U Saboru je prihvaćen hitni postupak za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sportu koje bi trebale dovesti do transparentnog financiranja djelatnosti utvrđivanjem okvira za reguliranje jedinstvenog planiranja, izvršavanja i izvještavanja o izvršenju programa javnih potreba u sportu, primjenom odgovornog financijskog upravljanja i poštivanjem prioriteta kojim bi se onemogućilo financiranje dijelova programa koji nisu utvrđena javna potreba u sportu iz javnih prihoda te osiguralo potpuno, jasno i istinito praćenje utroška dostavljenih financijskih sredstava u realizaciji javnih potreba u sportu. U skladu s navedenim to bi trebalo rezultirati većim ulaganjem privatnog kapitala u šport uz istovremeno smanjenje izdvajanja iz proračuna JLPRS.
U djelatnostima koje se financiraju iz javnih prihoda posebnim je zakonima propisano njihovo financiranje koje treba biti usklađeno sa Zakonom o proračunu i Zakonom o fiskalnoj odgovornosti gdje se zahtijeva transparentno poslovanje i odgovornost subjekata koji njima upravljaju. Područje sporta regulirano je Zakonom o sportu[1] (u daljnjem tekstu ZOS), gdje se za financiranje javnih potreba u športu izdvajaju značajni javni prihodi iz državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (u daljnjem tekstu JLPRS) ali se određeni rashodi financiraju i iz privatnih sredstva. Naime već 2006. ZOS –om je uveden novi statusni oblik za obavljanje sportske djelatnosti profesionalni sportski klub u sportskom natjecanju – športsko dioničko društvo (u daljnjem tekstu:šdd) i temelj nove vlasničke strukture.
Važećim ZOS-om nisu propisani financijski planovi krovnih udruga, načela, metodologija planiranja, način financiranja programa iz vlastitih prihoda, uvjeti za mjerila i kriteriji za financiranja programa kao ni provjera učinkovitost i namjena pojedinih dijelova programa, niti njihov karakter kao javne potrebe.
Iako je važećim ZOS-om propisana obveza izvještavanja o izvršenju programa i utrošku financijskih sredstava za proteklu proračunsku godinu u rokovima iz Zakona o proračunu, a Zakonom o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija[2] regulirana su pitanja transparentnog uvida u trošenje sredstava iz javnih izvora, okvir financijskog poslovanja i elementi računovodstvenog sustava, ovim izmjenama i dopunama Zakona trebalo bi omogućiti operativno poslovanje „krovnih udruga“, napose zbog izmjena Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2014.[3] kojim je propisano da nadležni ministar donosi odluku kojom utvrđuje godišnji planirani iznos i način financiranja posebno za svaku „krovnu udrugu sporta u Republici Hrvatskoj“.
Prijedlogom zakona propisuje se:
- osobama kažnjenim za prekršaj zaštitnom mjerom iz Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima zabrana sudjelovanja u sportskim natjecanjima, organiziranja i vođenja sportskih natjecanja, obavljanja stručnih poslova u sportu, sudjelovanja u radu skupštine ili tijela upravljanja sportskim udrugama ili trgovačkim društvima, i zastupanja navedenih pravnih osobe;
- ujednačavanje organizacijske strukture svih razina sportskih saveza tj. novo ustrojstvo skupština županijskih sportskih saveza, odnosno sportskog saveza Grada Zagreba i nacionalnih sportskih saveza, kao najvišeg tijela u tim savezima;
- obvezna dostava prijedloga programa javnih potreba i financijskih planova koji se odnose na izvršenje programa javnih potreba Hrvatskog olimpijskog odbora, Hrvatskog paraolimpijskog odbora, Hrvatskog sportskog saveza gluhih i Hrvatskog akademskog sportskog saveza na suglasnost ministarstvu u rokovima utvrđenim pravilnikom ministra nadležnog za šport (koji propisuje metodologiju i rokove za izradu i dostavu Programa javnih potreba, način izvršavanja tih Programa, način i rokove izvještavanja o provedbi Programa te metodologiju izrade financijskog plana);
- ovlast nadležnoga ministra za šport da odlukom utvrđuje planirani godišnji iznos financiranja programa za zadovoljavanje javnih potreba u sportu i financijske planove koji se odnose na izvršenje programa javnih potreba za prethodno navedene odbore i saveze u sportu koji nakon donošenja odluke s ministrom sklapaju ugovore gdje se definiraju njihova međusobna prava i obveze. Odluku o godišnjem iznosu financiranja programa donosi ministar nakon donošenja Državnog proračuna;
- ovlast ministra nadležnog za sport da uz prethodno mišljenje Ministarstva financija donese prethodno navedeni pravilnik kojim će se detaljnije propisati metodologija,rokovi način izvršavanja i izvještavanja te metodologija izrade financijskoga plana;
- mogućnost da JLPRS općim aktom detaljnije propišu metodologiju i rokove za izradu i dostavu Programa javnih potreba, način izvršavanja Programa javnih potreba, način i rokove izvještavanja o provedbi Programa javnih potreba te metodologiju izrade financijskog plana;
- obvezu pravnih osoba u sustavu sporta da javno objavljuju godišnje financijske izvještaje u skladu s odredbama ovoga Zakona te posebnih propisa kojima je uređeno područje financijskog poslovanja i računovodstva, u roku od 15 dana od predaje financijskog izvještaja Ministarstvu financija, ako im godišnji proračun iznosi najmanje 10 milijuna kuna u poslovnoj godini za koju se godišnji financijski izvještaji sastavljaju. Treba naglasiti da se odredbe ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju na sve oblike udruživanja određene Zakonom.
- u prijelaznim i završnim odredbama zakona propisuje se rok od 6 mjeseci sportskim savezima za usklađivanje s odredbama članaka 2. i 3. ovoga Zakona i uskrata financiranja iz javnih sredstava u slučaju da se savezi ne usklade sa zakonskim odredbama o sastavu skupštine;
- propisuje se obveza ministru nadležnom za sport da prethodno navedeni pravilnik zakona donese u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona.
Zaključne napomene
Budući da je sport djelatnost gdje se iz javnih prihoda Državnog proračuna i iz proračuna 576 JLPRS izdvajaju sredstva za javne potrebe, ali i znatna sredstva iz privatnih izvora, potrebno je na jedinstven način urediti i definirati ne samo izvore prihoda i javne potrebe već i cjelokupne složene financijske odnose između subjekata i oblika koji podliježu proračunskom, neprofitnom i poduzetničkom računovodstvu i kontrolama sustava. Sve navedeno trebalo bi se realizirati jedinstvenom metodologijom planiranja, izvršavanja i izvještavanja za javne potreba u športu i onih koji to nisu, a sve kako bi se spriječile negativnosti zloupotrebe i izbjegavanje kontrole tijeka sredstava u svim oblicima interesnog organiziranja i vlasničkih odnosa primjenom fiskalne odgovornosti ne samo čelnika JLPRS i već i predsjednike uprave pravnih osoba u sustavu športa kako na razini države tako i lokalne i područne (regionalne) samouprave.
U prilog navedenog pokazuju podaci o izdvajanjima za sport iz godišnjih izvještaja o izvršenju proračuna za 2013. Iz Godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna za 2013. izdvajamo samo neke financijske pokazatelje iz kojih proizlazi da je za djelatnost navedenih pet krovnih udruga u športu izdvojeno 127,6 milijuna kn , za sufinanciranje kapitalnih projekata u športu na lokalnoj razini 21,3 milijuna kn., a za zakupnine triju gradskih sportskih dvorana 31,4 mil.kn. Iz izvršenja lokalnih proračuna za 2013. izdvojeno je za rashode za službe u športu i rekreaciji preko 1 milijarde kn., s tim da u okviru funkcijske klasifikacije nisu iskazani rashodi za kapitalne projekte u navedenoj djelatnosti.
Priredila Maja Lukeš-Petrović,dipl.iur. i dipl. politolog
