Vlada Republike Hrvatske je na svojoj sjednici od 5. veljače 2010. donijela podzakonske akte kojima su utvrđeni godišnji minimalnim standardima za financiranje decentraliziranih funkcija osnovnog i srednjeg školstva, zdravstva i socijalne skrbi te vatrogastva i način izračuna iznosa pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2010. godinu koje stupaju na snagu danom objave u Narodnim novinama.

Akte možete preuzeti na stranica Vlade RH: www.vlada.hr, a u nastavku pročitajte pregled najvažnijih točaka.
 
Podzakonski akti nisu doneseni u skladu s terminima za planiranje proračuna JLPRS za 2010. godinu i projekcijom za 2011. i 2012. godinu koji su morali biti doneseni od strane predstavničkih tijela JLPRS do kraja 2009. kako bi se započeli primjenjivati od 1.1. 2010.
 
Podzakonski akti Vlade Republike koji reguliraju minimalne standarde za decentralizirane funkcije za 2010. godinu donijeti su na toj sjednici  jesu:
 
1. Odluka o kriterijima i mjerilima za utvrđivanje bilančnih prava za financiranje minimalnog financijskog standarda javnih potreba osnovnog školstva u 2009. godini,
2. Odluka o kriterijima i mjerilima za utvrđivanje bilančnih prava za financiranje minimalnog financijskog standarda javnih potreba srednjih škola i učeničkih domova u 2010. godini
3. Odluka o minimalnim financijskim standardima materijalnih i financijskih rashoda centara za socijalnu skrb i pomoći za podmirenje troškova stanovanja korisnicima koji se griju na drva u 2010. godini,
4. Odluka o minimalnim financijskim standardima za decentralizirano financiranje domova za starije i nemoćne osobe u 2010. godini
5. Odluka o minimalnim financijskim standardima za decentralizirane funkcije za zdravstvene ustanove u 2010. godini,
6. Odluka o minimalnim financijskim standardima za decentralizirano financiranje redovite djelatnosti javnih vatrogasnih postrojbi u 2010. godini
7. Uredba o načinu izračuna iznosa pomoći izravnanja za decenralizirane funkcije jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2010. godinu.
 
Radi se o funkcijama – rashodima koji su temeljem posebnih zakona iz navedenih djelatnosti i Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi decentralizirani s državne razine na razinu općina, gradova i županija, s tim da su izvori za njihovo finananciranje osigurani Zakonom o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ( u tekstu dalje Zakon o financiranju JLPRS), osim za poslove decentralizirane temeljem Zakona o prostornom uređenju i gradnji, za koje člankom 45. i 45a. Zakona o financiranju JLPRS nisu propisani izvori prihoda kao kod drugih decentraliziranih funkcija (dodatna stopa poreza na dohodak i stopa iz poreza na dohodak – za sredstava pomoći izravanja).

Sredstva za decentralizirane funkcije su planirana sukladno posebnim kriterijima mjerilima i standardima u pojedinim djelatnostima utvrđenim za ovu godinu prema citiranim odlukama o minimalnim standardima koje služe za utvrđivanje osnovice za izračun prenesenih obveza i prava jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i utvrđivanja visine pomoći izravnanja.
 
Tekst Urebe o načinu izračuna iznosa pomoći izravnanja za 2010. identičan je istoimenom aktu Vlade iz 2009. godine [2]s tim da su izmijenjene ne samo kvantifikacije osnovica – obveza koje služe za utvrđivanje visine pomoći izravnanja u tabličnim Pregledima, već i članci 8. i 15. koji su usklađeni s novim Zakonom o proračunu [3] i to u dijelu koji regulira razinu planiranja i sadržaj financijskog plana.
 
Bitna je napomena da su prema članku 15. citirane Uredbe krajnji korisnici sredstava- ustanove općina, gradova, županija i Grada Zagreba dužni donijeti financijske planove sukladno citiranim Vladinim podzakonskim aktima.

Prema odluci za osnovno školstvo nadležna tijela županija, Grada Zagreba i gradova dužni su donijeti plan rashoda za materijal, dijelove i usluge tekućeg i investicijskog održavanja i plan rashoda za nabavu proizvedene dugotrajne imovine i dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini najkasnije do 31.01.2009. i dostaviti ga nadležnom ministarstvu, dok prema odluci za srednje školstvo županije i Grad Zagreb trebaju donijeti navedene planove najkasnije do toga roka, što će biti teško provedivo s obzirom na to da su podzakonski akti Vlade RH stupili na snagu 19. siječnja 2009.

Dakle predstoje izmjene i dopune planova korisnika i proračuna općina, gradova i županija kao i Grada Zagreba za 2009. godinu.

Tako je člankom 8. Uredbe za 2010. propisano da u proračunu za 2010. godinu, korisnici pomoći izravnanja planiraju rashode za decentralizirane funkcije u 2010. godini ne više samo po ekonomskoj i funkcijskoj klasifikaciji već prema proračunskim klasifikacijama do iznosa utvrđenog u Pregledu sredstava. Korisnici pomoći izravnanja planiraju prihode za decentralizirane funkcije prema procjeni prihoda koje će u 2010. godini ostvariti temeljem svakoga pojedinog dodatnog udjela poreza na dohodak iz članka 3. ove Uredbe, a razliku prihoda do iznosa iz stavka 1. ovoga članka planiraju iz pomoći izravnanja.
 
Bitno je naglasiti da je člankom 15. Uredbe za 2010. propisano da je krajnji korisnik (ustanova) koji prima sredstva za decentralizirane funkcije iz proračuna županije, Grada Zagreba, gradova i općina dužan kao i dosad postupati u skladu s Pravilnikom o proračunskom računovodstvu i Računskom planu, Pravilnikom o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu, Pravilnikom o proračunskim klasifikacijama i Zakonom o javnoj nabavi.

Nadležno tijelo krajnjeg korisnika (ustanove) donosi financijski plan za 2010. godinu ne kao dosad na  petoj, već na četvrtoj raziniračunskog plana i program rada, te tromjesečne financijske planove na temelju odluka o kriterijima i mjerilima te načinu financiranja osnovnog i srednjeg školstva, domova za starije i nemoćne osobe, centara za socijalnu skrb i javnih vatrogasnih postrojbi u 2010. godini iz članka 11. ove Uredbe, koje donosi županija, Grad Zagreb, grad i općina, a koje dostavlja nadležnom upravnom odjelu županije, Grada Zagreba, grada i općine najkasnije do 28.veljače 2010.
 
Prema Uredbi za 2010. Financijski plan sastoji se ne kao dosad samo od prihoda i primitaka i obrazloženja već od prihoda i primitaka te rashoda i izdataka predviđenih za trogodišnje razdoblje, obrazloženja te plana razvojnih planova. Prihodi i primici se iskazuju po vrstama i izvorima iz kojih potječu, a rashodi i izdaci se iskazuju ne samo po ekonomskojklasifikaciji već prema proračunskim klasifikacijamaali ne na petoj već na četvrtoj razini.
 
Kao i dosad obrazloženje financijskog plana treba sadržavati podatke koji su osnova za izračunavanje godišnjeg iznosa bilanciranih sredstava (npr. broj objekata, djelatnika, razrednih odjeljenja, učenika, korisnika, kreveta), obrazloženje vlastitih prihoda i drugih prihoda od jedinica lokalne samouprave (predškolski odgoj ili drugo) ili iz drugih izvora, a prema odluci iz stavka 2. ovoga članka, te plan javne nabave za robu, radove i usluge koje su razvrstane u istovrsne skupine (prema statističkoj nomenklaturi ili prema računskom planu).
 
Citiranim člankom propisani su i rokovi za dostavu koji su isti kao i dosad s tim da se doznaka sredstava za rashode poslovanja izvršava na temelju mjesečnog izvještaja ustanove o stvarno nastalim rashodima za protekli mjesec (više ne kao dosad na petoj već na četvrtoj razini računskog plana), koji potpisuju odgovorne osobe (računovođa i ravnatelj), a dostavlja se nadležnom upravnom odjelu najkasnije do 10-og u tekućem mjesecu za protekli mjesec; način doznake sredstava za nabavu proizvedene dugotrajne imovine i dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini izvršava se kao i dosad na temelju dokumentacije o provedenom postupku u skladu sa zakonom te na temelju ovjerenih računa o nabavi robe i/ili ovjerenih privremenih ili okončanih situacija za izvršene radove koji su dospjeli ili dospijevaju na plaćanje u mjesecu, a dostavljaju se nadležnom upravnom odjelu; doznaka sredstava za rashode poslovanja domova za starije i nemoćne osobe (rashodi za zaposlene, materijalni rashodi, financijski rashodi) izvršava se na temelju mjesečnog izvještaja ustanove o stvarno nastalim rashodima za protekli mjesec (više ne kao dosad na petoj razini već na četvrtoj razini računskog plana) i ostvarenih prihoda za posebne namjene za protekli mjesec (na četvrtoj a ne kao dosad na petoj razini računskog plana), koji potpisuju odgovorne osobe, a dostavlja se nadležnom upravnom odjelu najkasnije do 10-og u tekućem mjesecu za protekli mjesec.
 
Treba naglasiti da kao i dosad ako krajnji korisnik (ustanova) ne dostavi financijski plan, program i izvještaj nadležnom upravnom odjelu u propisanom roku i na propisani način, ustanovi će se privremeno obustaviti doznaka sredstava.
 
U nastavku dajemo samo zbrojne kvanitifikacije koje se odnose na trogodišnje razdoblje izdvajanja za decentralizirane funkcije i to od 2008- 2010. godine po djelatnostima na razini županija. 

Kako u zbrojnoj tablici nisu razdvojena sredstva po razinama za osnovno školstvo to ih dajemo u nastavku: na razini županija za 2010. za osnovno školstvo planira se prema minimalnim standardima iznos od 799.226.295 kuna što je za 4% više nego što je planirano mininalnim standardima u 2009. godini (768.403.834 kn). Za osnovno školstvo na razini gradova za 2010. planira se prema minimalnim financijskim standardima iznos od 283.818.495 kuna što je za 2% više od plana za 2009. (278.346.045 kn).
 
Za rashode za zaposlene i materijalne rashode javnih vatrogasnih postrojbi na razini općina i gradova koji imaju osnovane javne profesionalne vatrogasne postrojbe za 2010. planira se prema minimalnim financijskim stanardima iznos od 334.673.351 kuna tj. ispod iznosa za 2009. koji je bio planiran za 2009. ( 342.733.859 kn).
 
Držim da će teško biti rerealizirati i održati rok iz članka 15. citirane Uredbe za 2010. godinu jer su akti doneseni tek u petak 5. 2. 2010. a rok je  28. veljače o.g.

Isto tako nismo sigurni da su svi korisnici ustanove bile ili će biti u stanju donijeti financijske planove prema svim propisanim klasifikacijama ako nemaju ne samo odgovarajući program koji im to omogućava već i stručne vještine u izradi planova i korištenju programa.
 
Na kraju za potanki raspored kriterija i visine bilanciranih sredstava po jedinicama za sve decentralizirane funkcije do objave u Narodnim novinama može se koristiti prijedloge Uredbe za 2010. i naprijed navedenih Odluka o minimalnim financijskim standardima za 2010. koji se nalaze na stranicama Vlade RH
 
https://www.vlada.hr
 
Maja Lukeš-Petrović, dipl.iur. dipl. politolog

---

[1] Zasad akti još nisu objavljeni u Narodnim novinama ali se prijedlozi mogu koje je Vlada usvojila mogu naći na stranicama
https://www.vlada.hr/hr/naslovnica/sjednice_i_odluke_vlade_rh
[2] NN 8/09
[3] NN 87/08
 

IZ VLADE I HRVATSKOG SABORA
 
PRIJEDLOG GODIŠNJEG IZVJEŠTAJ O IZVRŠENJU DRŽAVNOG PRORAČUNA RH ZA 2009. GODINU UPUĆEN NA DNEVNOM REDU U SABORU
 
Vlada RH usvojila je Prijedlog godišnjeg izvještaj o izvršenju Državnog proračuna RH za 2009. godinu i o izvršenju financijskih planova izvanproračunskih korisnika i uputila ih u saborsku proceduru na zasjedanje koje je započelo 19. svibnja o.g..
Navedeni prijedlog akta važan je za JLPRS koje također imaju zakonsku obvezu donijeti svoje godišnje izvještaje o izvršenju proračuna sukladno Zakonu o proračunu.
 
1. Zakonske obveze donošenja godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna JLPRS i godišnjeg izvještaja o izvršenju financijskog plana izvanproračunskog korisnika – ŽUC-a

Sukladno članku 110. Zakona o proračunu  kao i kod države, predstavničko tijelo općine, grada i županije ima obvezu donošenja godišnjeg izvještaja o izvršenju svoga proračuna za prethodnu godinu. Uz navedeno prema članku 111. citiranoga zakona  Hrvatski sabor ima obvezu dati suglasnost i na godišnji izvještaj o izvršenju financijskog plana izvanproračunskih korisnika na razini države, a županijske skupštine i gradska skupština Grada Zagreba, suglasnost na godišnji izvještaj o izvršenju financijskog plana njihova izvanproračunskog korisnika – županijske uprave za ceste, zajedno s donošenjem godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna za  prethodnu godinu.
 
Obvezni sadržaj godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna, rokovi za predlaganje i donošenje godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna i godišnjeg izvještaja o izvršenju financijskog plana izvanproračunskih korisnika i  dostave navednih izvještaja nadležnim tijelima propisani su člancima 108., 110.,111. i 112. Zakona o proračunu.
 
1.1. Sadržaj godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna
Obvezni sadržaj godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna iz članka 108. citiranoga zakona na odgovarajući način primjenjuje se na proračun općine, grada i županije propisan te izvršenje financijskog plana izvanproračunskog korisnika. U skladu s tim u godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna JLPRS obvezno se treba iskazati :

1. prikaz ukupnih prihoda i primitaka te rashoda i izdataka na razini odjeljka ekonomske klasifikacije,
2. posebni dio proračuna po organizacijskoj i programskoj klasifikaciji te razini odjeljka ekonomske klasifikacije,
3. izvještaj o zaduživanju na domaćem i inozemnom tržištu novca i kapitala
4. izvještaj o korištenju proračunske zalihe[4],
5. izvještaj o danim jamstvima proračuna JLPRS i  izdacima po jamstvima danim za zaduženje pravne osobe u većinskom izravnom ili neizravnom vlasništvu JLPRS i ustanovi čiji je osnivač JLPRS, a za županije odnosno Grad Zagreb jamstvima danim njihovu  izvanproračunskom korisniku, odnosno općini na njihovu području,
6. obrazloženje ostvarenja prihoda i primitaka, rashoda i izdataka.

Godišnji izvještaj o izvršenju županijskog proračuna odnosno proračuna Grada Zagreba (prema čl.108. ZP) treba sadržavati uz navedeno  i podatke:

1. izvršenje financijskog plana izvanproračunskog korisnika (ŽUC-a) na razini odjeljka ekonomske klasifikacije i
2. obrazloženje ostvarenja prihoda i primitaka, rashoda i izdataka izvanproračunskog korisnika(ŽUC-a).
Pravilnik o polugodišnjem i godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna – nije donesen već se primjenjuju izvorno odredbe Zakona o proračunu te Pravilnika o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu[6] kao i ostalih pravilnika iz članka 132. citiranoga Zakona.

1.2. Zakonski rokovi za izradu i donošenje godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna –

1. čl.110. ZP :
– 1. svibnja – za podnošenje  nacrta prijedloga izvršnom tijelu JLPRS,
– 31. ožujka – rok do kojeg ŽUC treba za dostaviti upravnom tijelu županije/Grada Zagreba  prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju financijskog plana izvanproračunskih korisnika
– 1. lipnja – za podnošenje prijedloga akta predstavničkom tijelu –– rok do kojeg općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan godišnji izvještaj o izvršenju financijskog plana izvanproračunskog korisnika podnosi na suglasnost predstavničkom tijelu, zajedno s godišnjim izvještajem o izvršenju proračuna.

2. čl. 112, ZP.
–  15 dana od donošenja godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna JLPRS i davanja suglasnosti na godišnji izvještaj o izvršenju FP ŽUC a – dostava navedenih akata –  Državnom uredu za reviziju i Ministarstvu financija 

1.3. Sankcije iz ZP u svezi godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna i financijskog plana ŽUC-a za prethodnu godinu
1.Privremena obustava pomoći  i pomoći izravnanja iz Državnog proračuna –(čl .113.ZP) za nedostavu podataka proračuna JLPRS – ako načelnik, gradonačelnik odnosno župan ne dostavi Ministarstvu financija i Državnom uredu za reviziju godišnji izvještaj o izvršenju proračuna JLPRS u roku od 15 dana nakon što ga donese njegovo predstavničko tijelo.
2. Novčana kazna za prekršaj – odgovorne osobe proračuna i proračunskog korisnika JLPRS u visini od 50.000 do 100.000 kuna –    ako sadržaj godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna nije sukladan članku 108. stavku 1.,2. i 3. ovoga Zakona, i. ako godišnji izvještaj o izvršenju proračuna JLPRS ne dostavi sukladno članku 112.ZP,
3. Novčana kazna za prekršaj odgovorne osobe izvanproračunskog korisnika ŽUC a iznosu od 50.000 – 100.000 kuna ako izvanproračunski korisnik ne izradi i ne dostavi godišnji izvještaj o izvršenju financijskog plana sukladno članku 111. stavku 1. ZP.
2. Godišnji izvještaj o izvršenju Državnog proračuna RH za 2009. i primjena na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Na temelju članka 108. stavaka 1. i 2. i članka 110. stavka 2. Zakona o proračunu Vlada Republike Hrvatske 6. svibnja 2010. podnijela je Hrvatskom saboru na donošenje Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu. Uz to su Saboru dostavljeni i bilanca – plan za 2009.  i izvršenje financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2009.  kao  i obrazloženje ostvarenja prihoda i primitaka, rashoda i izdataka izvanproračunskih korisnika i to kako slijedi:Hrvatskih voda, Hrvatskih cesta, Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka , Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Hrvatskog fonda za privatizaciju. Dostavljeni su opći dio -prihodi i rashodi, raspoloživa sredstava iz prethodne godine i račun financiranja kao i posebni dio izvršenja financijskog plana.
 
Prema utvrđenom rasporedu saborskih sjednica prijedlog navedenoga akta razmatrat će se na sjednicama Hrvatskoga sabora koje su počele 19.svibnja 2010.
 
Naglašujemo da JLPRS podnosi godišnji izvještaj o izvršenju proračuna sukladno usvojenom proračunu za 2009. poštujući obvezne odredbe iz Zakona o proračunu  koje se odnose na izvještavanje i izvršavanje proračuna ( čl. 107.- 111.) te Pravilnika o financijskom izvještavanju u u proračunksom računovodstvu, te akata o organizacijskom ustroju jedinice , Odluke o izvršavanju proačuna nadležne JLPRS za 2009. godinu i drugih uputa nadležnih tijela JLPRS.
 
2.1. Sadržaj Prijedloga godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna za 2009. :
 
1. Prikaz ukupnih prihoda i primitaka te rashoda i izdataka i to kroz
– Račun prihoda i rashoda
– Izvršenje prihoda i primitaka, rashoda i izdataka DPRH u 2008. i 2009.g.
– Račun financiranja za 2009.g. te račun s analitičkim podacima
2. Posebni dio Državnog proračuna Republike Hrvatske u 2009. –  po proračunskim korisnicima i to:
2.1. Organizacijsku klasifikaciju
2.2. Ekonomsku klasifikaciju
2.3. Programsku klasifikaciju (programi, aktivnosti i projekti – tekući i kapitalni)
3. Izvještaj o zaduživanju na domaćem i inozemnom tržištu novca i kapitala u 2009.
4. Izvještaj o korištenju proračunske zalihe u 2009.
5. Izvještaj o danim državnim jamstvima i izdacima po državnim jamstvima u 2009.
6. Obrazloženje makroekonomskih pokazatelja u 2009.
7. Obrazloženje ostvarenja prihoda i primitaka, rashoda i izdataka DPRH za 2009.
8. Izvršenje financijskih planova izvanproračunskih korisnika u 2009.
9. Obrazloženje ostvarenja prihoda i primitaka, rashoda i izdataka IPK u 2009.
10. Deficit općeg proračuna u 2009.
11.Izvješće o obavljenoj reviziji Godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna RH za 2009.  Državnog ureda za reviziju.

Vezano uz Godišnji izvještaj o izvršenjenju proračuna Državnog proračuna RH za 2009. godinu i tablični prikaz moramo naglasiti da se u praksi JLPRS na različite načine iskazuju opći dio proračuna i njegovo izvršavanje, a napose u dijelu koji se odnosi na Bilancu prihoda i rashoda A. Račun prihoda i rashoda te B. Račun financiranja, a napose višak/manjak prihoda. U kontekstu navedenoga upućujemo čitatelje iz  jedinica lokalne samouprave na članak 83. Pravilnika o računovodstvu i računskom planu kao i na članak Financijski izvještaji u sustavu proračuna za 2009. o iskazivanju raspodjele rezultata i njegova korištenja autorica – državne tajnice gospođe Ivane Maletić i ravnateljice Uprave gospođe Ivane Jakir – Bajo iz Ministarstva financija.
 
2. Posebni dio Državnog proračuna RH za 2009. godinu po proračunskim korisnicima
2. 1. Izvršenje po organizacijskoj klasifikaciji
 
Posebni dio izvršenja Državnog proračuna sadrži izvršenje po organizacijskoj klasifikaciji i to u tabličnom prikazu od 5 kolona u kojem se iskazuju razdjeli, glave i proračunski korisnici : naziv, plan rashoda za 2009., izvršenje rashoda 1-12 2009. i indeks izvršenih rashoda u 2009. prema planu za 2009.
Naglašavamo da JLPRS za izvještavanje o godišnjem izvršenju rashoda za 2009. i 2010. koriste Pravilnik o proračunskim klasifikacijama iz 2007. i organizacijski ustroj sukladno važećim aktima nadležne JLPRS. Prema Pravilniku o o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu obveznici sastavljanja financijskih izvještaja za 2009. su ne samo općine, gradovi i županije već i njihovi proračunski i izvanproračunski korisnici, definirani Zakonom o proračunu i utvrđeni Registrom korisnika proračuna i Pravilnika o utvrđivanju proračunskih i izvanproračunksih korisnika državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te o načinu vođenja registra proračunskih i izvanproračunksih korisnika . Podaci iz Registra korisnika proračuna za 2009. koji predaju godišnje izvještaje za 2009. navedeni su u Narodnim novinama br.120 iz 2008.
 
2.2.  Izvršenje po ekonomskoj klasifikaciji daje se po razdjelima, glavama i ekonomskoj klasifikaciji i to u 5 kolona : Korisnik proračuna Plan 2009. Izvršenje 1. – 12.2009. Indeks s tim da se rashodi iskazuju na 4 razini računskog plana proračuna kod subjekata ovisno o vrsti i namjeni planiranih rashoda za koji su im se izvršavali planirani rashodi.
Za JLPRS treba naglasiti da je kao i kod korisnika državnog proračuna neophodno da proračunski korisnici JLPRS sastavljaju svoj financijski izvještaj – godišnji izvještaj o izvršenju financijskog plana sukladno Zakonu o proračunu (čl. 105.) i podzakonskim aktima – pravilnicima, okružnicama i uputama nadležnih tijela.
JLPRS izrađuju godišnji izvještaj o izvršenju proračuna za 2009. sukladno čl. 107.-111. citiranoga Zakona i Pravilniku o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu.
 
2. 3. Izvršenje po programima, aktivnostima i projektima daje se po razdjelima, glavama i ekonomskoj klasifikaciji i to u 5 kolona : Korisnik proračuna Plan 2009., Izvršenje 1. – 12.2009. i Indeks (izvršenje u odnosu na plan) s tim da se rashodi iskazuju ne samo po navedenim proračunskim klasifikacija ( programima, aktivnostima i tekućim i kapitalnim projektima ) već i na 4 razini računskog plana proračuna
U Izvještaju o izvršenju rashoda po programskoji klasifikaciji JLPRS bi trebala voditi računa da se iskaže izvršenje rashoda prema planiranim sredstvima u financijskom planu ( po programima, aktivnostima i projektima ) što zahtijeva programski i računovodstveno praćenje proračunskih korisnika i aktivnosti nadležnih odjela JLPRS  prema Pravilniku o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu Pravilniku o proračunskom računovodstvu i Računskom planu.
 
3. Izvještaj o zaduživanju na domaćem i inozemnom tržištu novca i kapitala u 2009.g.
Navedeni izvještaj JLPRS trebao bi sadržavati sadržajne elemente koji se mogu primijeniti na jedinicu s tim da je osnov za izradu izvještaja odredbe članaka 86.-94. Zakona o proračunu i Pravilnika o postupku zaduživanja te davanja jamstva i suglasnosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te Odluka o izvršavanju proračuna JLPRS za 2009. kao i akti predstavničkog tijela JLPRS(o zaduživanju) , Vlade RH i Ministra financija (suglasnosti) i drugih tijela u postupku zaduživanja. 
 
4. Izvještaj o korištenju proračunske zalihe u 2009.
Izvještaj o korištenju sredstava proračunske zalihe Državnog proračuna  za siječanj – prosinac 2009. iskazan je u 2 tablice.Tablica Rekapitulacija ima 2 kolone gdje se navode tijela koja su donijela rješenje i isplaćeni iznos, a analitička tablica ima 3 kolone: u prvoj koloni se daju subjekti koji su donijeli rješenje/odobrenje za korištenje proračunske zalihe i namjene/subjekti primatelji pomoći, u drugoj koloni se daje iznos pomoći a u trećoj datum plaćanja pomoći.
                                                                                                                                               
JLPRS treba Izvještaj o korištenju proračunske zalihe svoga proračuna u razdoblju 1.1.-31.12. 2009. izraditi u skladu s odredbama Zakona o proračunu (čl. 56.-58) i Odlukom o izvršavanju proračuna JLPRS za 2009. godinu u kojoj je utvrđen iznos visine proračunske zalihe i dano ovlaštenje izvršnom tijelu (općinskom načelniku, gradonačelniku i županu ) za raspolaganje sredstvima proračunske zalihe. Kako o proračunskoj zalihi odlučuje navedeno izvršno tijelo to ne treba raditi 2 tablice. JLPRS u svom izvještaju uz navedeno  u tablični prikaz uz opis namjene potrošnje mogao bi se staviti ili opis stavke ili opis po funkcijskoj klasifikaciji i iznos izvršen u godišnjem razdoblju 2009. po subjektima davateljima (izvršno tijelo) i primateljima.
 
5. Izvještaj o danim državnim jamstvima i izdacima po državnim jamstvima u 2009.g.
Za JLPRS vrijede odredbe članaka 86.-94. Zakona o proračunu i Pravilnika o postupku zaduživanja te davanja jamstva i suglasnosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kako za zaduživanje, davanje jamstava tako i suglasnosti ustanovama i pravnim osobama čiji je osnivač odnosno većinski vlasnik JLPRS. Tablični pregled mogao bi se koncipirati u skladu sa sadržajem  obrasca IZJS iz citiranoga Pravilnika o postupku zaduživanja. Budući da Pravilnik o financijskom izvještavanju i proračunskom računovodstvu više ne propisuje obvezne bilješke uz bilancu za jamstva u navedenom izvještaju o danim jemstvima koji se dostavlja kao izvještaj vijećnicima JLPRS bi trebala iskazati :stanje aktivnih jamstava na dan 1.1.2009., protestirana jamstva u tekućoj 2009. godini,iznos naplaćen u tekućoj 2009. godini po protestiranim jamstvima, izdana jamstva u tekućoj 2009. godini (sukladno Zakonu i Pravilniku uz suglasnost VRH i MF) i stanje aktivnih jamstava 31. 12. 2009. po subjektima i dr.
 
6. Obrazloženje makroekonomskih pokazatelja u 2009.g – JLPRS ne izrađuje ovaj dio Izvještaja
7. Obrazloženje ostvarenja prihoda i primitaka, rashoda i izdataka DPRH za 2009.g.
U godišnjem izvještaju o izvršenju Državnog proračuna za 2009. dano je tekstualno obrazloženje ostvarenja prihoda i primitaka te izvršenja rashoda i izdataka te tablični prikazi .
U tabličnom prikazu Prihodi državnog proračuna u 2008. i 2009. iskazani su u 6 kolona  i to : Ostvarenje 2008., Plan 2009. Ostvarenje 2009. te Indeks 2009/2008 i Indeks 2009/plan 2009 daju se podaci o ostvarenju prihoda poslovanja i prihoda od prodaje nefinancijske imovine s tim da su neki prihodi iskazani na 2 razini neki na 3, a neki kao na pr. PDV na 4-toj razini računskog plana proračuna.
 
Pri obrazloženju ostvarenja prihoda poslovanja JLPRS mogu koristiti i modificirati obrazloženja kretanja prihoda državnog proračuna koje se odnosi na prihode poslovanja općenito, porezne prihode ( porez na dohodak, a posebna državna skrb i dio obrazloženja vezanih uz porez na dobit koji ostvaruju kao pomoć iz Državnog proračuna RH,) prihoda od poreza na imovinu, prihode od imovine ,od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima te ostalih prihoda ovisno o razini jedinice i prihoda koji joj pripadaju po Zakonu i stvarnom ostvarenju u 2009.
 
I u tabličnom prikazu Rashodi državnog proračuna u 2008. i 2009. rashodi su iskazani u 6 kolona (Ostvarenje 2008., Plan 2009. Ostvarenje 2009. te Indeks 2009/2008. i Indeks 2009/plan 2009.). Dani su podaci o izvršenju ukupnih rashoda, rashoda poslovanja i rashoda za nabavu nefinancijske imovine. Unutar rashoda poslovanja dani su rashodi za zaposlene, materijalni rashodi, financijski rashodi, subvencije, pomoći , naknade građanima i kućanstvima i ostali rashodi.
Pri obrazloženju godišnjeg izvršenja rashoda proračuna JLPRS za 2009. jedinice mogu koristiti i modificirati obrazloženja kretanja navedenih rashoda Državnog proračuna sukladno rashodima koji im pripadaju po Zakonu o financiranju JLPRS i drugim posebnim zakonima te odluka JLPRS  i njihovu stvarnom izvršenju u 2009.
 
Za JLPRS koje su imale planirani račun financiranja navedeno obrazloženje u državnom proračunu može se djelomučno primijeniti jer su krediti mogli biti korišteni samo sukladno Zakonu o proačunu tj. za kapitalne projekte, a ne za financiranje deficita. 
 
8. Izvršenje financijskih planova izvanproračunskih korisnika u 2009.g.
 
Kako samo na razini županija i Grada Zagreba djeluju izvanproračunski korisnici tj. županijske uprave za ceste to se uz tablice koje daje i državni proračun u obrazloženju trebaju dati obrazloženja prihoda i rashoda sukladno Zakonu, planu i realizaciji u 2008 i 2009.
   
Maja Lukeš-Petrović, dipl.iur.,dipl. politolog

---

[1] Narodne novine, br. 87/2008
[2] Hrvatske vode, Hrvatske ceste, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, Fond za energetsku učinkovitost i Hrvatski fond za privatizaciju
[3] Članci 86.- 88. Zakona o proračunu          
[4] Članci 56.-58. Zakona o proračunu
[5] Članci 90.,91.,94. Zakona o proračunu
[6] Narodne novine br., 27/2005 i 2/2007 
[7]https://www.sabor.hr/Default.aspx?art=33527 
[8] Maletić I. ,Jakir-Bajo I.,( 2010) : Financijski izvještaji u sustavu proračuna za 2009. , Riznica 1/2010., str. 4-20. Zagreb: RIF ,  siječanj 2010.
[9] Narodne novine, br. 94/2007
[10] Narodne novine, br, 80/2004
[11]Narodne novine, br. 55/2009. 
[12]Narodne novine, br. 55/2009. 
[13] Narodne novine, br. 27/05 i 2/07

NOVOSTI IZ PODRUČJA ZAKONODAVSTVA – VAŽNO ZA JLPRS
 
ZAKON O REGIONALNOM RAZVOJU REPUBLIKE HRVATSKE
 
Nakon višegodišnjih priprema i dogovora na državnoj razini i aktivnosti u partnerskim tijelima te suradnje s ekspertima EU, Hrvatski sabor je donio Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske koji je objavljen u Narodnim novinama 153/09 od 21. prosinca 2009. a stupio je na snagu 29.12. 2009.godine.
Zakon je vrlo značajan za sve jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
 
I. PREDMET ZAKONA I NAČELA POLITIKE REGIONALNOG RAZVOJA
 
Predmet Zakona

Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske je krovni zakon koji uređuje ciljeve i načela upravljanja regionalnim razvojem zemlje, planske dokumente, tijela nadležna za upravljanje regionalnim razvojem, ocjenjivanje stupnja razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i izvještavanje o provedbi regionalne razvojne politike.

Načela politike regionalnog razvoja jesu:
 
1. Solidarnost i usmjerenost – Posebno poticanje razvoja potpomognutih područja temelji se na uzajamnoj solidarnosti svih građana Republike Hrvatske, a osobito se usmjerava na dodatno poticanje razvoja područja koja znatno zaostaju za nacionalnim prosjekom.
 
2. Jednake mogućnosti-Politika regionalnog razvoja temelji se na potrebi stvaranja životnih uvjeta u kojima će svatko imati jednake mogućnosti za razvoj vlastitih potencijala, bez obzira na mjesto stanovanja i druge s tim povezane karakteristike.
 
3.Partnerstvo i suradnja- Politika regionalnog razvoja temelji se na partnerstvu i suradnji između javnog, privatnog i civilnog sektora, pod čim se razumijeva suradnja između tijela državne uprave, županija, općina i gradova , gospodarskih subjekata, znanstvene zajednice, socijalnih partnera i organizacija civilnoga društva s područja statističke regije.Planski dokumenti politike regionalnog razvoja donose se u postupku savjetovanja s odgovarajućim partnerskim vijećem.
 
4. Strateško planiranje-strateško planiranje regionalnog razvoja ostvaruje se donošenjem i provedbom višegodišnjih planskih dokumenata.
 
5. Udruživanje financijskih sredstava -Financiranje regionalnog razvoja osigurava se udruživanjem sredstava iz različitih izvora namijenjenih pripremi, izradi i provedbi planskih dokumenata i razvojnih projekata kojima se postiže trajan i mjerljiv učinak na razvoj.
 
6. Praćenje i vrednovanje-Provedba politike regionalnog razvoja sustavno se prati i vrednuje radi povećavanja djelotvornosti, učinkovitosti i utjecaja na regionalni razvoj.
 
7. Održivost-Politika regionalnog razvoja pridonosi skladnom i uravnoteženom razvoju Republike Hrvatske koji osigurava zaštitu i očuvanje prirodnog okoliša i raznolikosti kulturnog bogatstva.
 
8. Lokalna autonomija-Politika regionalnog razvoja provodi se u skladu s autonomijom JLPRS zajamčenom pravnim poretkom Republike Hrvatske.

II. STRATEŠKO PLANIRANJE REGIONALNOG RAZVOJA
 
Planski dokumenti politike regionalnog razvoja jesu :
 
1. Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Strategija),
 
2. Županijske razvojne strategije, odnosno strategija razvoja Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: županijske razvojne strategije).
 
Planski dokumenti politike regionalnog razvoja donose se sukladno razdoblju trajanja Strategije Vladinih programa.
 
1. Strategija regionalnog razvoja RH detaljnije utvrđuje ciljeve i prioritete regionalnog razvoja zemlje i način njihova postizanja, te institucionalni i planski okvir politike regionalnog razvoja; ciljevi i prioriteti su smjernice pri izradi Strategije Vladinih programa; Strategijuregionalnog razvoja RHdonosi Vlada RH, a nositelj izrade je ministarstvo nadležno za regionalni razvoj.

Strategija Vladinih programa dokument kojim se utvrđuju glavna strateška područja djelovanja Vlade s postavljenim ciljevima, načinima ispunjavanja ciljeva te mjerama procjene rezultata, sukladno Zakonu o proračunu donosi se za trogodišnje razdoblje. Uz navedeno definira se i rang strateških prioriteta, ukupna zajednička vizija, strateški cilj i makroekonomski okvir.
 
2. Županijska razvojna strategija koju donosi županija određuje ciljeve i prioritete županije, s tim da sadržaj županijskih razvojnih strategija, metodologiju izrade i vrednovanje te druga pitanja s tim u svezi uređuje ministar nadležan za regionalni razvoj pravilnikom.

Plan razvojnih programa je prikaz planiranih rashoda vezanih uz provođenje investicija i davanje kapitalnih pomoći i donacija, sukladno Zakonu o proračunu donosi se za trogodišnje razdoblje.Treba naglasiti da plan razvojnih programa koji općine i gradovi te županije imaju obvezu donijeti sukladno Zakonu o proračunu mora biti u suglasju sa županijskom razvojnom strategijom.
 
Središnja elektronička baza razvojnih projekata ustrojava se i vodi u ministarstvu radi učinkovitijeg planiranja i praćenja provedbe politike regionalnog razvoja. Obveznici upisa podataka su nositelji su razvojnih projekata koje će propisati ministar pravilnikom.
 
Razvojni projektje projekt izgradnje i/ili obnove komunalne, gospodarske, energetske i druge potporne infrastrukture za razvoj, izgradnju i/ili jačanja obrazovnih, kulturnih, znanstvenih i drugih institucija, jačanja i izgradnje društvenog kapitala te gospodarski i drugi projekti kojima se pridonosi regionalnom razvoju.
 
III. INSTITUCIONALNI OKVIR I UPRAVLJANJE
 
1. Središnja razina – ministarstvo i Agencija za regionalni razvoj Republike Hrvatske
1.1.Ministarstvo je nositelj politike regionalnog razvoja ali u pripremi i provedbi politike sudjeluju i druga tijela državne uprave, odgovarajuća partnerska vijeća te druga javna tijela koja svojim djelovanjem znatnije pridonose ostvarivanju ciljeva politike regionalnog razvoja.
 
1.2. Agencija za regionalni razvoj koju je Uredbom osnovala Vlada RH je javna ustanova koja između ostalog provodi program Ministarstva, ustrojava i vodi Upisnik upravnih tijela općina, gradova i županija, agencija i drugih pravnih osoba osnovanih s ciljem učinkovite koordinacije i poticanja regionalnog razvoja te obavlja administrativne i stručne poslove za potrebe rada Partnerskih vijeća statističkih regija,
 
2. Statistička regija – Partnersko vijeće statističke ragije i upravna tijela odnosno agencije  

Statistička regija je prostorna jedinica za statistiku 2. razine sukladno Nacionalnoj klasifikaciji prostornih jedinica za statistiku.
 
2.1. Partnersko vijeće statističke regije –osniva se na razini statističke regije kao savjetodavno radi definiranja zajedničkih prioriteta općina, gradova i županija na području statističke regije i predlaganja razvojnih projekata na razini statističkih regija. Sastav, djelokrug i način rada Partnerskog vijeća statističke regije Vlada će urediti svojom uredbom. U radu Partnerskog vijeća sudjelovat će ne samo predstavnici tijela državne uprave, već i županija, gradova i općina, gospodarskih subjekata, znanstvene zajednice, socijalnih partnera i organizacija civilnog društva s područja statističke regije.

Citiranim Zakonom propisano da je županija nositelj je razvoja na regionalnoj razini i da u planiranju razvoja surađuje s općinama i gradovima sa svojeg područja
 
2.1.Županijska upravna tijela odnosno agencije – županije osnivaju upravna tijela odnosno agencije kao javne ustanove i trgovačka društva u svom stopostotnom vlasništvu, s tim da osnivači i vlasnici navedenih pravnih osoba mogu biti i više županija . Upravna tijela i navedene pravne osobe (agencije) osnivaju se radi koordinacije i  poticanja regionalnog razvoja županije.
 
IV. OCJENJIVANJE I RAZVRSTAVANJE OPĆINA, GRADOVA I ŽUPANIJA PREMA STUPNJU RAZVIJENOSTI I POTPOMOGNUTA PODRUČJA
 
Zakon propisuje da se ocjenjivanje i razvrstavanje općina,gradova i županija provodi na bazi indeksa razvijenosti . Uredbu o razvrstavanju donosi Vlada RH i objavljuje se u »Narodnim novinama«.

1. Indeks razvijenosti i ocjenivanje

Indeks razvijenosti je kompozitni pokazatelj koji se računa kao ponderirani prosjek više osnovnih društveno-gospodarskih pokazatelja radi mjerenja stupnja razvijenosti JLPRS.

Ocjenjivanje stupnja razvijenosti općina, gradova i županija temelji se na indeksu razvijenosti. Uredbom Vlade uređuju se pokazatelji za izračun indeksa razvijenosti, izračun vrijednosti indeksa razvijenosti, udio pojedinog pokazatelja u ukupnoj vrijednosti indeksa razvijenosti i druga pitanja. Ocjenjivanje stupnja razvijenosti provodi Ministarstvo na temelju indeksa razvijenosti svake tri godine.
 
2. Razvrstavanje županija prema stupnju razvijenosti u 4 skupine i to:

• I. čija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 75% prosjeka RH,
• II. čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 75% i 100% prosjeka RH,
• III. čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 100% i 125% prosjeka RH,
• IV.čija je vrijednost indeksa razvijenosti veća od 125% prosjeka RH.

 
3. Razvrstavanje općina i gradova  po stupnju razvijenosti u 4 skupine i to :

• I. čija je vrijednost indeksa manja od 50% prosjeka RH,
• II. čija je vrijednost indeksa između 50% i 75% prosjeka RH,
• III.čija je vrijednost indeksa između 75% i 100% prosjeka RH,
• IV. čija je vrijednost indeksa između 100% i 125% prosjeka RH,
• V. čija je vrijednost indeksa veća od 125% prosjeka RH.

4. Potpomognuto područje je ono područje Republike Hrvatske koje je na temelju indeksa razvijenosti kriterija ocijenjeno kao područje koje prema stupnju razvijenosti zaostaje za nacionalnim prosjekom i čiji je razvoj potrebno dodatno poticati.
Status potpomognutog područja stječe:

• županija razvrstana u skupinu I., (čija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 75% prosjeka RH),
• općina odnosno grad razvrstana u skupinu I. ili II.(čija je vrijednost indeksa manja od 50% prosjeka RH, čija je vrijednost indeksa između 50% i 75% prosjeka RH.

Mjere posebnog poticanja razvoja potpomognutih područja uređuju se posebnim zakonom.
 
5. Praćenje stupnja razvijenosti obavlja nadležno Ministarstvo na bazi podataka koja dostavljaju tijela državne uprave idruga javnopravna tijela iz očevidnika i drugih evidencija.
 
Prijelazno razdoblje isključivanja -Treba naglasiti da JLPRS koja ne ispunjava uvjete za zadržavanje statusa potpomognutog područja zadržava taj status najdulje do isteka godine dana od dana donošenja odluke o razvrstavanju.
 
Ministarstvo godišnje podnosi Vladi RH izvješće o rezultatima provedbe programa regionalne razvojne politike.

Razvrstavanje prema stupnju razvijenosti- Odluku o razvrstavanju prema stupnju razvijenosti županija, gradova i općina Vlada će donijeti za trogodišnje razdoblje u roku od šest mjeseci od dana donošenja ovoga Zakona tj do 1. srpnja 2010.

Pravilnici ministra trebaju biti doneseni u roku od 60. 90 i 120 dana, a Uredba Vlade u roku 90. dana od dana stupanja na snagu Zakona.

Zakon je stupio na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«, tj.29.12. 2009. godine.

MAJA LUKEŠ-PETROVIĆ, dipl.iur.,dipl.politolog

Dragi moji prijatelji i prijateljice, kolege i kolegice – sadašnji i budući korisnici usluga i programa tvrtke LIBUSOFT CICOM d.o.o.
 
U ovo blagdansko vrijeme kada i dalje radite punom parom na poslu i kod kuće teško je pisati čestitku onome tko je tako racionalna osoba, kao što ste Vi, tko je svjestan situacije u kojoj radi i živi jer prati i kontrolira i/ili doznačuje kretanje prihoda i rashoda ne samo kod kuće već i na poslu.
 
Osobno ste dobili već puno čestitki za Božić i Novu godinu: neke su uobičajene i oslikane, neke su duhovne s velikim mislima – a stigle su e-mailom.
 
Teško je pisati i obećavati Vam  nešto za što svjesno znamo da se ni u najboljim danima napretka institucije i obitelji nije ostvarilo – iako svi to rado slušamo i ponekad povjerujemo – samo da bismo zaboravili na realnost.
 
Ova 2009.godina nije bila lagana: ni u profesionalnom pogledu, a ni u privatnim relacijama. Izazov su bile ne samo promjene u odlučivanju i funkcioniranju već i u sve manjem priljevu prihoda i racionalizaciji rashoda s jedne strane i sve većem demaskiranju onoga što se potiskivalo smatrajući da nikad neće doći na svjetlo dana. Zakon sve povezanosti uzroka i posljedica i zatiranja moralnih vrijednosti na širim i užim razinama je vječna kategorija koja se međutim neumitno pojavljuje iako ponekad sa zakašnjenjem, a često  bez kaznenih sankcija.
 
Nova 2010. koja je pred nama prema prognozama predsjednice Vlade najavljuje se kao jako teška godina na kraju koje bismo mogli ugledati “svjetlo na kraju tunela”.
 
Neki financijski stručnjaci iz bankarskog sektora nazvali su 2009. godinu – godinom otrežnjenja, a 2010. – godinom istine. Proizvodnju je već dugo zamijenila trgovina, a građani sve manje troše, osim onih koji nisu ušli u revolving kredite i vjeruju u pomoć koja dolazi od banaka.
 
Prognoze koje se iznose u medijima su zabrinjavajuće ne samo u pogledu stanja u gospodarstvu i pada bruto domaćeg proizvoda već i posljedica za javni sektor, a time i za zaposlenike i građane u vremenu koje predstoji.
 
Predlažu se reforme teritorijalnog sustava, sustava plaća i drugih prava javnog sektora smatrajući da će se time uštedjeti na prihodima i ojačati gospodarstvo.
 
Na sve se strane stvara i potiče trajna napetost i uznemirenost i strah od gubitka posla, prihoda i materijalne sigurnosti. A kao posljedica –  javlja se beznađe s jedne strane, agresija i otpor s druge strane ili pak pasivizacija i depresija, bolest.
 
Svima nama treba doza pozitivnih misli i viđenja, nade – ja bih rekla  i svjetla  kako bismo preživjeli u našem privatnom i profesionalnom okruženju.
 
Možda ponekad i nismo svjesni da mi sami svojim mislima i osjećajima (željama) stvaramo projekciju – žive slike – ideaciju, a time i utječemo i na našu stvarnost jer stvaramo plodno tlo za realizaciju želja  i tako kreiramo svoju ali i našu zajedničku stvarnost.
 
Možda će neki od vas reći da je sve to samo fantazija i filozofiranje.
 
Mnogi od vas međutim znaju da su strah, briga i bojazan naši najveći neprijatelji jer tada često podliježemo negativnim mislima, osjećajima pa i djelima i jednom riječi teško funkcioniramo ili se čak „zablokiramo“, neovisno od tome tko ili što je uzrok našega straha. Toga se uvijek trebamo sjetiti kada nas „zasjeni“ strah, briga i bojazan.  Zato nisam ni fatalist ni mističar već  – oprezni realist. Ne samo u ovo predblagdansko  vrijeme već u sve vrijeme koje smo proživjeli i koje je pred nama.
 
Svi smo proživjeli neimaštinu, rat i druge teškoće pa ćemo izaći i iz situacija koje su pred nama. Jedini zakon je biti svjestan situacije i onda djelovati.
 
Neka ovi blagdani pred nama i svi dani koji slijede u Novoj 2010. godini budu ispunjeni svjetlom i mirnom radošću života, rada i zajedništva u obitelji i radnom okruženju.
 
Maja Lukeš-Petrović, dipl.iur i dipl. politolog

stalni konzultant LIBUSOFT CICOMA