Vlada je uputila Saboru na razmatranje i usvajanje Prijedlog Državnog proračuna RH za 2015. i projekcije za 2016. i 2017. i prijedloge financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2015. i projekcije za 2016. i 2017. te Prijedlog Zakona o izvršavanju državnog proračuna za 2015. godinu (u tekstu dalje PDPRH2015). U nastavku dajemo bitne postavke Prijedloga Državnog proračuna za 2015.u dijelu koji ima utjecaj na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (u tekstu dalje JLPRS), a za potanka rješenja upućujemo na stranice Hrvatskog sabora gdje su prijedlozi dokumenata objavljeni[1].
Prijedlog državnog proračuna za razdoblje 2015. – 2017. izrađen je sukladno:
- Makroekonomskim predviđanjima – očekuje se blagi oporavak gospodarske aktivnosti i realni rast BDP a od 0,5% u 2015., 1,3% u 2016. i 1,5% u 2017. godini,
- Planiranim učincima predloženih/usvojenih zakonskih propisa u području prihoda/poreza na dohodak, poreza na dobit, PDV-a i igrama na sreću;
- Sve većem utjecaju dostupnih /raspoloživih prihoda/pomoći iz EU fondova (7,3 mlrd. kn)
- Statističkim i metodološkim izmjena koje utječu na obuhvat institucija i sredstava u okviru državnog proračuna, te primjene bruto načela kod poreza na dohodak. HZZO izlazi iz riznice i stječe ponovno status izvanproračunskog korisnika, a u državnom se proračunu se planiraju samo obveze države za obvezno osiguranje od 2,4 mlrd. kn.; u prihode državnog proračuna uključuju se vlastiti i namjenski prihodi proračunskih korisnika koji temeljem godišnjih ZIDPRH nisu bili uključivani/planirani kroz državni proračun (korisnici u znanosti, visokom obrazovanju, za zdravstvene ustanove, pravosuđe, sustav izvršenja sankcija, ustanove kulture, nacionalne parkove, parkove prirode, ustanove socijalne skrbi, Državni zavod za zaštitu prirode i Hrvatski hidrografski institut).
Uz to izmijenjen je i način iskazivanja povrata poreza na dohodak i dobit za porezne obveznike s područja PPDS. Naime, prema bruto principu od 2015. evidentirati će se ukupni iznos prikupljenih poreza a zatim će se kroz transfer JLPRS iz državnog proračuna osiguravati sredstva za povrat tih poreza. To je vidljivo kod osiguravanja pomoći JLPRS na potpomognutim područjima sukladno propisima o regionalnom razvoju. U projekcije prihoda državnog proračuna uključene su i kompenzacijske mjere kojima se planira nadomjestiti gubitak prihoda JLPRS. Zbog svega navedenog povećavaju se i prihodi i rashodi državnog proračuna za 2015. Usporedba planova prihoda i rashoda državnog proračuna s proračunima JLPRS nije moguća ni glede rasta prihoda napose poreza na dohodak koji na državnoj razini raste niti kod rashoda zbog promjena strukture i velikoga utjecaja inozemnih izvora na potrošnju. Stoga se jedinice moraju osloniti jedino na procjenu gospodarskih okvira za vlastite izvore i štednju na rashodnoj strani i realno procijeniti pomoći iz državnih i EU izvora te učinke predloženo proširenje korištenja komunalne naknade.
Mjera za smanjenje javne potrošnje – kao mjeru koja će u sljedećem proračunskom razdoblju dovesti do smanjenja javne potrošnje od 10% treba podsjetiti da je Vlada RH u listopadu 2014. donijela Odluku o provođenju dubinske analize rashoda državnog proračuna gdje će se preispitivati svi rashodi za zaposlene koji se isplaćuju iz državnog proračuna, subvencije, poslovanje proračunskih korisnika u sustavu zdravstva, poslovanje agencija, zavoda, fondova i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima bez obzira na izvore financiranja te dubinsku analizu poreznih rashoda olakšica. Smatramo da će analiza utjecati i na JLPRS.
Prihodi i rashodi PDPRH u 2015. ukupni prihodi državnog proračuna planirani su u iznosu od 106,4 mlrd kn., u 2016. i 2017. u iznosu od 106,2 mlrd.kn. odnosno 109,6 mlrd. Ukupni rashodi državnog proračuna za 2015. iznose 119,0 mlrd. kn.,u 2016. i 2017. daljnje smanjenje 118,4 mlrd. kuna u 2016. te 118,0 mlrd. u 2017. Rashodi za zaposlene u 2015. su znatno povećani zbog uključivanja u sustav državne riznice ustanova u zdravstvu kojima je osnivač RH (rast 15,8% ili 3,3 mlrd kn) a materijalni rashodi (rast 25,7% ili 2,1 mlrd) zbog uključivanja materijalnih rashoda ustanova u zdravstvu u državni proračun, kao i materijalnih rashoda drugih proračunskih korisnika koji do sada nisu bili iskazivani u proračunu, a financirani su iz njihovih vlastitih i namjenskih prihoda. Rashodi za subvencije u 2015. godini planiraju se u iznosu od 6,1 mlrd kn što je za 6,3%, odnosno 357,9 mil više u odnosu na 2014. Rashodi se povećavaju za 3,9 mlrd kn. 1,6 mlrd kn zbog uključivanja u državni proračun rashoda ustanova u zdravstvu kojima je osnivač RH i koje su upisane kao proračunski korisnici državnog proračuna u Registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i obrazovanje u iznosu od 1,2 mlrd zbog uključivanja novih izvora financiranja. Istovremeno se rashodi smanjuju za 15,5 mlrd kn prvenstveno zbog izdvajanja HZZO iz sustava državne riznice i državnog proračuna. Značajno je povećanje pomoći opće države u 2015. planirane su u iznosu od 12,4 mlrd kn tj. 38,4%, (odnosno 3,4 mlrd kn) više u odnosu na plan 2014. (zbog planiranja transfera sredstava od 2,4mlrd kn za neka prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja i povećanih izdvajanja 240 mil kn za sredstava pomoći izravnanja za financiranje decentraliziranih funkcija, te za pomoći JLPRS za 238,6 mil kn. U 2016. godini navedeni rashodi planirani su u iznosu od 13,0 milijardi kuna, a u 2017. u iznosu od 14,5 mlrd kn.
U projekcijama se očekuje: smanjenje planiranog manjka DP s 4,6% BDP-a u 2014. na 3,8% BDP-a u 2015. dok bi izvanproračunski korisnici i proračuni JLPRS imali uravnotežene proračune. U 2015. očekuje se da će dug opće države iznositi 81,6% BDP-a.
Sigurno je da je gospodarska i društvena situacija u državi i širem okruženju vrlo složena i da su reforme, koliko god bile bolne neophodne. Međutim, teško je sagledati realnost financijskih učinaka u predloženom planu i projekcijama proračunske potrošnje ne samo zbog promjene osnovice i metodologije iskazivanja i predloženih poreznih promjena već prije svega zbog realnosti ostvarivanja makroekonomskih parametara i očekivanih sve većih pomoći EU koji pokazuju sve veću ovisnost o navedenim izvorima. Uz navedeno sigurno je da će biti velikih otpora proračunskih korisnika koji su dosad bili izvan državnog proračuna, ali i JLPRS koje zbog primjene propisa o regionalnom razvoju unatoč postupnom prelasku gube izvore sredstava (bez kojih će njihovo funkcioniranje biti upitno), jer se svaka promjena čiji je rezultat gubitak statusa i određenih povlastica nakon dvadeset godina primjene ne smatra prihvatljivom.
Stoga je više nego sigurno da će biti velikih pritisaka i amandmana ne samo na Prijedlog državnog proračuna za 2015. već i na Prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna za 2015. koji zakonskim odredbama propisuje/uređuje u proračunu planirane kvantifikacije.
Pripremila Maja Lukeš-Petrović, dipl.iur.i dipl.polit.
[1] https://www.sabor.hr/prijedlog-drzavnog-proracuna-republike-hrvatsk0001 i https://www.sabor.hr/konacni-prijedlog-zakona-o-izvrsavanju-drzavno0001
