (samo u 2016.) zadržavanje socijalne zaštite građana i sve naglašeniju usmjerenost na korištenje fondova EU; strukturne uštede predviđene su na većini kategorija rashoda, sukladno zaključcima provedene dubinske analize; očekuje se ubrzanje rasta investicija šireg javnog sektora, dok se za 2017. i 2018. predviđa njegovo usporavanje. Očekuje se da ćedoći do blagog rasta potrošačkih cijena od 0,1%, 2017 1,3%, a 2018. 1,4%; očekuje se povećanje stope promjene cijena prehrane, kao i indeksa potrošačkih cijena bez prehrane i energije u odnosu na prethodnu godinu, postepeno ubrzavanje inflacije u uvjetima oporavka domaće potražnje kao i ponovnog rasta cijena primarnih sirovina na svjetskom tržištu, ubrzanje rasta zaposlenosti prema kraju razdoblja. U skladu s odredbama Zakona o proračunu vlastiti i namjenski prihodi proračunskih korisnika sastavni su dio državnog proračuna i uplaćuju se u državni proračun, a Zakonom o izvršavanju državnog proračuna neki korisnici su od toga bili izuzeti. Za naredno razdoblje u državni proračun će se evidencijski uključiti prihodi i rashodi preostalih proračunskih korisnika ali to neće utjecati na kretanje razine manjka državnog proračuna.
Kretanje prihoda u razdoblju 2016. – 2018.
Ukupni prihodi državnog proračuna u 2016. projicirani su u iznosu od 107,4 mlrd.kn, u 2017. porast će za 2,2% i iznositi 109,8 mlrdi kn., dok se za 2018. predviđaju u iznosu od 113,4 mlrd.kn., uz međugodišnji rast od 3,2%. Za JLPRS najvažniji – prihodi od poreza i prireza na dohodak planirani su u državnom proračunu 2015. u iznosu od 1.859.756 mil.kn, u 2016. 1.932.088 mil.kn s rastom od 3,9%, u 2017. 1.975.517 mil.kn. tj s međugodišnjim rastom od 2,2%, u 2018. od 2.033.049 mil.kn. s međugodišnjim rastom od 2,9%. Porezni prihodi projicirani su uz pretpostavku postupnog gospodarskog oporavka, uzimajući u obzir izmjene u poreznim zakonima iz 2015.i 2016. a nastavit će se praksa povlačenja dobiti trgovačkih društava u vlasništvu države u državni proračun.
Kretanje rashoda u razdoblju 2016. – 2018.
Ukupni rashodi državnog proračuna za 2016. projicirani su u iznosu od 117,9 mlrd.kn (za 637,8 mil.kn manje u odnosu na plan proračuna za 2015.) a radi povećanja aktivnosti financiranih iz EU sredstava planira se povećanje rashoda za 1,2 mlrd.kn, dok se radi potpunog uključivanja rashoda financiranih vlastitim i namjenskim prihodima proračunskih korisnika u državni proračun (planira se 675,1 mil.kn). Povećanje rashoda financiranih iz EU sredstava, vlastitih i namjenskih prihoda ne utječe na razinu manjka državnog proračuna.
U državnom proračunu za 2016. planirano je smanjenje ukupnih rashoda kako slijedi:
- rashodi za zaposlene u iznosu od 352,2 mil.kn,
- materijalni rashodi u iznosu od 433,6 mil.kn,
- subvencije u iznosu od 261,1 mil.kn,
- naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade u iznosu od 206,0 mil.kn,
- rashodi za nabavu nefinancijske imovine u iznosu od 796,1 mil.kn.
Istovremeno, planirano je povećanje slijedećih skupina rashoda:
- financijski rashodi u iznosu od 209,2 mil.kn,
- pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna u iznosu od 116,0 mil.kn,
- ostali rashodi u iznosu od 1,1 mlrd.kn (posljedica većeg povlačenja EU sredstava).
U 2017. planira se smanjenje rashoda financiranih iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka za 1,1 milijardu kuna dok se istovremeno planira povećanje rashoda financiranih iz EU sredstava čime će se u konačnici zadržati jednaka razina ukupnih rashoda u 2017. u iznosu od 117,9 mlrd.kn. U 2018. planira se povećanje ukupnih rashoda za 1,4 mlrd.kn tj.razina od 119,3 mlrd.kn. Navedeno kretanje rashoda u 2018. određeno je značajnim povlačenjima sredstava iz EU fondova, ali ti rashodi imaju neutralni utjecaj na manjak državnog proračuna. Treba naglasiti da su pomoći za sredstva za decentralizirane funkcije JLPRS predviđene u iznosu od 1,4 mlrd.kn, tj. na istoj razini kao i u 2015. Nastavit će se primjena mjera racionalizacije i štednje na svim stavkama, a posebno na naknadama troškova zaposlenima, rashodima za usluge, pogotovo intelektualnim uslugama kao i ostalim nespomenutim rashodima poslovanja. Dodatno smanjenje materijalnih rashoda korisnika sredstava državnog proračuna planira se temeljem Smjernica za uspostavu standardnih materijalnih troškova i radi primjene postupka objedinjene javne nabave za proračunske korisnike. Rashodi za mirovine i rashodi za socijalnu skrb u 2016. ostaju na istoj razini kao za 2015.
Proračunski korisnici DPRH u Smjernicama su upozoreni da su:
- prilikom planiranja rashoda dužni realno procijeniti i najprije planirati fiksne rashode (rashode za zaposlene, materijalne rashode, ugovorne obveze), a razliku do odobrenog limita planirati za nove projekte;
- dužni rashode za nabavu nefinancijske imovine maksimalno planirati iz fondova EU te samo iznimno na teret općih prihoda državnog proračuna;
- da visina financijskog plana po razdjelima organizacijske klasifikacije obuhvaća: A. visinu sredstava potrebnih za provedbu postojećih programa, odnosno aktivnosti, koje proizlaze iz trenutno važećih propisa, i B. visinu sredstava potrebnih za uvođenje i provedbu novih ili promjenu postojećih programa, odnosno aktivnosti;
- nakon donošenja proračuna svi dužni uskladiti ove rashode s propisanim obvezama i po potrebi Vladi RH predložiti izmjene odgovarajućih propisa, čime bi veličinu pojedinih prava uskladili s odobrenim limitima.
Zaključno: Kretanja prihoda i rashoda državnog proračuna za naredno razdoblje za JLPRS su upućujuća jer se radi o državnoj razini. Upozorenja korisnicima su korisna i za JLPRS. Tek procjena poreznih i drugih prihoda na razini vlastite lokalne ili područne jedinice te rashoda i prioriteta omogućit će realno planiranje uz primjenu uputa za izradu proračuna i financijskih planova za razdoblje 2016. -2018. Ministarstva financija.
Maja Lukeš-Petrović, dipl.iur.i dipl.politolog
