Prikaz uredbe i odluka o financiranju decentraliziranih funkcija jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2015. i financijskih efekata

Ovih dana stupila je na snagu Uredba o načinu izračuna iznosa pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2015. (u tekstu dalje Uredba za 2015.) i pet Odluka o kriterijima i mjerilima za osiguravanje minimalnog financijskog standarda javnih potreba u djelatnostima osnovnog i srednjeg školstva, socijalne skrbi, zdravstva i vatrogastva za 2015.[1]
 
Kako se radi o podzakonskom aktu koji je od interesa za sve županije, sve  gradove i značajan dio općina koje financiraju redovnu djelatnost javnih vatrogasnih postrojbi (JVP), to zainteresirane u nastavku podsjećamo na osnovne odredbe ovih akata. Uredba za 2015. donesena je prema posebnim zakonima (Zakonu o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave[2] (u tekstu dalje ZFJLPRS)) i zakonima u navedenim djelatnostima, a sukladno odlukama Vlade RH o kriterijima i mjerilima za osiguravanje minimalnog financijskog standarda javnih potreba u 2015. (dalje u tekstu Odluke za 2015.).
 
Uredbom se uređuje način izračuna iznosa pomoći izravnanja JLPRS koje su preuzele financiranje decentraliziranih funkcija kada prihodi ostvareni iz dodatnog udjela poreza na dohodak nisu dovoljni za financiranje minimalnih financijskih standarda prema Odlukama za 2015., dok su posebnim odlukama utvrđeni kriteriji i mjerila za utvrđivanje bilančnih prava za te standarde javnih potreba osnovnog školstva, srednjih škola i učeničkih domova, materijalnih i financijskih rashoda centara za socijalnu skrb, domova za starije i nemoćne osobe, za zdravstvene ustanove i redovite djelatnosti JVP u 2015., njihov raspored po subjektima, način izvještavanja i dr., s tim da je omogućeno sukladno zakonu i iznadstandardno financiranje iz vlastith sredstava JLPRS.
 
Dodatna sredstva izravnanja za pomoći za decentralizirane funkcije u Državnom proračunu planirana su u visini od 1,5 mlrd. kn dok su minimalni financijski standardi za 2015. utvrđeni u iznosu od 2,2 mlrd. kn. Kao i svake godine treba naglasiti da se sredstva u djelatnosti osnovnog školstva za kapitalna ulaganja mogu udružiti sa sredstvima za iste namjene iz djelatnosti srednjeg školstva do razine bilanciranih sredstava sukladno odlukama o minimalnim financijskim standardima, a JLPRS mogu sredstva za financiranje decentraliziranih funkcija (osim za JVP) preraspodijeliti po krajnjim korisnicima unutar pojedine djelatnosti, a u skladu s predmetnim odlukama. Važno je istaknuti da se sredstva namijenjena za aktivnosti i projekte koji se sufinanciraju iz sredstava EU te kapitalni projekti, ako nisu izvršeni do kraja tekuće godine, mogu prenijeti i izvršavati u 2016. ako su sredstva na kraju tekuće godine neizvršena ili izvršena u iznosu manjem od planiranog, bez izvršenih preraspodjela tijekom tekuće godine i uz suglasnost nadležnog ministarstva.
 
Podsjećamo napose da se sredstva ostvarena iznad minimalnih standarda, odnosno sredstva ostvarena više nego je stvoreno obveza po rashodima koji se financiraju na temelju odluka o minimalnim standardima za 2015. godinu, trebaju doznačiti na račun Državnog proračuna najkasnije do 15. veljače 2016. godine.
 
Isto tako korisnike podsjećamo da su i nadalje odlukama o minimalnim financijskim standardima nadležnih državnih tijela propisani rokovi i način izvještavanja te da se primjenjuje privremena obustava doznake sredstava pomoći ako se ne dostave izvještaji kao i obustave krajnjim korisnicima (ustanovama) ako ne dostave svoj financijski plan, program i izvještaj nadležnom upravnom odjelu u propisanom roku i na propisani način. Financijski efekti  Sredstava za minimalne standarde 2001. planirana su s 1 mlrd.kn. godišnje i svake godine su  povećavana sve do 2010. kada su dostigla maksimalni iznos od 2,8 mlrd.kn., nakon čega slijedi pad i zadržavanje na razini od 2,2 mlrd.kn. Tablični prikaz ukupnih sredstava za decentralizirane funkcije JLPRS u razdoblju 2012.-2015. po županijama pokazuje odnos minimalnih financijskih standarda po županijama (uključiv i gradove i općine) za osnovno školstvo i JVP gdje je minimalno planirano za najmanju – Ličko-senjsku županiju, a najviše za najveću županiju – Splitsko-dalmatinsku, ovisno o broju korisnika, institucija i broja zaposlenih. Realizaciju prihoda iz dodatne stope poreza na dohodak i pomoći izravnanja ne možemo analizirati jer podaci nisu dostupni.

 

---