Izmjene u načinu izdavanja računa i računi u elektroničkom obliku

Izmjenjen je čl. 104., st. 1. i 2. Pravilnika o PDV-u (NN 149/09)  prema kojem porezni obveznik za isporučena dobra i obavljene usluge mora ispostaviti račun kupcu na papiru, sada je dodano da račun može biti ispostavljen i u elektroničkom obliku.
 
Također, poduzetnik ne treba ispostaviti račun pod uvjetom da se taj račun odnosi isključivo na isporuke koje su prema odredbama članka 11.a, st. 1., t. b) do g) Zakona o porezu na dodanu vrijednost oslobođene plaćanja poreza, osim na zahtjev primatelja isporuke.
 
U  Pravilnik je dodan novi Članak 104.a koji detaljnije opisuje način ispostavljanju računa u elektroničkom obliku, te prema kojim metodama se mogu ispostavljati takvi računi. Primatelj treba obavezno dati suglasnost da želi primati račune u elektronskom obliku i to prije ispostavljanja prvog takvog računa.

Račun u elektroničkom obliku je dokument koji je ispostavljen kao elektronička isprava u skladu sa Zakonom o elektroničkoj ispravi (NN 150/05.), potpisan elektroničkim potpisom u skladu sa Zakonom o elektroničkom potpisu (NN. 10/02. i 80/08.)
 
Ispravak računa/ispravak poreza (izmjene čl.108 pravilnika)

Izdavatelj računa može ispraviti pogrešno iskazani porez u računu o isporučenim dobrima i obavljenim uslugama ako primatelj po tom računu još nije iskoristio pravo na odbitak pretporeza. Izdavatelj računa je obvezan primatelja računa obavijestiti o ispravku računa ovisno o tome je li račun izdan u elektroničkom obliku ili na papiru.
 
Izdavatelju računa u elektroničkom obliku treba biti dostavljena obavijest o storniranju toga računa u elektroničkom obliku temeljem koje će izdavatelj ispravak poreza proknjižiti u svom knjigovodstvu, a izdavatelju računa na papiru treba biti vraćen izvornik računa u kojemu je porez bio pogrešno iskazan, a on ga treba pohraniti u svoju dokumentaciju i ispravak poreza proknjižiti u svome knjigovodstvu
 
Pravo izbora na oporezivanje kod usluga davanja zajmova.

Dopunom Članka  83. st. 2. propisano je da se pravo na izbor za oporezivanje odnosi na porezne obveznike koji povremeno odobravaju kredite povezane s obavljanjem isporuka dobara i usluga. U Pravilniku o PDV-u (NN 149/09) bilo je propisano da se to pravo odnosi na porezne obveznike koji obavljaju povremeno financijske transakcije.
 
Porezni obveznik ima pravo izbora za oporezivanje kad za isporučena dobra ili obavljene usluge odobrava kredite iz svojih financijskih sredstava, a naknadu za usluge kreditiranja iskazuje odvojeno od vrijednosti dobara i usluga koje isporučuje.
 
Ispravak i podjela pretporeza sa osnove dugotrajne imovine

Ispravak i podjela pretporeza ne provodi se ako pretporez koji bi se trebao ispraviti po dobru dugotrajne imovine ne prelazi vrijednost od 2.000,00 kn kako je određeno čl. 145. Pravilnika o PDV-u. Izmjenama je dodana odredba kojom se propisuje da se ne provodi ispravak pretporeza za jednu petinu ili jednu desetinu razlike pretporeza koja je nastala zbog promjene postotka prava na odbitak pretporeza utvrđenog za gospodarska dobra koja se koriste za obavljanje oporezivih isporuka u odnosu na početnu godinu korištenja, ako razlika pretporeza ne prelazi 500,00 kn.
 
Dopunjen je čl.71 st.3, a radi se o oslobođenju od plaćanja PDV-a  za isporuku obroka u vezi s predškolskim i osnovnoškolskim obrazovanjem koje tim korisnicima, odnosno predškolskim i osnovnoškolskim ustanovama obavljaju ustanove ili organizacije iz članka 11., st. 1., t. g), h) i i) Zakona. Odredba se odnosi na isporučitelje socijalne i obrazovne ustanove koje isporučuju obroke izravno ili putem druge takve ustanove ili organizacije. Uvjet za oslobođenje je da naknada nije veća od ukupnih troškova za obavljenu isporuku.

Ministarstvo financija je 7. rujna 2011. dostavilo općinama, gradovima i županijama obvezne Upute za izradu proračunajedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje 2012. – 2014.

U nastavku pročitajte pregled najbitnijih stavku Uputa.

BITNE ODREDNICE UPUTA ZA IZRADU PRORAČUNA JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE ZA RAZDOBLJE 2012. – 2014.
 
Ministarstvo financija  je 7. rujna 2011. dostavilo općinama, gradovima i županijama obvezne Upute za izradu proračunajedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje 2012. – 2014. (u tekstu dalje Upute).
 
Kao i svake godine tekst Uputa s prilozima ( obrascima) dostupan je za korištenje jedinicama lokalne samouprave i jedinicama područne (regionalne) samouprave na stranicama Ministarstva financija (u tekstu dalje ministarstva) https://www.mfin.hr/hr/lokalni-proracuni 

U nastavku dajemo osnovne upućujuće i bitne naznake iz Uputa 
 
Ovaj put posebno sve Vas nadležne dužnosnike i djelatnike općina, gradova i županija upozoravam da se Uputama posebno naglašavaju obveze iz :

1. ZAKONA O PRORAČUNU, za koje već znadete i podzakonskih akata (Pravilnika o proračunskim klasifikacijama i Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu i ovih Uputa) ali i obvezna primjena
2. ZAKONA O FISKALNOJ ODGOVORNOSTI
3. UREDBE O SASTAVLJANJU I PREDAJI IZJAVE O FISKALNOJ ODGOVORNOSTI I IZVJEŠTAJA O PRIMJENI FISKALNIH PRAVILA te UPITNIKA O FISKALNOJ ODGOVORNOSTI.

Naime u Uputama se u više navrata upućuje na vašu odgovornost koja proizlazi iz navedenih propisa pa ih se treba svakako pridržavati.

1.Smjernice ekonomske i fiskalne politike Vlade Republike Hrvatske za razdoblje 2012. – 2014
 
Vlada RH je 27. 07. 2011. donijelaSmjernice ekonomske i fiskalne politike Vlade Republike Hrvatske za razdoblje 2012. – 2014. (u tekstu dalje: Smjernice) o kojima smo već izvijestili na našim web stranicama. U Prikazu Smjernica ukazali smo na osnovne ciljeve i prioritete za naredno razdoblje te dali procijenjeni zbrojni rast ukupnih prihoda i rashoda za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave( u tekstu dalje:JLPRS.

Upozorili smo vas da je iz tablice u Smjernicama razvidno da u procjeni prihoda i rashoda nisu obuhvaćene sve JLPRS, već samo županije i dio gradova koji financiraju decentralizirane funkcije, te da navedene parametre treba uzeti uvjetno, a napose dok se ne donesu Upute za izradu proračuna JLPRS za sljedeće trogodišnje razdoblje.

JEDINICE LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE
 

PRIHODI/RASHODI	PLAN   2011.	PLAN   2012.	PROJEKCIJA 2013.	PROJEKCIJA 2014.
UKUPNI PRIHODI	15.131.120	15.470.287	16.139.751	16.933.244
Indeks	97,7	102,2	104,3	104,9
UKUPNI RASHODI	15.862.096	16.122.269	16.679.199	17.246.913
Indeks	102,2	101,6	103,4	103,4
Ukupni manjak/višak	-730.976	-651.982	-539.447	-313.668

Temeljni ciljevi fiskalne politike u srednjoročnom razdoblju jesu smanjivanje:

1. proračunskih neravnoteža kroz snižavanje udjela proračunskih rashoda u BDP-u,
2. deficita te zaustavljanje rasta i otpočinjanje postupnog smanjivanja udjela javnog duga u BDP-u.

Navedeno se odnosi i na JLPRS koje se također računaju u opći proračun.
 
S obzirom da se ove godine planiraju parlamentarni izbori, to neće biti donesen Državni proračun za 2012. i projekcije za 2013. i 2014., već Odluka o privremenom financiranju poslova, funkcija i programa državnih tijela i drugih proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna u prva tri mjeseca 2012. godine za čiju su pripremu korisnicima dostavljene odgovarajuće upute za izradu njihovih financijskih planova za prvo tromjesečje na bazi dosadašnjih propisa,istih programa i bez povećanja broja zaposlenih i  novih obveza korisnika.

2. Upute su jedan od bitnih podzakonskih akata nadležnog tijela sa sadržajem kao i prethodnih godina[2]- temelj obveznih Uputa za izradu proračuna JLPRS
 
2.1.Rokovi i metodologija izrade i donošenja proračuna JLPRS i financijskih planova proračunskih i izvanproračunskih korisnika JLPRS utvrđeni suZakonom o proračunu i nisu se mijenjali u odnosu na prethodnu godinu.

2.2.Treba posebno naglasiti da temeljem prethodno citiranih Zakona i ovih Uputa svaka općina, grad i županija mora izraditi svoje Upute za izradu proračuna i dostaviti ih svojim proračunskim i izvanproračunskim korisnicima s tim da treba primjenjivati obveznu:

2.2.1. metodologiju izrade, predlaganja i donošenja financijskih planova s limitima i proračuna

2.2.2. parametre dozvoljenog rasta i obrasce financijskih planova te subjekte i rokove dostave za proračunske korisnike u sklopu funkcija koje se decentraliziraju 

 
Parametri rasta prihoda procijenjeni su temeljem kretanja prihoda županija i gradova koji financiraju decentralizirane funkcije (prema Uredbi i odlukama Vlade RH), a nema općina i drugih gradova koji financiraju JVP i dr.)

Kako su parametri mogućeg rasta samo zbrojni i samo moguća procjena smatramo da je imajući na umu vašu odgovornost koja proizlazi iz zakona dužni procijeniti vlastite prihode temeljem dinamike i procjena gospodarskih kretanja na vašem području kako biste mogli ispuniti svoju Izjavu o fiskalnoj odgovornosti na odgovarajući način. Analogno tomu treba izvršiti i procjenu rashoda

3. Obveza čelnika – Sastavljanje Upitnika o fiskalnoj odgovornosti i Izjave o fiskalnoj odgovornosti u 2012.
 
Podsjećamo Vas na obvezu čelnika proračunskog i izvanproračunskog korisnika proračuna svake općine, grada i županije da u skladu sa Zakonom o fiskalnoj odgovornosti i Uredbom o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila
 
3.1. U 2012. godini po prvi puta za 2011. godinu čelnik sastavlja Izjavu o fiskalnoj odgovornosti,[3] kojom potvrđuje zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredstava, učinkovito i djelotvorno funkcioniranje sustava financijskog upravljanja i kontrola u okviru proračunom odnosno financijskim planom utvrđenih sredstava.

3. 2. Prije davanja navedene Izjave [4], čelnik popunjava Upitnik o fiskalnoj odgovornosti  u kojem se odgovara na pitanja iz područja planiranja i izvršavanja proračuna i financijskog plana, javne nabave,računovodstva i izvještavanja, a posebno vezano uz primjenu metodologije izrade proračuna JLPRS i prijedloga financijskog plana proračunskog i izvanproračunskog korisnika proračuna JLPRS.

4. Odrednice kretanja prihoda i rashoda proračuna JLPRS u srednjeročnom razdoblju
 
4.1. Pretpostavke rasta prihoda i rashoda proračuna JLPRS
Fiskalne projekcije prihoda državnog proračuna[5] ali i proračuna JLPRS iskazane pod odrednicama prihoda državnog proračuna i prihoda proračuna JLPRS dane u Uputama  izrađene su na bazi postojeće strukture poreznog sustava i visine poreznih stopa.
 
4.2. Projekcije prihoda JLPRS za razdoblje 2012. – 2014. temeljene su na očekivanoj gospodarskoj aktivnosti za pojedine godine za 53 najveće jedinice (32 grada, 20 županije i Grad Zagreb).
 
4.3. Smanjenje udjela ukupnih prihoda proračuna JLPRS u bruto društvenom proizvodu u razdoblju 2012. – 2014. Udio u BDP-u se smanjuje od 4,3% u 2012. do 4,2% u 2013., odnosno i 4,1% u 2014. godini.
 
4.4. Kretanje indeksa rasta prihoda proračuna JLPRS (53 jedinice)

PRIHODI	Indeks 2011/2010	Indeks 2012/2011	Indeks 2013/2012.	Indeks 2014/2013.
UKUPNI PRIHODI	97,7	102,2	104,3	104,9
porez na dohodak	98,6	103,5	105,5	106,0
porez na imovinu	89,5	102,0	102,5	103,0
pomoći unutar opće države	85,6	90,7	103,0	104,4
prihodi od imovine	96,4	102,3	102,8	103,3
prihodi od prodaje roba i usluga	105,9	102,0	102,5	103,0
prihodi od prodaje nefinancijske imovine	80,0	104,0	104,6	105,1
ostalo	110,9	119,6	104,7	105,0

Izvor: Ministarstvo financija
 
4. 5. Kretanje indeksa rasta rashoda proračuna JLPRS (53 jedinice)
Ukupni rashodi proračuna – 53 JLPRS u 2012. godini rasti će 1,6% više u odnosu na 2011., u 2013. g. 3,5%, a u 2014. g. 3,4% u odnosu na prethodne godine.

Navedene projekcije JLPRS ne primjenjuju izravno pri izradi prijedloga proračuna. 

Svaka JLPRS izrađuje plan rashoda uzimajući u obzir vlastite gospodarske i društvene specifičnosti te pridržavajući se odredbi Zakona o proračunu i Zakona o fiskalnoj odgovornosti.

Čelnik JLPRS odnosno čelnik proračunskog i izvanproračunskog korisnika odgovoran je, osim za zakonito planiranje i izvršavanje proračuna odnosno financijskog plana, i za svrhovitost, učinkovitost i za ekonomično raspolaganje proračunskim sredstvima proračuna odnosno financijskog plana.

4.6.Kretanje indeksa rasta rashoda koji se financiraju prema minimalnim standardima za proračunske korisnike u sklopu funkcija koje se decentraliziraju u razdoblju 2012. – 2014.

RASHODI	Indeks 2011/2010	Indeks 2012/2011	Indeks 2013/2012.	Indeks 2014/2013.
Rashodi za zaposlene	99,7	100,3*	100,5*	100,7*
Materijalni rashodi	94,4	98,1	101,2	103,1
Rashodi za nabavu nefinancijske imovine	68,8	92,6	100,3	105,7

Izvor: Ministarstvo financija
 
Proračunski korisnici u sklopu funkcija koje se decentraliziraju kod planiranja rashoda koji se financiraju prema minimalnim standardima dužni suprimjenjivati navedene financijske pokazatelje * Povećanje indeksa na rashodima za zaposlene rezultat je isključivo primjene uvećanja od 0,5% za svaku navršenu godinu radnoga staža, a ne povećanja osnovice niti broja zaposlenih. Proizlazi da nema povećanja plaća kod navedenih korisnika.

5. Metodologija izrade proračuna JLPRS i financijskih planova korisnika JLPRS
 
5.1. Metodologija se zasniva na Zakonu o proračunu i pravilnicima i ostala je ista kao i lani. U Uputama se opisuje sadržaj vlastitih Uputa JLPRS; obvezno postupanje s namjenskim i vlastitim prihodima proračunskih korisnika – uplata u proračun svih prihoda; izradu planova i proračuna uz obvezno donošenje proračuna i financijskih planova korisnika na trećoj razini Računskog plana;  
 
Predstavničko tijelo JLPRS donosi proračun JLPRS za 2012. godinu na razini podskupine (treća razina računskog plana), a projekcije za 2013. i 2014. na razini skupine (druga razina računskog plana).  Analogno tomu postupa i upravno vijeće korisnika koje donosi financijski plan.

„Jedinice i njihovi proračunski korisnici mogu za svoje potrebe izraditi proračun i financijske planove na detaljnijoj razini ekonomske klasifikacije, ali se predstavničkom tijelu na usvajanje podnosi isključivo proračun na trećoj razini ekonomske klasifikacije. Zbog toga jedinice ne smiju sprječavati svoje proračunske korisnike u probijanju stavki detaljnije razine (četvrte ili pete), uključujući i one proračunske korisnike koji posluju preko sustava riznice.

Ograničenje koje moraju poštivati i jedinice i njihovi proračunski korisnici jest treća razina ekonomske klasifikacije. Međutim, u polugodišnjem i godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna izvještava se na razini odjeljka (četvrtoj razini ekonomske klasifikacije) kako članovi predstavničkih tijela, kao i šira javnost ne bi bila uskraćena za potrebne informacije.“
 
Proračunski korisnici JLPRSe (upravni odjeli i korisnici za koje su oni nadležni) obvezni su izrađivati financijske planove u skladu s odredbama Zakona o proračunu i pridržavati se ovih Uputa.
 
5.2. Proračunski korisnik u financijskom planu treba iskazati sve svoje prihode i rashode bez obzira na moguće uplate dijela prihoda korisnika u proračun JLPRS ili podmirivanje dijela rashoda korisnika direktno s računa proračuna.Prijedlog financijskog plana proračunskog korisnika JLPRS za razdoblje 2012. – 2014. u skladu s člankom 29. Zakona o proračunu[6] sadrži:
Kao i kod proračuna proračunski korisnik prihode i primitke za 2012. godinu planira na razini podskupine (treća razina računskog plana), a za 2013. i 2014. na razini skupine (druga razina računskog plana). I dalje se primjenjuju obvezne proračunske klasifikacije.

5.3. Pomoći – kao izvor financiranja i njihovo iskazivanje i novosti 
 
Pomoći su prihodi ostvareni od inozemnih vlada, od međunarodnih organizacija te institucija i tijela EU, prihodi iz drugih proračuna te ostalih subjekata unutar općeg proračuna
 
5.3.1. Prihodi koje JLPRS ostvare iz pomoći izravnanja za financiranje decentraliziranih funkcija planiraju se na podskupini 635 Pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije.
 
5.3.2. JLPRS planiraju sredstva EU pomoći na podskupini računa 633 Pomoći iz proračuna (evidencije na osnovnom računu 63311 Tekuće pomoći iz državnog proračuna i 63321
Kapitalne pomoći iz državnog proračuna), a ne kao pomoći od inozemnih vlada (podskupina 631) ili međunarodnih organizacija te institucija i tijela EU (podskupina 632). Krovni međunarodni ugovor za svaki pretpristupni fond sklapa Republika Hrvatska te je primatelj pomoći od inozemnih vlada isključivo državni proračun.
 
5.3.3. Ako JLPRS sudjeluju direktno u Programima zajednice ostvarena sredstva planira na podskupini računa 632 Pomoći od međunarodnih organizacija te institucija i tijela EU.
 
5.3.4.Proračunski korisnici JLPRS ostvaruju sredstva tekućih i kapitalnih pomoći, ali isključivo od proračunskih korisnika državnog proračuna temeljem prijenosa sredstava EU.

Kod pojedinih programa EU proračunski korisnik državnog proračuna pojavljuje se kao provedbeno tijelo koje prosljeđuje sredstva proračunskom korisniku JLPRS.

Proračunski korisnik lokalne razine navedena sredstva planira u okviru podskupine 633

Pomoći iz proračuna i evidentira ih na osnovnim računima 63331 Tekuće pomoći od

proračunskih korisnika temeljem prijenosa sredstava EU i 63341 Kapitalne pomoći od

proračunskih korisnika temeljem prijenosa sredstava EU.

5.3.5. JLPRS kao- korisnik sredstava EU pomoći treba osigurati u svom računovodstvenom sustavu informacije o svim poslovnim događajima i transakcijama vezanim uz provedbu projekta, a isto tako i podatak o obračunatim kamatama na sredstva dobivena kao predujam.
Iako kao korisnik sredstava pomoći JLPRS može u svom računovodstvu osigurati analitičko praćenje po projektu, slijedom dosadašnje prakse koja je pokazala da je tehnički jednostavnije vođenje projekta na posebnom računu (obračunavanje kamata, izdvajanje sredstava pomoći iz salda računa za operativno raspolaganje), preporuča se za svaki EU projekt otvoriti poseban račun (deviznu i kunsku komponentu). (NOVOST)
 
5.3.6. Korisnici u sustavu decentraliziranih funkcija – specifičnost
 
Budući da osnovne i srednje škole, učenički domovi i centri za socijalnu skrb evidentiraju prihode koje dobivaju iz državnog proračuna i iz nadležnog proračuna JLPRS na istim računima podskupine 671 Prihodi iz proračuna za financiranje redovne djelatnosti proračunskih korisnika, dužni su ih u financijskom planu  odvojeno iskazati kao:

• državni proračun – opći prihodi i primici i
• županijski/gradski proračun – opći prihodi i primici.
• Ustanove u zdravstvu odvojeno planiraju sredstva koja dobivaju iz državnog proračuna, iz

HZZO-a i iz lokalnog proračuna kao:

• opći prihodi i primici – državni proračun ,
• opći prihodi i primici – HZZO i
• opći prihodi i primici – županijski proračun

5.3.7. Proračunska pričuva – pojašnjenje
 
Proračunska pričuva je oblik izvora financiranja, a ne vrsta rashoda pa je izbrisana kao podskupina računa iz Računskog plana. Međutim u proračunu je potrebno planirati, iznos sredstava za nepredviđene rashode u visini proračunske pričuve. Proračuni i dalje u planiranju mogu koristiti brojčanu oznaku 385 i naziv Proračunska pričuva, dok se izvršenje prati prema prirodnoj vrsti rashoda.

6. Obrazloženje financijskog plana korisnika i obrazloženje proračuna[7]
 
Obrazloženje financijskog plana korisnika ima veliki značaj i služi kao podloga za analiziranje rezultata(učinaka) i oblikovanje budućih ciljeva, usmjeravanje djelovanja proračunskog korisnika te osnova za utvrđivanje odgovornosti. Izračuni i ocjene potrebnih sredstava za provođenje programa, izvještaj o postignutim ciljevima i rezultatima programa temeljenim napokazateljima uspješnosti iz nadležnosti proračunskog korisnika u prethodnoj godini te ostala obrazloženja i dokumentaciju.“
Prilikom izrade obrazloženja naglasak je potrebno staviti na ciljeve koji se programima namjeravaju postići i pokazatelje uspješnosti realizacije tih ciljeva. 

Nemojte zaboraviti potanko objasniti plan, odnosno proračun i odstupanja od onog što je prethodne godine projicirano za 2012. i 2013. i što je većusvojeno prethodne godine.

Prijedlog i preporuka koristite program LC i unesite obrazloženje prema primjerima iz Uputa.

7. Obrasci, tijela i rokovi dostave financijskih planova
 
Kao uvijek proračunski korisnici JLPRS ( iz Registra) svoje financijske planove dostavljaju jedinici čiji su korisnici odnosno nadležnom upravnom tijelu sukladno Uputama nadležne JLPRS, a za proračunske korisnike u sklopu funkcija koje se decentraliziraju detaljnije upute o dostavi financijskih planova dane su u točki 5.5. ove Upute.
 
Korisnici dostavljaju planove nadležnim tijelima na propisani način i u rokovima i to:

KORISNIK	OBRAZAC- PLAN	TIJELO	TIJELO	ROK DOSTAVE
Centri za socijalnu skrb	prema modelu u ovim Uputama	1.nadležnom upravnom tijelu JLPRS	2.Ministarstvu zdravsta i socijalne skrbi	Do 15.09.Ministarstvu
Osnovne i srednje škole	prema modelu u ovim Uputama	nadležnom upravnom tijelu JLPRS		Rok koji utvrdi JLPRS u svojim Uputama
Ustanove u zdravstvu	prema modelu u ovim Uputama	1.nadležnom upravnom tijelu JLPRS	2.Ministarstvu zdravsta i socijalne skrbi	Do 15.09.Ministarstvu
Domovi za starije i nemoćne	prema modelu u ovim Uputama	nadležnom upravnom tijelu JLPRS		Rok koji utvrdi JLPRS u svojim Uputama
Javne vatrogasne postrojbe	prema modelu u ovim Uputama	nadležnom upravnom tijelu JLPRS		Rok koji utvrdi JLPRS u svojim Uputama
Županijske uprave za ceste	Prema uputama županije	Nadležnom upavnom tijelu za financije

7.2 Uz Upute su dani prilozi i to:
 
Prilog 1. Obrasci:
– Financijski plan – Procjena prihoda i primitaka [Obrasci JLP(R)S FP-PiP 1 i
JLP(R)S FP-PiP 2]
– Financijski plan – Plan rashoda i izdataka [Obrazac JLP(R)S FP-RiI]
 
Prilog 2. Obrasci za pomoć pri izradi plana razvojnih programa s uputama za
popunjavanje obrazaca:
– Financijski plan projekta (investicije) [Obrazac FPP]
– Financijski plan projekta (kapitalne pomoći) [Obrazac FPP-kp]

8. Donošenje proračuna JLPRS za 2012. i projekcije za 2013. i 2014. i financijskih planova u skladu s rokom iz Zakona o proračunu
 
Kao i svake godine podsjećamo da upravna vijeća, školski odbori i ostala upravljačka tijela proračunskih korisnika (škole, vrtići, knjižnice…) trebaju usvojiti svoj s nadležnom JLPRS usklađeni financijski plan do kraja 2011. godine,kako bi od 1. siječnja 2012. mogli izvršavati svoje programe. Treba napomenuti da u skladu sa Zakonom o proračunu predstavničko tijelo županije daje suglasnost na prijedlog financijskog plana ŽUC-a zajedno s donošenjem proračuna.
 
Predstavničko tijelo općine, grada i županije sukladno Zakonu o proračunu donosi svoj proračun za 2012. i projekcije za 2013. i 2014. te odluku o izvršavanju proračuna za 2012.godinu do kraja 2011. kako bi se od 1. siječnja 2012. započelo izvršavanje usvojenoga proračuna i realizacija programa.

9. Zaključno
 
1. Rokovi i metodologija izrade i donošenja proračuna JLPRS i financijskih planova proračunskih i izvanproračunskih korisnika JLPRS utvrđeni su Zakonom o proračunu i pratećim pravilnicima nisu se mijenjali u odnosu na 2011. godinu. 
2. Upute za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje 2012. – 2014. temelj su obveznih Uputa za izradu proračuna JLPRS i financijskih planova proračunskih korisnika JLPRS. 
3. Kako su parametri mogućeg rasta u Uputama zbrojni odraz kretanja prihoda 53 JLPRS imajući na umu vašu odgovornost koja proizlazi iz Zakona dužni ste procijeniti vlastite prihode temeljem dinamike i procjena gospodarskih kretanja na vašem području kako biste mogli ispuniti svoju Izjavu o fiskalnoj odgovornosti na odgovarajući način. Analogno tomu treba izvršiti i procjenu rashoda uz prioritete i ograničenja za decentralizirane korisnike i neophodno uravnoteženje proračuna.
4. U Uputama je na više mjesta ukazano na obveze čelnika JLPRS i proračunskih korisnika koje proizlaze iz Zakona o fiskalnoj odgovornosti – sastavljanje:

1. Upitnika o fiskalnoj odgovornosti – odgovara se na pitanja iz područja planiranja i izvršavanja proračuna i financijskog plana, javne nabave,računovodstva i izvještavanja, a posebno vezano uz primjenu metodologije izrade proračuna JLPRS i prijedloga financijskog plana proračunskog i izvanproračunskog korisnika proračuna JLPRS ;
2. Izjave o fiskalnoj odgovornosti kojom se potvrđuje zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredstava, učinkovito i djelotvorno funkcioniranje sustava financijskog upravljanja i kontrola u okviru proračunom odnosno financijskim planom utvrđenih sredstava.
 
Iz navedenog još jednom proizlazi obveza primjene zakonskih i podzakonskih propisa i ovih Uputa.
 
Maja Lukeš-Petrović, dipl.iur.,dipl.politolog

---

[2] 1.Temeljne ekonomske pokazatelje za razdoblje 2012. – 2014. s makroekonomskim projekcijama, odrednicama kretanja prihoda i rashoda državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (djelomično – samo za decentralizirane JLPRS)
2. Metodologiju izrade proračuna JLPRS (upute za proračunske i izvanproračunske korisnike ; definiciju i postupanje s namjenskim i vlastitim prihodima proračunskih korisnika te izradu i donošenje proračuna za 2012. i projekcija za 2013. i 2014.
3. Metodologiju izrade prijedloga financijskog plana proračunskog korisnika JLPRS
(za procjenu prihoda i primitaka, za prijedlog plana rashoda i izdataka, sadržaj obrazloženja financijskog plana; za prijedlog plana razvojnih programa te obveze koje se odnose na proračunske korisnike u sklopu funkcija koje se decentraliziraju i izvanproračunske korisnike županija.
4. Uz Upute dani su kao i svake godine odgovarajući Prilozi – pomoćni obrasci za izradu osnovnih dijelova proračuna.
 
[3] Napominjemo da u Uputama stoji da se Izjava može dati i u slučaju uočenih slabosti i nepravilnosti ako one ne utječu na zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredstava te na učinkovito i djelotvorno funkcioniranje sustava financijskog upravljanja i kontrola u okviru proračunom odnosno financijskim planom utvrđenih sredstava.
[4] Izjava se kasnije provjerava
[5] U skladu s prethodno navedenim očekuje se da će ukupni prihodi državnog proračuna u 2012. imati rast od 5,0%, u 2013. i 2014 rast od po 6,4% godišnje na prosječnoj razini od oko 31,1% BDP-a. Na rashodnoj strani državnog proračuna izvršena je značajna očekuje se u 2012. međugodišnji porast od 2,2%, u 2013. 3,0% a u 2014. godini rast od 4,3% – odnosno smanjivanju rashoda općeg proračuna za najmanje 1 postotni bod godišnje, smanjujući se s razine 34,4% BDP-a u 2012. na 32,8% BDP-a u 2014. godini.
 
[6] 1. procjene prihoda i primitaka iskazane po vrstama za 2012. – 2014. godinu,2. plan rashoda i izdataka za 2012. – 2014. godinu, razvrstane prema proračunskim klasifikacijama,3. obrazloženje prijedloga financijskog plana i
4. plan razvojnih programa
[7] Obrazloženje prijedloga financijskog plana sadrži:a) sažetak djelokruga rada proračunskog korisnika,
b) obrazložene programe,c) zakonske i druge podloge na kojima se zasnivaju programi,
d) usklađene ciljeve, strategiju i programe s dokumentima dugoročnog razvoja, e) ishodište i pokazatelje na kojima se zasnivaju izračuni i ocjene potrebnih sredstava za provođenje programa, f) izvještaj o postignutim ciljevima i rezultatima programa temeljenim na pokazateljima uspješnosti iz nadležnosti proračunskog korisnika u prethodnoj godini, g) ostala obrazloženja i dokumentaciju.
 

Treba naglasiti da je temeljno načelo novog Zakona o cestama utvrđivanje pravnog statusa javnih i nerazvrstanih cesta prema kojem je javna cesta javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske, a nerazvrstana cesta je javno dobro u općoj uporabi u vlasnitvu jedinice lokalne samouprave. One se ne mogu otuđiti iz vlasništva niti se na njoj možestjecati stvarna prava, osim osnivanja prava služnosti i prava građenja s jasno utvrđenom namjenom.

U sustavu cesta i nadalje razlikujemo 4 skupine javnih cesta: autoceste, državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste, koje dobivaju status javnosti ovisno o njihovu društvenom, prometnom i gospodarskom značenju.

Tome valja pridodati i nerazvrstane ceste čiji karakter i status se također mijenja sukladno zakonskim odredbama i podzakonskim aktima Vlade i ministra mora, prometa i infrastrukture. Status javnih cesta propisuje se na bazi mjerila iz uredbe Vlade Republike Hrvatske, a  odluku o razvrstavanju pojedinih cesta u određenu skupinu donosi ministar mora, prometa i infrastrukture, a na temelju mjerila iz uredbe.

Financiranje javnih cesta –

Prema novom Zakonu o cestama (čl.86.) propisano je 13 izvora sredstava za financiranje javnih cesta
Izvori sredstava za financiranje javnih cesta jesu:

1) godišnja naknada za uporabu javnih cesta, koja se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila ,
2) cestarina za uporabu autoceste i objekta s naplatom (most, tunel, vijadukt i slično),
3) naknada za uporabu javnih cesta motornim i priključnim vozilima registriranim izvan Republike Hrvatske,
4) naknada za izvanredni prijevoz,
5) naknada za prekomjernu uporabu,
6) korisnička naknada,
7) naknada za korištenje cestovnog zemljišta,
8) naknada za obavljanje pratećih djelatnosti,
9) naknada za koncesije,
10) sredstva državnog proračuna,
11) naknada za financiranje građenja i održavanja javnih cesta[3],
12) naknada za osnivanje prava služnosti i prava građenja na javnoj cesti i
13) ostali izvori.

Novim su zakonom iz proračunskih izvora (točka 10.) ispuštena sredstva proračuna županija i Grada Zagreba koja su bila propisana u čl.62 ZJC, a dodana je naknada za prekomjernu uporabu javnih cesta. Zakon je propisao i namjenu za koju se plaćaju pojedine naknade, iznimke od plaćanja kao i subjekte koji propisuju uvođenje naknade.

Prema novom Zakonu o cestama županije imaju u nadležnosti županijske i lokalne ceste izvan područja velikih gradova i gradova koji su sjedišta županija, a tim cestama i nadalje upravljaju županijske uprave za ceste.

Cilj novoga Zakona o cestama je uskladiti ga sa Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi i decentralizirati upravljanje javnim cestama.

Izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi krajem 2005 godine u sustav lokalne samouprave je uveden novi pojam velikih gradova (sa preko 35 000 stanovnika) i utvrđen njihov djelokrug poslova. Između ostalih poslova člankom 19. a propisano je da veliki gradovi i županijska središta u svomu samoupravnom djelokrugu obavljaju i poslove održavanja javnih cesta, s tim da se posebnim zakonom kojim se uređuje odnosna djelatnost, u konkretnom slučaju Zakon o cestama,  određuju  poslovi obavljanje kojih su veliki gradovi dužni organizirati te poslovi koje mogu obavljati.

Nerazvrstane ceste

Po prvi puta novim Zakonom o cestama reguliraju se nerazvrstane ceste, utvrđuje im se pravni status, način korištenja, mjere zaštite nerazvrstanih cesta i prometa na njima, koncesije, financiranje i nadzor. U sustav su uključene nerazvrstane ceste koje su bile prije regulirane Zakonom o komunalnom gospodarstvu kao jedna od komunalnih djelatnosti (čl.3. st. 1. toč.7.) jedinica lokalne samouprave (u tekstu dalje JLS) pod nazivomodržavanje nerazvrstanih cesta .

Člankom 3. stavkom 8. bilo je propisano da se „pod održavanjem nerazvrstanih cesta razumijeva održavanje površina koje se koriste za promet po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane ceste u smislu posebnih propisa, te gospodarenje cestovnim zemljištem uz nerazvrstane ceste.“

Definicija nerazvrstane ceste prema novom Zakonu

Nerazvrstane ceste su ceste koje se koriste za promet vozilima i koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim ovim Zakonom i drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovoga Zakona.

Nerazvrstane ceste jesu posebice

1. ceste koje su na području velikih gradova (s više od 35.000 stanovnika) te gradova koji su sjedišta županija bile razvrstane u javne cesteOdlukom o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste
2. ceste koje povezuju naselja,
3. ceste koje povezuju područja unutar gradova i naselja,
4. terminali i okretišta vozila javnog prijevoza,
5. pristupne ceste do stambenih, poslovnih, gospodarskih i drugih građevina,
6. druge ceste na području naselja i gradova.

Ministar mora, prometa i infrastrukture svojom odlukom određuje nerazvrstane ceste koje su na području velikih gradova (s više od 35.000 stanovnika) te gradova koji su sjedišta županija bile razvrstane u javne ceste s tim da se navedena odluka objavljuje se u „Narodnim novinama“.

U svezi s cestama velikih gradova i gradova županijskih središta treba naglasiti da ZC (čl. 99.) da će se iznimno od odredbe članka 98. stavka 1. podstavka 1. ceste koje udovoljavaju mjerilima propisanim za razvrstavanje javnih cesta u državne ceste razvrstati u državne ceste.

Decentralizacija upravljanja cestovnom infrastrukturom provodi se tako da se velikim gradovima (gradovima s više od 35.000 stanovnika) i gradovima sjedištima županija u nadležnost prenosi građenje i održavanje županijskih i lokalnih cesta na njihovom području, koje prestaju biti javne i postaju nerazvrstane ceste u vlasništvu grada.

To znači da će županijske i lokalne ceste na području velikih gradova i županijskih središta postati nerazvrstane ceste.

Državne ceste, koje udovoljavaju propisana mjerila, ostaju razvrstane u državne ceste dok se ne izgrade obilaznice gradova i tako steknu uvjeti da se i te ceste takoder prepuste na upravljanje gradovima. Odluku o odredivanju županijskih i lokalnih cesta na području velikih gradova i gradova županijskih središta koje na temelju ovoga Zakona postaju nerazvrstane ceste donosi ministar mora, prometa i infrastrukture.

Upravljanje nerazvrstanim cestama regulirano je (čl.107.) zakona prema propisima o komunalnom gospodarstvu. Općina i grad trebaju propisati i zaštitu nerazvrstavanih cesta analognom primjenom određenih članaka koji se odnose na javne ceste

Financiranje nerazvrstanih cesta provodi se prema Zakonu o komunalnom gospodarstvu i  Zakonu o cestama (čl.108.)

1.         Građenje, rekonstrukcija i održavanje nerazvrstane ceste iz članka 98. financira  se iz:
1.1.      proračuna JLS,
1.2.      komunalne naknade i komunalnog doprinosa prema propisima koji uređuju komunalno gospodarstvo,
1.3.      naknada za osnivanje prava služnosti, prava građenja i prava zakupa na nerazvrstanoj cesti i
1.4.      drugih izvora.

2.         Sredstva za građenje, rekonstrukciju i održavanje nerazvrstanih cesta osiguravaju se:
2.1.      dijelom iz godišnje naknade za uporabu javnih cesta, koja se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila, proporcionalno udjelu duljine županijskih i lokalnih cesta  koje su na području velikih gradova i gradova koji su sjedišta županija bile razvrstane u javne ceste Odlukom o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste u ukupnoj duljini županijskih i lokalnih cesta razvrstanih prema navedenoj Odluci
2.2.      dijelom iz naknade za financiranje građenja i održavanja javnih cesta, u prosječnom godišnjem iznosu utrošenom za održavanje državnih, županijskih i lokalnih cesta u prethodne četiri godine, proporcionalno udjelu duljine državnih, županijskih i lokalnih cesta iz članka 98. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona u ukupnoj duljini državnih, županijskih i lokalnih cesta razvrstanih prema Odluci o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste. Sredstva iz članka 108. ZC JLS koristi za financiranje nerazvrstanih cesta iz članka 98. ZC .

Zaključno –Iako je dio nadležnosti prenesen na velike gradove i županijska središta, ne može se ocijeniti da li se i u kojoj mjeri radi o decentralizaciji upravljanja javnim cestama. Sredstva za održavanje, rekonstrukciju i građenje nerazvrstanih cesta na području velikih gradova i županijskih središta, uz sredstva propisana zakonom kojim je uređeno komunalno gospodarstvo, temeljem ovoga Zakona osiguravaju se dijelom iz godišnje naknade za uporabu javnih cesta koja se plaća pri registraciji vozila i dijelom iz naknade za financiranje građenja i održavanja javnih cesta, koja se u državnom proračunu planira za Hrvatske ceste d.o.o..Temeljna mjerila za raspored sredstava od godišnje naknade za ceste i naknade za ceste iz državnog proračuna jedinicama lokalne samouprave za nerazvrstane ceste koje preuzimaju na upravljanje temeljem ovoga Zakona, propisana su u članku 108.

Maja Lukeš-Petrović

---

[1] „Narodne novine“ br. 180/04., 82/06., 138/06., 146/08., 152/08., 38/09., 124/09., 153/09. i 73/10.
[2] „Narodne novine“ br.33/01.,60/01.,129/05.,108/07.,125/08.,i 36/09
[3]Naknada za financiranje održavanja i građenja javnih cesta uplaćuje se iz državnog proračuna kao i u ZJC na energente: motorni benzin i plinska ulja, u iznosu od 0,60 kuna na racun Hrvatskih autocesta d.o.o. i u iznosu od 0,60 kuna na racun Hrvatskih cesta d.o.o.
[4] 1. ceste koje su na području velikih gradova (s više od 35.000 stanovnika) te gradova koji su sjedišta županija bile razvrstane u javne ceste Odlukom o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste 2. ceste koje povezuju naselja,3. ceste koje povezuju područja unutar gradova i naselja,4. terminali i okretišta vozila javnog prijevoza,5. pristupne ceste do stambenih, poslovnih, gospodarskih i drugih građevina,6. druge ceste na području naselja i gradova.