Svake godine, u skladu s odredbama Zakona o proračunu, Zakona o fiskalnoj odgovornost i Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za trogodišnje razdoblje Vlade RH i Uputama za izradu proračuna jedinica lokalne i područne – regionalne samouprave (u nastavku JLPRS) za trogodišnje razdoblje ministra financija, općine, gradovi i županije izrađuju upute, planiraju i donose svoj godišnji proračun i projekcije proračunske potrošnje za sljedeće dvije godine.
 
Svake godine očekuje se da će nadležna državna tijela dati realne pokazatelje rasta prihoda koji će ne samo osigurati sve zakonske i podzakonski utvrđene obveze općina, gradova i županije već i njihove vlastite projekte i zahtjeve građana za osiguranje kvalitetnijih usluga i prava na lokalnoj odnosno županijskoj razini. Zasad nema Smjernica ni Uputa ministra, a rok za izradu nacrta proračuna i podnošenje čelniku jedinice već je prošao (15.10.), a slijedi izrada prijedloga proračuna i njegovo upućivanje predstavničkom tijelu (rok 15.11.). Nema službenih planiranih parametara rasta ili pada makroekonomskih kategorija niti prihoda. Unatoč tome, znajući za profesionalnu savjest i svijest ljudi – čelnika, pročelnika i djelatnika nadležnih tijela za financije JLPRS držim da su izradili svoje upute za izradu proračuna temeljem svojih procjena, prema Zakonu o proračunu i metodologiji iz prošlogodišnjih Uputa uz preporuke za programsku klasifikaciju i proveli postupak planiranja sa svojim korisnicima, ne čekajući državne Upute koje su i do sada davale indikatore koji se i nisu mogle izravno primijeniti na njihove proračune.
 
Iz iskustva znamo da djelatnici zaposleni u lokalnim i županijskim upravnim tijelima nadležnim za financije ali i drugim upravnim tijelima JLPRS svakodnevno tijekom godine prate priljev i analiziraju kretanje prihoda i primitaka kako bi osigurali likvidnost i izvršavanje rashoda i izdataka proračuna za koje su nadležni, ali i one koji im pritječu i/ili se izvršavaju s državne ili županijske razine na čiju naplatu i dinamiku doznačivanja ne mogu utjecati. I tako se to odvija već desetljećima. Prateći prihode i rashode na lokalnim razinama se izvršavaju rashodi, ali i izdaci u skladu s mogućnostima nastojeći održati prioritete i zakonito poslovanje kako bi se moglo pozitivno odgovoriti na odredbe propisa o proračunu i o fiskalnoj odgovornosti uz sve podzakonske propise (uredbe i pravilnike) kojima izvještavaju nadležna tijela.
 
Sigurna sam da ste svjesni da nitko bolje od Vas na razini JLPRS ne može procijeniti vlastite prihode jer Vi najbolje poznaje situaciju u svojoj sredini – od građana – fizičkih osoba do pravnih osoba – poreznih obveznika s kojima svakodnevno živite. Druga je stvar što je za neke od jedinica uobičajeno i/ili lakše planirati proračun polazeći od rashoda i zadanih državnih parametara, jer su zahtjevi (obveze) i želje uvijek veći od prihoda, a nedostatak realnih izvora kompenzira se pomoćima, a ponekad i primicima kako bi se uravnotežio proračun.
 
Stoga, poštovani čelnici, pročelnici i djelatnici općina, gradova i županija, defetizam koji se širi zbog raznih napisa o promjenama ustroja i djelovanja lokalne samouprave nema smisla sve dok nema zakona koji bi to propisao. Kada se prisjetite da ste prije dvadesetak godina i prije ove krize djelovali u daleko težim uvjetima, onda možete sve. A najbolji način za sve jest – da se javnost i oni koji odlučuju o promjenama upoznaju s tim da male općine, mali gradovi s niskim fiskalnim kapacitetom i nedostatnim brojem zaposlenih znaju i posluju ne samo zakonito i racionalno već i svrhovito, pravovremeno i učinkovito pružajući usluge građanima zbog kojih su i osnovani jer su organizirali dobar sustav suradnje i zajedničkog planiranja, procjene i usklađivanje prihoda i rashoda i izvršavanja sa svojim korisnicima na dobroj informatičkoj osnovi. Smatramo da će se to valorizirati u budućem sustavu promjena obuhvata JLPRS i njihovih funkcija.
 
Kao i uvijek do sada smatram da prilikom planiranja proračuna za 2015. treba biti svjestan da:
 
1. Prihodi ovise o realnom stanju obveznika javnih davanja (bilo poreznih ili neporeznih) na svim razinama, ali i o realnosti zaduženja i dinamici naplate javnih davanja i socijalnoj strukturi stanovnika. Pri tome posebno treba uzeti u obzir ne samo načelno vlastite gospodarske i društvene specifičnosti već konkretne prethodno navedene analize i procjene prihoda i preispitivanje rashoda, traženje ušteda uzimajući u obzir najavljene promjene u porezu na dohodak, udjelu poreza na dohodak u prihodima proračuna jedinice i strukturi građana poreznih obveznika. Najavljeni gubitak od oko 2 milijarde kuna najviše će pogoditi one jedinice čiji je udio poreza na dohodak u strukturi veliki, odnosno JLS u kojima je veća koncentracija gospodarskih grana s iznadprosječnim plaćama (banke i osiguranja, IT sektori, energetika i sl.), a to je prije svega Grad Zagreb, a potom i ostali gradovi i županije, dok će najmanje turbulencija izazvati na razini općina koje su manje osjetljive na intervencije u oporezivanju dohotka. Najavljene su izmjene Zakona o financiranju JLPRS u dijelu povećanja vlastitog udjela u porezu na dohodak JLPRS, a na uštrb udjela za sredstva pozicije pomoći izravnanja u državnom proračunu. To znači da JLPRS treba provesti: analizu ostvarenja prihoda i primitaka i izvršenja rashoda i izdataka prema planiranoj dinamici i rokovima dospijeća obveza (na bazi ostvarenja u prvih 9 mjeseci, višegodišnje dinamike, dinamike do kraja godine i procjene efekta poreznih promjena u ovoj godini. Uz to nužno je provesti analizu i usklađivanje rashoda s procijenjenim dinamičkim tijekom ostvarenja prihoda i pomoći i dalje preispitati i privremeno suspendirati od izvršenja određenih dodatnih prava zbog svođenja potrošnje u realne okvire pripremama rebalansa proračuna i financijskih planova.

Držimo da bi realna procjena ostvarenja poreza na dohodak za 2014. umanjena za efekt 5-10 posto mogla poslužiti kao osnovica poreza na dohodak za 2015., ovisno o strukturi obveznika i gospodarstva. U svakom slučaju bolja je tzv. konzervativna procjena. Sigurno da imate iskustvo što znači povećanje neoporezivog dijela, odnosno kompenzacije povećanjem udjela u porezu na dohodak koji je proveden izmjenama Zakona o financiranju JLPRS 2012. Iako je možda naivno ali i pretenciozno, držimo da će promjene iz te godine, sada imati kontra-efekt. Oni koji su tada dobili više, ako ne dođe do bitnih promjena sada će to izgubiti! Koliko? Izračuni i efekti su uvijek relativna kategorija, pa i u „statičkim“ uvjetima. Pitanje lokalnih poreza neovisno o malom udjelu u proračunu važno je pa se traži trajna aktivnost lokalnih tijela ali i „pritisak“ na nadležna državna tijela ako je naplata u njihovoj nadležnosti. Još je veći značaj neporeznih prihoda – napose komunalne naknade i doprinosa koji je opet ovisan o imovnom stanju obveznika i smanjenoj građevinskoj djelatnosti. Jedino kontrola na licu mjesta poreza i prihoda po posebnim propisima uz mjere naplate starih zaduženja omogućit će izvršavanje rashoda.

2. Novo anticipiranje potrošnje za 2015. bilo kakvim oblicima zaduživanja na razini JLPRS više nema smisla jer sve dolazi kad ili tad na naplatu. Jedino bi se ako je nužno moglo zatražiti dozvolu za reprogram uz realnu procjenu priljeva sredstava u kraćem periodu i samo za programe neophodne za osiguravanje bitnih uvjeta života građana. Možda će neki reći da je ovo katastrofično, ali smatram da je realno.

3. Ne treba očekivati porast pomoći iz Državnog proračuna za 2015., već je i upitno njihovo zadržavanje na sadašnjoj razini, a realnije je snižavanje, osim za projekte potvrđene/prihvaćene za realizaciju u proračunskoj godini iz sredstava EU i/ili Državnog proračuna – za energetsku učinkovitost i regionalni razvoj koji su u tijeku ili za koje su već osigurana sredstva. Budući da su Zakon o regionalnom razvoju i podzakonski akti već više godina na snazi, a dio pomoći područjima posebne državne skrbi i brdsko-planinskim područjima propisan odredbama godišnjeg Zakona o izvršavanju Državnog proračuna treba u nadležnom ministarstvu saznati da li se očekuje primjena citiranoga Zakona ili se i dalje može računati na pomoći temeljem godišnjeg Zakona.
 
Naime, ističemo da je Vlada RH je na svojoj sjednici od 23.10. o.g. donijela Odluku o provođenju dubinske analize rashoda Državnog proračuna RH radi izrade inačica paketa mjera koje će dovesti do smanjenja ukupne javne potrošnje, uz istodobno povećanje učinkovitosti trošenja proračunskih sredstava te uz najmanji mogući negativni učinak na postojeću razinu javnih usluga u kojoj se očekuje smanjenje rashoda za cca 5 milijardi (tj. 10% od 50 mlrd.). Dubinskom analizom rashoda državnog proračuna obuhvatit će se: 1. rashodi za zaposlene koji se isplaćuju iz državnog proračuna, 2. subvencije, 3. sustav zdravstva, 4. poslovanje agencija, zavoda, fondova i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima i 5. porezni rashodi. Poreznim rashodima u smislu ove Odluke smatraju se iznosi poreznih olakšica, poreznih oslobođenja, učinka povlaštenih, odnosno sniženih stopa te učinaka drugih načina izuzimanja od oporezivanja priznatih prilikom utvrđivanja poreza i drugih javnih davanja koje pripadaju državnom proračunu uslijed čega se prikupljaju niži prihodi državnog proračuna.
 
Iako kao kategorija nisu obuhvaćene pomoći državnog JLPRS upitno je pitanje što će biti predmet preispitivanja navedenog u točci porezni rashodi u odnosu na odredbe godišnjeg Zakona o izvršenju DPRH koje se tiču lokalne i područne (regionalne) samouprave, napose PPDS i BPP. U skladu s navedenim držim da se samo uz potvrdu nadležnih tijela mogu planirati veće pomoći.
 
Sve navedeno već znate ili naslućujete, ali teško je prihvatiti realnost i donijeti odluku o svođenju potrošnje u realne okvire – jer se to neće sviđati onima koji će izgubiti dio prihoda – ali će se time osigurati kontinuitet poslovanja i postojanja jedinica koje mogu funkcionirati i u najtežim uvjetima.  
         

Pripremila Maja Lukeš-Petrović, dipl.iur.i dipl.polit.
 

Već više godina u javnosti je prisutan zahtjev da se donese zakon o poslovanju neprofitnih organizacija (u tekstu dalje organizacija) kojim bi se propisao sustav njihova financijskog poslovanja, a koji bi zamijenio Uredbu o računovodstvu neprofitnih organizacija[1] koja je dosad uz primjenu Zakona o računovodstvu regulirala dio njihova poslovanja. U skladu s iznesenim nakon dugotrajne rasprave i savjetovanja s javnošću, donesen je Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija[2] (u tekstu dalje Zakon), koji stupa na snagu 01.01.2015. godine.

Zakonom se uz elemente računovodstvenog sustava uređuje i okvir financijskog poslovanja neprofitnih organizacija. Radi se o reguliranju sveukupnog financijskog poslovanja organizacija, upravljanju i kontroli, počevši od planiranja i programiranja i njihovog izvršavanja te primjeni načela javnosti i transparentnosti poslovanja, napose u dijelu financijskog izvještavanja i uvida u trošenje sredstava iz javnih izvora uvođenjem obveze dostave njihovih financijskih izvještaja (ovisno o visini prihoda i vrijednosti imovine) te njihovom javnom objavom kroz Registre organizacija kao i nadzorom nad financijskim poslovanjem i računovodstvom dok bi se kroz Registre organizacija trebalo osigurati i njihovo statističko praćenje. Statističko praćenje organizacija i njihovo sveukupno dobro financijsko poslovanje od posebnog je interesa za državu, općine, gradove i županije s obzirom da organizacije raspolažu sa značajnom imovinom i sredstvima[3] čije programe i rad financiraju ne samo njihovi članovi (pravne i fizičke osobe) iz svojih prihoda već i državni proračun i proračuni jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (u tekstu dalje JLP(R)S) iz javnih prihoda.

Zakonom su kao obveznici definirane sljedeće organizacije: domaće i strane udruge i njihove savezi, zaklade, fundacije, ustanove, umjetničke organizacije, komore, sindikati, udruge poslodavaca te sve druge pravne osobe kojima temeljni cilj osnivanja i djelovanja nije stjecanje dobiti, za koje iz posebnih propisa proizlazi da su neprofitnog karaktera. Posebno je istaknuto da se zakonske odredbe – koje se odnose na vođenje poslovnih knjiga i upis u Registar neprofitnih organizacija primjenjuju na političke stranke, a odredbe koje se odnose na dostavu izvještaja o potrošnji proračunskih sredstava, kontrole na licu mjesta o utrošku proračunskih sredstava te financijski nadzor sredstava iz javnih izvora primjenjuju na vjerske zajednice.[4]
 
Treba naglasiti da organizacija, obveznik vođenja dvojnog knjigovodstva, treba provoditi samoprocjenu učinkovitog i djelotvornog funkcioniranja sustava financijskog upravljanja i kontrola, s tim da je njen zakonski zastupnik odgovoran za provođenje financijskog upravljanja i kontrola, što je značajno i za korisnike LC-a. Zakonom je propisano da je organizacija koja ostvaruje sredstva iz javnih izvora uključujući i sredstva državnog proračuna i proračuna JLP(R)S dužna nadležnom tijelu državne uprave, JLP(R)S, odnosno drugom nadležnom tijelu javne vlasti dostaviti izvještaj o potrošnji proračunskih sredstava koji imaju pravo vršiti kontrole o utrošku sredstava i na licu mjesta. U pravilu, organizacija vodi knjigovodstvo po načelu dvojnog knjigovodstva, a samo iznimno-jednostavno knjigovodstvo i primjenu novčanog računovodstvenog načela i to ako je: vrijednost imovine na kraju svake od prethodne 3 godine uzastopno manja od 230.000 kn i godišnji prihod organizacije u svakoj od prethodne 3 godine uzastopno manji od navedenog iznosa godišnje. U odnosu na 2013. Zakonom je podignuta granica za određivanje obveznika vođenja dvojnog knjigovodstva i predaje financijskih izvještaja sa 100.000 kn na 230.000 kn. Time se manjim neprofitnim organizacijama smanjuju troškovi vođenja računovodstva. Ističemo da je zakonski zastupnik odgovoran za ustroj, zakonito poslovanje i vođenje računovodstvenih poslova, ali vođenje računovodstvenih poslova može ugovorom povjeriti drugoj stručnoj pravnoj ili fizičkoj osobi.
 
Budući da Zakon uvodi obvezu revizije godišnjih financijskih izvještaja organizacija koje su u 2013. imale ukupan prihod iznad 10 mil.kn, to će procijenjeni trošak za 126 od 26.362 organizacija iz Registra organizacija iznositi 60.000 kn bez PDV-a, s tim da je dio navedenih organizacija već i do sada revidirao svoje godišnje financijske izvještaje putem ovlaštenih revizora. Kako je Zakon uveo i obvezu davanja financijskih izvještaja na uvid (administrativno manje zahtjevan i jeftiniji oblik revizije) za organizacije s prihodom od 3 do 10 mil.kn.to će trošak za 286 od 26.362 organizacija iz Registra iznositi 30.000 kn bez PDV-a. Sukladno stavovima iz saborske rasprave u članku 32. Zakona propisano je da su sindikati i udruge poslodavaca izuzeti od obveze objave revizorskog izvješća o obavljenoj reviziji njihovih godišnjih financijskih izvještaja, ali ih mogu dostaviti zainteresiranim stranama, ako to ne narušava njihovo slobodno i neovisno djelovanje. Isto tako u članku 37. Zakona propisano je da su navedeni subjekti izuzeti od objave godišnjeg financijskog izvještaja putem Registra neprofitnih organizacija, ali ih mogu dostaviti zainteresiranim stranama, ako to ne narušava njihovo djelovanje.
 
Prema Zakonu nadzor obavlja Ministarstvo financija  – nadzor financijskog poslovanja, računovodstvenih poslova i predaje financijskih izvještaja,nadzor nad zakonitim pribavljanjem financijskih sredstava iz javnih i drugih izvora, upravljanjem financijskim sredstvima te utvrđivanjem koriste li se sredstva za ostvarivanje ciljeva zbog kojih je osnovana organizacija. Zbog potrebe da se statističkim podacima obuhvati cijeli neprofitni sektor, Zakonom se uvodi obveza dostave financijskih izvještaja svih neprofitnih organizacija, ali prilagođeno visini prihoda i vrijednosti imovine. Organizacijama koje vode jednostavno knjigovodstvo uvodi se obveza sastavljanja godišnjih financijskih izvještaja, skraćenog sadržaja u odnosu na neprofitne organizacije koje vode dvojno knjigovodstvo.
 
Članak 45. Zakona propisuje novčane kazne u iznosu od 5.000 k. do 200.000 kn za prekršaj organizacije koja vodi dvojno knjigovodstvo, a novčane kazne u iznosu od 1.000 kn do 50.000 kn. za prekršaj neprofitne organizacije koja vodi jednostavno knjigovodstvo. Glede tijela državne uprave i JLPRS treba naglasiti da su propisane novčane kazne od 10.000 kn do 50.000 kn za prekršaj njihovih čelnika ako odobri isplatu organizaciji koja nije upisana u Registar neprofitnih organizacija.
 
Prema članku 46. Zakona koji reguliraju prijelazne odredbe ističemo da se:

• Prvi godišnji financijski izvještaji organizacije koji se javno objavljuju putem Registra neprofitnih organizacija odnose se na 2013.;
• Godišnji financijski izvještaji za 2014. sastavljaju se u skladu s Uredbom o računovodstvu neprofitnih organizacija, a prvi financijski izvještaji, propisani ovim Zakonom, sastavljaju se za izvještajna razdoblja od 01.01 2015.;
• Prvi godišnji financijski izvještaji koji se daju na uvid, odnosno revidiraju putem ovlaštenog revizora odnose se na 2015.;
• Prvi financijski planovi temeljem odredbi ovoga Zakona izrađuju se za razdoblje od 01.01.do 31. 12. 2016.

U obrazloženju o sredstvima potrebnim za provođenje ovoga Zakona iz Državnog proračuna RH ističe se da za 2014. neće trebati osigurati dodatna sredstva od 120.000 kn za unapređenja Registra neprofitnih organizacija radi javnog uvida u godišnje financijske izvještaje organizacija, jer će se ta sredstva osigurati u okviru limita ukupnih rashoda Ministarstva financija.
 
Pripremila Maja Lukeš-Petrović, dipl.iur.i dipl.polit.

[1] Narodne novine, br. 10/08., 7/09., 158/13., 1/14. i 44/14.
[2] Narodne novine, br. 121/14 od 15.10.
[3] Prema podacima iz Registra neprofitnih organizacija Ministarstva financija polovinom 2013.bilo je upisano 26.362 neprofitne organizacije od čega najveći broj udruga 23.617 i brojni drugi subjekti udruge poslodavaca(112), ustanove(422), turističke zajednice(292), sindikati(282), umjetničke organizacije(227), zaklade (137), vjerske zajednice i pravne osoba osnovane od strane vjerskih zajednica(199), političke stranke(96), i dr. fundacije(4) i komore (64). Njihova ukupna imovina iskazana u Bilanci na dan 31. 12.2013. iznosila je 37,3 mlrd.kn,od čega je financijska imovina iznosila 15,5 mlrd. kn. Organizacije su iskazale 11,2 mlrd. obveza, ali i preneseni višak od od 8,1mlrd. kn.U zbrojnom Izvještaju o prihodima i rashodima svih organizacija iskazan je godišnji prihod od 12 mlrd.kn. Najznačajniji su prihodi po posebnim propisima iz proračuna -državnog i proračuna JLPRS i donacije iz proračuna (državnog i proračuna JLPRS od 3,2 mlrd.kn, prihodi po posebnim propisima iz ostalih izvora 3,2 mlrd.kn, 1,8 mlrd. od prodaje roba i pružanja usluga na tržištu, 1,4 mlrd.od članarina i članskih doprinosa, te od imovine 0,6 mlrd. kuna). Godišnji rashodi organizacija iznosili su 11,4 mlrd.kn. Stanje novčanih sredstava na početku 2013.godine iznosilo je 2,5 mlrd. kuna, ukupni priljevi na novčane račune i blagajne bili su 33,2 mlrd, a odljevi 33,4 mlrd.kn. Ukupno prosječno bilo je 20.947 radnika.
[4] Obveznici primjene Uredbe bili su udruge i njihovi savezi, strane udruge, zaklade,fondacije, ustanove, političke stranke, komore, sindikati, vjerske i druge zajednice i sve drugepravne osobe kojima temeljni cilj osnivanja i djelovanja nije stjecanje dobiti/profita, za koje izposebnih propisa proizlazi da su neprofitne organizacije i koje su upisane u Registru neprofitnih organizacija.

Uz elemente računa koje propisuje Zakon o PDV-u, Zakon o računovodstvu, Zakon o trgovačkim društvima, Zakon o fiskalizaciji, uvodi se još jedan dodatak koji moramo otisnuti na računu kad je primatelj isporuke fizička osoba koja ga treba platiti u određenom roku. U tom slučaju izdavatelj računa mora postupiti prema st. 2. čl. 31. Ovršnoga Zakona.

Što se tiče LC korisnika oni bi na svoje račune i uplatnice sukladno tom novom zakonu trebali staviti ovakvu obavijest:
Sukladno odredbi čl. 31. st 3. Ovršnog zakona upozorava se dužnik da, u slučaju neispunjenja dospjele novčane obveze, vjerovnik može zatražiti određivanje ovrhe na temelju vjerodostojne isprave.

Samu obavijest na račune i uplatnice koje izlaze iz LC programa korisnik može postaviti sam ili to može učiniti uz pomoć LC djelatnika.

Odredbama st. 3. čl. 31. Ovršnoga zakona propisano je da račun koji se izdaje fizičkoj osobi koja ne obavlja registriranu djelatnost mora sadržavati navedeno upozorenje. To znači da svi računi koji se izdaju fizičkim osobama, a koji se ne naplaćuju u trenutku izdavanja računa trebaju sadržavati upozorenje koje glasi: „vjerovnik može zatražiti određivanje ovrhe na temelju vjerodostojne isprave“. Taj račun kao vjerodostojna isprava je prihvatljiva za ovrhu ako sadrži podatke o vjerovniku i dužniku, predmetu, vrsti, svoti i vremenu ispunjenja obveze, kao i ostale propisane elemente, te spomenuto upozorenje.

Na računima za koje se želi da ispunjavaju uvjete za vjerodostojnu ispravu u skladu i s Ovršnim zakonom osim uobičajenih elemenata treba unositi i podatak o datumu dospijeća računa i upozorenju da se na temelju toga računa (kao vjerodostojne isprave) može zatražiti ovrha nad dužnikom ako u roku ne ispuni (plati) obvezu za korištene usluge ili primljene isporuke dobara.

Najčešće će to biti računi koji se izdaju s rokom plaćanja nakon izdavanja kao što je za komunalne usluge (voda, plin odvoz smeća, struja)  i druge isporuke dobara i usluga koje nisu naplaćene u trenutku isporuke.

Nacionalni program reformi koji je usvojen u travnju 2014. godine uključuje promjene u području javnih financija i financijskog sektora. Jedna od bitnih sastavnica promjena u sklopu javnih financija je i reforma sustava financijskog izvještavanja čiji osnovni cilj je unapređenje kvalitete podataka u financijskim izvještajima.

Osnovne mjere reforme sustava izvještavanja biti će:

• Izmjene i dopune Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu  (mijenja se sadržaj računskog plana)
• Izmjene i dopune sadržaja Pravilnika o financijskom izvještavanju i proračunskom računovodstvu (izmjene sadržaja i rokova podnošenja financijskih izvještaja)
• Pojednostavljenje konsolidacije (jednostavnije rastavljanje podataka proračuna od podataka proračunskih korisnika)

U skladu s ovim planiranim izmjenama na stranicama Ministarstva financija (https://www.mfin.hr/hr/proracunsko-racunovodstvo) objavljeni su Nacrt prijedloga pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu te prijedlog izmijenjenog Računskog plana zajedno s primjerima knjiženja:

• Nacrt prijedloga pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu
• Računski plan
• Primjer – financiranje proračunskih korisnika JLP(R)S
• Primjer – decentralizirana sredstva i trošenje
• Primjer – financiranja proračunskih korisnika državnog proračuna
• Primjer – HZZO i ustanove u zdravstvu
• Primjer – EU tijekovi 

Osim objavljenih dokumenata ministarstvo također moli da se  mišljenja, primjedbe i prijedloge na Nacrt prijedloga pravilnika dostave u pisanom obliku na e-mail adresu Ivana.Vargasevic@mfin.hr i/ili Renata.Marijetic@mfin.hr  i to  zaključno do 6. listopada 2014.