Na temelju odredbi članka 9. stavka 1. Zakona o Poreznoj upravi (Narodne novine broj 115/16 i 98/19) radi jedinstvenog postupanja u primjeni Zakona o PDV-u (Narodne novine broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13, 143/14, 115/16, 106/18 i 121/19, u daljnjem tekstu: Zakon) i Pravilnika o PDV-u (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13, 35/14, 157/14, 130/15, 1/17, 41/17, 128/17, 1/19 i 1/20, u daljnjem tekstu: Pravilnik) u vezi s popunjavanjem i podnošenjem prijave PDV-a za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine, ravnatelj Porezne uprave daje službenicima Porezne uprave
Uputu za sastavljanje i podnošenje prijave PDV-a za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine
1. Obveznici i rokovi za podnošenje
Člankom 85. stavkom 7. Zakona i člankom 173. stavkom 7. Pravilnika, propisano je da obveznik PDV-a mora u prijavi PDV-a koju podnosi za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine napraviti sva usklađenja i ispravke za tu kalendarsku godinu. Porezni obveznik prijavu PDV-a za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine (prosinac ili posljednje tromjesečje) mora predati nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svome sjedištu odnosno prebivalištu putem elektroničkog portala Porezne uprave (e-porezna) najkasnije do 20. siječnja sljedeće godine. Ako porezni obveznik prestaje s poslovanjem, obvezan je u prijavi PDV-a koju podnosi za posljednje razdoblje oporezivanja u kojem je poslovao napraviti sva usklađenja i ispravke do dana prestanka poslovanja.
Tijekom kalendarske godine porezni obveznici su PDV obračunavali i plaćali za mjesečna razdoblja oporezivanja, a iznimno porezni obveznici čija je vrijednost isporučenih dobara i usluga uključujući i PDV u prethodnoj kalendarskoj godini bila manja od 800.000,00 kuna mogli su plaćati PDV za tromjesečna razdoblja oporezivanja. Za obveze PDV-a po razdobljima oporezivanja podnose se prijave na Obrascu PDV. Obveza za PDV koja se iskazuje u prijavama za razdoblja oporezivanja nije predujam nego stvarno nastali PDV.
Prema odredbama članka 6. stavka 1. Zakona porezni obveznik u smislu Zakona je svaka osoba koja samostalno obavlja bilo koju gospodarsku djelatnost bez obzira na svrhu i rezultat obavljanja te djelatnosti. To znači da je porezni obveznik i svaka osoba koja na području Republike Hrvatske nema sjedište, poslovnu jedinicu, prebivalište ili uobičajeno boravište, a u tuzemstvu obavlja isporuke dobara ili usluga za koje postoji pravo na odbitak PDV-a, osim kada obavlja isporuke dobara ili usluga za koje PDV plaća primatelj dobara ili usluga u skladu s člankom 75. stavkom 1. točkama 3., 6. i 7. te člankom 75. stavkom 2. Zakona. Na tog poreznog obveznika se primjenjuju odredbe Zakona i Pravilnika osim ako nije drugačije propisano.
Ako je prema članku 75. Zakona PDV obvezan platiti porezni obveznik koji u tuzemstvu nema sjedište, ali ima sjedište u drugoj državi članici, taj porezni obveznik može imenovati poreznog zastupnika kao osobu koja je obvezna platiti PDV dok porezni obveznik koji nema sjedište na području Europske unije mora imenovati poreznog zastupnika kao osobu koja je obvezna platiti PDV, ako Republika Hrvatska nije sklopila sporazume o međusobnoj pomoći koji su po opsegu slični onima koji su propisani Direktivom Vijeća 2010/24/EU od 16. ožujka 2010. godine o uzajamnoj pomoći kod naplate potraživanja vezanih za poreze, carine i druge mjere (SL L 84, 31. 3. 2010.) i Uredbom Vijeća (EU) br. 904/2010 od 7. listopada 2010. godine o administrativnoj suradnji i suzbijanju prijevare u području poreza na dodanu vrijednost (SL L 268, 12. 10. 2010.).
Porezni zastupnik obvezan je podnositi za poreznog obveznika kojeg zastupa prijavu PDV-a na Obrascu PDV Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb do 20-og dana u mjesecu koji slijedi po završetku razdoblja oporezivanja. U slučaju prestanka poslovanja stranog poreznog obveznika u tuzemstvu porezni zastupnik obvezan je u prijavi PDV-a koju podnosi za posljednje razdoblje oporezivanja u kojem je poslovao napraviti sva usklađenja i ispravke do dana prestanka poslovanja.
Osim poreznih obveznika koji obavljaju isporuke dobara i usluga, odnosno poreznih obveznika koji djeluju kao takvi, obrasce su obvezne podnositi i osobe koje nisu porezni obveznici, ali su registrirane za potrebe PDV-a. To može biti mali porezni obveznik, porezni obveznik koji obavlja isključivo isporuke oslobođene PDV-a te pravna osoba koja nije porezni obveznik, ako je prešla prag stjecanja dobara iz druge države članice ili obavlja, odnosno prima usluge iz druge države članice ili treće zemlje.
Ove osobe obvezne su plaćati PDV na stjecanje dobara i primljene usluge iz druge države članice Europske unije pa su stoga obvezne podnositi PDV obrasce, ali samo za ono razdoblje oporezivanja u kojem se dogodio oporezivi događaj.
Porezni obveznici kod kojih se poslovna godina razlikuje od kalendarske godine neovisno o tome sva usklađenja i ispravke trebaju napraviti u prijavi PDV-a za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine kako bi mogli izvršiti podjelu pretporeza i utvrditi godišnji postotak pretporeza koji porezni obveznik može odbiti.
2. Popunjavanje obrasca
Prijava PDV-a koja se podnosi za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine sastavlja se na način propisan odredbama članaka 174. do 178. Pravilnika. U prijavu PDV-a za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine ne unose se kumulativni podaci iz obračunskih prijava po pojedinim mjesecima, već samo podaci koji se odnose na posljednje razdoblje oporezivanja odnosno prosinac ili posljednje tromjesečje, te podaci koji se odnose na usklađenja i ispravke koje je potrebno napraviti za tu godinu.
3. Ispravak pretporeza
Obzirom da se u prijavi PDV-a koja se podnosi za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine iskazuju između ostalog ispravci pretporeza koje je potrebno napraviti, napominjemo da se promjenom uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza smatra i promjena postotka kojim se utvrđuje pravo na pretporez.
Pretporez se ispravlja u sljedećim slučajevima:
kada porezni obveznik gospodarska dobra unutar propisanog roka (10 godina za nekretnine i 5 godina za ostala gospodarska dobra) prestaje koristiti za obavljanje oporezivih isporuka te ih počne koristiti za obavljanje isporuka oslobođenih PDV-a bez prava na odbitak pretporeza prema člancima 39., 40. i 114. Zakona (u daljnjem tekstu: oslobođenih isporuka),
kada porezni obveznik prestaje s obavljanjem oslobođenih isporuka iz članaka navedenih u točki 1. i počinje s tim gospodarskim dobrima obavljati oporezive isporuke,
kada porezni obveznik mijenja način oporezivanja te prelazi na oporezivanje prema članku 90. stavku 1. Zakona, odnosno kada postaje mali porezni obveznik i obrnuto kad mali porezni obveznik prelazi na redovno oporezivanje,
u slučaju kada dolazi do promjene postotka iz članka 62. Zakona utvrđenog za odbitak pretporeza za gospodarska dobra koja se koriste za obavljanje oporezivih isporuka koji utvrđuju porezni obveznici koji obavljaju isporuke dobara i usluga po kojima je dopušten odbitak pretporeza i isporuke dobara i usluga po kojima je isključen odbitak pretporeza,
u slučaju kada se motorno vozilo kategorije N1 prenamijeni u motorno vozilo koje je predmet oporezivanja posebnim porezom na motorna vozila prema članku 136. stavku 3. Pravilnika.
Postupak ispravka pretporeza utvrđuje se pojedinačno za svako gospodarsko dobro za koje u slučaju da su se promijenili uvjeti mjerodavni za odbitak pretporeza nije istekao propisani rok od 5 godina odnosno od 10 godina u odnosu na godinu u kojoj je dobro nabavljeno ili proizvedeno. Ispravak se zbog pojednostavljenja ne provodi ako pretporez koji bi se trebao ispraviti po dobru dugotrajne imovine ne prelazi 1.000,00 kuna sukladno članku 64. stavku 4. Zakona. Ispravak se provodi godišnje za 1/5 odnosno za 1/10 i iskazuje se u prijavi PDV-a za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine.
Prema odredbi članka 176. točke 15. Pravilnika, porezni obveznik mora posebno izračunati iznos ispravka pretporeza za svako pojedinačno gospodarsko dobro i taj obračun priložiti uz poreznu prijavu koju podnosi Poreznoj upravi. Iz obračuna mora biti vidljiv ukupan iznos pretporeza, iskorišteno odnosno (neiskorišteno) pravo na odbitak pretporeza i iznos smanjenja odnosno povećanja prava na pretporez. U prijavi PDV-a ispravak pretporeza bit će naveden u jednom iznosu. Ako porezni obveznik prema priloženom obračunu iskaže obvezu PDV-a koju je obvezan namiriti državnom proračunu na rednom broju III.15. prijave PDV-a bit će iskazan podatak o iznosu ispravka pretporeza s predznakom minus (-). Na taj način će u prijavi PDV-a koju podnosi sa posljednje razdoblje oporezivanja iskazati ukupno manje pravo na pretporez i namirit će svoju obvezu prema državnom proračunu. Kad porezni obveznik ima pravo na povrat dijela pretporeza odnosno kad od države potražuje dio pretporeza tada u obrascu na ovom rednom broju iskazuje podatak s predznakom plus (+).
Ispravak odbitka pretporeza provodi se odjednom za cijelo preostalo razdoblje ispravka pri isporuci gospodarskog dobra sukladno članku 65. Zakona, što znači da se u tom slučaju iskazuje u Obrascu PDV za razdoblje oporezivanja u kojem je isporuka izvršena.
Prema odredbama članka 62. Zakona kad porezni obveznik koristi primljena ili uvezena dobra i usluge koje su mu obavljene djelomično i za isporuke dobara i obavljanje usluga koje isključuju odbitak pretporeza, tada se može odbiti samo onaj dio pretporeza koji se odnosi na isporuke dobara i usluga za koje je dopušten odbitak pretporeza.
Sukladno odredbama članka 137. stavka 1. Pravilnika porezni obveznik koji koristi dobra i usluge u okviru svoje gospodarske djelatnosti za isporuke dobara i obavljanje usluga po kojima je dopušten odbitak pretporeza i za isporuke dobara i usluga po kojima je isključen odbitak pretporeza u tom slučaju iznose pretporeza treba podijeliti na dio koji se može odbiti i na dio koje se ne može odbiti. Podjela pretporeza utvrđuje se ako porezni obveznik ne može iznos pretporeza koji se odnosi na isporuke dobara i usluga za koje je dopušten odbitak pretporeza izravno pripisati tim isporukama na temelju knjigovodstvene i druge dokumentacije.
Odredbama članka 62. stavka 4. Zakona propisano je da se dio pretporeza koji se može odbiti utvrđuje na godišnjoj razini kao postotak ukupnih isporuka i zaokružuje se naviše do sljedećeg cijelog broja.
Porezni obveznik kod kojeg je došlo do promjene postotka utvrđenog za pravo na odbitak pretporeza u odnosu na godinu u kojoj su se dobra počela koristiti i ako za ta dobra nije isteklo razdoblje za koje se mora obaviti ispravak pretporeza (5 godina odnosno 10 godina) ispravak pretporeza obavlja godišnje za jednu petinu ili jednu desetinu razlike pretporeza koja je nastala zbog promjene navedenog postotka u odnosu na početnu godinu korištenja. Taj ispravak iskazuje se pod točkom III.15. Obrasca PDV.
Ako je porezni obveznik gospodarsko dobro (dobro dugotrajne imovine) nabavio 2019. godine i imao pravo na odbitak pretporeza u iznosu 100%, a utvrdio je za 2020. godinu da je došlo do promjene postotka utvrđenog za pravo na odbitak pretporeza i da iznosi 40% u tom je slučaju porezni obveznik obvezan napraviti ispravak pretporeza.
Primjerice u godini nabave 2019. iskorišteno pravo odbitka pretporeza iznosi 100% odnosno 5.000 kuna. Obzirom da u 2020. godini porezni obveznik obavlja i isporuke oslobođene PDV-a za 2020. godinu pravo odbitka pretporeza iznosi 40% odnosno 2.000 kuna (5.000×40%=2.000). Razlika prava na odbitak pretporeza je 3.000 kuna. Porezni obveznik ispravlja pretporez za 1/5 odnosno 600 kuna (5.000-2.000= 3.000/5=600).
Obzirom da se promijenio postotak utvrđen za pravo na odbitak pretporeza u korist isporuka oslobođenih PDV-a porezni obveznik obvezan je ispraviti pretporez u odnosu na iskorišteni pretporez u godini nabave gospodarskih dobara (dugotrajne imovine) i povećati svoju poreznu obvezu za 2020. godinu za 600 kuna te će pod točkom III.15. prijave PDV-a za posljednje razdoblje oporezivanja 2020. godine upisati iznos od 600 kuna s predznakom minus (-). Povećanja odnosno smanjenja pretporeza koja su nastala temeljem ispravka pretporeza predstavljaju poslovne prihode odnosno rashode poduzetnika u poreznom razdoblju. Ispravak pretporeza ne utječe na visinu troška nabave odnosno proizvodnje dugotrajne imovine u popisu dugotrajne imovine poduzetnika. Ako iznos pretporeza po dobru dugotrajne imovine koji je potrebno ispraviti ne prelazi 1.000,00 kuna postupak ispravka pretporeza se ne provodi.
Porezni obveznik koji je dobro dugotrajne imovine nabavio 2019. godine ispravak pretporeza zbog promjene uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza odnosno promjene postotka prava na odbitak pretporeza obavlja za 2020., 2021., 2022. i 2023. godinu, ako se radi o dobru koje nije nekretnina.
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost koji je stupio na snagu 1. siječnja 2020. godine brisane su odredbe članka 39. stavka 3. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, br. 73/13, 99/13, 148/13, 153/13, 143/14, 115/16 i 106/18) kojima je bio propisan uvjet da ostale osobe na koje nisu prenijete javne ovlasti, oslobođenje od plaćanja PDV-a iz članka 39. stavka 1. točaka b), g), h), i), l), m) i n) Zakona mogu primijeniti ako ne teže ostvarivanju dobiti te ako se dobit ipak ostvari da se ne raspodjeljuje, nego se koristi za nastavak ili poboljšanje obavljanja usluga.
Prema tome, porezni obveznici koji nisu ispunjavali uvjete iz članka 39. stavka 3. Zakona o porezu na dodanu vrijednost te su na obavljene isporuke obračunavali PDV (primjerice poliklinika trgovačko društvo, trgovačko društvo koje obavlja usluge stomatologije i dentalne tehnike, trgovačko društvo koje obavlja usluge socijalne skrbi, usluge skrbi o djeci koje se obavljaju u okviru obrta, trgovačko društvo koje obavlja usluge obrazovanja u vezi s nastavnim programima koje donese odnosno odobri nadležno ministarstvo), od 1. siječnja 2020. primjenjuju oslobođenje od plaćanja PDV-a iz članka 39. stavka 1. točaka b), g), h), i), l), m) i n) Zakona.
Napominje se da su navedeni porezni obveznici obvezni ispraviti odbitak pretporeza za gospodarska dobra koja će koristiti za obavljanje isporuka oslobođenih plaćanja PDV-a sukladno odredbama članka 63. i 64. Zakona.
Primjerice, poliklinika trgovačko društvo nabavila je 2018. medicinsku opremu i iskoristila pravo odbitka pretporeza u iznosu od 50.000 kuna. Obzirom da u 2020. godini poliklinika trgovačko društvo počinje obavljati isporuke oslobođene plaćanja PDV-a, mora ispraviti pretporez za broj godina preostalih do isteka roka za ispravak pretporeza (za 3 preostale godine, 2020., 2021. i 2022.) u ukupnom iznosu od 30.000 kuna (10.000 kuna x 3 godine), odnosno 10.000 kuna godišnje. Prema tome, poliklinika trgovačko društvo će povećati svoju poreznu obvezu za 2020. godinu za 10.000 kuna te će pod točkom III.15. prijave PDV-a za posljednje razdoblje oporezivanja 2020. godine upisati iznos od 10.000 kuna s predznakom minus (-).
Kada porezni obveznik mijenja način oporezivanja te prelazi na oporezivanje prema članku 90. stavku 1. Zakona, odnosno kada postaje mali porezni obveznik i obrnuto kad mali porezni obveznik prelazi na redovno oporezivanje, mora ispraviti odbitak pretporeza i za zalihe dobara sukladno članku 65.a Zakona.
Zalihama dobara u smislu Zakona smatraju se zalihe u skladu s Hrvatskim standardima financijskog izvještavanja, odnosno Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja.
Kako bi porezni obveznik mogao obaviti ispravak pretporeza za zalihe dobara obvezan je za razdoblje oporezivanja u kojem je došlo do prelaska s redovnog postupka oporezivanja na posebni postupak oporezivanja za male porezne obveznike popisati zalihe dobara te mora imati račun za zalihe dobara koje je nabavio od drugih poreznih obveznika koji su upisani u registar obveznika PDV-a. Ako je u naknadi za nabavljene zalihe dobara sadržan PDV, iznos PDV-a koji se ispravlja izračunava se preračunanom stopom.
4. Podjela pretporeza
U slučaju da porezni obveznik koji ujedno obavlja oporezive isporuke i isporuke oslobođene PDV-a bez prava na odbitak pretporeza te koristi dobra i usluge u okviru svoje gospodarske djelatnosti za isporuke dobara i obavljanje usluga po kojima je dopušten odbitak pretporeza i za isporuke dobara i usluga po kojima je isključen odbitak pretporeza, treba iznose pretporeza podijeliti na dio koji se može odbiti i na dio koje se ne može odbiti sukladno članku 62. stavku 1. Zakona. Porezni obveznik mora utvrditi koje primljene isporuke dobara i usluga koristi za obavljanje isporuka za koje može odbiti pretporez, koje za obavljanje isporuka za koje ne može odbiti pretporez, a koje ne može pripisati isključivo jednim ili drugim. Porezni obveznik će podjelu ulaznog pretporeza provesti samo po ulaznim računima koji se odnose na nabavu dobara i usluga koja se koriste ujedno za obavljanje oporezivih i oslobođenih isporuka. Stoga će porezni obveznik po ulaznim računima koji se odnose isključivo na oporezive isporuke imati pravo odbitka pretporeza u ukupnom iznosu, po ulaznim računima koji se odnose isključivo na oslobođene isporuke neće uopće imati pravo na odbitak pretporeza dok će po ulaznim računima koji se odnose na oporezive i oslobođene isporuke obaviti podjelu pretporeza i imati pravo na odbitak pretporeza u iznosu koji se utvrđuje temeljem postotka izračunanog na godišnjoj razini.
Sukladno članku 62. stavku 2. i 3. Zakona iznos pretporeza koji se odnosi na isporuke dobara i usluga za koje je dopušten odbitak pretporeza izračunava se kao razmjerni dio na sljedeći način:
a) u brojniku: ukupna vrijednost godišnjih isporuka (prometa), bez PDV-a, od transakcija za koje je dopušten odbitak pretporeza u skladu s odredbama ovoga Zakona,
b) u nazivniku: ukupna vrijednost godišnjih isporuka (prometa), bez PDV-a, od transakcija uključenih u brojnik i transakcija za koje nije dopušten odbitak pretporeza te iznos subvencija, osim onih koje su izravno povezane s cijenom isporuka dobara ili usluga iz članka 33. stavka 1. Zakona.
Dio pretporeza koji se može odbiti utvrđuje se na godišnjoj razini kao postotak ukupnih isporuka i zaokružuje se naviše do sljedećeg cijelog broja te se primjerice izračunati postotak od 1,4% zaokružuje na ukupno 2% prava na odbitak pretporeza.
Kod navedenog izračuna ne uzimaju se u obzir sljedeći iznosi:
a) iznos prometa koji se odnosi na isporuke gospodarskih dobara koja porezni obveznik koristi za obavljanje svoje gospodarske djelatnosti,
b) iznos prometa koji se odnosi na povremene isporuke nekretnina,
c) iznos prometa koji se odnosi na povremene financijske transakcije navedene u članku 40. stavku 1. točkama b) do g) Zakona.
Povremenom isporukom nekretnina smatraju se dvije isporuke nekretnina koje obavi porezni obveznik u jednoj kalendarskoj godini kojemu isporuka nekretnina nije uobičajena djelatnost koju obavlja. Povremenom financijskom transakcijom smatraju se dvije financijske transakcije koje porezni obveznik obavi u jednoj kalendarskoj godini.
Porezni obveznik koji obavlja oporezive i oslobođene isporuke podjelu pretporeza obavlja na temelju naprijed navedenog izračuna postotka prava na odbitak pretporeza. Kako bi izračunao navedeni postotak porezni obveznik u brojniku navodi ukupnu vrijednost godišnjih isporuka (prometa), bez PDV-a, za koje je dopušten odbitak pretporeza. To znači da porezni obveznik u brojniku uz isporuke na koje se plaća PDV uključuje i isporuke koje su oslobođene plaćanja PDV-a, odnosno na koje se ne zaračunava PDV ali za koje nije isključeno pravo na odbitak pretporeza, kao što su izvozne isporuke dobara, isporuke u slobodnu zonu, isporuke dobara i usluga obavljene diplomatskim predstavništvima, međunarodnim organizacijama i oružanim snagama drugih država članica NATO-a ili civilnom osoblju koje ih prati te isporuke dobara i usluga u vezi s međunarodnim prijevozom.
Porezni obveznik koji uz redovni postupak oporezivanja provodi i posebni postupak oporezivanja marže ili posebni postupak oporezivanja putničkih agencija u brojnik uključuje samo oporezivi iznos marže odnosno poreznu osnovicu za oporezivanje prema posebnom postupku oporezivanja.
U brojnik se ne uključuju prolazne stavke iz članka 33. stavka 3. Zakona niti isporuke dobara koje se ne smatraju isporukama uz naknadu, odnosno povremeno davanje poklona u vrijednosti do 160,00 kuna, ili davanje uzoraka u razumnim količinama.
Porezni obveznik u nazivnik uključuje ukupnu vrijednost godišnjih isporuka (prometa), bez PDV-a, uključenih u brojnik i isporuka za koje nije dopušten odbitak pretporeza propisanih člankom 39., 40. i 114. Zakona. Stoga porezni obveznik koji obavlja financijske usluge ili druge usluge za koje je isključeno pravo na odbitak pretporeza u nazivnik uključuje transakcije u vezi s osiguranjem i reosiguranjem, kreditne usluge i pozajmice, odnosno iznos obračunanih kamata u poreznom razdoblju po odobrenim kreditima, pozajmicama i drugim financijskim uslugama oslobođenim PDV-a, naknade za ugovaranje kreditnih garancija, naknade vezane uz štedne, tekuće i žiro-račune, plaćanja, transfere, dugove, čekove i druge instrumente plaćanja klijenata, transakcije u vezi s valutama, novčanicama i kovanicama koje se koriste kao zakonsko sredstvo plaćanja te naknade za usluge upravljanja posebnim investicijskim fondovima kao i naknade za druge financijske usluge oslobođene PDV-a. Uz navedene transakcije u nazivnik se uključuju i sve druge transakcije koje se smatraju transakcijama za koje je isključeno pravo na odbitak pretporeza. Porezni obveznik u nazivnik će uključiti prodaju državnih biljega i poštanskih maraka, prihode ostvarene trgovanjem u vezi sa stranom valutom, te prihode ostvarene od transakcija u vezi s dionicama, udjelima u trgovačkim društvima, obveznicama i drugim vrijednosnim papirima. Kad se radi o prihodima ostvarenim trgovanjem u vezi sa stranom valutom porezni obveznik u nazivnik uključuje ukupne neto pozitivne rezultate (tečajne razlike) ostvarene takvim transakcijama kroz razdoblje oporezivanja te se u nazivnik ne uključuju ukupni dobiveni negativni rezultati. Porezni obveznik isti princip primjenjuje kod transakcija sa dionicama, udjelima u trgovačkim društvima, obveznicama i drugim vrijednosnim papirima.
Prihodi od tečajnih razlika nastali pri svođenju bilance na srednji tečaj HNB-a ne predstavljaju isporuke i ne uključuju se u nazivnik. Također se u nazivnik ne uključuju dividende i drugi prihodi od držanja dionica i udjela u trgovačkim društvima kao ni prihodi nastali promjenom tečaja od deponiranih stranih valuta na deviznom računu kod poslovne banke. Za izračun postotka prava na odbitak pretporeza ne uključuju se u nazivnik prihodi od kamata po a-vista i oročenim depozitima i drugi slični prihodi, koji nisu prihodi od gospodarske aktivnosti.
Porezni obveznik za izračun razmjernog dijela odnosno postotka prava na odbitak pretporeza u brojniku treba navesti vrijednost isporuka za koje je dopušten odbitak pretporeza (npr. najam poslovnog prostora), a u nazivniku vrijednost isporuka navedenih u brojniku i vrijednost isporuka za koje nije dopušten odbitak pretporeza, u što je uključen i iznos obračuna ukupno mjesečno doznačenih sredstava iz državnog proračuna (npr. školarine, iznosi za pokriće troškova, redovni prihodi od nadležnog ministarstva).
Potpore za očuvanje radnih mjesta koje se dodjeljuju poslodavcima kojima je zbog posebne okolnosti uvjetovane koronavirusom (COVID-19) narušena gospodarska aktivnost ne uključuju se u nazivnik formule za izračun podjele pretporeza iz članka 62. stavka 2. Zakona.
Porezni obveznik kod izračuna navedenog dijela odbitka pretporeza ne uzima u obzir vrijednost isporuka koje se odnose na prodaju gospodarskih dobara (vlastite dugotrajne imovine) kojima je obavljao gospodarsku djelatnost, vrijednost isporuka koje se odnose na povremene isporuke nekretnina kao i vrijednost isporuka koje se odnose na povremene financijske transakcije obzirom da bi te povremene isporuke koje su obično veće vrijednosti mogle narušiti stvarno stanje odnosno mogle bi dovesti do prava na odbitak pretporeza koji ne bi proizlazio iz stvarnog oporezivog prometa od redovnog obavljanja djelatnosti.
Primjer:
Porezni obveznik ostvario je u 2020. godini isporuke u vrijednosti od 135.000 kuna bez PDV-a za koje je dopušten odbitak pretporeza i isporuke u vrijednosti od 53.000 kuna za koje nije dopušten odbitak pretporeza. Također je dao pozajmicu za koju je obračunao 2.000 kuna kamata što predstavlja povremenu financijsku transakciju. Ukupni pretporez po ulaznim računima iznosi 40.000 kuna, od toga se 20.000 kuna može pripisati oporezivim isporukama, 15.000 kuna oslobođenim isporukama, a 5.000 kuna odnosi se na ulazni pretporez koji se ne može isključivo pripisati ni oporezivim ni oslobođenim isporukama.
(135.000 / (135.000 + 53.000)) x 100 = (135.000 / 188.000) x 100 = 71,81%
5.000 x 72% = 3.600
Porezni obveznik ima pravo na odbitak pretporeza u sljedećem iznosu:
20.000 kuna pretporeza koji se može pripisati oporezivim isporukama i
3.600 kuna pretporeza koji se ne može pripisati isključivo oporezivim ili oslobođenim isporukama.
Iznos od 15.000 kuna porezni obveznik uopće ne može odbiti jer se odnosi na oslobođene isporuke za koje nema pravo na odbitak pretporeza.
Ako je porezni obveznik na temelju privremeno izračunanog postotka prava na odbitak pretporeza u 2020. godini odbijao pretporez u iznosu 70% pretporeza koji se ne može pripisati isključivo oporezivim ili oslobođenim isporukama (5.000×70%=3.500) odnosno 3.500 kuna, a zatim je za 2020. utvrdio stvarno pravo na odbitak pretporeza u iznosu od 72% (5.000×72%=3.600) uvećati će iznos pretporeza za 100 kuna, ovisno o stopi PDV-a na rednom broju III.1., III.2. i III.3. prijave PDV-a koju podnosi za posljednje razdoblje oporezivanja 2020. godine. Napominje se da se navedeno usklađenje odbitka pretporeza ne unosi u Knjigu primljenih (ulaznih) računa, već se o tome sastavlja poseban obračun koji porezni obveznik čuva u svojim evidencijama.
Porezni obveznik koji u okviru svoje gospodarske djelatnosti obavlja isporuke dobara i usluga po kojima je dopušten odbitak pretporeza i isporuke po kojima je isključen odbitak pretporeza i utvrdi pravo na odbitak pretporeza najmanje u iznosu od 98% pri odbitku pretporeza za nabavljena dobra i usluge nije obvezan primjenjivati podjelu pretporeza. Prema tome, porezni obveznik koji je primjerice izračunao pravo na odbitak pretporeza u iznosu od 97,99013% obvezan je u smislu članka 138. stavka 13. Pravilnika izvršiti podjelu pretporeza pri odbitku pretporeza za nabavljena dobra i usluge.
Porezni obveznik koji je tijekom 2020. godine obavljao oporezive i oslobođene isporuke podjelu pretporeza je u toj godini obavljao temeljem privremenog izračuna odnosno na temelju isporuka prethodne godine s tim da ako su ti iznosi bili zanemarivi ili ih nije bilo porezni obveznik je sam privremeno mogao utvrditi dio pretporeza koji je mogao odbiti pod uvjetom da se s tim suglasila nadležna ispostava Porezne uprave. Odbitak pretporeza koji je porezni obveznik obavljao tijekom 2020. godine na temelju isporuka za 2019. godinu odnosno privremeno izračunanog postotka obvezan je uskladiti u prijavi PDV-a za posljednje razdoblje oporezivanja 2020. godine ovisno o tome radi li se o odbitku pretporeza za dobra nabavljena u tuzemstvu, pri uvozu ili iz druge države članice, odnosno uslugama koje su mu obavili strani porezni obveznici.
Ako je porezni obveznik po ulaznom računu za nabave zaprimljenom u 2019. godini na kojem je iskazan PDV u iznosu od 10.000 kuna primjenom privremeno izračunanog postotka za utvrđivanje prava na odbitak pretporeza od 15% odbio pretporez u iznosu 1.500 kuna (10.000×15%=1.500), a za 2020. godinu utvrdi stvarno pravo na odbitak pretporeza od 10% (10.000×10%=1.000) obvezan je provesti usklađenje i povećati svoju poreznu obvezu za 500 kuna.
Porezni obveznik čije je razdoblje oporezivanja od prvog do posljednjeg dana u mjesecu, ili od prvog do posljednjeg dana u tromjesečju mora za prvo razdoblje oporezivanja tekuće godine primijeniti novoutvrđeni postotak izračunan na temelju isporuka iz prethodne godine.
5. Ostale napomene:
Iznos koji bude iskazan na rednom broju VI. kao razlika za uplatu ili za povrat PDV-a u prijavi PDV-a za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine, iskazuje se na rednom broju V. prijave za prvo razdoblje oporezivanja sljedeće godine, ako se iskazana razlika ne uplati ili se ostavlja za predujam.
5.1. Razlike u prijavi PDV-a za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine
Porezni obveznik je obvezan u prijavi PDV-a koju podnosi za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine napraviti sva usklađenja i ispravke za tu godinu.
Porezni obveznik je trebao tijekom kalendarske godine za razdoblja oporezivanja pravilno iskazivati svoje obveze u prijavi PDV-a za pripadajuće razdoblje oporezivanja. Stoga razlike koje se mogu pojaviti bit će ispravci nastali zbog raznih razloga, kao što su manjkavosti u ispravama koje prate isporuke dobara i obavljanje usluga, neusklađene evidencije i slično, kao i razlike koje će se pojaviti po provedenom godišnjem popisu imovine. Razlike će se pojaviti kod poreznog obveznika koji obavljaju oporezive isporuke i isporuke oslobođene plaćanja PDV-a bez prava na odbitak pretporeza zbog promjene postotka prava na odbitak pretporeza.
Ako se u roku za predaju prijave PDV-a za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine utvrde propusti u prijavama PDV-a za određena razdoblja oporezivanja, ispravak se obavlja u prijavi PDV-a za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine, a ne putem ispravka prijave za neko razdoblje oporezivanja.
Ako se po isteku roka za predaju prijave PDV-a za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine utvrde razlike koje se odnose na poslovanje te godine ispravak će se provesti u razdoblju oporezivanja u kojemu se razlike utvrde, a ne ispravkom prijave PDV-a za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine.
Ako se po isteku godine, a u roku za podnošenje prijave PDV-a za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine, naknadno smanjuje ili povećava porezna obveza zbog smanjenja ili povećanja porezne osnovice (naknadni popusti ili nemogućnost naplate – članak 33. stavak 7. Zakona), te promjene se iskazuju u razdoblju u kojemu su se stekli uvjeti za smanjenje odnosno povećanje porezne obveze, a ne u prijavi PDV-a za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine. U tom slučaju radi se o novoj poreznoj obvezi koja se samo temelji na ranijim isporukama, ali se naknadno utvrđuje.
5.2. Oporezivanje manjka
Oporezivanje manjka temelji se na odredbi članka 4. stavka 1. točke 1. i članka 7. stavka 3. Zakona te članka 26. stavka 2. Pravilnika.
Člankom 26. stavkom 2. Pravilnika propisano je da se kod poreznog obveznika manjkovi dobara za koje se ne tereti odgovorna osoba smatraju izuzimanjem dobara u neposlovne svrhe i podliježu oporezivanju, osim kala, rastepa, kvara i loma, a najviše do visine utvrđene odlukom Gospodarske i Obrtničke komore i manjkova dobara nastalih djelovanjem više sile. Manjkovima uslijed više sile u smislu Pravilnika, razumijevaju se manjkovi (štete) od elementarnih nepogoda (poplava, požar, potres i dr.), ratnih razaranja i provalnih krađa, do visine utvrđene temeljem očevidnika nadležnog tijela za procjenu šteta.
Prema odredbi članka 26. stavka 3. Pravilnika tehnološki manjak nastao u procesu proizvodnje smatra se porezno priznatim manjkom do visine utvrđene normativima prema vrsti djelatnosti odnosno do visine utvrđene zakonima o posebnim porezima odnosno trošarinama za proizvode koji podliježu plaćanju tih poreza. Normativi mogu biti utvrđeni od strane poduzetnika ili strukovne grupacije, a ako ih nema utvrđuje ih Porezna uprava procjenom na temelju međuovisnosti između prihoda i rashoda (primitaka i izdataka) putem normativa utroška materijala, energije, rada i drugih proizvodnih čimbenika.
Porezno priznatim manjkom, sukladno odredbi članka 26. stavka 4. Pravilnika, smatra se i manjak dobara nastao zbog neodgovarajuće kvalitete, proteka roka trajanja, kala, rastepa, loma i kvara iznad visine utvrđene odlukom Gospodarske i Obrtničke komore, ako je pri utvrđivanju činjeničnog stanja prisutan ovlašteni službenik Porezne uprave ili ako porezni obveznik raspolaže odgovarajućom dokumentacijom nadležnih tijela ili pravnih osoba o količini i vrsti preuzetih dobara koja su dana na zbrinjavanje ili uništenje.
Prema odredbi članka 26. stavka 6. Pravilnika porezno priznatim manjkom dobara smatraju se isporuke hrane bez naknade (doniranje) koje porezni obveznik obavlja u svrhu sprječavanja njenog uništavanja, zaštite okoliša i pomoći krajnjim primateljima sukladno posebnom propisu o doniranju hrane i hrane za životinje, isključivo neprofitnim pravnim osobama koje humanitarnu djelatnost obavljaju u skladu s posebnim propisima i registrirane su kao posrednici koji sudjeluju u lancu doniranja hrane, do 2% prihoda odnosno primitaka prethodne godine. Za obračun vrijednosti isporuka koje se smatraju porezno priznatim manjkom uzima se nabavna vrijednost takve hrane (bez PDV-a). Porezni obveznici koji obavljaju donacije hrane, a nisu poslovali u prethodnoj godini obvezni su u posljednjem razdoblju oporezivanja tekuće godine izvršiti ispravak ako su prešli 2% prihoda te godine.
U slučaju elementarnih nepogoda porezno priznatim manjkom dobara smatraju se i isporuke koje se obave izravno krajnjim primateljima sukladno posebnom propisu o doniranju hrane i hrane za životinje.
Prema tome, isporuke hrane bez naknade odnosno doniranje hrane smatra se porezno priznatim manjkom, uz ispunjenje navedenih uvjeta, te se ne iskazuje u prijavi PDV-a.
5.2.1. Porezna osnovica kod manjkova
Porezna osnovica za manjkove utvrđuje se na način koji je propisan za izuzimanja dobara odnosno za isporuke u neposlovne svrhe, u članku 33. stavku 4. Zakona kojim je propisano da je porezna osnovica za isporuke iz članka 7. stavka 3. Zakona nabavna cijena tih ili sličnih dobara, a ako je ta cijena nepoznata, tada je porezna osnovica visina troškova utvrđenih u trenutku isporuke.
Međutim, ako se za nastali manjak tereti odgovorna osoba u tom slučaju porezna osnovica je tržišna vrijednost tih dobara obzirom da je člankom 33. stavkom 9. Zakona propisano da se u slučaju isporuka dobara i obavljanja usluga osobama koje su u obiteljskim i drugim bliskim osobnim vezama s poreznim obveznikom te u slučaju postojanja financijskih i pravnih veza, uključujući odnose poslodavca i zaposlenika kao i članova njihovih obitelji, veza na temelju članstva, upravljanja ili vlasništva, poreznom osnovicom smatra tržišna vrijednost ako je naknada niža ili viša od tržišne vrijednosti, a primatelj isporuke nema pravo na odbitak pretporeza u cijelosti.
Tržišnom vrijednosti smatra se ukupni iznos kojeg bi kupac ili naručitelj u trenutku isporuke dobra ili obavljene usluge prema načelu nenarušavanja tržišnog natjecanja morao platiti isporučitelju dobara ili pružatelju usluge u tuzemstvu. Ako se ne može utvrditi usporediva isporuka dobara ili usluga, tada se tržišnom vrijednosti smatra kada je riječ o dobrima, iznos koji nije niži od nabavne cijene tih ili sličnih dobara ili ako je ta cijena nepoznata, ukupna visina utvrđenih troškova u trenutku isporuke.
Ako se rashoduje dugotrajna materijalna imovina, koja nije za uporabu, i ne stavlja se u promet nego se uništava ili deponira na otpad, radi se o porezno priznatom manjku u smislu odredbe članka 26. stavka 4. i 5. Pravilnika, ako je pri utvrđivanju činjeničnog stanja prisutan ovlašteni djelatnik Porezne uprave ili ako porezni obveznik raspolaže odgovarajućom dokumentacijom nadležnih tijela ili pravnih osoba o količini i vrsti preuzetih dobara koja su dana na zbrinjavanje ili uništenje.
Ako se rashodovana dugotrajna oprema prodaje kao takva ili kao otpadni materijal, radi se o isporuci dobara koja podliježu oporezivanju.
5.2.2. Nastanak porezne obveze kod manjkova
Prema odredbi članka 30. stavka 1. Zakona oporezivi događaj i obveza obračuna PDV-a nastaju kada su dobra isporučena ili usluge obavljene pa stoga obveza obračuna PDV-a za isporuke dobara iz članka 7. stavaka 3. Zakona nastaje kada je nastao oporezivi događaj. U tom slučaju porezna obveza nastaje istekom razdoblja oporezivanja u kojemu su izuzeta dobra.
Međutim, za manjak koji je utvrđen po inventuri najčešće nije moguće odrediti u kojemu je razdoblju nastao. Ono što je poznato je da je nastao tijekom razdoblja oporezivanja, a najkasnije do 31. prosinca kalendarske godine. Prema tome i porezna obveza nastaje najkasnije u posljednjem razdoblju oporezivanja kalendarske godine.
Poreznim obveznicima podaci o manjkovima trebaju biti poznati do roka za podnošenje prijave PDV-a za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine, tj. do 20. siječnja pa će u tu prijavu uključiti i poreznu obvezu po utvrđenim manjkovima.
Ako se tijekom izrade prijave PDV-a za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine utvrdi da je propušteno obračunati i platiti PDV po određenoj isporuci ili obavljenoj usluzi, za koje je moguće utvrditi u kojem razdoblju oporezivanja je nastala porezna obveza, tada je porezni obveznik dužan obračunati i platiti i zateznu kamatu u smislu odredbe članka 130. stavka 1. i 3. Općeg poreznog zakona (Narodne novine broj 115/16, 106/18, 121/19, 32/20 i 42/20), članka 3. Zakona o kamatama (Narodne novine broj 94/04 i 35/05) i članka 29. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18) (za 2020. godinu po stopi od 6,11% do 30. lipnja 2020., odnosno po stopi 5,89% od 1. srpnja 2020.) i to za razdoblje od roka u kojemu je obveza trebala biti plaćena do dana kada je obveza plaćena.
U slučajevima koji imaju naznake da je zlouporabljen institut obavljanja usklađenja i ispravaka za određenu kalendarsku godinu u prijavi PDV-a koja se podnosi za posljednje razdoblje oporezivanja te kalendarske godine, na način da je svjesno iskazan nizak promet u pojedinim razdobljima oporezivanja, potrebno je provesti nadzor i postupiti u skladu s utvrđenim činjeničnim stanjem.
LC WEB TICKETING – Najkraći put za Vaše upite
NovostiIzuzetnu pažnju pridajemo podršci u svakodnevnom radu naših korisnika, kao i usavršavanju isporučenog proizvoda ili usluge. Kako bismo Vam mogli što brže pomoći posebno izdvajamo uslugu LC WebTicketing – sustav slanja i obrade korisničkih zahtjeva koji omogućava da sve upite do naših stručnjaka uputite najkraćim i najbržim putem. Registaracija je jednostavna – putem online prijave.
Zašto LC web ticketing?
Nema bržeg načina za slanje upita ili zahtjeva prema LC-u od slanja putem usluge LC Web Ticketing. Obrada Vašeg upita započinje onog trena kada kliknete na „zaprimi“ i cijelo vrijeme možete pratiti status Vašeg predmeta.
Slanje upita putem LC Web Ticketinga odvija se kroz internetski preglednik putem web aplikacije. Brza komunikacija s LC-om ostvaruje se kroz jednostavno intuitivno sučelje. Potrebna je samo online registracija i korištenje može započeti, a zahtjev možete uputiti kad god to želite jer Vam je aplikacija uvijek na raspolaganju.
Putem LC Web Ticketing usluge Vaši zahtjevi stižu direktno u naš CRM sustav. Koristeći ovaj način slanja osiguravate točnost prijenosa upita do naših stručnjaka, što omogućava kvalitetnije, efikasnije i brže rješavanje zahtjeva.
Dodatne prednosti korištenja LC WT usluge:
Korištenje LC WT je u potpunosti besplatno za sve aktivne i pasivne statuse mjesečnog održavanja.
Sudjelovali smo na 4. Poreznoj konferenciji: Porezna politika u post-pandemijskom razdoblju
NovostiKrajem prošlog tjedna, 29. siječnja 2021. godine, na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, održana je 4. Porezna konferencija, gdje se diskutiralo o aktualnoj temi:
Porezna politika u post-pandemijskom razdoblju.
U jednom od dva panela sudjelovao je i direktor tvrtke LIBUSOFT CICOM d.o.o., dr. sc. Marko Ignjatović.
Konferencija se održana pod pokroviteljstvom Ministarstva financija, a programski partneri bili su Institut za javne financije i Intra-europska organizacija poreznih uprava.
Događaj je održan uz ograničen broj sudionika u publici, uz video stream na YouTubeu, a cilj konferencije bio je potaknuti razmjenu ideja i mišljenja te pružiti praktične preporuke za unapređenje poreznog sustava Republike Hrvatske kroz dijalog glavnih sudionika i predstavnika poreznih obveznika i države.
Uz predavanje na temu Izazovi porezne politike u Hrvatskoj koje je održao potpredsjednik Vlade RH i ministar financija dr. sc. Zdravko Marić, održane su dvije panel diskusije o aktualnim poreznim temama:
Drugi panel moderirao je Dražen Nimčević, partner u Deloitteu Hrvatska, a sudjelovali su: dr. sc. Marko Ignjatović, direktor tvrtke Libusoft Cicom, Nikolina Cvijetić, team manager u Expertum Consultingu te Boran Lončarić, osnivač i vlasnik GDi Grupe.
Na konferenciji je bilo riječi o porukama koje se odnose na potrebu daljnje prilagodbe poreznog sustava suvremenim gospodarskim prilikama, a poseban naglasak bio je na mjerama koje je Vlada RH donijela u okviru poreznog sustava kao odgovor na krizu prouzročenu pandemijom, ali i na potres koji je u nekoliko navrata zadesio Hrvatsku, dok je u kontekstu potrošnih poreza naglasak bio na trošarinama.
Zasebna rasprava provedena je na temu nužnosti daljnje digitalne i analitičke transformacije porezne uprave, planiranih aktivnosti Porezne uprave i drugih relevantnih tijela u smislu sprečavanja izbjegavanja plaćanja poreza i povećanja učinkovitosti naplate poreza, ali i jačanja internih procesa i transparentnosti države kod oporezivanja, ali i kod potrošnje.
LC ŠKOLA – Obračun plaće i drugog dohotka za početnike
LC EdukacijePlanirani program rada:
I.DAN (od 9:30 do 15:00h sa pauzom od 12:00 do 12:45h)
Zakonska regulativa koja uređuje pravo na plaću od nesamostalnog rada
NAPOMENA:
Cijena za sudjelovanje na LC školi iznosi po sudioniku 2100kn + PDV.
Za korisnike LC SPI rješenja cijena po sudioniku iznosi 1700kn + PDV
Ukoliko je potrebno na računu navesti broj narudžbenice, molimo da nam isti dostavite najkasnije na dan održavanja edukacije na e-mail fakturiranje@spi.hr.
Obzirom da je broj sudionika ograničen, u slučaju prijave za sudjelovanje, a ne pojavljivanja i neotkazivanja bez obavijesti:
– u minimalnom roku od 48 sata prije termina održavanja, naplaćuje se kotizacija u iznosu 50% od navedene vrijednosti edukacije
– u minimalnom roku od 24 sata prije termina održavanja, naplaćuje se kotizacija u punom iznosu.
U cijenu su uključeni radni materijali i prigodna zakuska.
Za sve dodatne informacije slobodno nas kontaktirajte na telefon 01/6599-555 ili e-mail info@spi.hr.
PRIJAVNICA:
Greška: Kontakt obrazac nije pronađen.
Saboteri u nama
Karijere blogNeka digne dva prsta onaj tko nije primijetio jedan dio sebe koji ga blokira u osobnim postignućima u situacijama kada za sebe imate neki plan ili cilj.
U ovome članku pričat ćemo o našim unutarnjim dijelovima ličnosti koji nas ponekad sabotiraju. Stoga, dragi naši saboteri, dobrodošli! G. ili gđa Perfekcija, Saboter, Strah, Kontrola i ostali imenovani i neimenovani dijelovi naše ličnosti koji u određenim trenucima narastu, uzimaju si previše prostora i stvaraju nam opterećenje. No, prije nego li počnemo, imam li dozvolu pričati o vama? Da, ovo je trenutak kada će reflektor kratko biti uperen u vas dok vaš vlasnik ili vlasnica bude čitala ovaj članak, a vi ćete se možda prepoznati u njemu.
Recimo doktorirate na zaista jedinstvenoj temi, vaši prijatelji i mentor vas hvale i ponosni su na vas, ali jedan dio vas kaže: ”Ah, taj doktorski rad koji si napisao nije dovoljno dobar, nisi to dobro napravio.” ili recimo Gđa Perfekcija se javi i kaže: ”Ti ne znaš dovoljno dobro govoriti engleski jezik, nisi kao dijete išla na Helen Doron English. Shvati, engleski jezik ti nije prvi strani jezik, stoga ne možeš dobro govoriti engleski.” Gđa Perfekcija se javi i glasna je svaki put u trenucima kada na poslu, ili privatno, trebaš reći nešto na engleskom i, naravno, svaki put jednostavno zablokiraš. Jedino što se čuje iz tvojih usta je neko trtljanje na engleskom kao da govori dijete od 3 godine. Uzalud tada dugogodišnje instrukcije s izvornim engleskim govornikom s kojim btw. perfektno pričaš engleski. Uzalud tvoje čitanje knjiga na engleskom i polaganje licenci na engleskom za Project Managera kad gđa Perfekcija kaže da ne znaš engleski i u tim trenucima te nadjača.
Oni koji nisu imali ova iskustva, pravi su sretnici jer ne znaju koja je to unutarnja borba i koliko puta su nas ti nesvjesni dijelovi naše ličnosti sputavali u životu. I tko zna što bismo postali da nas nisu blokirali, gdje bi sve bili i kakvu bi karijeru ili život imali.
Ti unutarnji saboteri su dijelovi ličnosti koji se pojave kad iskoračujemo izvan sigurne zone i onoga što nam uvjerenja govore da trebamo i možemo biti. Metaforički rečeno, orkestar u nama koji je sastavljen od različitih dijelova naših ličnosti, onih dobrih i onih koji nas sputavaju, trebamo uskladiti kako u sebi ne bismo osjećali otpore i kako bi postigli autentičnost.
Za umanjenje moći onih ‘lošijih sabotera’ vrlo bitno je prepoznati pozitivnu namjeru, odnosno koja je njihova funkcija i potreba. Kad pronađemo koja je funkcija sabotera i što im treba, njihova moć nad nama slabi. To je naravno proces, no kada saboteri dobiju što ima nedostaje, kao recimo ljubav, pažnju, priznanje (…), njihova moć nad nama slabi.
U radu s unutarnjim dijelovima (saboterima) cilj nam je da se dijelovi međusobno dogovore i naprave sinkronizaciju orkestra koji će svirati usklađenu melodiju autentičnog življenja.
Pomirenjem orkestra u nama jačamo samopouzdanje, lakše donosimo odluke, samoostvarujemo se i živimo lakoću življenja.
Upravo zbog svih ti naših dijelova ličnosti koje nosimo u sebi, jedinstveni smo i samo mi znamo koja su najbolja rješenja za nas jer posjedujemo sve što nam je potrebno.
Zvuči pretencionzno?
Koji dio u vama se sad javio ?
Autor: Monika Brkanac
Napredna obuka – Priprema godišnjih izvještaja za profitne korisnike
LC EdukacijeSvim korisnicima profitnog računovodstva pripremili smo Naprednu obuku – Napredna obuka – Priprema godišnjih izvještaja za profitne korisnike. Cilj radionice je s korisnicima proći proces pripreme za izradu godišnjih financijskih izvještaja.
Datum održavanja 25.02.2021. u trajanju od 09:30-15:00 sati
Napredna obuka održat će se putem aplikacije Zoom.
Sadržaj radionice:
UPUTE ZA PRIJAVU I PRISTUPANJE:
Potrebno je ispuniti online prijavnicu (navesti točne i potpune podatke). Sustav će automatski potvrditi zaprimanje.
Dan prije edukacije (najkasnije na dan održavanja do 2 sata prije početka), dobit ćete mail s poveznicom putem koje možete pristupiti na edukaciju.
NAPOMENA:
Cijena za sudjelovanje na naprednoj obuci – online iznosi po sudioniku 900,00 kn + PDV
Za korisnike LC SPI rješenja cijena po sudioniku iznosi 450,00 kn + PDV
Plaćanje se vrši po ispostavljenom računu nakon održanog događanja.
Premium korisnici prema Općim uvjetima poslovanja, usluga 21., imaju pravo na besplatne napredne obuke – radionice za neograničen broj korisnika.
Ukoliko je potrebno na računu navesti broj narudžbenice, molimo da nam isti dostavite najkasnije na dan održavanja edukacije na e-mail fakturiranje@spi.hr.
Obzirom da je broj sudionika ograničen, u slučaju prijave za sudjelovanje, a ne pojavljivanja i neotkazivanja bez obavijesti:
– u minimalnom roku od 48 sata prije termina održavanja, naplaćuje se kotizacija u iznosu 50% od navedene vrijednosti edukacije
– u minimalnom roku od 24 sata prije termina održavanja, naplaćuje se kotizacija u punom iznosu.
Za sve dodatne informacije slobodno nas kontaktirajte na telefon 01/6599-555 ili e-mail info@spi.hr.
PRIJAVNICA:
Greška: Kontakt obrazac nije pronađen.
Napredna obuka – Kritične i upozoravajuće greške na JOPPD-u
LC EdukacijeSvim korisnicima LC SPI aplikacija pripremili smo Naprednu obuku – Kritične i upozoravajuće greške na JOPPD-u, kojom želimo objasniti pogreške na e-poreznoj i kako ih riješiti u aplikaciji. Cilj obuke je pokazati vezu između plaća i JOPPD obrasca – gdje se koje polje JOPPD-a puni iz aplikacije Plaća i naknada.
Datum održavanja obuke je 19.02.2021., u trajanju od 10:00 do 12:15 sati.
Napredna obuka održat će se putem aplikacije Zoom.
Sadržaj radionice:
UPUTE ZA PRIJAVU I PRISTUPANJE:
Potrebno je ispuniti online prijavnicu (navesti točne i potpune podatke). Sustav će automatski potvrditi zaprimanje.
Dan prije edukacije (najkasnije na dan održavanja do 2 sata prije početka), dobit ćete mail s poveznicom putem koje možete pristupiti na edukaciju.
NAPOMENA:
Cijena za sudjelovanje na naprednoj obuci – online iznosi po sudioniku 900,00 kn + PDV
Za korisnike LC SPI rješenja cijena po sudioniku iznosi 450,00 kn + PDV
Plaćanje se vrši po ispostavljenom računu nakon održanog događanja.
Premium korisnici prema Općim uvjetima poslovanja, usluga 21., imaju pravo na besplatne napredne obuke – radionice za neograničen broj korisnika.
Ukoliko je potrebno na računu navesti broj narudžbenice, molimo da nam isti dostavite najkasnije na dan održavanja edukacije na e-mail fakturiranje@spi.hr.
Obzirom da je broj sudionika ograničen, u slučaju prijave za sudjelovanje, a ne pojavljivanja i neotkazivanja bez obavijesti:
– u minimalnom roku od 48 sata prije termina održavanja, naplaćuje se kotizacija u iznosu 50% od navedene vrijednosti edukacije
– u minimalnom roku od 24 sata prije termina održavanja, naplaćuje se kotizacija u punom iznosu.
Za sve dodatne informacije slobodno nas kontaktirajte na telefon 01/6599-555 ili e-mail info@spi.hr.
PRIJAVNICA:
Greška: Kontakt obrazac nije pronađen.
Napredna obuka – Izrada i podešavanje Word predložaka za ispis rješenja/računa i Izrada i podešavanje predložaka i obrazaca uplatnica
LC EdukacijeSvim operaterima koji rade u SPI aplikaciji KOMIS-210 pripremili smo Naprednu obuku – Izrada i podešavanje Word predložaka za ispis rješenja/računa i Izrada i podešavanje predložaka i obrazaca uplatnica. Cilj ove radionice je samostalno podešavanje predložaka, računa, uplatnica, rješenja.
Datum održavanja 16.02.2021. u trajanju od 09:30-15:00 sati
Napredna obuka održat će se putem aplikacije Zoom.
Sadržaj radionice:
IZRADA I PODEŠAVANJE WORD PREDLOŽAKA ZA ISPIS RJEŠENJA / RAČUNA
IZRADA I PODEŠAVANJE PREDLOŽAKA I OBRAZACA UPLATNICA
UPUTE ZA PRIJAVU I PRISTUPANJE:
Potrebno je ispuniti online prijavnicu (navesti točne i potpune podatke). Sustav će automatski potvrditi zaprimanje.
Dan prije edukacije (najkasnije na dan održavanja do 2 sata prije početka), dobit ćete mail s poveznicom putem koje možete pristupiti na edukaciju.
NAPOMENA:
Cijena za sudjelovanje na naprednoj obuci – online iznosi po sudioniku 900,00 kn + PDV
Za korisnike LC SPI rješenja cijena po sudioniku iznosi 450,00 kn + PDV
Plaćanje se vrši po ispostavljenom računu nakon održanog događanja.
Premium korisnici prema Općim uvjetima poslovanja, usluga 21., imaju pravo na besplatne napredne obuke – radionice za neograničen broj korisnika.
Ukoliko je potrebno na računu navesti broj narudžbenice, molimo da nam isti dostavite najkasnije na dan održavanja edukacije na e-mail fakturiranje@spi.hr.
Obzirom da je broj sudionika ograničen, u slučaju prijave za sudjelovanje, a ne pojavljivanja i neotkazivanja bez obavijesti:
– u minimalnom roku od 48 sata prije termina održavanja, naplaćuje se kotizacija u iznosu 50% od navedene vrijednosti edukacije
– u minimalnom roku od 24 sata prije termina održavanja, naplaćuje se kotizacija u punom iznosu.
Za sve dodatne informacije slobodno nas kontaktirajte na telefon 01/6599-555 ili e-mail info@spi.hr.
PRIJAVNICA:
Greška: Kontakt obrazac nije pronađen.
Specijalistički seminar – Specifikacija nepovezanih uplata (SNU)
LC EdukacijeKoristite e-poreznu, radite na usklađenju podataka poslanih JOPPD obrazaca i nepovezanih uplata i željeli biste znati na koji način analizirati podatke u SNU i PKK te kako se radi obrazac SNU? Upravo to smo za vas pripremili na ovom Specijalističkom seminaru.
Datum održavanja 15.02.2021. u trajanju od 09:30-15:00 sati
Specijalistički seminar održat će se putem aplikacije Zoom.
Sadržaj radionice:
a. Pregled poslanih obrazaca
b. PKK
a. Nepovezane uplate
b. Obrasci JOPPD
a. Ispravak oznake izvješća unutar iste vrste prihoda
b. Ispravak OIB-a unutar iste vrste prihoda
c. Promjene vrste prihoda ili općine iste vrste prihoda uz moguću promjenu oznake izvješća
d. Povrat preplaćenih iznosa obveznika
e. Zatvaranje naplaćenih kamata
UPUTE ZA PRIJAVU I PRISTUPANJE:
Potrebno je ispuniti online prijavnicu (navesti točne i potpune podatke). Sustav će automatski potvrditi zaprimanje.
Dan prije edukacije (najkasnije na dan održavanja do 2 sata prije početka), dobit ćete mail s poveznicom putem koje možete pristupiti na edukaciju.
NAPOMENA:
Cijena za sudjelovanje na specijalističkom seminaru – online iznosi po sudioniku 1600,00 kn + PDV
Za korisnike LC SPI rješenja cijena po sudioniku iznosi 800,00 kn + PDV
Kotizaciju za sudjelovanje molimo uplatite zaključno s 12.02.2021. godine na račun tvrtke LIBUSOFT CICOM d.o.o. IBAN HR4123600001101337826, a potvrdu o uplati molimo pošaljite na e-mail prodaja@spi.hr. Pod model plaćanja navesti 00 44079-OIB korisnika.
Postojeći LC korisnici kotizaciju mogu uplatiti i nakon održanog savjetovanja.
Ukoliko je potrebno na računu navesti broj narudžbenice, molimo da nam isti dostavite najkasnije na dan održavanja edukacije na e-mail fakturiranje@spi.hr.
Obzirom da je broj sudionika ograničen, u slučaju prijave za sudjelovanje, a ne pojavljivanja i neotkazivanja bez obavijesti:
– u minimalnom roku od 48 sata prije termina održavanja, naplaćuje se kotizacija u iznosu 50% od navedene vrijednosti edukacije
– u minimalnom roku od 24 sata prije termina održavanja, naplaćuje se kotizacija u punom iznosu.
U cijenu specijalističkog seminara uključeni su radni materijali.
Za sve dodatne informacije slobodno nas kontaktirajte na telefon 01/6599-555 ili e-mail info@spi.hr.
PRIJAVNICA:
Greška: Kontakt obrazac nije pronađen.
Konzultantsko savjetovanje – Izjava o fiskalnoj odgovornosti za proračunske korisnike
LC EdukacijeOd 01. siječnja 2019. godine na snazi je novi Zakon o fiskalnoj odgovornosti (Narodne novine br. 111/18) kojim je propisana obveza davanja godišnje Izjave za čelnika proračunskog i izvanproračunskog korisnika državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i čelnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te čelnika trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske i/ili jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i čelnika drugih pravnih osoba kojima je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedna ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave . Na temelju Zakona o fiskalnoj odgovornosti donesena je Uredba o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila (Narodne novine, br. 95/19) kojom je propisan izgled i sadržaj Izjave, prateća dokumentacija, način i rokovi sastavljanja i predaje Izjave te rokovi izvještavanja Ministarstva financija o uočenim nepravilnostima. Novost je da se Izjava daje i na temelju naloga i preporuka Državnog ureda za reviziju, odnosno vanjske revizije. Također, proširen je obuhvat pitanja na područje transparentnosti i upravljanja imovinom. Podsjećamo na donošenje novih procedura koje zahtijevaju pitanja iz Upitnika.
Datum održavanja 11.02.2021. u trajanju od 09:30-15:00 sati
Konzultansko savjetovanje održat će se putem aplikacije Zoom.
Radionica je namijenjena proračunskim i izvanproračunskim korisnicima državnog proračuna i proračuna JLP(R)S
Planirani program rada je:
• Predstavljanje zakonskih izmjena i pojašnjenje zakonskih odredbi
• Pregled pitanja iz Upitnika po pojedinim područjima sa naglaskom na potrebna testiranja i uzorak testiranja
• Primjeri izjava 1a i 1b
UPUTE ZA PRIJAVU I PRISTUPANJE:
Potrebno je ispuniti online prijavnicu (navesti točne i potpune podatke). Sustav će automatski potvrditi zaprimanje.
Dan prije edukacije (najkasnije na dan održavanja do 2 sata prije početka), dobit ćete mail s poveznicom putem koje možete pristupiti na edukaciju.
NAPOMENA:
Cijena za sudjelovanje na konzultantskom savjetovanju – online iznosi po sudioniku 1000,00 kn + PDV
Za korisnike LC SPI rješenja cijena po sudioniku iznosi 500,00 kn + PDV
Plaćanje se vrši po ispostavljenom računu nakon održanog događanja.
Premium korisnici prema Općim uvjetima poslovanja, usluga 25., imaju pravo na konzultantsko savjetovanje – seminar za jednog polaznik/dan mjesečno na svakih 10.000 kn iznosa za mjesečno održavanje.
Ukoliko je potrebno na računu navesti broj narudžbenice, molimo da nam isti dostavite najkasnije na dan održavanja edukacije na e-mail fakturiranje@spi.hr.
Obzirom da je broj sudionika ograničen, u slučaju prijave za sudjelovanje, a ne pojavljivanja i neotkazivanja bez obavijesti:
– u minimalnom roku od 48 sata prije termina održavanja, naplaćuje se kotizacija u iznosu 50% od navedene vrijednosti edukacije
– u minimalnom roku od 24 sata prije termina održavanja, naplaćuje se kotizacija u punom iznosu.
U cijenu konzultantskog savjetovanja uključeni su radni materijali.
Za sve dodatne informacije slobodno nas kontaktirajte na telefon 01/6599-555 ili e-mail info@spi.hr.
PRIJAVNICA:
Greška: Kontakt obrazac nije pronađen.
LC WEBinar – Transparentnost javnih financija – nova zakonska obveza za sve županije, gradove i općine
NovostiDatum održavanja: petak 5. veljače 2021. od 10:00 do 12:00 sati – potrebna samo prijava – popunjeno
LC WEBinar održat će se putem aplikacije Zoom i besplatan je za sve prijavljene.
Nije novost da su na temelju odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13 i 85/15) sva tijela javne vlasti, a tako i jedinice lokalne i područne samouprave, obvezna na internetskim stranicama javno objavljivati niz podataka vezanih uz njihova područja rada, a osobito podatke o izvorima financiranja, proračunu, izvršenju proračuna i financijskom planu, kao i podatke o dodijeljenim bespovratnim sredstvima i pomoćima, odnosno podatke u smislu propisa kojim se uređuje područje javne nabave.
Međutim, dana 24. prosinca 2020. godine na snagu je stupio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 144/20), a kao jednu od najznačajnijih zakonskih novina valja istaknuti uvođenje obveze svim jedinicama lokalne i područne samouprave na internetsku objavu potrošenih javnih sredstava, na način da informacije budu lako dostupne i pretražive.
Nova zakonska formulacija je kratka i prilično jasna, ali površna i uska interpretacija nove zakonske obveze može potencijalno uzrokovati i dalekosežne neželjene štetne posljedice.
Stoga je, pored tehničkog ostvarivanja predmetne obveze, istu nužno promatrati kroz prizmu područja kojim se uređuje pravo na pristup informacijama, a osobito u odnosu na sve potencijalne situacije u kojima pravo na informiranje može interferirati u vrlo osjetljivo područje zaštite osobnih podataka.
O svemu navedenom, kao i eventualnim posljedicama propuštanja postupanja u navedenom smislu, izvijestit će vas naš pravni savjetnik Vedran Vukobrat, dipl. iur., a kako u provedbi kroz sustave izgleda jedinstveno informatičko rješenje pojasnit će Tomislav Knežević, Voditelj Odjela marketinga i prodaje LC-a
Program LC WEBinara
UPUTE ZA PRIJAVU I PRISTUPANJE:
Potrebno je ispuniti online prijavnicu (navesti točne i potpune podatke). Sustav će automatski potvrditi zaprimanje.
Dan prije edukacije (najkasnije na dan održavanja do 2 sata prije početka), dobit ćete mail s poveznicom putem koje možete pristupiti na edukaciju.
LC WEBinar je besplatan za sve prijavljene.
Za sve dodatne informacije slobodno nas kontaktirajte na telefon 01/6599-555 ili e-mail info@spi.hr.
PRIJAVNICA:
Sva mjesta na LC WEBinaru su popunjena
Uputa porezne uprave za sastavljanje i podnošenje prijave PDV-a
Aktualno za korisnikeNa temelju odredbi članka 9. stavka 1. Zakona o Poreznoj upravi (Narodne novine broj 115/16 i 98/19) radi jedinstvenog postupanja u primjeni Zakona o PDV-u (Narodne novine broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13, 143/14, 115/16, 106/18 i 121/19, u daljnjem tekstu: Zakon) i Pravilnika o PDV-u (Narodne novine broj 79/13, 85/13, 160/13, 35/14, 157/14, 130/15, 1/17, 41/17, 128/17, 1/19 i 1/20, u daljnjem tekstu: Pravilnik) u vezi s popunjavanjem i podnošenjem prijave PDV-a za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine, ravnatelj Porezne uprave daje službenicima Porezne uprave
Uputu za sastavljanje i podnošenje prijave PDV-a za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine
1. Obveznici i rokovi za podnošenje
Člankom 85. stavkom 7. Zakona i člankom 173. stavkom 7. Pravilnika, propisano je da obveznik PDV-a mora u prijavi PDV-a koju podnosi za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine napraviti sva usklađenja i ispravke za tu kalendarsku godinu. Porezni obveznik prijavu PDV-a za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine (prosinac ili posljednje tromjesečje) mora predati nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svome sjedištu odnosno prebivalištu putem elektroničkog portala Porezne uprave (e-porezna) najkasnije do 20. siječnja sljedeće godine. Ako porezni obveznik prestaje s poslovanjem, obvezan je u prijavi PDV-a koju podnosi za posljednje razdoblje oporezivanja u kojem je poslovao napraviti sva usklađenja i ispravke do dana prestanka poslovanja.
Tijekom kalendarske godine porezni obveznici su PDV obračunavali i plaćali za mjesečna razdoblja oporezivanja, a iznimno porezni obveznici čija je vrijednost isporučenih dobara i usluga uključujući i PDV u prethodnoj kalendarskoj godini bila manja od 800.000,00 kuna mogli su plaćati PDV za tromjesečna razdoblja oporezivanja. Za obveze PDV-a po razdobljima oporezivanja podnose se prijave na Obrascu PDV. Obveza za PDV koja se iskazuje u prijavama za razdoblja oporezivanja nije predujam nego stvarno nastali PDV.
Prema odredbama članka 6. stavka 1. Zakona porezni obveznik u smislu Zakona je svaka osoba koja samostalno obavlja bilo koju gospodarsku djelatnost bez obzira na svrhu i rezultat obavljanja te djelatnosti. To znači da je porezni obveznik i svaka osoba koja na području Republike Hrvatske nema sjedište, poslovnu jedinicu, prebivalište ili uobičajeno boravište, a u tuzemstvu obavlja isporuke dobara ili usluga za koje postoji pravo na odbitak PDV-a, osim kada obavlja isporuke dobara ili usluga za koje PDV plaća primatelj dobara ili usluga u skladu s člankom 75. stavkom 1. točkama 3., 6. i 7. te člankom 75. stavkom 2. Zakona. Na tog poreznog obveznika se primjenjuju odredbe Zakona i Pravilnika osim ako nije drugačije propisano.
Ako je prema članku 75. Zakona PDV obvezan platiti porezni obveznik koji u tuzemstvu nema sjedište, ali ima sjedište u drugoj državi članici, taj porezni obveznik može imenovati poreznog zastupnika kao osobu koja je obvezna platiti PDV dok porezni obveznik koji nema sjedište na području Europske unije mora imenovati poreznog zastupnika kao osobu koja je obvezna platiti PDV, ako Republika Hrvatska nije sklopila sporazume o međusobnoj pomoći koji su po opsegu slični onima koji su propisani Direktivom Vijeća 2010/24/EU od 16. ožujka 2010. godine o uzajamnoj pomoći kod naplate potraživanja vezanih za poreze, carine i druge mjere (SL L 84, 31. 3. 2010.) i Uredbom Vijeća (EU) br. 904/2010 od 7. listopada 2010. godine o administrativnoj suradnji i suzbijanju prijevare u području poreza na dodanu vrijednost (SL L 268, 12. 10. 2010.).
Porezni zastupnik obvezan je podnositi za poreznog obveznika kojeg zastupa prijavu PDV-a na Obrascu PDV Poreznoj upravi, Područnom uredu Zagreb do 20-og dana u mjesecu koji slijedi po završetku razdoblja oporezivanja. U slučaju prestanka poslovanja stranog poreznog obveznika u tuzemstvu porezni zastupnik obvezan je u prijavi PDV-a koju podnosi za posljednje razdoblje oporezivanja u kojem je poslovao napraviti sva usklađenja i ispravke do dana prestanka poslovanja.
Osim poreznih obveznika koji obavljaju isporuke dobara i usluga, odnosno poreznih obveznika koji djeluju kao takvi, obrasce su obvezne podnositi i osobe koje nisu porezni obveznici, ali su registrirane za potrebe PDV-a. To može biti mali porezni obveznik, porezni obveznik koji obavlja isključivo isporuke oslobođene PDV-a te pravna osoba koja nije porezni obveznik, ako je prešla prag stjecanja dobara iz druge države članice ili obavlja, odnosno prima usluge iz druge države članice ili treće zemlje.
Ove osobe obvezne su plaćati PDV na stjecanje dobara i primljene usluge iz druge države članice Europske unije pa su stoga obvezne podnositi PDV obrasce, ali samo za ono razdoblje oporezivanja u kojem se dogodio oporezivi događaj.
Porezni obveznici kod kojih se poslovna godina razlikuje od kalendarske godine neovisno o tome sva usklađenja i ispravke trebaju napraviti u prijavi PDV-a za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine kako bi mogli izvršiti podjelu pretporeza i utvrditi godišnji postotak pretporeza koji porezni obveznik može odbiti.
2. Popunjavanje obrasca
Prijava PDV-a koja se podnosi za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine sastavlja se na način propisan odredbama članaka 174. do 178. Pravilnika. U prijavu PDV-a za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine ne unose se kumulativni podaci iz obračunskih prijava po pojedinim mjesecima, već samo podaci koji se odnose na posljednje razdoblje oporezivanja odnosno prosinac ili posljednje tromjesečje, te podaci koji se odnose na usklađenja i ispravke koje je potrebno napraviti za tu godinu.
3. Ispravak pretporeza
Obzirom da se u prijavi PDV-a koja se podnosi za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine iskazuju između ostalog ispravci pretporeza koje je potrebno napraviti, napominjemo da se promjenom uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza smatra i promjena postotka kojim se utvrđuje pravo na pretporez.
Pretporez se ispravlja u sljedećim slučajevima:
kada porezni obveznik gospodarska dobra unutar propisanog roka (10 godina za nekretnine i 5 godina za ostala gospodarska dobra) prestaje koristiti za obavljanje oporezivih isporuka te ih počne koristiti za obavljanje isporuka oslobođenih PDV-a bez prava na odbitak pretporeza prema člancima 39., 40. i 114. Zakona (u daljnjem tekstu: oslobođenih isporuka),
kada porezni obveznik prestaje s obavljanjem oslobođenih isporuka iz članaka navedenih u točki 1. i počinje s tim gospodarskim dobrima obavljati oporezive isporuke,
kada porezni obveznik mijenja način oporezivanja te prelazi na oporezivanje prema članku 90. stavku 1. Zakona, odnosno kada postaje mali porezni obveznik i obrnuto kad mali porezni obveznik prelazi na redovno oporezivanje,
u slučaju kada dolazi do promjene postotka iz članka 62. Zakona utvrđenog za odbitak pretporeza za gospodarska dobra koja se koriste za obavljanje oporezivih isporuka koji utvrđuju porezni obveznici koji obavljaju isporuke dobara i usluga po kojima je dopušten odbitak pretporeza i isporuke dobara i usluga po kojima je isključen odbitak pretporeza,
u slučaju kada se motorno vozilo kategorije N1 prenamijeni u motorno vozilo koje je predmet oporezivanja posebnim porezom na motorna vozila prema članku 136. stavku 3. Pravilnika.
Postupak ispravka pretporeza utvrđuje se pojedinačno za svako gospodarsko dobro za koje u slučaju da su se promijenili uvjeti mjerodavni za odbitak pretporeza nije istekao propisani rok od 5 godina odnosno od 10 godina u odnosu na godinu u kojoj je dobro nabavljeno ili proizvedeno. Ispravak se zbog pojednostavljenja ne provodi ako pretporez koji bi se trebao ispraviti po dobru dugotrajne imovine ne prelazi 1.000,00 kuna sukladno članku 64. stavku 4. Zakona. Ispravak se provodi godišnje za 1/5 odnosno za 1/10 i iskazuje se u prijavi PDV-a za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine.
Prema odredbi članka 176. točke 15. Pravilnika, porezni obveznik mora posebno izračunati iznos ispravka pretporeza za svako pojedinačno gospodarsko dobro i taj obračun priložiti uz poreznu prijavu koju podnosi Poreznoj upravi. Iz obračuna mora biti vidljiv ukupan iznos pretporeza, iskorišteno odnosno (neiskorišteno) pravo na odbitak pretporeza i iznos smanjenja odnosno povećanja prava na pretporez. U prijavi PDV-a ispravak pretporeza bit će naveden u jednom iznosu. Ako porezni obveznik prema priloženom obračunu iskaže obvezu PDV-a koju je obvezan namiriti državnom proračunu na rednom broju III.15. prijave PDV-a bit će iskazan podatak o iznosu ispravka pretporeza s predznakom minus (-). Na taj način će u prijavi PDV-a koju podnosi sa posljednje razdoblje oporezivanja iskazati ukupno manje pravo na pretporez i namirit će svoju obvezu prema državnom proračunu. Kad porezni obveznik ima pravo na povrat dijela pretporeza odnosno kad od države potražuje dio pretporeza tada u obrascu na ovom rednom broju iskazuje podatak s predznakom plus (+).
Ispravak odbitka pretporeza provodi se odjednom za cijelo preostalo razdoblje ispravka pri isporuci gospodarskog dobra sukladno članku 65. Zakona, što znači da se u tom slučaju iskazuje u Obrascu PDV za razdoblje oporezivanja u kojem je isporuka izvršena.
Prema odredbama članka 62. Zakona kad porezni obveznik koristi primljena ili uvezena dobra i usluge koje su mu obavljene djelomično i za isporuke dobara i obavljanje usluga koje isključuju odbitak pretporeza, tada se može odbiti samo onaj dio pretporeza koji se odnosi na isporuke dobara i usluga za koje je dopušten odbitak pretporeza.
Sukladno odredbama članka 137. stavka 1. Pravilnika porezni obveznik koji koristi dobra i usluge u okviru svoje gospodarske djelatnosti za isporuke dobara i obavljanje usluga po kojima je dopušten odbitak pretporeza i za isporuke dobara i usluga po kojima je isključen odbitak pretporeza u tom slučaju iznose pretporeza treba podijeliti na dio koji se može odbiti i na dio koje se ne može odbiti. Podjela pretporeza utvrđuje se ako porezni obveznik ne može iznos pretporeza koji se odnosi na isporuke dobara i usluga za koje je dopušten odbitak pretporeza izravno pripisati tim isporukama na temelju knjigovodstvene i druge dokumentacije.
Odredbama članka 62. stavka 4. Zakona propisano je da se dio pretporeza koji se može odbiti utvrđuje na godišnjoj razini kao postotak ukupnih isporuka i zaokružuje se naviše do sljedećeg cijelog broja.
Porezni obveznik kod kojeg je došlo do promjene postotka utvrđenog za pravo na odbitak pretporeza u odnosu na godinu u kojoj su se dobra počela koristiti i ako za ta dobra nije isteklo razdoblje za koje se mora obaviti ispravak pretporeza (5 godina odnosno 10 godina) ispravak pretporeza obavlja godišnje za jednu petinu ili jednu desetinu razlike pretporeza koja je nastala zbog promjene navedenog postotka u odnosu na početnu godinu korištenja. Taj ispravak iskazuje se pod točkom III.15. Obrasca PDV.
Ako je porezni obveznik gospodarsko dobro (dobro dugotrajne imovine) nabavio 2019. godine i imao pravo na odbitak pretporeza u iznosu 100%, a utvrdio je za 2020. godinu da je došlo do promjene postotka utvrđenog za pravo na odbitak pretporeza i da iznosi 40% u tom je slučaju porezni obveznik obvezan napraviti ispravak pretporeza.
Primjerice u godini nabave 2019. iskorišteno pravo odbitka pretporeza iznosi 100% odnosno 5.000 kuna. Obzirom da u 2020. godini porezni obveznik obavlja i isporuke oslobođene PDV-a za 2020. godinu pravo odbitka pretporeza iznosi 40% odnosno 2.000 kuna (5.000×40%=2.000). Razlika prava na odbitak pretporeza je 3.000 kuna. Porezni obveznik ispravlja pretporez za 1/5 odnosno 600 kuna (5.000-2.000= 3.000/5=600).
Obzirom da se promijenio postotak utvrđen za pravo na odbitak pretporeza u korist isporuka oslobođenih PDV-a porezni obveznik obvezan je ispraviti pretporez u odnosu na iskorišteni pretporez u godini nabave gospodarskih dobara (dugotrajne imovine) i povećati svoju poreznu obvezu za 2020. godinu za 600 kuna te će pod točkom III.15. prijave PDV-a za posljednje razdoblje oporezivanja 2020. godine upisati iznos od 600 kuna s predznakom minus (-). Povećanja odnosno smanjenja pretporeza koja su nastala temeljem ispravka pretporeza predstavljaju poslovne prihode odnosno rashode poduzetnika u poreznom razdoblju. Ispravak pretporeza ne utječe na visinu troška nabave odnosno proizvodnje dugotrajne imovine u popisu dugotrajne imovine poduzetnika. Ako iznos pretporeza po dobru dugotrajne imovine koji je potrebno ispraviti ne prelazi 1.000,00 kuna postupak ispravka pretporeza se ne provodi.
Porezni obveznik koji je dobro dugotrajne imovine nabavio 2019. godine ispravak pretporeza zbog promjene uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza odnosno promjene postotka prava na odbitak pretporeza obavlja za 2020., 2021., 2022. i 2023. godinu, ako se radi o dobru koje nije nekretnina.
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost koji je stupio na snagu 1. siječnja 2020. godine brisane su odredbe članka 39. stavka 3. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, br. 73/13, 99/13, 148/13, 153/13, 143/14, 115/16 i 106/18) kojima je bio propisan uvjet da ostale osobe na koje nisu prenijete javne ovlasti, oslobođenje od plaćanja PDV-a iz članka 39. stavka 1. točaka b), g), h), i), l), m) i n) Zakona mogu primijeniti ako ne teže ostvarivanju dobiti te ako se dobit ipak ostvari da se ne raspodjeljuje, nego se koristi za nastavak ili poboljšanje obavljanja usluga.
Prema tome, porezni obveznici koji nisu ispunjavali uvjete iz članka 39. stavka 3. Zakona o porezu na dodanu vrijednost te su na obavljene isporuke obračunavali PDV (primjerice poliklinika trgovačko društvo, trgovačko društvo koje obavlja usluge stomatologije i dentalne tehnike, trgovačko društvo koje obavlja usluge socijalne skrbi, usluge skrbi o djeci koje se obavljaju u okviru obrta, trgovačko društvo koje obavlja usluge obrazovanja u vezi s nastavnim programima koje donese odnosno odobri nadležno ministarstvo), od 1. siječnja 2020. primjenjuju oslobođenje od plaćanja PDV-a iz članka 39. stavka 1. točaka b), g), h), i), l), m) i n) Zakona.
Napominje se da su navedeni porezni obveznici obvezni ispraviti odbitak pretporeza za gospodarska dobra koja će koristiti za obavljanje isporuka oslobođenih plaćanja PDV-a sukladno odredbama članka 63. i 64. Zakona.
Primjerice, poliklinika trgovačko društvo nabavila je 2018. medicinsku opremu i iskoristila pravo odbitka pretporeza u iznosu od 50.000 kuna. Obzirom da u 2020. godini poliklinika trgovačko društvo počinje obavljati isporuke oslobođene plaćanja PDV-a, mora ispraviti pretporez za broj godina preostalih do isteka roka za ispravak pretporeza (za 3 preostale godine, 2020., 2021. i 2022.) u ukupnom iznosu od 30.000 kuna (10.000 kuna x 3 godine), odnosno 10.000 kuna godišnje. Prema tome, poliklinika trgovačko društvo će povećati svoju poreznu obvezu za 2020. godinu za 10.000 kuna te će pod točkom III.15. prijave PDV-a za posljednje razdoblje oporezivanja 2020. godine upisati iznos od 10.000 kuna s predznakom minus (-).
Kada porezni obveznik mijenja način oporezivanja te prelazi na oporezivanje prema članku 90. stavku 1. Zakona, odnosno kada postaje mali porezni obveznik i obrnuto kad mali porezni obveznik prelazi na redovno oporezivanje, mora ispraviti odbitak pretporeza i za zalihe dobara sukladno članku 65.a Zakona.
Zalihama dobara u smislu Zakona smatraju se zalihe u skladu s Hrvatskim standardima financijskog izvještavanja, odnosno Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja.
Kako bi porezni obveznik mogao obaviti ispravak pretporeza za zalihe dobara obvezan je za razdoblje oporezivanja u kojem je došlo do prelaska s redovnog postupka oporezivanja na posebni postupak oporezivanja za male porezne obveznike popisati zalihe dobara te mora imati račun za zalihe dobara koje je nabavio od drugih poreznih obveznika koji su upisani u registar obveznika PDV-a. Ako je u naknadi za nabavljene zalihe dobara sadržan PDV, iznos PDV-a koji se ispravlja izračunava se preračunanom stopom.
4. Podjela pretporeza
U slučaju da porezni obveznik koji ujedno obavlja oporezive isporuke i isporuke oslobođene PDV-a bez prava na odbitak pretporeza te koristi dobra i usluge u okviru svoje gospodarske djelatnosti za isporuke dobara i obavljanje usluga po kojima je dopušten odbitak pretporeza i za isporuke dobara i usluga po kojima je isključen odbitak pretporeza, treba iznose pretporeza podijeliti na dio koji se može odbiti i na dio koje se ne može odbiti sukladno članku 62. stavku 1. Zakona. Porezni obveznik mora utvrditi koje primljene isporuke dobara i usluga koristi za obavljanje isporuka za koje može odbiti pretporez, koje za obavljanje isporuka za koje ne može odbiti pretporez, a koje ne može pripisati isključivo jednim ili drugim. Porezni obveznik će podjelu ulaznog pretporeza provesti samo po ulaznim računima koji se odnose na nabavu dobara i usluga koja se koriste ujedno za obavljanje oporezivih i oslobođenih isporuka. Stoga će porezni obveznik po ulaznim računima koji se odnose isključivo na oporezive isporuke imati pravo odbitka pretporeza u ukupnom iznosu, po ulaznim računima koji se odnose isključivo na oslobođene isporuke neće uopće imati pravo na odbitak pretporeza dok će po ulaznim računima koji se odnose na oporezive i oslobođene isporuke obaviti podjelu pretporeza i imati pravo na odbitak pretporeza u iznosu koji se utvrđuje temeljem postotka izračunanog na godišnjoj razini.
Sukladno članku 62. stavku 2. i 3. Zakona iznos pretporeza koji se odnosi na isporuke dobara i usluga za koje je dopušten odbitak pretporeza izračunava se kao razmjerni dio na sljedeći način:
a) u brojniku: ukupna vrijednost godišnjih isporuka (prometa), bez PDV-a, od transakcija za koje je dopušten odbitak pretporeza u skladu s odredbama ovoga Zakona,
b) u nazivniku: ukupna vrijednost godišnjih isporuka (prometa), bez PDV-a, od transakcija uključenih u brojnik i transakcija za koje nije dopušten odbitak pretporeza te iznos subvencija, osim onih koje su izravno povezane s cijenom isporuka dobara ili usluga iz članka 33. stavka 1. Zakona.
Dio pretporeza koji se može odbiti utvrđuje se na godišnjoj razini kao postotak ukupnih isporuka i zaokružuje se naviše do sljedećeg cijelog broja te se primjerice izračunati postotak od 1,4% zaokružuje na ukupno 2% prava na odbitak pretporeza.
Kod navedenog izračuna ne uzimaju se u obzir sljedeći iznosi:
a) iznos prometa koji se odnosi na isporuke gospodarskih dobara koja porezni obveznik koristi za obavljanje svoje gospodarske djelatnosti,
b) iznos prometa koji se odnosi na povremene isporuke nekretnina,
c) iznos prometa koji se odnosi na povremene financijske transakcije navedene u članku 40. stavku 1. točkama b) do g) Zakona.
Povremenom isporukom nekretnina smatraju se dvije isporuke nekretnina koje obavi porezni obveznik u jednoj kalendarskoj godini kojemu isporuka nekretnina nije uobičajena djelatnost koju obavlja. Povremenom financijskom transakcijom smatraju se dvije financijske transakcije koje porezni obveznik obavi u jednoj kalendarskoj godini.
Porezni obveznik koji obavlja oporezive i oslobođene isporuke podjelu pretporeza obavlja na temelju naprijed navedenog izračuna postotka prava na odbitak pretporeza. Kako bi izračunao navedeni postotak porezni obveznik u brojniku navodi ukupnu vrijednost godišnjih isporuka (prometa), bez PDV-a, za koje je dopušten odbitak pretporeza. To znači da porezni obveznik u brojniku uz isporuke na koje se plaća PDV uključuje i isporuke koje su oslobođene plaćanja PDV-a, odnosno na koje se ne zaračunava PDV ali za koje nije isključeno pravo na odbitak pretporeza, kao što su izvozne isporuke dobara, isporuke u slobodnu zonu, isporuke dobara i usluga obavljene diplomatskim predstavništvima, međunarodnim organizacijama i oružanim snagama drugih država članica NATO-a ili civilnom osoblju koje ih prati te isporuke dobara i usluga u vezi s međunarodnim prijevozom.
Porezni obveznik koji uz redovni postupak oporezivanja provodi i posebni postupak oporezivanja marže ili posebni postupak oporezivanja putničkih agencija u brojnik uključuje samo oporezivi iznos marže odnosno poreznu osnovicu za oporezivanje prema posebnom postupku oporezivanja.
U brojnik se ne uključuju prolazne stavke iz članka 33. stavka 3. Zakona niti isporuke dobara koje se ne smatraju isporukama uz naknadu, odnosno povremeno davanje poklona u vrijednosti do 160,00 kuna, ili davanje uzoraka u razumnim količinama.
Porezni obveznik u nazivnik uključuje ukupnu vrijednost godišnjih isporuka (prometa), bez PDV-a, uključenih u brojnik i isporuka za koje nije dopušten odbitak pretporeza propisanih člankom 39., 40. i 114. Zakona. Stoga porezni obveznik koji obavlja financijske usluge ili druge usluge za koje je isključeno pravo na odbitak pretporeza u nazivnik uključuje transakcije u vezi s osiguranjem i reosiguranjem, kreditne usluge i pozajmice, odnosno iznos obračunanih kamata u poreznom razdoblju po odobrenim kreditima, pozajmicama i drugim financijskim uslugama oslobođenim PDV-a, naknade za ugovaranje kreditnih garancija, naknade vezane uz štedne, tekuće i žiro-račune, plaćanja, transfere, dugove, čekove i druge instrumente plaćanja klijenata, transakcije u vezi s valutama, novčanicama i kovanicama koje se koriste kao zakonsko sredstvo plaćanja te naknade za usluge upravljanja posebnim investicijskim fondovima kao i naknade za druge financijske usluge oslobođene PDV-a. Uz navedene transakcije u nazivnik se uključuju i sve druge transakcije koje se smatraju transakcijama za koje je isključeno pravo na odbitak pretporeza. Porezni obveznik u nazivnik će uključiti prodaju državnih biljega i poštanskih maraka, prihode ostvarene trgovanjem u vezi sa stranom valutom, te prihode ostvarene od transakcija u vezi s dionicama, udjelima u trgovačkim društvima, obveznicama i drugim vrijednosnim papirima. Kad se radi o prihodima ostvarenim trgovanjem u vezi sa stranom valutom porezni obveznik u nazivnik uključuje ukupne neto pozitivne rezultate (tečajne razlike) ostvarene takvim transakcijama kroz razdoblje oporezivanja te se u nazivnik ne uključuju ukupni dobiveni negativni rezultati. Porezni obveznik isti princip primjenjuje kod transakcija sa dionicama, udjelima u trgovačkim društvima, obveznicama i drugim vrijednosnim papirima.
Prihodi od tečajnih razlika nastali pri svođenju bilance na srednji tečaj HNB-a ne predstavljaju isporuke i ne uključuju se u nazivnik. Također se u nazivnik ne uključuju dividende i drugi prihodi od držanja dionica i udjela u trgovačkim društvima kao ni prihodi nastali promjenom tečaja od deponiranih stranih valuta na deviznom računu kod poslovne banke. Za izračun postotka prava na odbitak pretporeza ne uključuju se u nazivnik prihodi od kamata po a-vista i oročenim depozitima i drugi slični prihodi, koji nisu prihodi od gospodarske aktivnosti.
Porezni obveznik za izračun razmjernog dijela odnosno postotka prava na odbitak pretporeza u brojniku treba navesti vrijednost isporuka za koje je dopušten odbitak pretporeza (npr. najam poslovnog prostora), a u nazivniku vrijednost isporuka navedenih u brojniku i vrijednost isporuka za koje nije dopušten odbitak pretporeza, u što je uključen i iznos obračuna ukupno mjesečno doznačenih sredstava iz državnog proračuna (npr. školarine, iznosi za pokriće troškova, redovni prihodi od nadležnog ministarstva).
Potpore za očuvanje radnih mjesta koje se dodjeljuju poslodavcima kojima je zbog posebne okolnosti uvjetovane koronavirusom (COVID-19) narušena gospodarska aktivnost ne uključuju se u nazivnik formule za izračun podjele pretporeza iz članka 62. stavka 2. Zakona.
Porezni obveznik kod izračuna navedenog dijela odbitka pretporeza ne uzima u obzir vrijednost isporuka koje se odnose na prodaju gospodarskih dobara (vlastite dugotrajne imovine) kojima je obavljao gospodarsku djelatnost, vrijednost isporuka koje se odnose na povremene isporuke nekretnina kao i vrijednost isporuka koje se odnose na povremene financijske transakcije obzirom da bi te povremene isporuke koje su obično veće vrijednosti mogle narušiti stvarno stanje odnosno mogle bi dovesti do prava na odbitak pretporeza koji ne bi proizlazio iz stvarnog oporezivog prometa od redovnog obavljanja djelatnosti.
Primjer:
Porezni obveznik ostvario je u 2020. godini isporuke u vrijednosti od 135.000 kuna bez PDV-a za koje je dopušten odbitak pretporeza i isporuke u vrijednosti od 53.000 kuna za koje nije dopušten odbitak pretporeza. Također je dao pozajmicu za koju je obračunao 2.000 kuna kamata što predstavlja povremenu financijsku transakciju. Ukupni pretporez po ulaznim računima iznosi 40.000 kuna, od toga se 20.000 kuna može pripisati oporezivim isporukama, 15.000 kuna oslobođenim isporukama, a 5.000 kuna odnosi se na ulazni pretporez koji se ne može isključivo pripisati ni oporezivim ni oslobođenim isporukama.
(135.000 / (135.000 + 53.000)) x 100 = (135.000 / 188.000) x 100 = 71,81%
5.000 x 72% = 3.600
Porezni obveznik ima pravo na odbitak pretporeza u sljedećem iznosu:
20.000 kuna pretporeza koji se može pripisati oporezivim isporukama i
3.600 kuna pretporeza koji se ne može pripisati isključivo oporezivim ili oslobođenim isporukama.
Iznos od 15.000 kuna porezni obveznik uopće ne može odbiti jer se odnosi na oslobođene isporuke za koje nema pravo na odbitak pretporeza.
Ako je porezni obveznik na temelju privremeno izračunanog postotka prava na odbitak pretporeza u 2020. godini odbijao pretporez u iznosu 70% pretporeza koji se ne može pripisati isključivo oporezivim ili oslobođenim isporukama (5.000×70%=3.500) odnosno 3.500 kuna, a zatim je za 2020. utvrdio stvarno pravo na odbitak pretporeza u iznosu od 72% (5.000×72%=3.600) uvećati će iznos pretporeza za 100 kuna, ovisno o stopi PDV-a na rednom broju III.1., III.2. i III.3. prijave PDV-a koju podnosi za posljednje razdoblje oporezivanja 2020. godine. Napominje se da se navedeno usklađenje odbitka pretporeza ne unosi u Knjigu primljenih (ulaznih) računa, već se o tome sastavlja poseban obračun koji porezni obveznik čuva u svojim evidencijama.
Porezni obveznik koji u okviru svoje gospodarske djelatnosti obavlja isporuke dobara i usluga po kojima je dopušten odbitak pretporeza i isporuke po kojima je isključen odbitak pretporeza i utvrdi pravo na odbitak pretporeza najmanje u iznosu od 98% pri odbitku pretporeza za nabavljena dobra i usluge nije obvezan primjenjivati podjelu pretporeza. Prema tome, porezni obveznik koji je primjerice izračunao pravo na odbitak pretporeza u iznosu od 97,99013% obvezan je u smislu članka 138. stavka 13. Pravilnika izvršiti podjelu pretporeza pri odbitku pretporeza za nabavljena dobra i usluge.
Porezni obveznik koji je tijekom 2020. godine obavljao oporezive i oslobođene isporuke podjelu pretporeza je u toj godini obavljao temeljem privremenog izračuna odnosno na temelju isporuka prethodne godine s tim da ako su ti iznosi bili zanemarivi ili ih nije bilo porezni obveznik je sam privremeno mogao utvrditi dio pretporeza koji je mogao odbiti pod uvjetom da se s tim suglasila nadležna ispostava Porezne uprave. Odbitak pretporeza koji je porezni obveznik obavljao tijekom 2020. godine na temelju isporuka za 2019. godinu odnosno privremeno izračunanog postotka obvezan je uskladiti u prijavi PDV-a za posljednje razdoblje oporezivanja 2020. godine ovisno o tome radi li se o odbitku pretporeza za dobra nabavljena u tuzemstvu, pri uvozu ili iz druge države članice, odnosno uslugama koje su mu obavili strani porezni obveznici.
Ako je porezni obveznik po ulaznom računu za nabave zaprimljenom u 2019. godini na kojem je iskazan PDV u iznosu od 10.000 kuna primjenom privremeno izračunanog postotka za utvrđivanje prava na odbitak pretporeza od 15% odbio pretporez u iznosu 1.500 kuna (10.000×15%=1.500), a za 2020. godinu utvrdi stvarno pravo na odbitak pretporeza od 10% (10.000×10%=1.000) obvezan je provesti usklađenje i povećati svoju poreznu obvezu za 500 kuna.
Porezni obveznik čije je razdoblje oporezivanja od prvog do posljednjeg dana u mjesecu, ili od prvog do posljednjeg dana u tromjesečju mora za prvo razdoblje oporezivanja tekuće godine primijeniti novoutvrđeni postotak izračunan na temelju isporuka iz prethodne godine.
5. Ostale napomene:
Iznos koji bude iskazan na rednom broju VI. kao razlika za uplatu ili za povrat PDV-a u prijavi PDV-a za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine, iskazuje se na rednom broju V. prijave za prvo razdoblje oporezivanja sljedeće godine, ako se iskazana razlika ne uplati ili se ostavlja za predujam.
5.1. Razlike u prijavi PDV-a za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine
Porezni obveznik je obvezan u prijavi PDV-a koju podnosi za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine napraviti sva usklađenja i ispravke za tu godinu.
Porezni obveznik je trebao tijekom kalendarske godine za razdoblja oporezivanja pravilno iskazivati svoje obveze u prijavi PDV-a za pripadajuće razdoblje oporezivanja. Stoga razlike koje se mogu pojaviti bit će ispravci nastali zbog raznih razloga, kao što su manjkavosti u ispravama koje prate isporuke dobara i obavljanje usluga, neusklađene evidencije i slično, kao i razlike koje će se pojaviti po provedenom godišnjem popisu imovine. Razlike će se pojaviti kod poreznog obveznika koji obavljaju oporezive isporuke i isporuke oslobođene plaćanja PDV-a bez prava na odbitak pretporeza zbog promjene postotka prava na odbitak pretporeza.
Ako se u roku za predaju prijave PDV-a za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine utvrde propusti u prijavama PDV-a za određena razdoblja oporezivanja, ispravak se obavlja u prijavi PDV-a za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine, a ne putem ispravka prijave za neko razdoblje oporezivanja.
Ako se po isteku roka za predaju prijave PDV-a za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine utvrde razlike koje se odnose na poslovanje te godine ispravak će se provesti u razdoblju oporezivanja u kojemu se razlike utvrde, a ne ispravkom prijave PDV-a za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine.
Ako se po isteku godine, a u roku za podnošenje prijave PDV-a za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine, naknadno smanjuje ili povećava porezna obveza zbog smanjenja ili povećanja porezne osnovice (naknadni popusti ili nemogućnost naplate – članak 33. stavak 7. Zakona), te promjene se iskazuju u razdoblju u kojemu su se stekli uvjeti za smanjenje odnosno povećanje porezne obveze, a ne u prijavi PDV-a za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine. U tom slučaju radi se o novoj poreznoj obvezi koja se samo temelji na ranijim isporukama, ali se naknadno utvrđuje.
5.2. Oporezivanje manjka
Oporezivanje manjka temelji se na odredbi članka 4. stavka 1. točke 1. i članka 7. stavka 3. Zakona te članka 26. stavka 2. Pravilnika.
Člankom 26. stavkom 2. Pravilnika propisano je da se kod poreznog obveznika manjkovi dobara za koje se ne tereti odgovorna osoba smatraju izuzimanjem dobara u neposlovne svrhe i podliježu oporezivanju, osim kala, rastepa, kvara i loma, a najviše do visine utvrđene odlukom Gospodarske i Obrtničke komore i manjkova dobara nastalih djelovanjem više sile. Manjkovima uslijed više sile u smislu Pravilnika, razumijevaju se manjkovi (štete) od elementarnih nepogoda (poplava, požar, potres i dr.), ratnih razaranja i provalnih krađa, do visine utvrđene temeljem očevidnika nadležnog tijela za procjenu šteta.
Prema odredbi članka 26. stavka 3. Pravilnika tehnološki manjak nastao u procesu proizvodnje smatra se porezno priznatim manjkom do visine utvrđene normativima prema vrsti djelatnosti odnosno do visine utvrđene zakonima o posebnim porezima odnosno trošarinama za proizvode koji podliježu plaćanju tih poreza. Normativi mogu biti utvrđeni od strane poduzetnika ili strukovne grupacije, a ako ih nema utvrđuje ih Porezna uprava procjenom na temelju međuovisnosti između prihoda i rashoda (primitaka i izdataka) putem normativa utroška materijala, energije, rada i drugih proizvodnih čimbenika.
Porezno priznatim manjkom, sukladno odredbi članka 26. stavka 4. Pravilnika, smatra se i manjak dobara nastao zbog neodgovarajuće kvalitete, proteka roka trajanja, kala, rastepa, loma i kvara iznad visine utvrđene odlukom Gospodarske i Obrtničke komore, ako je pri utvrđivanju činjeničnog stanja prisutan ovlašteni službenik Porezne uprave ili ako porezni obveznik raspolaže odgovarajućom dokumentacijom nadležnih tijela ili pravnih osoba o količini i vrsti preuzetih dobara koja su dana na zbrinjavanje ili uništenje.
Prema odredbi članka 26. stavka 6. Pravilnika porezno priznatim manjkom dobara smatraju se isporuke hrane bez naknade (doniranje) koje porezni obveznik obavlja u svrhu sprječavanja njenog uništavanja, zaštite okoliša i pomoći krajnjim primateljima sukladno posebnom propisu o doniranju hrane i hrane za životinje, isključivo neprofitnim pravnim osobama koje humanitarnu djelatnost obavljaju u skladu s posebnim propisima i registrirane su kao posrednici koji sudjeluju u lancu doniranja hrane, do 2% prihoda odnosno primitaka prethodne godine. Za obračun vrijednosti isporuka koje se smatraju porezno priznatim manjkom uzima se nabavna vrijednost takve hrane (bez PDV-a). Porezni obveznici koji obavljaju donacije hrane, a nisu poslovali u prethodnoj godini obvezni su u posljednjem razdoblju oporezivanja tekuće godine izvršiti ispravak ako su prešli 2% prihoda te godine.
U slučaju elementarnih nepogoda porezno priznatim manjkom dobara smatraju se i isporuke koje se obave izravno krajnjim primateljima sukladno posebnom propisu o doniranju hrane i hrane za životinje.
Prema tome, isporuke hrane bez naknade odnosno doniranje hrane smatra se porezno priznatim manjkom, uz ispunjenje navedenih uvjeta, te se ne iskazuje u prijavi PDV-a.
5.2.1. Porezna osnovica kod manjkova
Porezna osnovica za manjkove utvrđuje se na način koji je propisan za izuzimanja dobara odnosno za isporuke u neposlovne svrhe, u članku 33. stavku 4. Zakona kojim je propisano da je porezna osnovica za isporuke iz članka 7. stavka 3. Zakona nabavna cijena tih ili sličnih dobara, a ako je ta cijena nepoznata, tada je porezna osnovica visina troškova utvrđenih u trenutku isporuke.
Međutim, ako se za nastali manjak tereti odgovorna osoba u tom slučaju porezna osnovica je tržišna vrijednost tih dobara obzirom da je člankom 33. stavkom 9. Zakona propisano da se u slučaju isporuka dobara i obavljanja usluga osobama koje su u obiteljskim i drugim bliskim osobnim vezama s poreznim obveznikom te u slučaju postojanja financijskih i pravnih veza, uključujući odnose poslodavca i zaposlenika kao i članova njihovih obitelji, veza na temelju članstva, upravljanja ili vlasništva, poreznom osnovicom smatra tržišna vrijednost ako je naknada niža ili viša od tržišne vrijednosti, a primatelj isporuke nema pravo na odbitak pretporeza u cijelosti.
Tržišnom vrijednosti smatra se ukupni iznos kojeg bi kupac ili naručitelj u trenutku isporuke dobra ili obavljene usluge prema načelu nenarušavanja tržišnog natjecanja morao platiti isporučitelju dobara ili pružatelju usluge u tuzemstvu. Ako se ne može utvrditi usporediva isporuka dobara ili usluga, tada se tržišnom vrijednosti smatra kada je riječ o dobrima, iznos koji nije niži od nabavne cijene tih ili sličnih dobara ili ako je ta cijena nepoznata, ukupna visina utvrđenih troškova u trenutku isporuke.
Ako se rashoduje dugotrajna materijalna imovina, koja nije za uporabu, i ne stavlja se u promet nego se uništava ili deponira na otpad, radi se o porezno priznatom manjku u smislu odredbe članka 26. stavka 4. i 5. Pravilnika, ako je pri utvrđivanju činjeničnog stanja prisutan ovlašteni djelatnik Porezne uprave ili ako porezni obveznik raspolaže odgovarajućom dokumentacijom nadležnih tijela ili pravnih osoba o količini i vrsti preuzetih dobara koja su dana na zbrinjavanje ili uništenje.
Ako se rashodovana dugotrajna oprema prodaje kao takva ili kao otpadni materijal, radi se o isporuci dobara koja podliježu oporezivanju.
5.2.2. Nastanak porezne obveze kod manjkova
Prema odredbi članka 30. stavka 1. Zakona oporezivi događaj i obveza obračuna PDV-a nastaju kada su dobra isporučena ili usluge obavljene pa stoga obveza obračuna PDV-a za isporuke dobara iz članka 7. stavaka 3. Zakona nastaje kada je nastao oporezivi događaj. U tom slučaju porezna obveza nastaje istekom razdoblja oporezivanja u kojemu su izuzeta dobra.
Međutim, za manjak koji je utvrđen po inventuri najčešće nije moguće odrediti u kojemu je razdoblju nastao. Ono što je poznato je da je nastao tijekom razdoblja oporezivanja, a najkasnije do 31. prosinca kalendarske godine. Prema tome i porezna obveza nastaje najkasnije u posljednjem razdoblju oporezivanja kalendarske godine.
Poreznim obveznicima podaci o manjkovima trebaju biti poznati do roka za podnošenje prijave PDV-a za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine, tj. do 20. siječnja pa će u tu prijavu uključiti i poreznu obvezu po utvrđenim manjkovima.
Ako se tijekom izrade prijave PDV-a za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine utvrdi da je propušteno obračunati i platiti PDV po određenoj isporuci ili obavljenoj usluzi, za koje je moguće utvrditi u kojem razdoblju oporezivanja je nastala porezna obveza, tada je porezni obveznik dužan obračunati i platiti i zateznu kamatu u smislu odredbe članka 130. stavka 1. i 3. Općeg poreznog zakona (Narodne novine broj 115/16, 106/18, 121/19, 32/20 i 42/20), članka 3. Zakona o kamatama (Narodne novine broj 94/04 i 35/05) i članka 29. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18) (za 2020. godinu po stopi od 6,11% do 30. lipnja 2020., odnosno po stopi 5,89% od 1. srpnja 2020.) i to za razdoblje od roka u kojemu je obveza trebala biti plaćena do dana kada je obveza plaćena.
U slučajevima koji imaju naznake da je zlouporabljen institut obavljanja usklađenja i ispravaka za određenu kalendarsku godinu u prijavi PDV-a koja se podnosi za posljednje razdoblje oporezivanja te kalendarske godine, na način da je svjesno iskazan nizak promet u pojedinim razdobljima oporezivanja, potrebno je provesti nadzor i postupiti u skladu s utvrđenim činjeničnim stanjem.
Promjene od 01. siječnja 2021. – Obračun dohotka od nesamostalnog rada i drugog dohotka
Aktualno za korisnikeNaredba o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2021.
Najniža mjesečna osnovica iznosi 3.488,78 kn
Najviša mjesečna osnovica iznosi 55.086,00 kn
Najviša godišnja osnovica iznosi 661.032,00 kn.
Iznosi osnovica propisani ovom Naredbom primjenjuju se za obračun doprinosa za staž mirovinskog osiguranja i za ostala prava iz obveznih osiguranja koji započinje s primicima i s obvezom doprinosa za siječanj 2021. i završava s primicima i s obvezom doprinosa za prosinac 2021.
Minimalna plaća za 2021. godinu
Uredbom o visini minimalne plaće za 2021. utvrđuje se visina minimalne plaće, koja će vrijediti za razdoblje od 01. 01. do 31. 12. 2021., u bruto iznosu od 4.250,00 kn.
Navedena minimalna svota bruto plaće odnosi se na puno radno vrijeme radnika, dok se najniža plaća za nepuno radno vrijeme utvrđuje razmjerno minimalnoj plaći za puno radno vrijeme i satima rada na koje je prijavljen.
Nova minimalna plaća je plaća koja će se obračunavati za mjesec siječanj, a uobičajeno će se isplaćivati u veljači.
Iznos minimalne plaće potrebno je unijeti u katalog minimalne plaće na lokaciji Plaće i naknade, Katalozi, Dodatni katalozi, Minimalna plaća.
Prosječna mjesečna neto plaća
U NN 118/2020 objavljena je Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća i bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje siječanj – kolovoz 2020. te za navedeno razdoblje iznosi 6.724,00 kn. Navedeni iznos je relevantan za utvrđivanje ovrha u 2021. godini a temeljem čl.173. Ovršnog zakona (NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17).
Navedeni iznos prosječne mjesečne neto plaće primjenjivati će se na svaku isplatu plaće u 2021. godini pa tako i na isplatu plaće za prosinac 2020. ukoliko se plaća isplaćuje u mjesecu za prethodni mjesec.
Novi iznos prosječne mjesečne neto plaće potrebno je unijeti u katalog ovrha na lokaciji Plaće i naknade, Katalozi, Dodatni katalozi, Ovrhe na plaću, Prosječni iznos neto plaće u RH.
Uključite prostorne podatke u NIPP u 3 koraka
NovostiNOVO! Mrežna usluga NIPP NAVIGATOR – cjelovito rješenje za uključivanje prostornih podataka u NIPP
Nacionalna infrastruktura prostornih podataka je nacionalni registar izvora prostornih podataka koji čini prostorne podatke transparentnima i lakše dostupnima za sve korisnike te je dio Europske infrastrukture prostornih podataka prema EU INSPIRE direktivi (2007/2/EC).
Zakon o Nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka obvezuje jedinice lokalne područne i regionalne samouprave na dostavljanje podataka za upis u registar. Da biste to mogli potrebno je napraviti samo 3 koraka uz LC Mrežnu uslugu prostornih podataka za uključivanje u NIPP.
Imate li već SPI GIS + REGNEK i/ili GeoKOMIS to može znatno olakšati proces obrade i objave vaših podataka jer Mrežna usluga prostornih podataka za uključivanje u NIPP idealno funkcionira s ovim rješenjima.
Nemate li LC aplikacije, za vas osim mrežnih usluga, imamo poseban paket u koji je uključena konzultantska usluga i pomoć u cijelom procesu uključivanja u NIPP.
Više o NIPP NAVIGATOR usluzi pogledajte OVDJE
Održano savjetovanje o imovini, financijskim izvještajima i fiskalnoj odgovornosti za JLP(R)S
NovostiU utorak, 12. siječnja 2021., održano je online Konzultantsko savjetovanje – Evidencija dugotrajne imovine, inventura i usklađenje-korak u pripremi godišnjih financijskih izvještaja i potvrdnih odgovora u Izjavi o fiskalnoj odgovornosti za JLP(R)S i proračunske korisnike JLP(R)S za koje su sudionici pokazali veliko zanimanje pa su mjesta popunjena čim su prijave bile otvorene.
Imovina očigledno postaje sve važnije sredstvo kada je riječ o učinkovitom upravljanju jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i proračunskim korisnicima. Jedinica imovine svakako može biti dodatni izvor sredstava u proračunu. Savjetovanje je održala Marija Dupić, stručna konzultantica LC-a, izloživši vrlo opsežan i detaljan program kroz koji su obrađene zakonske odredbe evidentiranja i upravljanja imovinom, primjere knjiženja poslovnih događaja vezanih uz vođenje imovine u glavnoj knjizi, analitičku evidenciju dugotrajne imovine, inventuru te Upitnik o fiskalnoj odgovornosti vezan uz dio upravljanja imovinom.
Teme savjetovanja:
Koliko su ove teme aktualne, najbolje pokazuje iznimna aktivnost sudionika savjetovanja koji su u živoj diskusiji postavljali brojna konkretna pitanja. Posebno su dobro prihvaćeni primjeri iz svakodnevnog rada koji smo bili temom rasprave na savjetovanju.
Transparentnost postaje standard poslovanja i komunikacije JLP(R)S
NovostiPrema novom Zakonu o lokalnoj samoupravi transparentnost poslovanja i komunikacije s građanima za sve jedinice lokalne područne i regionalne samouprave podiže se na novu razinu. Iako su županije, gradovi i općine u Hrvatskoj i do sada nastojale u velikoj mjeri pružiti svojim građanima uvid u poslovanje, financije i druge relevantne informacije, sada će biti potrebno uključiti moderna informatička rješenja kako bi se postigla potpuna transparentnost. Više nije dovoljno objaviti gotova izvješća u pdf, docx ili xlsx formatu jer Zakon kaže da informacije moraju biti lako dostupne i pretražive, a to je moguće samo u automatiziranom digitalnom sustavu koji maksimalno eliminira ručni rad – pripremu tablica i prijepis podataka. Idealno je rješenje koje sve važne informacije, ali i niz drugih digitalnih servisa i usluga građanima nudi na jednom mjestu. LC Platformu Otvoreno za transparentno komuniciranje s građanima već su implementirali neki hrvatski gradovi. Primjer Grada Kutine i Grada Splita pokazao je kako interaktivni online servisi koje građani koriste kao aplikacije u kojima pretražuju podatke, prate svoje predmete koji putuju kroz gradske službe tijekom obrade, ispunjavaju i predaju obrasce značajno mijenjaju korisničko iskustvo građana, a jasan uvid u proračun i financije grada jača povjerenje građana u gradsku upravu.
Novi standard donosi dobre vijesti i poduzetnicima jer će i oni sada lakše do informacija pogotovo ako i sami posluju s gradom. U članku objavljenom prije koji dan izdanju novac.hr Jutarnjeg lista, autor Bernard Ivezić osvrnuo se upravo na ovaj aspekt navodeći: „Poduzetnici koji posluju sa Splitom i Kutinom mogu preko web stranica tih gradova pratiti dinamiku isplate, kome sve plaćaju, što i koliko, kao i pronaći sebe na tom popisu kao potvrdu da im je sjela uplata. K tome, sve te isplate mogu pretraživati po poslovnom subjektu i OIB-u. Na sličan, transparentan način tretiraju i svoj proračun iz kojeg poduzetnici mogu vidjeti kakve projekte planiraju i hoće li u njima biti prostora i za njih. U Hrvatskoj je vrlo malo lokalnih jedinica s takvom praksom. No, to bi se trebalo promijeniti novim Zakonom o lokalnoj samoupravi.“
U istom tekstu donosi i izjavu direktora LC-a, Marka Ignjatovića, koji kaže da je ovo znatno poboljšanje trenutačnog stanja. „Zakon koji je upravo izglasan i u kojem je baš transparentnost u fokusu potvrđuje da smo i ovaj put išli u pravom smjeru – ususret napretku. Transparentnost nije moguća bez automatizacije i digitalnih rješenja koja će podatke crpiti izravno iz sustava poslovnih informacija lokalnih jedinica i objavljivati ih u realnom vremenu.„ prisnažio je Marko Ignjatović.
Cijeli članak pročitajte OVDJE
Održan webinar o Oslobođenju od komunalne naknade, spomeničke rente i zakupnine na teret proračuna RH
NovostiU srijedu, 23. prosinca, održan je webinar o Oslobođenju od komunalne naknade, spomeničke rente i zakupnine na teret proračuna Republike Hrvatske. Da se radi o važnoj temi potvrđuje i to da je više od stotinu sudionika aktivno pratilo što su o tome imali za reći naši pravni savjetnici Vilma Plavčić, dipl. iur. i Vedran Vukobrat, dipl. iur. Predstavili su, i tumačili Uputu o provedbi mjere nadoknade dijela ili svih plaćenih fiksnih troškova u sklopu mjere Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom (COVID-19) kao i utjecaj ove Upute na postupanja i poslovanje gradova i općina, te ukazali na određene okolnosti i poteškoće koje bi se mogle pojaviti u navedenom smislu. Uputom su propisani uvjeti za ostvarivanje prava na nadoknadu plaćenih fiksnih troškova i način ostvarivanja tih prava na teret proračuna RH, od kojih su predavači posebno istaknuli troškove komunalne naknade, direktne spomeničke rente i zakupa poslovnog prostora u kojem se obavlja poslovna djelatnost.
Želimo Vam sve najbolje povodom blagdana
NovostiNovost u Zakonu o financiranju JLP(R)S
Aktualno za korisnikePoprilično teška i izazovna 2020. je pri kraju, ali novost u Zakonu o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave mogla bi, barem donekle, popraviti planove u narednim godinama.
UDJELI RASPODJELE POREZA NA DOHODAK
Prihod od poreza na dohodak prema novome raspodjeljuje se:
Udio za decentralizirane funkcije Općine, Grada, Županije i Grada Zagreba
FINANCIRANJE DECENTRALIZIRANIH FUNKCIJA:
Poreznoj upravi pripada naknada 1 % od ukupno naplaćenih prihoda za troškove utvrđivanja navedenih iznosa.
RASPODJELA SREDSTAVA FISKALNOG IZRAVNANJA – izračuni Općina, Grad, Županija
Napomena! Kod izračuna referentnih vrijednosti kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda isključuje se Grad Zagreb.
Sredstva fiskalnog izravnanja osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske na razdjelu 025 – MINISTARSTVO FINANCIJA.
NAMJENA UTROŠKA SREDSTAVA FISKALNOG IZRAVNANJA:
IZRAČUN VISINE SREDSTAVA FISKALNOG IZRAVNANJA
Naredba o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2021.
Aktualno za korisnikeNa temelju članka 254. Zakona o doprinosima Ministarstvo financija RH donijelo je Naredbu o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2021. godinu (NN 141/2020)
Najniža mjesečna osnovica iznosi 3.488,78 kuna.
Najviša mjesečna osnovica iznosi 55.086,00 kuna.
Najviša godišnja osnovica iznosi 661.032,00 kuna.
Iznosi osnovica propisani ovom Naredbom primjenjuju se za obračun doprinosa za staž mirovinskog osiguranja i za ostala prava iz obveznih osiguranja koji započinje s primicima i s obvezom doprinosa za siječanj 2021. godine i završava s primicima i s obvezom doprinosa za prosinac 2021. godine.
Napredna obuka – Ispravak obračuna plaće i drugog dohotka
LC EdukacijeNaši predavači pripremili su webinar kojim želimo pokazati česte primjere ispravka obračuna kojima će se korisnike osposobiti za samostalno obračunavanje ispravka plaće. Namijenjen svim korisnicima LC SPI programa.
Datum održavanja 28.01.2021. u trajanju od 10:00 – 13:00h
Napredna obuka održat će se putem aplikacije Zoom.
Sadržaj radionice:
1. Otvaranje radionice i izlaganje plana rada
2. Najčešći razlozi zbog kojih želite raditi ispravke obračuna plaće i drugog dohotka
– ispravak osnovice za obračun plaće
– n-ta obrada bez osobnog i dodatnog odbitka
– pogrešno prikazano bolovanje na teret poslodavca
– naknadno priznata ozljeda na radu
– ispravak pogrešno iskazanih sati u prisutnosti/primanja
– ispravak obračuna po pogrešnoj vrsti radnog odnosa
– ispravak pogrešne oznake neoporezivog primitka
– storno obračuna – za sve ili pojedine zaposlene iz obračuna
– izvršena isplata kome nije trebala biti
UPUTE ZA PRIJAVU I PRISTUPANJE:
Potrebno je ispuniti online prijavnicu (navesti točne i potpune podatke). Sustav će automatski potvrditi zaprimanje.
Dan prije edukacije (najkasnije na dan održavanja do 2 sata prije početka), dobit ćete mail s poveznicom putem koje možete pristupiti na edukaciju.
NAPOMENA:
Cijena za sudjelovanje na naprednoj obuci – online iznosi po sudioniku 900,00 kn + PDV
Za korisnike LC SPI rješenja cijena po sudioniku iznosi 450,00 kn + PDV
Plaćanje se vrši po ispostavljenom računu nakon održanog događanja.
Premium korisnici prema Općim uvjetima poslovanja, usluga 21., imaju pravo na besplatne napredne obuke – radionice za neograničen broj korisnika.
Ukoliko je potrebno na računu navesti broj narudžbenice, molimo da nam isti dostavite najkasnije na dan održavanja edukacije na e-mail fakturiranje@spi.hr.
Obzirom da je broj sudionika ograničen, u slučaju prijave za sudjelovanje, a ne pojavljivanja i neotkazivanja bez obavijesti:
– u minimalnom roku od 48 sata prije termina održavanja, naplaćuje se kotizacija u iznosu 50% od navedene vrijednosti edukacije
– u minimalnom roku od 24 sata prije termina održavanja, naplaćuje se kotizacija u punom iznosu.
Za sve dodatne informacije slobodno nas kontaktirajte na telefon 01/6599-555 ili e-mail info@spi.hr.
PRIJAVNICA:
Greška: Kontakt obrazac nije pronađen.