Objavljen je novi BILTEN u kojem možete naći više aktualnih informacija.

Novi bilten 04/2012 možete pogledati OVDJE.

U ožujku 2012.godine Hrvatski sabor donio je novi Zakon o socijalnoj skrbi[1] koji je zamijenio dosadašnji Zakon o socijalnoj skrbi[2] koji se primjenjivao samo od polovine 2011.godine. Zakon o socijalnoj skrbi je od izuzetno velikog značaja ne samo za fizičke osobe – građane i korisnike socijalne skrbi i davatelje usluga u predmetnom području već i za tijela državne uprave te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave pravne i fizičke osobe koji su obveznici osiguravanja odnosno trošenja sredstava za socijalnu skrb.
 
U nastavku dajemo osnovne naznake novoga zakona a napose one koje se odnose na općine, gradove i županije s tim da upućujemo nadležne da detaljno analiziraju sve novine u predmetnom zakonu.
 
Prema podacima Ministarstva nadležnog za socijalnu skrb sredstva za financiranje ove djelatnosti osiguravaju se najvećim dijelom iz državnog proračuna – oko 96%, dok se svega 4% osigurava iz prihoda za posebne namjene u skladu sa citiranim Zakonom i Pravilnikom o sudjelovanju i načinu plaćanja korisnika i drugih obveznika uzdržavanja u troškovima smještaja izvan vlastite obitelji (od sredstava kojima korisnik i obveznik uzdržavanja sudjeluju u plaćanju cijene skrbi izvan vlastite obitelji). Udio sredstava s kojim u financiranju socijalne skrbi sudjeluju općine, gradovi i županije u financiranju socijalne skrbi nije kvantificiran već je navedeno da navedene jedinice sudjeluju s manjim dijelom sredstava. Prema funkcijskoj klasifikaciji proračuna JLPRS izdvajanja za socijalnu skrb su različita ovisno o jedinicama i razini. a  kreću se od

Novim zakonom:

1. mijenja se institucionalni okvir – vraća djelovanje centara za socijalnu skrb na razini gradova [3] ukinutih zakonom iz 2011., kada su umjesto navedenih ustanova uvedeni  zavodi za socijalnu skrb na razini županija i u Gradu Zagrebu.
2. ukidaju se uputnice koje su uvedene Zakonom iz 2011., a pojednostavnit će se i postupak ostvarivanja prava, dok će se uvođenjem informacijskog sustava smanjiti se „administriranje.“Prema novom Zakonu postupno će se provoditi šira reforma sustava – razvijati sve veći broj usluga na lokalnoj razini, uključivati nevladine i humanitarne udruge i pojedinaca u pružanju usluga, te postupna decentralizaciju i deinstitucionalizacija.
3. ponovo je uređen – vraćen način provođenja upravnog i inspekcijskog nadzora, sukladno odredbama Zakona o sustavu državne uprave iz 2011.[4]
4. pružatelji socijalnih usluga biraju javnim natječajem za popunjavanje mreže socijalnih usluga, a ne putem koncesija kako je to bilo propisano Zakonom iz 2011.godine.
5. kao uvjet za početak rada pružatelja usluga ne propisuje postupak licenciranja kao što je to bilo Zakonom iz 2011., a uvest će se nakon dovršetka reforme i uvođenja standarda kvalitete socijalnih usluga u djelatnosti socijalne skrbi.

Provedba novoga Zakona zahtijeva da se Odlukom o minimalnim financijskim standardima materijalnih i financijskih rashoda centara za socijalnu skrb i pomoći za podmirenje troškova stanovanja korisnicima koji se griju na drva u 2012. godini u županijama i Gradu Zagrebu osigura osigura dodatnih 1,8 milijuna kuna (iznad smjernica). Zasad još nije donijeta predmetna odluka za 2012.

Prema novom Zakonu o pravima u sustavu socijalne skrbi odlučuju:

1. ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi,
2. županije i Grad Zagreb,
3. općine odnosno gradovi i
4. ustanove socijalne skrbi.

1. FINANCIRANJE DJELATNOSTI SOCIJALNE SKRBI
 
1.    Izvori financiranja djelatnosti socijalne skrbi[5]jesu: 

1. sredstava proračuna Republike Hrvatske,
2. sredstava proračuna županija i Grada Zagreba,
3. sredstava proračuna općina i gradova,
4. prihodi ostvarenih sudjelovanjem korisnika i njihovih obveznika uzdržavanja u plaćanju troškova socijalnih usluga,
5. vlastiti prihodi,
6. donacije, pomoći i ostali namjenski prihodi
7. sredstva koja osigurava Republika Hrvatska

2. Subjekti, namjene i instrumenti osiguravanja sredstava[6]
 
2.1. Republika Hrvatska iz državnoga proračuna osigurava sredstva za:– ostvarivanje prava na novčane pomoći u sustavu socijalne skrbi, osim prava na pomoć za troškove stanovanja,– ostvarivanje prava na socijalne usluge, osim u slučajevima propisanim ovim Zakonom,– financiranje rada centara za socijalnu skrb,– financiranje obiteljskih centara,– financiranje rada domova socijalne skrbi čiji je osnivač Republika Hrvatska,– financiranje rashoda za izgradnju, dogradnju i rekonstrukciju prostora, kupnju poslovnih objekata, rashoda za investicijsko održavanje, hitne intervencije, opremanje prostora te ulaganje u informatizaciju u ustanovama socijalne skrbi čiji je osnivač Republika Hrvatska.
 
2.2. sredstva za izvršavanje odgojnih mjera i mjera obiteljskopravne zaštite određenih sudskom odlukom te naknade stručnim radnicima koji provode medijaciju terete sredstva ministarstva nadležnog za pravosuđe.

3. Sredstva koja osiguravaju općine, gradovi, županije  i Grad Zagreb[7]
 
1. Općine, gradovi, županije i Grad Zagreb dužni su osigurati sredstva za obavljanje djelatnosti socijalne skrbi sukladno ovom Zakonu i posebnom propisu, u skladu sa socijalnim planom i mrežom socijalnih usluga na svojem području.
2. Županije i Grad Zagreb dužni su u svom proračunu osigurati sredstva za troškove ogrijeva korisniku, a općine i gradovi sredstva za ostvarivanje prava na podmirenje troškova stanovanja, pod uvjetima i na način propisan ovim Zakonom.
3. Općine, gradovi, županije i Grad Zagreb osiguravaju sredstva za rad ustanova socijalne skrbi čiji su osnivač, za investicijsko i tekuće održavanje prostora, opreme i prijevoznih sredstava tih ustanova te za njihovo investicijsko ulaganje i održavanje informatičke opreme i druge komunikacijske opreme.
4. Veliki gradovi i gradovi sjedišta županija dužni su u svom proračunu osigurati sredstva za uslugu prehrane u pučkim kuhinjama, kao i pružanje usluga prihvatilišta za beskućnike na način propisan ovim Zakonom.
5. Općina, grad, županija i Grad Zagreb može osigurati sredstva za ostvarivanje novčanih pomoći i socijalnih usluga stanovnicima na svom području u većem opsegu nego je utvrđeno ovim Zakonom, na način propisan njihovim općim aktom, ukoliko u svom proračunu ima za to osigurana sredstva.

4. Sredstva za rad centara za socijalnu skrb[8]
 
1. Iz državnog proračuna osiguravaju se sredstva za financiranje centara za socijalnu skrb i to za : – rashode za zaposlene (plaće bruto, ostale rashode za zaposlene i doprinose na plaće),– materijalne rashode (naknade za prijevoz na posao i s posla, obveznu stručnu izobrazbu radnika),– rashode za nabavu nefinancijske imovine (materijalne i nematerijalne imovine, građevinskih objekata, postrojenja i opreme, prijevoznih sredstva, nematerijalne proizvedene imovine, informatizacije, dodatnih ulaganja u nefinancijsku imovinu i dr.).
2. U proračunu županije i Grada Zagreba osiguravaju se sredstva za materijalne rashode i financijske rashode centra za socijalnu skrb. [9]

5. Sredstva za rad domova socijalne skrbi kojima je osnivač Republika Hrvatska- iz državnog proračuna[10] – Iz državnog proračuna osiguravaju se sredstva za financiranje domova socijalne skrbi kojima je osnivač Republika Hrvatska za: – rashode za zaposlene(plaće u bruto iznosu, ostale rashode za zaposlene i doprinose na plaće), – materijalne rashode (naknade troškova zaposlenima, rashodi za materijal i energiju, rashode za usluge, ostali nespomenuti rashodi poslovanja), – financijske rashode,– naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade,– ostale rashode,– rashode za nabavu nefinancijske imovine (materijalne i nematerijalne imovine, građevinskih objekata, postrojenja i opreme, prijevoznih sredstva, nematerijalne proizvedene imovine, informatizacije, dodatnih ulaganja u nefinancijsku imovinu i dr.).
 
6. Decentralizirane funkcije i osiguravanje sredstava za njihovo financiranje[11]
 
1. Decentralizirane funkcije djelatnosti socijalne skrbi u županijama i Gradu Zagrebu jesu: sredstva za rad domova za starije i nemoćne osobe nad kojima su prenesena osnivačka prava, materijalni i financijski rashodi centra za socijalnu skrb i pomoći za stanovanje korisnicima koji se griju na drva.
2. U proračunu Republike Hrvatske osiguravaju se putem pomoći izravnanja iz državnog proračuna RH nedostajuća sredstva u proračunima županija i Grada Zagreba za financiranje decentraliziranih funkcija, do iznosa bilančnih prava utvrđenih odlukama o minimalnim standardima, kriterijima i mjerilima za financiranje decentraliziranih funkcija iz članka 26. Zakona o socijalnoj skrbi.
 
7. Sredstva za rad decentraliziranih domova za starije i nemoćne osobe kojima su osnivači županije i Grad Zagreb[12]
 
1. U proračunu županije i proračunu Grada Zagreba osiguravaju se sredstva za financiranje decentraliziranih domova za starije i nemoćne osobe, kojima je odnosna jedinica osnivač i to za : rashode za zaposlene, materijalne rashode, financijske rashode, hitne intervencije (investicijsko održavanje, oprema i nabava nefinancijske imovine), rashode za nabavu nefinancijske imovine (materijalnu i nematerijalnu imovinu, građevinske objekte, postrojenja i opremu, prijevoznih sredstva isključivo za obavljanje osnovne djelatnosti, nematerijalnu proizvedenu imovinu, informatizaciju, dodatna ulaganja u nefinancijsku imovinu i dr.).
2. U proračunu županije i Grada Zagreba osigurava se razlika sredstva između ukupnih prihoda za posebne namjene i utvrđenih rashoda za domove za starije i nemoćne osobe iz stavka 1. članka 26.
3. Vlada Republike Hrvatske svake godine donosi odluku o minimalnim standardima, kriterijima i mjerilima za financiranje decentraliziranih funkcija iz članka 25. stavka 1. Zakona o socijalnoj skrbi, nakon donošenja državnog proračuna za iduću godinu,koja se objavljuje u »Narodnim novinama«.

II. PRAVA U SUSTAVU SOCIJALNE SKRBI  obuhvaćaju : pomoć za uzdržavanje, pomoć za podmirenje troškova stanovanja, jednokratnu pomoć, potpore za obrazovanje, osobnu invalidninu, doplatak za pomoć i njegu, status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja, naknada do zaposlenja, inkluzivni dodatak te socijalne usluge. O navednim pravima Centar za socijalnu skrb ili nadležno tijelo u općini, gradu ili županiji i Gradu Zagrebu odlučuje rješenjem ili drugim upravnim aktom.
 
Pomoć za podmirenje troškova stanovanja odobrava općina odnosno grad mjesečno[13]. Pomoć se može odobriti u novcu izravno korisniku ili da nadležno tijelo djelomično ili u cijelosti plati račun izravno ovlaštenoj pravnoj ili fizičkoj osobi koja je izvršila uslugu. Samcu ili obitelji koja se grije na drva može se, jednom godišnje, osigurati 3 m³ drva ili se može odobriti novčani iznos za podmirenje tog troška u visini određenoj odlukom nadležne županije odnosno Grada Zagreba. Radi osiguravanja sredstava za odobrenje navedene pomoći općina odnosno grad podnosi zahtjev nadležnoj županiji odnosno Gradu Zagrebu, najkasnije do prosinca tekuće godine. Treba naglasiti da su općina odnosno grad dužni na propisani način voditi evidenciju i dokumentaciju o ostvarivanju prava na pomoć za podmirenje troškova stanovanja, kao i o drugim pravima iz socijalne skrbi utvrđenim njihovim općim aktima, i o tome izvještavati nadležnu županiju koja objedinjeno izvješće dostavlja ministarstvu nadležnom za poslove socijalne skrbi.
 
Jednokratnu pomoć može osigurati i općina odnosno grad ako je to propisano njenim općim aktom. Centar za socijalnu skrb razmjenjuje podatke s jedinicama lokalne samouprave o odobrenim jednokratnim pomoćima, a jedinica mu dostavlja popis korisnika i odobrenih jednokratnih pomoći.

III. VRSTE SOCIJALNIH USLUGA: 1. prva socijalna usluga (informiranje, prepoznavanje i početna procjena potreba),2. usluga savjetovanja i pomaganja,3. usluga obiteljske medijacije, 4. usluga pomoći i njege u kući, 5. usluga stručne pomoći u obitelji, 6. usluga rane intervencije,7. usluga pomoći pri uključivanju u programe odgoja i obrazovanja (integracija),8. usluga boravka, 9. usluga smještaja,10. usluga stručne potpore u obavljanju poslova i zapošljavanju.

Financiranje privremenog smještaja u kriznim situacijama plaćaju županija, općina odnosno grad.[14] U kriznim situacijama kada obitelj s maloljetnom djecom ostane bez svog doma i nije u mogućnosti sama osigurati smještaj, županije i općine odnosno gradovi dužne su im osigurati privremeni smještaj u socijalnom stanu ili na drugi način, kako bi se spriječilo odvajanje djece od odraslih članova obitelji.
 
Drugi oblici pomoći[15]Veliki gradovi i gradovi sjedišta županija dužni su, sukladno financijskim mogućnostima, poticati i osigurati građanima na svojem području druge oblike materijalnih pomoći i potpora kao što je prehrana u pučkim kuhinjama, privremeni smještaj beskućnika u prihvatilište, smještaj osoba koje primaju pomoć za uzdržavanje u socijalne stanove, subvencije u plaćanju pojedinih socijalnih i drugih usluga sukladno svojim općim aktima i Zakonu o socijalnoj skrbi, te poticati rad udruga i volonterski rad u socijalnoj skrbi te razvijati druge oblike socijalne skrbi na svojem području. Ukoliko veliki gradovi i gradovi sjedišta županija nisu u mogućnosti osigurati sredstva za prehranu u pučkim kuhinjama, privremeni smještaj beskućnika u prihvatilište ili smještaj osoba koje primaju pomoć za uzdržavanje u socijalne stanove, u financiranju navedenih pomoći i usluga će sudjelovati i županije u skladu sa svojim financijskim mogućnostima.

Olakšice pružateljima socijalnih usluga[16]- i nadalje primjena Domovi socijalne skrbi i druge pravne osobe koje pružaju socijalne usluge te fizičke osobe koje profesionalno obavljaju djelatnost socijalne skrbi izjednačene su s kućanstvima u plaćanju cijene po povlaštenim uvjetima za korištenja električne energije, plina i drugih energenata, vodoopskrbe i odvodnje i drugih komunalnih usluga te plaćanje naknade za RTV pristojbu.
 
IV. OBAVLJANJE DJELATNOSTI SOCIJALNE SKRBI- Djelatnost socijalne skrbi obavljaju: ustanove socijalne skrbi, udruge, vjerske zajednice i druge pravne osobe, fizičke osobe kao profesionalnu djelatnost, udomiteljske obitelji.
 
1.     Ustanove socijalne skrbi jesu: 1. centar za socijalnu skrb, 2. dom socijalne skrbi,3. obiteljski centar,4. centar za pomoć ustanova
2.     Osnivači ustanova– Republika osniva centar za socijalnu skrb sa statusom javne ustanove, za područje jedne ili više općina ili gradova na području iste županije, odnosno Grada Zagreba a može imati jednu ili više podružnica. Županija, Grad Zagreb, općina, grad te vjerska zajednica, trgovačko društvo, udruga i druga domaća i strana pravna ili fizička osoba mogu osnovati dom socijalne skrbi pod uvjetima i na način propisan Zakonom o ustanovama i ovim Zakonom.
 
Ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi nadzire obavljanje djelatnosti socijalne skrbi, s tim da se djelatnost ustanova socijalne skrbi obavlja kao javna služba.
 
V. TROŠKOVI SOCIJALNIH USLUGA– Metodologiju za utvrđivanje cijena socijalnih usluga u ustanovama socijalne skrbi kojima je osnivač Republika, županija, Grad Zagreb i općina odnosno grad te cijenu usluga koje pružaju druge pravne i fizičke osobe koje se plaćaju iz državnog proračuna, utvrđuje pravilnikom ministar nadležan za poslove socijalne skrbi. Pružatelji usluga socijalne skrbi samostalno utvrđuju cijenu usluga koje pružaju izvan mreže socijalnih usluga.
 
VI. POPUNJAVANJE MREŽE USLUGA SOCIJALNE SKRBI –provodi se na temelju javnog natječaja
 
VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

1. do 24.06. 2012.donijet će se rješenja o osnivanju centara za socijalnu skrb i imenovati privremene ravnatelje koji će do imenovanja ravnatelja centara za socijalnu skrb.
2. Postojeći zavodi za socijalnu skrb nastavljaju s radom pod uvjetima propisanim Zakonom o socijalnoj skrbi iz 2011. do početka rada centara za socijalnu skrb.
3. do 24.09. 2012. donijet će se standardi kvalitete socijalnih usluga i smjernice za njihovo uvođenje,
4. do 24.03. 2013, donijet će se mreža socijalnih usluga,
5. do 24.03. 2013. donijet će se pravilnici,
6. Poslove koje na dan stupanja na snagu novoga Zakona ( 24.03. 2012.) obavljaju zavodi za socijalnu skrb po posebnim zakonima i provedbenim propisima, prestankom navedenih ustanova obavljat će centri za socijalnu skrb sukladno novom Zakonu.
7. najkasnije do 31. prosinca 2013. Hrvatskome saboru podnijet će se prijedlog zakona kojim će se urediti pitanja inkluzivnog dodatka prema članku 80. ovoga Zakona.
8. 24.03.2012. prestao je važiti Zakon o socijalnoj skrbi iz 2011.
 

Novi projekti te novi korisnici su doveli do povećanja obujma poslovanja naše tvrtke što je također rezultiralo i povećanjem ponude naših proizvoda i usluga, samim time javila se i potreba za novim zaposlenicima. Sa zadovoljstvom želimo s Vama podijeliti novost da smo početkom travnja proširili naš tim sa šest novih zaposlenika, kojima ovom prilikom želimo još jednom poželjeti dobrodošlicu u LIBUSOFT CICOM.

Nadamo se da će proširenjem LC tima naša ponuda proizvoda i usluga kao i naša korisnička podrška biti još bolja.

U razdoblju od 08.11.2011. – 26.03.2012. održane su konzultantske radionice na temu Sastavljanje i predaja Izjave o fiskalnoj odgovornosti za 2011. godinu. Radionice su održane u prostorijama LC Zagreb-a, i na 2 lokacije korisnika (organizirane za određenog korisnika – JLP(R)S i njihove korisnike). U navedenom razdoblju održano je 12 radionica za 151 osobu iz 76 organizacija.

Radionice smo organizirali kako bi pomogli korisnicima državnog proračuna, jedinicama lokalne područne (regionalne) samouprave i njihovim proračunskim korisnicima u popunjavanju Upitnika i Plana otklanjanja slabosti i nepravilnosti koji su osnova za predaju Izjave o fiskalnoj odgovornosti.

Vodile su ih kolegica Gordana Vlahović i gospođa Maja Lukeš Petrović kao vanjski konzultant LC-a, koja je našim polaznicima bila od velike pomoći u rješavanju nedoumica vezanih za specifičnosti u određenim dijelovima poslovanja povezanim sa odredbama Zakona o proračunu.

Najvećih nedoumica bilo je kod načina testiranja pitanja Upitnika te popunjavanja Plana otklanjanja slabosti i nepravilnosti za pitanja koja su odgovorena sa djelomično potvrdnim  i negativnim odgovorom. Na radionicama je bilo dovoljno vremena da se provjeri svih 66 pitanja Upitnika i pomogne sudionicima prikupljenim informacijama i iskustvom u radu sa korisnicima. Sudionici su imali priliku postavljati pitanja za pitanja Upitnika koja su bila za njih diskutabilna i nejasna. Nakon popunjavanja Upitnika svi polaznici su napravili svoje Planove otklanjanja slabosti i nepravilnosti prema pitanjima koja su imala djelomično potvrdan ili negativan odgovor.

Radionice su izvrsno ocjenjene u anketama od strane korisnika te se nadamo da će se produžiti interes za njihovo daljnje održavanje u slijedećem ciklusu krajem 2012. godine.

Od 01. lipnja 2010. na snazi je PRAVILNIK O SADRŽAJU VOĐENJA EVIDENCIJE O RADNICIMA (NN 66/10), sukladno tom pravilniku 2010. godine smo prilagodili aplikaciju SPI/Evidencija prisutnosti. SPI/Evidencija prisutnosti je aplikacija koja uvelike ubrzava obračunavanje plaća korisnicima koji vode evidenciju prisutnosti na više lokacija ili kroz sustav automatskog evidentiranja radnog vremena. Glavna funkcija aplikacije SPI/Evidencija prisutnosti je zapravo ubrzanje izrade obračuna plaća – umjesto da se prilikom obračunavanja za svakog djelatnika pojedinačno upisuje koliko je sati odradio po kojoj vrsti primanja, za sve djelatnike se ti podaci mogu odjednom povući iz Evidencije prisutnosti.

Kako bismo bili u korak sa suvremenom tehnologijom i kretanjima na IT tržištu, u suradnji sa Microsoftom Hrvatska razvili smo aplikaciju„Evidencija prisutnosti“ na Windows Azure platformi (MS Cloud computing platforma). Windows Azure predstavlja osnovu za pokretanje aplikacija i čuvanje podataka u cloud-u.

Cloud computing predstavlja razvoj i korištenje računalnih tehnologija temeljenih na Internetu (“cloud”). Cloud (Oblak) predstavlja metaforu za Internet zbog načina njegovog prikazivanja u dijagramima računalnih mreža. Oblak predstavlja tip računarstva u kojem se IT resursi pružaju kao servis, omogućujući korisnicima pristup tim servisima putem Interneta bez posebnog znanja, stručnosti ili potrebe za nadzorom tehnološke infrastrukture koja ih podržava od strane korisnika sustava. Evo nekoliko razloga zbog kojih biste željeli razmotriti korištenje Azure Cloud aplikacije SPI/Evidencija prisutnosti:

• Nije nužno korištenje ostalih SPI aplikacija;
• Aplikacija se može povezati s aplikacijama drugih proizvođača;
• Dostupnost;
• Niža cijena programske podrške: plaća se usluga, tj. onoliko koliko se koristi (troši);
• Korisniku je uvijek dostupna zadnja, najnovija verzija programske podrške;
• Programska podrška i podaci su dostupni sa svake lokacije gdje korisnik ima pristup internetu;
• Manji troškovi održavanja i nadogradnje programske podrške;
• Nema troškova direktno vezanih za kupovinu hardvera (strojne opreme), licenci za poslužiteljske operativne sustave, baze podataka, servera za elektroničku poštu, njihovu instalaciju i konfi guraciju te kasnije održavanje;

Jedini, ali i najbitniji uvjet za korištenje aplikacije je dobar i siguran pristup Internetu.

Više informacija možete dobiti od našeg Odjela prodaje i marketinga (tel: 01 6599 555, mail: prodaja@spi.hr).

Objavljen je novi BILTEN u kojem možete naći više aktualnih informacija.

Novi bilten 03/2012 možete pogledati OVDJE.

Nakon šest godina uspješnog funkcioniranja e-Lokalne Riznice i dvije godine testiranja ostalih aplikacija iz Sustava Poslovnih Informacija (SPI) s početkom ove godine iste otvaramo za korištenje putem interneta 24 sata dnevno i 365 dana u godini.
Naime, radi se o dobro poznatim aplikativnim rješenjima za proračun, proračunske korisnike, komunalni informacijski sustav, upravljanje stambenim zgradama, upravljanje imovinom, te poslovne aplikacije koje se sada mogu koristiti u paketu najma putem Interneta i bez ikakvih dodatnih ulaganja korisnika za servesku opremu.

Na taj način korisnicima se praktično pruža mogućnost primjene jedne vrste Cloud computinga uz dostupnost cijele godine i svih 24 sata dnevno s različitih mjesta: iz ureda, sa službenog puta, od doma, s godišnjeg odmora.Tu su svakako značajne i pogodnosti korištenja usluga e-račun, koje polako ali sigurno dolaze do izražaja sa svojim brojnim prednostima u elektroničkom poslovanju.

Prednosti novog načina informatizacije poslovanja prepoznali su mnogi korisnici među kojima: gradovi Kutina, Osijek, Virovitica, Umag, Poreč, Crikvenica, Zaprešić, Karlovac, Dugo Selo, Pula, županije Koprivničko-križevačka, Krapinsko-zagorska, Varaždinska, Brodsko-posavska, te Udruga za promicanje inkluzije, općina Punat, Dom zdravlja Karlovac, Dom zdravlja Slunj, Dom zdravlja Duga Resa,Komunalno društvo "Črnika" Punat…

Vlada RH je na svojoj sjednici od 16. veljače 2012. donijela svoje mjere za smanjenje neporeznih davanja i to:

1. UREDBU O IZMJENI UREDBE O VISINI VODNOG DOPRINOSA NN 78 /2010 I 76/2011 – Uredbom se obveza koju plaćaju obveznici – investitori u smislu propisa o prostornom uređenju i gradnji. Smanjuje se visina vodnog doprinosa u svih 10 tarifnih brojeva i 2 podbroja za 50% Vidjeti tekst na web stranici Vlade odnosno u Narodnim novinama- zasad nije objavljeno.
2. ODLUKU O IZMJENI ODLUKE O VISINI NAKNADA ZA OBAVLJANJE POSLOVA REGULACIJE ENERGETSKIH DJELATNOSTI – Odlukom se smanjuje obveza energetskih subjekata s osnove obavljanja energetske djelatnosti. Visina naknade sa smanjuje od 0,06% na 0,05% od ukupnog godišnjeg prihoda od prodaje i /ili usluga koji su u 2011. ostvarili navedeni subjekti s osnova obavljanja djelatnosti, a prihod je Hrvatske energetske regulatorne agencije.

Zasad izmjene navedenih podzakonskih akata nisu objavljene u Narodnim novinama, a njihove izvorne tekstove možete naći na web stranicama Vlade RH. 

Uz navedeno Vlada je usvojila i sljedeće zakonske prijedloge za smanjenje neporeznih davanja i uputila u Hrvatski sabor na raspravu uz primjenu hitnog postupka i to:

1. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O ŠUMAMA S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA predlaže da se naknada za korištenje opće korisnih funkcija šuma u visini od 0,0525% od ukupnog prihoda pravnih osoba koje u RH obavljaju gospodarsku djelatnost smanji na 0,0265% a uplaćuje se na poseban račun Hrvatskih šuma . Time se smanjuje opterećenje gospodarstva
2. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O ZAŠTITI I OČUVANJU KULTURNIH DOBARA S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA predlaže se ukidanje plaćanja spomeničke rente po osnovi obavljanja gospodarskih i drugih djelatnosti prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, a čime će se smanjiti neporezni teret poduzetnicima i investitorima. Zakon stupa na snagu 1. ožujka 2012. godine i ostaje na snazi do 31. prosinca 2012. godine.

Tekstove prijedloga zakona možete naći na naprijed navedenim web stranicama Vlade RH.
 
Pripremila Maja Lukeš-Petrović, dipl.iur. i dipl. politolog

Vlada RH na svojoj sjednici od 13.02. o.g. usvojila je Prijedlog Državnog proračuna RH za 2012. godinu s projekcijama za 2013. i 2014. godinu te Prijedlog Zakona o izvršavanju Državnog proračuna za 2012. godinu te i uputila ih u Hrvatski sabor na razmatranje i usvajanje. S obzirom na parlamentarne izbore prethodni saziv Hrvatskoga sabora donio je Odluku o privremenom financiranju poslova, funkcija i programa državnih tijela i drugih proračunskih korisnika državnog proračuna

Republike Hrvatske u prvom tromjesečju 2012. godine („Narodne novine“ broj 131/2011 i 3/2012).

Prema Zakonu o proračunu, Sabor bi trebao donijeti Državni proračun za 2012. i projekcije za 2013. i 2014. kako bi se nesmetano nastavilo financiranje javnih rashoda.

Izvorni tekst možete pronaći na web stranici VLADE.

PRIJEDLOG DRŽAVNOG PRORAČUNA ZA 2012. I PROJEKCIJE ZA 2013. I 2014.

Prijedlog proračuna za 2012. i projekcije za 2013. i 2014. godinu izrađene su polazeći od osnovnih načela Programa Vlade i osnovnih makroekonomskih projekcija za sljedeće tri godine.

Državni proračun za 2012. godinu te projekcije za 2013. i 2014. godinu temelje se na tri osnovna načela:

• stvaranje preduvjeta za pokretanje gospodarstva, prije svega kroz investicijski ciklus i poboljšanje uvjeta poslovanja te
• održivost javnih financija u skladu sa Zakonom o fiskalnoj odgovornosti,
• usmjerenost na zaštitu socijalno najosjetljivijih skupina društva. 

U skladu s iznesenim Saboru su predložene izmjene u sustavu poreza na dohodak i doprinosa na plaću radi snižavanja opterećenja poduzetnicima  prvenstveno kroz izmjene u sustavu poreza na dohodak,  ali i povećanje poreza na dodanu vrijednost ( uz smanjenje određenih skupina dobara i usluga koje relativno jače porezno opterećuju niže razine porezne snage) s tim da očekuje se i buduće značajnije oporezivanje imovine.

Na rashodnoj strani proračuna predlaže se provedba ubrzanog zatvaranja fiskalnih neravnoteža i osiguranja održive razine financiranja  u trogodišnjem razdoblju kroz racionalizaciju troškova, ali i osiguranje prostora za pokriće povećanja određenih kategorija rashoda uz strukturne mjere i reforme ali i  pokretanje snažnog investicijskog zamaha.

Treba naglasiti da je ispunjenje postavljenih ciljeva ovisi o gospodarskim kretanjima u zemljama našega okruženja i šire.

1. Makroekonomske projekcije za 2011. ukazuju da mogući realni rast bruto domaćeg proizvoda od 0,4 posto. Posljednje makroekonomske projekcije relevantnih međunarodnih institucija ukazuju na usporavanje rasta svjetskog gospodarstva u 2012. i 2013. godini u odnosu na ranija predviđanja. U Europskoj uniji se u 2012. godini očekuje nova recesija, a očekuje se kako će u srednjem roku ekonomski izgledi biti izloženi prevladavajuće negativnim rizicima.

U 2012. godini u Prijedlogu državnog proračuna je planiran :

• realni rast BDP-a Hrvatske od 0,8 % ( za 2013. 1,5%,a 2014. 2,5%)
• snažni realni rast bruto investicija u fiksni kapital  – najvećim dijelom proizaći iz investicija javnih poduzeća.
•  blagi realni pad osobne potrošnje – kao rezultat realnog smanjenja raspoloživog dohotka stanovništva uslijed daljnjeg pada agregatne zaposlenosti, realnog smanjenja neto plaća te mjera fiskalne konsolidacije koje, između ostalog, uključuju smanjenje naknada zaposlenima i državnih transfera stanovništvu, s tim da će predviđeni pad osobne potrošnje vjerojatno će biti slabiji od projiciranog smanjenja raspoloživog dohotka stanovništva što implicira i realno smanjenje akumulirane imovine stanovništva.
• realno smanjenje državne potrošnje (-2,4%) u skladu je s provođenjem fiskalne konsolidacije te se prvenstveno odnosi na smanjenje naknada zaposlenima i intermedijarne potrošnje opće države.
•  očekuje se blagi realni rast izvoza roba i usluga, dok se rast uvoza roba i usluga uglavnom se odnosi na uvoz generiran spomenutim pokretanjem javnog investicijskog ciklusa.
•  u području zaposlenosti – nastavak nepovoljnih kretanja, ali sporijom dinamikom u odnosu na prethodne godine, te postupno poboljšanje pokazatelja tržišta rada krajem godine.
•  neznatan pad nominalnih bruto plaća te rast prosječne produktivnosti rada što treba rezultirati smanjenjem jediničnog troška rada
•  umjeren realni pad neto plaće – koji će, međutim, biti nešto slabiji u usporedbi s bruto plaćama zbog efekta zakonskih izmjena u sustavu oporezivanja dohotka.
•  rast indeksa potrošačkih cijena od 2,4 %, dok se u sljedećim godinama očekuje stabilna stopa inflacije na razini od oko 2,5 %.

Treba naglasiti da su navedene projekcije suočene su s unutarnjim i vanjskim rizicima.

2. Prihodi državnog proračuna planirani su u skladu s predloženim izmjenama i dopunama u poreznoj politici (porez na dohodak,porez na dobit i porez na dodanu vrijednost te području doprinosa za zdravstveno osiguranje.

Ukupni efekt promjena u porezu na dohodak predstavlja smanjenje prihoda općeg proračuna za oko 290 milijuna kuna na godišnjoj razini, efekt smanjenja stope doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje na godišnjoj razini iznosi oko 2,4 milijarde kuna, a efekt promjena u porezu na dodanu vrijednost procijenjen je 2,6 milijardi kuna.

Ukupni prihodi državnog proračuna za 2012. godinu planirani u iznosu od 109 milijardi kuna, s međugodišnjim rastom od 1,4%. Za 2013. godinu projicirani prihodi  iznose 111,1 milijardi kuna, s rastom od 2,0%, a za 2014.  iznosili bi 115,2 milijarde kuna, s rastom od 3,6%.

Treba naglasiti da su prihodi od poreza na dohodak za 2012. u državnom proračunu planirani u iznosu od  1.283.250 kuna ili s rastom od 21,4% ,  projekcija za 2013. pokazuje rast tih prihoda od 1,2%, a za 2014. rast od 3,4%. Prihodi od poreza na dobit u 2012. imali bi rast od 34,9% u odnosu na 2011., za 2013. 3,1%, a za 2014. projicira se rast prihoda od 3,6%. 

3. Rashodi Državnog proračuna

Ukupni rashodi državnog proračuna za 2012. godinu iznose 118,8 milijardi kuna, za 2013. godinu 120,2 milijarde kuna rast od 1,2% i 2014. godinu iznose 122,6 milijardi kuna i procijenjeni rast od 2,0%.

Treba naglasiti da se proračunska potrošnja u 2012. godini smanjuje se u odnosu na 2011. što je u skladu s odredbama Zakona o fiskalnoj odgovornosti za 4 milijarde kuna. 

Posebno se ističe da je rashodovna strana obuhvatila i ugovorne obveze koje su prenijete iz 2011. i ranijih godina s dospijećima u 2012. godini, ali i obveze koje su dospjele u 2011. godini. 

Rashodi za zaposlene smanjuju se u 2012. godini za 6,5% odnosno 1,5 milijardi kuna u odnosu na plan 2011. godine. Ako se uključe i rashodi za zaposlene u zdravstvenim ustanovama – pozicija HZZO a iskazani pod naknadama ukupni rashodi ta zaposlene su manji za 1,95 milijardi kuna u odnosu na 2011.

• Navedeno je najvećim dijelom rezultat smanjenja na:
• posebnim dodacima cca 1,1 milijardu kuna;
• rad na određeno vrijeme cca 400,0 milijuna kuna;
• prekovremeni rad cca 200,0 milijuna kuna;
• posebni uvjeti rada cca 90,0 milijuna kuna.

Smanjenje materijalnih rashoda je provedeno na većini kategorija materijalnih rashoda, od naknada troškova zaposlenima (najveće smanjenje), rashoda za materijal i energiju do rashoda za usluge. U 2013. i 2014. godini predviđeno je daljnje smanjenje materijalnih rashoda te su isti planirani na razini od 8,5 milijardi kuna.

Za 2012. se povećavaju financijski rashodi zbog povećanja rashoda za kamate, dok se kasnije postupno smanjuju
Rashodi za subvencije u 2012. godini se smanjuju a u 2013. i 2014. se povećavaju.

Pomoći dane u inozemstvo i unutar opće države u 2012. godini smanjuju se za 135,8 milijuna kuna u odnosu na 2011. te iznose 4,9 milijardi kuna, u 2013. rastu za 31,7% (u apsolutnom iznosu 1,6 milijardi kuna) zbog planiranog doprinosa Republike Hrvatske proračunu EU od 1,6 milijardi kuna, a u 2014. godini pomoći iznose 8,8 milijardi kuna, s tim da je u to uključen planirani doprinos naše zemlje proračunu Europske unije planiran u svoti od 3,5 milijardi kuna.

Moramo naglasiti međutim da u 2012.  pomoći općinama, gradovima i županijama na području posebne državne skrbi rastu i da se primjenjuju isti parametri iz Zakona o izvršavanju državnog proračuna RH kao i za 2011. godinu.

Rashodi za naknade građanima i kućanstvima smanjuju se u odnosu na 2011. godinu za 742,2 milijuna kuna, najvećim dijelom zbog smanjenja na pozicijama HZZO-a, ali sredstva za mirovine rastu
S obzirom na interes posebno iskazujemo planirane naknade građanima i kućanstvima.

Naknade građanima i kućanstvima u razdoblju 2011.-2014. u mil. kn.​

Rashodi za nabavu nefinancijske imovine u 2012. godini smanjuju se za 38,0 milijuna kuna u odnosu na 2011. tj 2,2% te iznose 1,7 milijardi kuna,a u 2013. planira se povećanje rashoda na 2,0 milijarde kuna.

Kao rezultat ukupno planiranih prihoda u iznosu od 109 milijardi kuna te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 118,8 milijardi kuna, manjak državnog proračuna za 2012. godinu iznosit će 9,9 milijardi kuna ili 2,8% bruto domaćeg proizvoda, što je prema planu za 2011. smanjenje od 5,0 milijardi kuna ili 1,4 postotna boda BDPa.U 2013. godini manjak državnog proračuna projiciran je na razini od 9,1 milijardu kuna ili 2,5% bruto domaćeg proizvoda dok će se u 2014. godini kretati na razini od 7,4 milijarde kuna ili 1,9% bruto domaćeg proizvoda.

4. Manjak državnog proračuna za 2012. godinu u iznosu od 9,9 milijardi kuna financirat će se razlikom ukupnih primitaka od financijske imovine i zaduživanja te ukupnih izdataka za financijsku imovinu i otplate zajmova. Pritom su ukupni primici od financijske imovine izaduživanja planirani u iznosu od 21,2 milijarde kuna, a ukupni izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova u iznosu od 11,3 milijarde kuna.

Procjena ukupnog manjka/viška konsolidirane opće države % BDP-a
             

    
Deficit konsolidirane opće države % BDP-a ESA                                                          

                                  
 
5. Kvantifikacije koje se odnose na općine, gradove i županije

Sredstva izravnanja za decentralizirane funkcije za 2012., 2013. i 2014. godinu i to u sljedećim iznosima
A539150 DODATNA SREDSTVA IZRAVNANJA ZA DECENTRALIZIRANE FUNKCIJE
 

Od toga iznosa na pomoći općinama, gradovima i županijama s područja posebne državne skrbi prema kriterijima iz članka 35. Zakona za 2012. planirano je 83,7 mil. kn što je 3,1% više nego u 2011. godini. Za područja od posebnog državnog interesa koje se planiraju prema ostvarenju poreza na dobit na tim područjima planirano je  za 2012. 157, 1 milijun  kuna što je bitno manje nego za 2011. kada je bilo planirano 225,0 milijuna kuna, iako je  rast poreza na dobit za 2012. u odnosu na 2011 planiran po stopi od 34,9%.

2. PRIJEDLOG ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA RH ZA 2012.
 
Kao i prethodnih godina ovim se zakonskim prijedlogom za 2012. uređuju prihodi, primici, rashodi i izdaci Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. godinu i njegovo izvršavanje, opseg zaduživanja i jamstava države, upravljanje javnim dugom te financijskom i nefinancijskom imovinom, poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje namjenskih prihoda i primitaka, korištenje vlastitih prihoda, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada), predsjednika Vlade, Ministarstva financija (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) i ministra financija u izvršavanju Proračuna, kazne za neispunjavanje obveza te druga pitanja u izvršavanju Proračuna.

U zakonskom prijedlogu nema bitnih sadržajnih promjena osim onih koje se odnose na kvantifikacije
U nastavku dajemo odredbe članaka koje su od interesa za općine, gradove i županije

1. Kvota ograničavanja danih suglasnosti za zaduživanje JLPRS koje odobrava Vlada RH – povećana je u odnosu na 2011. godinu
 
Članak 16.
(1) Ovlašćuje se Vlada da može dati suglasnosti za zaduživanje JLPRS koja je u financijskom izvještaju o prihodima i rashodima, primicima i izdacima za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2011. (Obrazac: PR-RAS) iskazala višak prihoda poslovanja u stupcu 7 pod oznakom AOP 245.
(2) Ograničenje ne odnosi se na JLPRS za projekte koji se sufinanciraju iz pretpristupnih
programa Europske unije i za projekte energetske učinkovitosti (ESCO projekte).
(3) Ovlašćuje se Vlada da može dati suglasnosti za zaduživanje JLPRS, najviše do 2,5 posto ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih JLPRS iskazanih u financijskom izvještaju o prihodima i rashodima, primicima i izdacima za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2011. (Obrazac: PR-RAS u stupcu 7 pod oznakom AOP 001).
(4) Ograničenje ne odnosi se na:
1. jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave kojima je Vlada dala
suglasnosti do 31. prosinca 2011., a nisu korištene u 2011. godini,
2. jedinice lokalne samouprave na područjima posebne državne skrbi,
3. jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje se zadužuju za projekte
koji se sufinanciraju iz pretpristupnih programa Europske unije,
4. jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za projekte energetske
učinkovitosti (ESCO projekte).
(5) Odluke o davanju suglasnosti za zaduživanje JLPRS koje je Vlada donijela do 31. prosinca 2011. godine, a koje se mogu koristiti od 1. siječnja 2012. godine ulaze u ograničenje od 2,5 posto iz stavka 3. ovoga članka.

Kvota mogućih suglasnosti za zaduživanje JLPRS pod ograničenjem u 2011. iznosila je 2,3% a za 2012. iznosi 2,5% ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih JLPRS iskazanih u financijskom izvještaju o prihodima i rashodima, primicima i izdacima za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2011.

2. Povrat doprinosa
Članak 17.
(1) Doprinosi za mirovinsko i obvezno zdravstveno osiguranje koji su uplaćeni za osiguranike prema članku 23. Zakona o obnovi i razvoju Grada Vukovara, vratit će se poslodavcima sa sjedištem, odnosno s prebivalištem na području Grada Vukovara, Iloka te Lovasa i Tovarnika na teret tih doprinosa.
(2) Poslodavci iz stavka 1. ovoga članka zahtjev za povrat doprinosa podnose Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje
 
3. Povrati poreza na dohodak
Članak 34. Povrati poreza na dohodak po godišnjoj prijavi obveznicima poreza s područja posebne državne skrbi (prve, druge i treće skupine) te brdsko-planinskih područja vratit će se na teret prihoda koji pripada državnom proračunu.

4. Pomoći općinama, gradovima i županijama

Članak 35.  Pomoći JLPRS u razdjelu 025 –MINISTARSTVO FINANCIJA odnose se na pomoći županijama te na pomoći općinama i gradovima prve i druge skupine na područjima posebne državne skrbi. Kriteriji su ostali isti kao i za 2011.
Pomoći se osiguravaju u iznosu koji odgovara razlici između sredstava na temelju kriterija iz ovoga članka i procijenjenog povrata poreza na dohodak po godišnjoj prijavi za 2011. godinu iz članka 34. Zakona koji preuzima državni proračun.

4. 1. Pomoći županijama odnose se na ulaganja u razvojne programe županija, općina i gradova na njihovu području.

• Kriteriji za izračun i raspodjelu pomoći županijama jesu: broj stanovnika prema popisu iz 2001. godine, prosjek prihoda županijskog proračuna za 2010. godinu po stanovniku na razini države (državni prosjek) i prihodi županijskog proračuna za 2010. godinu po stanovniku županije, broj stanovnika Republike Hrvatske (bez Grada Zagreba) po 1 km površine Republike Hrvatske (državni prosjek) i broj stanovnika pojedine županije po 1 km površine županije.
• Najmanje 75% pomoći županije raspodjeljuju na općine i gradove s njihova područja koji nisu izravno korisnici pomoći iz ovoga članka.
• Županijska skupština donosi kriterije za raspodjelu dijela pomoći iz za namjene iz stavka 9. ovoga članka te ih je dužna u roku 15 dana od donošenja dostaviti Ministarstvu financija.
• Župan je dužan do 30. travnja 2012. godine donijeti raspored sredstava na općine i gradove te ga u roku 15 dana od donošenja dostaviti Ministarstvu financija.
• Županije mogu koristiti pomoći samo za ulaganja u kapitalne programe – Rashodi za nabavu nefinancijske imovine (skupina 4 Računskog plana proračuna, osim za nabavu osobnih automobila – osnovni račun 42311 Osobni automobili).

4. 2.Pomoći općinama i gradovima

•  Kriteriji za izračun i raspodjelu pomoći općinama i gradovima jesu: broj stanovnika prema popisu iz 2001. godine, prosjek prihoda po stanovniku za 2010. godinu općina i gradova na razini države (državni prosjek), prosjek prihoda po stanovniku skupine (članak 4. i 5. Zakona o područjima posebne državne skrbi), odnosno pojedine općine i grada, broj stanovnika po 1 km na razini prve i druge skupine područja posebne državne skrbi (skupinski prosjek) i broj stanovnika po 1 km pojedine općine i grada, udio rashoda za kapitalne programe za 2010. godinu u ukupnim rashodima, racionalnost izvršenja funkcija sustava (broj zaposlenih, rashod po zaposlenom) i rashodi za funkcije grada (ispod 30.000 stanovnika) u 2010. godini.
• Općine i gradovi mogu koristiti pomoći samo za financiranje Rashoda za materijal i energiju (podskupinu 322 Računskog plana proračuna) i za ulaganja u kapitalne programe – Rashodi za nabavu nefinancijske imovine (skupina 4 Računskog plana proračuna, osim za nabavu osobnih automobila – osnovni račun 42311 Osobni automobili).

4. 3. Izvještavanje JLPRS

• Županije, općine i gradovi koji su izravni korisnici pomoći iz ovoga članka dužni su tromjesečno izvještavati Ministarstvo financija o korištenju pomoći na propisanim obrascima. Općine i gradovi koji su korisnici pomoći dužni su tromjesečno izvještavati županiju o korištenju pomoći na način i u roku koji propiše županija.
• Ako županijska tijela ne donesu kriterije i raspored sredstava, Ministarstvo financija će im obustaviti doznaku pomoći. Ako županije, općine i gradovi ne koriste namjenski odobrena sredstva pomoći i ne obavještavaju na način i u propisanom roku, Ministarstvo će im obustaviti doznaku pomoći.
•  

​5. Pomoći s osnova naplaćenog poreza na dobit – PPDS I BPP

Članak 36. Jedinicama lokalne samouprave na područjima posebne državne skrbi i brdskoplaninskim područjima isplaćivat će se pomoći iz državnog proračuna u visini poreza na dobit koji se ostvaruje na području posebne državne skrbi i brdsko-planinskom području.

Lukeš-Petrović Maja, dipl.iur. i dipl.politolog