Prikaz prijedloga zakona o izmjenama zakona o financiranju JLP(R)S, s konačnim prijedlogom zakona

,

Vlada RH je na svojoj sjednici održanoj 16.veljače 2012. usvojila PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O FINANCIRANJU JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA i uputila ga u saborsku proceduru na razmatranje i usvajanje uz primjenu hitnog postupka. Navedeni zakonski prijedlog od velikog je značaja za općine, gradove i županije jer propisuje novu raspodjelu poreza na dohodak.

Izvorni tekst usvojenog zakonskog prijedloga može se naći na web stranicama Vlade.

1. RASPODJELA POREZA NA DOHODAK – članak 45. Zakona

Navedeni zakonski prijedlog predlaže  kako bi se kompenzirale posljedice predloženih izmjena i dopuna u sustavu oporezivanju dohotka. Naime  Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak s Konačnim prijedlogom zakona koji se raspravlja u Saboru povećava se osobni odbitak s 1.800,00 kuna na 2.200,00 kuna mjesečno što će utjecati na smanjenje prihoda proračuna općina, gradova i županije te Grada Zagreba kao i prihoda na poziciji za pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije u Državnom proračunu RH.

Dosadašnja raspodjela poreza na dohodak između JLP(R)S mijenja se na način da se u članku 45. Zakona u kojem je utvrđena raspodjela poreza na dohodak između jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (reginalne) samouprave i dodatnog udjela u porezu na dohdak  te udio pozicije za pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije u Državnom proračunu smanjuje udio pozicije izravnanja za decentralizirane funkcije sa 17,5% na 15,5%  i da se u općini, odnosno gradu na otoku smanjuje udio za zajedničko financiranje kapitalnog projekta od interesa za razvoj otoka na 15,5%, a za efekt smanjenja povećava se udio općine i grada, županije i Grada Zagreba.

To praktično znači da se općinama, gradovima, županijama i Gradu Zagrebu povećava udio u porezu na dohodak na teret pozicije za pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije, a nedostajuća sredstva na poziciji za pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije osiguravaju se iz drugih prihoda državnog proračuna.

JLPRS VAŽEĆI UDIO % PREDLOŽENI UDIO % RAZLIKA
Plus /minus
GRAD/OPĆINA 55,0 56,5 +1,5
ŽUPANIJA 15,5 16,0 +0,5
GRAD ZAGREB 70,5 72,5 +2,0
POZICIJA ZA POMOĆI IZRAVNANJA ZA DECENTRALIZIRANE FUNKCIJE 17,5 15,5 -2,0

Prema procjenama predlagatelja Vlade RH efekt smanjenja udjela na poziciji za pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije iznosi iznosio bi oko 193,4 milijuna kuna, dok bi se za navedeni iznos novom raspodjelom povećali izravni prihodi od poreza na dohodak općinama, odnosno gradovima, županijama i Gradu Zagrebu.

Teško je ocijeniti realnost procjene efekta povećanja s obzirom da se ne raspolaže s podacima o strukturi plaća i broju obveznika poreza na dohodak zbrojno na razini države, ali je upitna njihova raspodjela na horizontalnoj razini napose kod jedinica (općina i gradova) niskog fiskalnog kapaciteta a time  i mogućnost financiranje rashoda proračuna na dosadašnjoj razini.

Dodatni udjeli u porezu na dohodak za decentralizirane funkcije u ovom zakonskom prijedlogu nisu mijenjani kao ni odnosi prema podruručjima posebne skrbi glede izdvajanja za te funkcije.

Dodatni udio u porezu na dohodak za općinu, grad i županiju koji su preuzeli decentralizirane funkcije iznosi, i to za:

Osnovno školstvo 3,1%

Srednje školstvo 2,2%

Socijalnu skrb
– zavode za socijalnu skrb 0,5%
– domove za starije i nemoćne osobe 1,7%

Zdravstvo 3,2%

Vatrogastvo
– javne vatrogasne postrojbe 1,3%.

Na području Grada Zagreba udio u porezu na dohodak iznosi:

a) udio Grada Zagreba 72,5% uvećano za dodatni udio u porezu na dohodak iz
stavka 4. točke 2. ovoga članka,
b) udio pozicije za pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije 15,5%.
 
Za područja općine, odnosno grada koji ima status područja posebne državne skrbi
i koji ima status brdsko-planinskog područja udio u porezu na dohodak iznosi:
 
1. za općinu, odnosno grad koji su u cijelosti područje PPDS, odnosno BPP

a) udio općine, odnosno grada iznosi 90% poreza na dohodak iz kojeg financira
preuzete decentralizirane funkcije,
b) udio županije 10%
c) udio pozicije za pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije 0%.
 
2. za grad kojemu su pojedina naselja PPDS:

a) udio grada iznosi 56,5% poreza na dohodak uvećano za dodatni udio u porezu na
dohodak,
b) udio županije 16% uvećano za dodatni udio u porezu na dohodak ,
c) udio pozicije za pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije 15,5%.

3. Na području općine/grada na otoku, koji međusobno zaključe sporazum o
zajedničkom financiranju kapitalnog projekta od interesa za razvoj otoka, udio u porezu na
dohodak iznosi:

a) udio općine/ grada 56,5% poreza na dohodak uvećano za dodatni udio u porezu na dohodak
b) udio županije 16% uvećano za dodatni udio u porezu na dohodak,
c) udio za zajedničko financiranje kapitalnog projekta od interesa za razvoj otoka 15,5%,
d) udio pozicije za pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije 0%.

Treba naglasiti da i nadalje ostaje dosadašnje raspodjela poreza na promet nekretnina između države i jedinica lokalne samouprave – Udio općine i grada u porezu na promet nekretnina iznosi 60%, a države 40%.

Jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave pripadaju zajednički porezi u postocima utvrđenim ovim Zakonom ostvareni na njihovu području.

I nadalje treba naglasiti da se raspodjela zajedničkih poreza iz ovoga članka primjenjuje se nauplate i povrate tih poreza.

Prihod od poreza na dobit prihod je državnog proračuna."

2. ODREDBE O DECENTRALIZIRANIM FUNKCIJAMA – članak 45a

Što se tiče financiranja decentraliziranih funkcija koje su prenesene na općine, gradove i županije te Grad Zagreb koje je regulirano u članku 45.a Prijedlogom Zakona se mijenjaju stavci 1., 3. i 4. 

Stavak 1. nije sadržajno izmijenjen već  je samo jezično preformuliran (1) Sredstva za pokriće rashoda za prenesene funkcije osnovnog i srednjeg školstva, socijalne skrbi, zdravstva i vatrogastva koje se prema posebnom zakonu prenose na jedinicu lokalne i područne (regionalne) samouprave raspodjeljuju se s pozicije pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije u Državnom proračunu Republike Hrvatske.

Stavak 3. članka 45a je sadržajno izmijenjen. Naime do sada je bilo propisano da  prihodi s pozicije pomoći izravnanja koji nisu utrošeni tijekom proračunske godine ostaju na računu proračuna kao zaliha da se omogući plaćanje pomoći u narednoj godini ako se ne ostvare planirani prihodi.

Novim stavkom (3) članka 45a propisano je da ako općina, grad, županija i Grad Zagreb koji financiraju decentralizirane funkcije ostvare više sredstava od dodatnog udjela poreza na dohodak i pomoći izravnanja nego je to utvrđeno minimalnim standardom, odnosno ostvare više sredstava nego je stvoreno obveza po rashodima koji se financiraju na temelju odluka o minimalnim standardima, višak sredstava dužni su vratiti na račun Državnog proračuna Republike Hrvatske u roku utvrđenom u uredbi Vlade RH kojom se utvrđuje način izračuna iznosa pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije jedinice lokalne samouprave i područne (regionalne) samouprave.

Što se tiče raspodjele sredstava za prenesene funkcije ustanovama iz područja decentraliziranih funkcija novom odredbom stavka (4) članka 45a propisano je da je JLPRS  odgovorna za prenesene funkcije dužna raspodijeliti sredstva ostvarena iz dodatnog udjela u porezu na dohodak i od pomoćimizravnanja svakoj ustanovi sukladno odluci o minimalnim standardima, dok je dosad formulacija „svakoj ustanovi razmjerno odluci..“
U stavku 5. članka 45a riječi riječ povećanog udjela zamjenjuje se riječima „iz dodatnog udjela u porezu na dohodak“.

Napominjemo da se predlaže brisanje stavka 6. članka 45a  – tako da se više ne primjenjuje preraspodjela sredstava između funkcija  (6) Ako se od dodatnog udjela u porezu na dohodak ostvari više sredstava nego što im pripada, na temelju uredbe za funkciju, Ministarstvo financija može koristiti višak za smanjenje pomoći u skladu s drugim funkcijama, u godini za koju su namijenjena sredstva ili za sljedeću godinu.

3. USKLAĐIVANJE SA ZAKONOM O PRORAČUNU

1. Prijedlogom zakona predlaže se brisanje članaka 52. – 82. Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koje se odnose na sadržaj, način izrade,donošenje i izvršavanje proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave jer su ta pitanja propisana Zakonom o proračunu. [1]
2. Predlaže se usklađivanje zakonskih odredbi koje se odnose na nadzor 87.st.2. članka 87., radi usklađivanja sa Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi [2].Naime „(2) Općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan na način utvrđen statutom nadzire financijsko, materijalno i računovodstveno poslovanje proračunskih i izvanproračunskih korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave glede namjene, opsega i dinamike korištenja proračunskih sredstava."

Uz navedeno mijenjaju se i odredbe članka 88. Zakona koje reguliraju ovlasti tijela koja provode nadzor i pri upotrebi prihoda i financijskog poslovanja JLPRS i tijela – subjekti koji su predmet nadzora. Naime uz nadzor jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave obavlja i nadzor njihovih proračunskih i izvanproračunskih korisnika. U stavku 2. jasnije se određuje da se uz nadzor zakonitosti korištenja proračunskih sredstava obavlja i nadzor zakonitosti i namjenskog korištenja proračunskih sredstava kada su u pitanju sredstva državnog proračuna doznačena jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihovim proračunskim i izvanproračunskim korisnicima.
"(1) Ministarstvo financija nadzire zakonitost korištenja proračunskih sredstava jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihovih proračunskih i izvanproračunskih korisnika.
(2) U odnosu na sredstva doznačena iz državnog proračuna, Ministarstvo financija nadzirem zakonito i namjensko korištenje proračunskih sredstava jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihovih proračunskih i izvanproračunskih korisnika."
 
4. STUPANJE NA SNAGU

Kako je za donošenje predmetnog zakonskog prijedloga predložen hitni postupak  to je i u Prijedlogu navedeno da Zakon stupa na snagu 1. ožujka 2012.

Novi bilten 02/2012

,

Objavljen je novi BILTEN u kojem možete naći više aktualnih informacija.

Novi bilten 02/2012 možete pogledati OVDJE.

Paket prijedloga zakona koje je vlada uputila na raspravu i donošenje u Hrvatski sabor

,

Vlada RH na svojoj 7. sjednici održanoj 9. veljače 2012. usvojila je više zakonskih prijedloga i uputila ih Hrvatskom saboru na raspravu i usvajanje.Kako se radi o zakonima za koje se predlaže donošenje po hitnom postupku, a od interesa su ne samo za građane i pravne osobe kao obveznike plaćanja javnih davanja i korištenja usluga državne uprave već i sve korisnike LC programa u nastavku izdvajamo najbitnije zakonske prijedloge. Izvorne zakonske tekstove možete naći na internet stranicama Vlade. 
 
1. PRIJEDLOG O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA –  hitni postupak
 
Predloženim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost predlaže se ( primjena) od 1. 3. 2012.
 
·         da se osnovna stopa poreza na dodanu vrijednost 23% zamijeni stopom 25%;
·         da se stopa 23% zamijeni stopom 10%  – za jestiva ulja i masti, biljnog i životinjskog podrijetla, dječju hranu i prerađenu hranu na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu, na isporuku vode, osim vode koja se stavlja na tržište u bocama ili u drugoj ambalaži te na bijeli šećer od trske i šećerne repe;
·         potpuno ograničenje odbitka pretporeza za nabavu i najam plovila namijenjenih za razonodu, zrakoplova, osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz, uključujući nabavu svih dobara i usluga u vezi s tim dobrima, (izuzeci od navedenih odredbi – ako se radi o plovilima i zrakoplovima kojima se obavlja djelatnost prijevoza putnika i dobara te iznajmljivanja ili se nabavljaju za daljnju prodaju te ako se radi o osobnim automobilima i drugim prijevoznim sredstvima za osobni prijevoz koja se koriste za obuku vozača, testiranje vozila, servisnu službu, djelatnost prijevoza putnika i dobara, prijevoza umrlih, iznajmljivanja ili se nabavljaju za daljnju prodaju;
·         ograničenje odbitka pretporeza za nabavu dobara i usluga za potrebe reprezentacije ( za nabavu dobara i usluga za potrebe reprezentacije pri čemu se reprezentacijom smatraju izdaci za ugošćivanje poslovnih partnera, darivanje poslovnih partnera, plaćanje poslovnim partnerima izdataka za odmor, sport i razonodu, izdataka za najam automobila, plovila, zrakoplova, kuća za odmor i slično);
·         povećavanje maksimalnog iznosa kazne za osobu koja je kod poreznog obveznika odgovorna za obavljanje određenih poslova poveća s dosadašnjih 10.000,00 kuna na 40.000,00 kuna odnosno s dosadašnjih 20.000,00 kuna na 50.000,00 kuna.
 
Od 1. siječnja 2013. godine stupile bi na snagu odredbe Zakona kojima se propisuje da će se
·         snižena stopa 10% primjenjivati na usluge pripremanja hrane i obavljanje usluga prehrane u ugostiteljskim objektima te pripremanje i usluživanje bezalkoholnih pića i napitaka, vina i piva u tim objektima sukladno posebnim propisima,
·         povećavanje praga  za upis u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost sa 85.000,00 kuna na iznos od 230.000,00 kuna
·         povećanje iznosa koji određuje je li porezni obveznik tromjesečni ili mjesečni obveznik poreza na dodanu vrijednost, sa 300.000,00 kuna na 800.000,00 kuna.
 
POSLJEDICE DONOŠENJA ZAKONA

 Zbog promjene Zakona za 9 mjeseci 2012. godine povećali bi se prihodi državnog proračuna za otprilike 2,5 milijardi kuna, dok se u narednim godinama očekuje povećanje prihoda za otprilike 2,6 milijardi kuna.
Promjena Zakona ne utječe izravno na prihode proračuna jedinica lokalne samouprave i jedinica područne(regionalne) samouprave jer je porez na dodanu vrijednost prihod državnog proračuna RH.

2. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA – hitni postupak
 
Predloženim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak predlaže se da se
·         urede se razredi porezne osnovice zbog promjene osnovnog osobnog odbitka, odnosno povećanja sa 1.800,00 kuna na 2.200,00 kuna;
·         najniža stopa od 12% primjenjuje na poreznu osnovicu do visine jednostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka, odnosno do 2.200,00 kuna;
·         stopa od 25% primjenjuje se na razliku porezne osnovice između jednostrukog i četverostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka, odnosno na razliku između 2.200,00 kuna i 8.800,00 kuna;
·         najviša stopa od 40% primjenjuje se na poreznu osnovicu iznad četverostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka, odnosno iznad 8.800,00 kuna;
·         brišu se odredbe kojima se neoporezivim dohotkom smatraju primici od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu, te mirovine rezidenata ostvarene u inozemstvu.
·         porez na dohodak ne plaća na primitke od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu do ukupno 12.000,00 kuna godišnje.
·         mirovine rezidenata ostvarene u inozemstvu također smatraju
primicima po osnovi nesamostalnog rada.
 
POSLJEDICE DONOŠENJA ZAKONA
 
·         primjenom Zakona doći će do smanjenja poreznih prihoda za oko 50 milijuna kuna na godišnjoj razini – po osnovi povećanja osnovnog osobnog odbitka, osobnog odbitka umirovljenika i promjene poreznih razreda smanjiti će se porezni prihodi za oko 340 milijuna kuna, dok će se oporezivanjem dividendi i udjela u dobiti, te dodatka na mirovinu i mirovina iz inozemstva porezni prihodi povećati po procjeni za oko 290 milijuna kuna.
·         Promjene Zakona utječu na prihode proračuna jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave jer se u državnom proračunu osiguravaju samo sredstva za izravnanje za decentralizirane funkcije sukladno Zakonu o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
 
3. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA – hitni postupak
 
Predloženim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit predlaže se:
·         mogućnost smanjenja osnovice poreza na dobit, ali isključivo u slučaju kada se ostvarena dobit poreznog razdoblja koristi za povećanje temeljnog kapitala društva na način i pod uvjetima iz Zakona o trgovačkim društvima – primjena od 1.1.2013.;
·         plaćanje poreza po odbitku na dividende i udjele u dobiti koje se isplaćuju inozemnim pravnim osobama i to po stopi od 12%;
·         oporezivanje dividendi i udjela u dobiti porezom po odbitkuizmeđu matičnih društava i povezanih društava iz različitih država članica –primjena –primjenas danom pristupanja Republike Hrvatske  Europskoj uniji;
·         vrijednosna usklađenja po osnovi ispravka vrijednosti potraživanja od kupaca za isporučena dobra i obavljene usluge, priznaju se kao rashod ako je od dospijeća potraživanja do kraja poreznog razdoblja proteklo više od 60 dana (umjesto dosadašnjeg roka od 120 dana), a ista nisu naplaćena do petnaestog dana prije dana podnošenja porezne prijave Time se povećava iznos porezno priznatog rashoda u slučajevima kada potraživanja nisu naplaćena – usklađivanje sa Zakonom o rokovima ispunjenja novčanih obveza);
·         ako je tijekom poreznog razdoblja fizičkoj osobi isplaćen predujam dobiti, a istekom tog poreznog razdoblja ostvarena dobit nije dostatna za pokriće takvog predujma, tada se nastala razlika smatra primitkom koji se oporezuje u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak (usklađenje zbog uvođenja oporezivanja dohotka od dividendi i udjela u dobiti i propisima o oporezivanju dohotka od kapitala – razlika koja nastaje oporezuje se kao dohodak od kapitala po stopi od 40%.
 
POSLJEDICE DONOŠENJA ZAKONA
 
·         Primjenom Zakona istovremeno će doći do povećanja i smanjenja poreznih prihoda :
–       na godišnjoj razini doći će do povećanja poreznih prihoda za oko 220 milijuna kuna zbog uvođenja obveze plaćanja poreza po odbitku na dividende i udjele u dobiti.
–       u budućim razdobljima može doći do smanjenja poreznih prihoda za oko 2,2 milijarde kuna na godišnjoj razinizbog smanjenja osnovice poreza na dobit za dio ostvarene dobiti kojom se poveća temeljni kapital društva sukladno posebnim propisima.
–       u budućim razdobljima će se povećati porezni prihodi- ako se ostvari cilj zakona – povećanje investicija, i otvaranja novih radnih mjesta, te poticanja gospodarskih aktivnosti.
 
·         Promjene Zakona ne utječu izravno na prihode jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave jer je porez na dobit prihod državnog proračuna RH.
 
 
4. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA – hitni postupak
 
Predloženim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima predlaže se :
·         smanjiti opću stopu doprinosa za zdravstveno osiguranje s 15% na 13% od 1. svibnja 2012.
·         uvesti obvezu prijeboja dospjelih, a neplaćenih obveza doprinosa s potraživanjima koje obveznik doprinosa – dužnik ima temeljem ugovornog odnosa s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje- radi bolje naplate doprinosa
·         ovlaštenje Vladi RH da može uredbom propisati način provedbe uplate
doprinosa prema plaći, primicima uz plaću, odnosno mjesečnoj osnovici i obveznike provedbe uplate doprinosa – zakonski okvir za bolju naplatu doprinosa.
·         Ostale promjene i uređenje teksta Zakona- radi sigurnije primjene i tumačenja,
pojedine odredbe potrebno je i nomotehnički urediti.
 
POSLJEDICE DONOŠENJA ZAKONA
 
·         Kao posljedica smanjena doprinosa za zdravstveno osiguranje s 15% na 13% predviđa se smanjenje prihoda proračuna po osnovi doprinosa za zdravstveno osiguranje kao i povećanje prihoda proračuna s osnova prijeboja dospjelih obveza doprinosa s potraživanjima koja proizlaze iz ugovornog odnosa s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje i to prema procjeni za 2012 g smanjenje od 1,4 milijardi kuna, a za 2013. 2,2 milijardi kuna.
·         bolja primjenjivost zakonskog teksta za sve osobe koje su obveznici doprinosa ili koje su dužne u skladu s njim postupati i bolja naplata doprinosa.
·         Nema procjena koliko će utjecati na povećanje prihoda proračuna JLPRS i njihovih korisnika kao obveznike plaćanja doprinosa za njihove zaposlenike.
 
 
5. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FINANCIJSKOM INSPEKTORATU REPUBLIKE HRVATSKE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA – hitni postupak
 
Predloženim Zakonom o izmjeni i dopuni Zakona Financijski inspektorat definira se kao ustrojstvena jedinica u sastavu Ministarstva financija kojom upravlja predstojnik.
 
POSLJEDICE DONOŠENJA ZAKONA – ne utječe na prihode proračuna jedinica lokalne i jedinica područne (regionalne) samouprave.
 
6. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI I DOPUNI ZAKONA O SPRJEČAVANJU PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA – hitni postupak
 
Predloženim Zakonom o izmjeni i dopuni Zakona Ured za sprječavanje pranja novca umjesto upravne organizacije u sastavu Ministarstva financija definira se kao ustrojstvena jedinicu u sastavu. Ministarstva financija kojom upravlja predstojnik.
POSLJEDICE DONOŠENJA ZAKONA – ne utječe na prihode proračuna jedinica lokalne i jedinica područne (regionalne) samouprave.
 
7. PRIJEDLOG ZAKONA O POREZNOJ UPRAVI S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA-– hitni postupak
 
Predlaže se donošenje novoga Zakona o poreznoj upravi, a ne izmjena i dopuna važećeg zakona i to zbog značajnog broja promjena zakonskih odredbi: usklađivanje s drugim zakonskim propisima (iz djelokruga Financijske policije koja prelaze u djelokrug Porezne uprave i preciznije definiranje pojedinih zakonskih odredbi.
 
U odnosu na sada važeći Zakon nove odredbe su
·         izrijekom se propisuje da PU priprema i izrađuje nacrte prijedloga zakona i drugih propisa što se odnose na poreze i doprinose i što odgovara praktičnom stanju;
·         PU obavlja nadzor kod poduzetnika i osoba javnog prava nad provedbom Zakona o rokovima ispunjenja novčanih obveza, obzirom da se radi o poslu koji je ulazio u djelokrug Financijske policije;
·         ustroj područnih ureda u tri kategorije, pri čemu se vodilo računa o opsegu i složenosti poslova koji imaju pojedini područni uredi;
·         obveze, odgovornosti i ovlaštenja službenika – određene odredbe su jasnije i preciznije propisane;
·         suradnja i razmjena podataka između PU i drugih tijela propisuju se i obveze javnopravnih tijela na obveznu dostavu podataka Poreznoj upravi elektroničkim putem;
·         kontrolni mehanizmi PU s ciljem otklanjanja utvrđenih nepravilnosti i ujednačavanja prakse rada, te otkrivanja, utvrđivanja i sprječavanja kršenja zakonitosti rada i pravila službe od strane poreznih službenika.
·         Sredstva ostvarena obavljanjem poslova iz članka 5. Zakona i sredstva što ih
PU ostvari prema posebnim zakonima, prihod su državnog proračuna, a koriste se za informatizaciju i unapređenje rada PU.
 
POSLJEDICE DONOŠENJA ZAKONA – izravnone utječe na prihode proračuna jedinica lokalne i jedinica područne (regionalne) samouprave
 
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI I DOPUNI STEČAJNOG ZAKONA S KONAČNIM PRIJEDLOG ZAKONA – hitni postupak
 
Predloženim Zakonom o izmjeni i dopuni Zakona predlaže se dopuna članka 86. (troškova stečajnoga postupka) tako da svakom radniku stečajnog dužnika, osim uprave društva, pripada naknada u visini tri minimalne plaće u Republici Hrvatskoj, ukoliko taj iznos naknade nije moguće ostvariti prema članku 3. stavku 1. točke 1.Zakona o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca – NN 86/08.).
 
POSLJEDICE DONOŠENJA ZAKONA – ne utječe na prihode državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i jedinica područne (regionalne) samouprave.
 
Pripremila Maja Lukeš-Petrović, dipl.iur. i dipl. politolog 

Paket prijedloga zakona koje je vlada uputila na raspravu i donošenje u Hrvatski sabor

,

Vlada RH na svojoj 7. sjednici održanoj 9. veljače 2012. usvojila je više zakonskih prijedloga i uputila ih Hrvatskom saboru na raspravu i usvajanje.Kako se radi o zakonima za koje se predlaže donošenje po hitnom postupku, a od interesa su ne samo za građane i pravne osobe kao obveznike plaćanja javnih davanja i korištenja usluga državne uprave već i sve korisnike LC programa u nastavku izdvajamo najbitnije zakonske prijedloge.

Izvorne zakonske tekstove možete naći na internet stranicama Vlade. 

1. PRIJEDLOG O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA –  hitni postupak
 
Predloženim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost predlaže se ( primjena) od 1. 3. 2012.
 

  • da se osnovna stopa poreza na dodanu vrijednost 23% zamijeni stopom 25%;
  • da se stopa 23% zamijeni stopom 10%  – za jestiva ulja i masti, biljnog i životinjskog podrijetla, dječju hranu i prerađenu hranu na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu, na isporuku vode, osim vode koja se stavlja na tržište u bocama ili u drugoj ambalaži te na bijeli šećer od trske i šećerne repe;
  • potpuno ograničenje odbitka pretporeza za nabavu i najam plovila namijenjenih za razonodu, zrakoplova, osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz, uključujući nabavu svih dobara i usluga u vezi s tim dobrima, (izuzeci od navedenih odredbi – ako se radi o plovilima i zrakoplovima kojima se obavlja djelatnost prijevoza putnika i dobara te iznajmljivanja ili se nabavljaju za daljnju prodaju te ako se radi o osobnim automobilima i drugim prijevoznim sredstvima za osobni prijevoz koja se koriste za obuku vozača, testiranje vozila, servisnu službu, djelatnost prijevoza putnika i dobara, prijevoza umrlih, iznajmljivanja ili se nabavljaju za daljnju prodaju;
  • ograničenje odbitka pretporeza za nabavu dobara i usluga za potrebe reprezentacije ( za nabavu dobara i usluga za potrebe reprezentacije pri čemu se reprezentacijom smatraju izdaci za ugošćivanje poslovnih partnera, darivanje poslovnih partnera, plaćanje poslovnim partnerima izdataka za odmor, sport i razonodu, izdataka za najam automobila, plovila, zrakoplova, kuća za odmor i slično);
  • povećavanje maksimalnog iznosa kazne za osobu koja je kod poreznog obveznika odgovorna za obavljanje određenih poslova poveća s dosadašnjih 10.000,00 kuna na 40.000,00 kuna odnosno s dosadašnjih 20.000,00 kuna na 50.000,00 kuna.

Od 1. siječnja 2013. godine stupile bi na snagu odredbe Zakona kojima se propisuje da će se

  • snižena stopa 10% primjenjivati na usluge pripremanja hrane i obavljanje usluga prehrane u ugostiteljskim objektima te pripremanje i usluživanje bezalkoholnih pića i napitaka, vina i piva u tim objektima sukladno posebnim propisima,
  • povećavanje praga  za upis u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost sa 85.000,00 kuna na iznos od 230.000,00 kuna
  • povećanje iznosa koji određuje je li porezni obveznik tromjesečni ili mjesečni obveznik poreza na dodanu vrijednost, sa 300.000,00 kuna na 800.000,00 kuna.

POSLJEDICE DONOŠENJA ZAKONA
1. Zbog promjene Zakona za 9 mjeseci 2012. godine povećali bi se prihodi državnog proračuna za otprilike 2,5 milijardi kuna, dok se u narednim godinama očekuje povećanje prihoda za otprilike 2,6 milijardi kuna.
2. Promjena Zakona ne utječe izravno na prihode proračuna jedinica lokalne samouprave i jedinica područne(regionalne) samouprave jer je porez na dodanu vrijednost prihod državnog proračuna RH.

2. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA – hitni postupak
 
Predloženim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak predlaže se da se

  • urede se razredi porezne osnovice zbog promjene osnovnog osobnog odbitka, odnosno povećanja sa 1.800,00 kuna na 2.200,00 kuna;
  • najniža stopa od 12% primjenjuje na poreznu osnovicu do visine jednostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka, odnosno do 2.200,00 kuna;
  • stopa od 25% primjenjuje se na razliku porezne osnovice između jednostrukog i četverostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka, odnosno na razliku između 2.200,00 kuna i 8.800,00 kuna;
  • najviša stopa od 40% primjenjuje se na poreznu osnovicu iznad četverostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka, odnosno iznad 8.800,00 kuna;
  • brišu se odredbe kojima se neoporezivim dohotkom smatraju primici od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu, te mirovine rezidenata ostvarene u inozemstvu.
  • porez na dohodak ne plaća na primitke od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu do ukupno 12.000,00 kuna godišnje.
  • mirovine rezidenata ostvarene u inozemstvu također smatraju
  • primicima po osnovi nesamostalnog rada.

POSLJEDICE DONOŠENJA ZAKONA 

  • primjenom Zakona doći će do smanjenja poreznih prihoda za oko 50 milijuna kuna na godišnjoj razini – po osnovi povećanja osnovnog osobnog odbitka, osobnog odbitka umirovljenika i promjene poreznih razreda smanjiti će se porezni prihodi za oko 340 milijuna kuna, dok će se oporezivanjem dividendi i udjela u dobiti, te dodatka na mirovinu i mirovina iz inozemstva porezni prihodi povećati po procjeni za oko 290 milijuna kuna.
  • Promjene Zakona utječu na prihode proračuna jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave jer se u državnom proračunu osiguravaju samo sredstva za izravnanje za decentralizirane funkcije sukladno Zakonu o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

3. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA – hitni postupak
 
Predloženim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit predlaže se:

  • mogućnost smanjenja osnovice poreza na dobit, ali isključivo u slučaju kada se ostvarena dobit poreznog razdoblja koristi za povećanje temeljnog kapitala društva na način i pod uvjetima iz Zakona o trgovačkim društvima – primjena od 1.1.2013.;
  • laćanje poreza po odbitku na dividende i udjele u dobiti koje se isplaćuju inozemnim pravnim osobama i to po stopi od 12%;
  • oporezivanje dividendi i udjela u dobiti porezom po odbitkuizmeđu matičnih društava i povezanih društava iz različitih država članica –primjena –primjenas danom pristupanja Republike Hrvatske  Europskoj uniji;
  • vrijednosna usklađenja po osnovi ispravka vrijednosti potraživanja od kupaca za isporučena dobra i obavljene usluge, priznaju se kao rashod ako je od dospijeća potraživanja do kraja poreznog razdoblja proteklo više od 60 dana (umjesto dosadašnjeg roka od 120 dana), a ista nisu naplaćena do petnaestog dana prije dana podnošenja porezne prijave Time se povećava iznos porezno priznatog rashoda u slučajevima kada potraživanja nisu naplaćena – usklađivanje sa Zakonom o rokovima ispunjenja novčanih obveza);
  • ako je tijekom poreznog razdoblja fizičkoj osobi isplaćen predujam dobiti, a istekom tog poreznog razdoblja ostvarena dobit nije dostatna za pokriće takvog predujma, tada se nastala razlika smatra primitkom koji se oporezuje u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak (usklađenje zbog uvođenja oporezivanja dohotka od dividendi i udjela u dobiti i propisima o oporezivanju dohotka od kapitala – razlika koja nastaje oporezuje se kao dohodak od kapitala po stopi od 40%.

POSLJEDICE DONOŠENJA ZAKONA 

  • Primjenom Zakona istovremeno će doći do povećanja i smanjenja poreznih prihoda :
  • na godišnjoj razini doći će do povećanja poreznih prihoda za oko 220 milijuna kuna zbog uvođenja obveze plaćanja poreza po odbitku na dividende i udjele u dobiti.
  • u budućim razdobljima može doći do smanjenja poreznih prihoda za oko 2,2 milijarde kuna na godišnjoj razini zbog smanjenja osnovice poreza na dobit za dio ostvarene dobiti kojom se poveća temeljni kapital društva sukladno posebnim propisima.
  • u budućim razdobljima će se povećati porezni prihodi- ako se ostvari cilj zakona – povećanje investicija, i otvaranja novih radnih mjesta, te poticanja gospodarskih aktivnosti.
  • Promjene Zakona ne utječu izravno na prihode jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave jer je porez na dobit prihod državnog proračuna RH.

4. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA – hitni postupak
 
Predloženim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima predlaže se :

  • smanjiti opću stopu doprinosa za zdravstveno osiguranje s 15% na 13% od 1. svibnja 2012.
  • uvesti obvezu prijeboja dospjelih, a neplaćenih obveza doprinosa s potraživanjima koje obveznik doprinosa – dužnik ima temeljem ugovornog odnosa s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje- radi bolje naplate doprinosa
  • ovlaštenje Vladi RH da može uredbom propisati način provedbe uplate
  • doprinosa prema plaći, primicima uz plaću, odnosno mjesečnoj osnovici i obveznike provedbe uplate doprinosa – zakonski okvir za bolju naplatu doprinosa.
  • Ostale promjene i uređenje teksta Zakona- radi sigurnije primjene i tumačenja,
  • pojedine odredbe potrebno je i nomotehnički urediti.

POSLJEDICE DONOŠENJA ZAKONA 

  • Kao posljedica smanjena doprinosa za zdravstveno osiguranje s 15% na 13% predviđa se smanjenje prihoda proračuna po osnovi doprinosa za zdravstveno osiguranje kao i povećanje prihoda proračuna s osnova prijeboja dospjelih obveza doprinosa s potraživanjima koja proizlaze iz ugovornog odnosa s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje i to prema procjeni za 2012 g smanjenje od 1,4 milijardi kuna, a za 2013. 2,2 milijardi kuna.
  • bolja primjenjivost zakonskog teksta za sve osobe koje su obveznici doprinosa ili koje su dužne u skladu s njim postupati i bolja naplata doprinosa.
  • Nema procjena koliko će utjecati na povećanje prihoda proračuna JLPRS i njihovih korisnika kao obveznike plaćanja doprinosa za njihove zaposlenike.

5. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FINANCIJSKOM INSPEKTORATU REPUBLIKE HRVATSKE, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA – hitni postupak
 
Predloženim Zakonom o izmjeni i dopuni Zakona Financijski inspektorat definira se kao ustrojstvena jedinica u sastavu Ministarstva financija kojom upravlja predstojnik.
 
POSLJEDICE DONOŠENJA ZAKONA – ne utječe na prihode proračuna jedinica lokalne i jedinica područne (regionalne) samouprave.

6. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI I DOPUNI ZAKONA O SPRJEČAVANJU PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA – hitni postupak
 
Predloženim Zakonom o izmjeni i dopuni Zakona Ured za sprječavanje pranja novca umjesto upravne organizacije u sastavu Ministarstva financija definira se kao ustrojstvena jedinicu u sastavu. Ministarstva financija kojom upravlja predstojnik.
POSLJEDICE DONOŠENJA ZAKONA – ne utječe na prihode proračuna jedinica lokalne i jedinica područne (regionalne) samouprave.

7. PRIJEDLOG ZAKONA O POREZNOJ UPRAVI S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA-– hitni postupak
 
Predlaže se donošenje novoga Zakona o poreznoj upravi, a ne izmjena i dopuna važećeg zakona i to zbog značajnog broja promjena zakonskih odredbi: usklađivanje s drugim zakonskim propisima (iz djelokruga Financijske policije koja prelaze u djelokrug Porezne uprave i preciznije definiranje pojedinih zakonskih odredbi.
 
U odnosu na sada važeći Zakon nove odredbe su

  • izrijekom se propisuje da PU priprema i izrađuje nacrte prijedloga zakona i drugih propisa što se odnose na poreze i doprinose i što odgovara praktičnom stanju;
  • PU obavlja nadzor kod poduzetnika i osoba javnog prava nad provedbom Zakona o rokovima ispunjenja novčanih obveza, obzirom da se radi o poslu koji je ulazio u djelokrug Financijske policije;
  • ustroj područnih ureda u tri kategorije, pri čemu se vodilo računa o opsegu i složenosti poslova koji imaju pojedini područni uredi;
  • obveze, odgovornosti i ovlaštenja službenika – određene odredbe su jasnije i preciznije propisane;
  • suradnja i razmjena podataka između PU i drugih tijela propisuju se i obveze javnopravnih tijela na obveznu dostavu podataka Poreznoj upravi elektroničkim putem;
  • kontrolni mehanizmi PU s ciljem otklanjanja utvrđenih nepravilnosti i ujednačavanja prakse rada, te otkrivanja, utvrđivanja i sprječavanja kršenja zakonitosti rada i pravila službe od strane poreznih službenika.
  • Sredstva ostvarena obavljanjem poslova iz članka 5. Zakona i sredstva što ih
  • PU ostvari prema posebnim zakonima, prihod su državnog proračuna, a koriste se za informatizaciju i unapređenje rada PU.

POSLJEDICE DONOŠENJA ZAKONA – izravnone utječe na prihode proračuna jedinica lokalne i jedinica područne (regionalne) samouprave
 
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI I DOPUNI STEČAJNOG ZAKONA S KONAČNIM PRIJEDLOG ZAKONA – hitni postupak
 
Predloženim Zakonom o izmjeni i dopuni Zakona predlaže se dopuna članka 86. (troškova stečajnoga postupka) tako da svakom radniku stečajnog dužnika, osim uprave društva, pripada naknada u visini tri minimalne plaće u Republici Hrvatskoj, ukoliko taj iznos naknade nije moguće ostvariti prema članku 3. stavku 1. točke 1.Zakona o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca – NN 86/08.).
 
POSLJEDICE DONOŠENJA ZAKONA – ne utječe na prihode državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i jedinica područne (regionalne) samouprave.

Pripremila Maja Lukeš-Petrović, dipl.iur. i dipl. politolog

Uvedena lokalna riznica u Grad Karlovac

,

U Grad Karlovac je uspješno uvedena SPI aplikacija Lokalna riznica, o čemu piše i Karlovački tjednik, br. 5, od 2.2.2012. gdje  je objavljen zanimljiv intervju s pročelnicom gđom. Malović o implementaciji Lokalne riznice kod proračunskih korisnika i budućim planovima za gradska poduzeća.

Grad Karlovac | SPI

Implementacija Lokalne riznice u Grad Karlovac provodi se kroz tri faze, a završetak kompletne implementacije se očekuje 31.12.2014. godine. Važno je napomenuti da je funkcioniranje lokalne riznice u pravom smislu započelo prvih dana 2012. godine.

Članak o uvođenju lokalne riznice, te osvrt gđe. Malović možete pročitati OVDJE.

Registar ugovora spreman za isporuku

,

SPI – sustav poslovnih informacija | SPILC je pripremio posebnu aplikaciju REGISTAR UGOVORA, sukladno novom Zakonu o javnoj nabavi, gdje se u članku 21. propisuje obveza naručitelja da ažurno vode REGISTAR UGOVORA O JAVNOJ NABAVI I OKVIRNIH SPORAZUMA.

Aplikacija REGISTAR UGOVORA (kataloške oznake LC125) razvijena je kao evidencija svih Ugovara koji se mogu pojaviti u poslovanju organizacije bilo kojeg tipa a posebno obveznika primjene Zakona o javnoj nabavi. To mogu biti ugovori prema Zakonu o javnoj nabavi ali i ugovori po drugim zakonskim osnovama, ugovori o donacijama, pomoćima, i td.

Novi Zakon o javnoj nabavi (NN 90/11), koji je stupio na snagu 01.01.2012. godine, propisuje da svi obveznici primjene za sklopljene Ugovore moraju imati evidenciju, odnosno Registar ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma. Unutar samog članka 21. koji propisuje obvezu vođenja spomenutog Registra, navedeni su osnovni elementi koje Registar mora sadržavati, što naša aplikacija LC125 i omogućava. Kako su prema Zakonu o javnoj nabavi u ovom djelu isključeni ugovori koji su zaključeni po bilo kojoj drugoj osnovi, za korisnike koji ne žele evidentirati takve ugovore kroz aplikaciju SUSTAV JAVNE NABAVE (kataloške oznake LC127), razvili smo drugu mogućnost a to je vođenje bilo koje vrste ugovora kroz predmetnu aplikaciju REGISTAR UGOVORA (LC125).

Na taj način svim korisnicima koji ne žele ili nisu trenutno u mogućnosti koristiti naš SUSTAV JAVNE NABAVE (LC127), omogućili smo da se evidentira i prati realizacija svih sklopljenih ugovora. Ovaj dio je bio potreban kako bi se premostila situacija koja se događa u sustavu javne nabave, a ta je da se prije sklapanja Ugovora traži provođenje Postupka, što kod Ugovora koji nisu prema Zakonu o javnoj nabavi nije potrebno. S druge strane, prema Zakonu o fiskalnoj odgovornosti i samoj Uredbi o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila i pitanju br. 59 Upitnika o fiskalnoj odgovornosti propisuje se uspostavljanje evidencije SVIH ugovora. Ovo pitanje pretpostavlja evidencije svih Ugovora u skladu s pravilima dobrog financijskog upravljanja. 

Prema navodu iz Priručnika za Primjenu Zakona o fiskalnoj odgovornosti – iako Ugovori nisu osnova za izravnu evidenciju obveza i rashoda u glavnoj knjizi, isti imaju financijski učinak u budućnosti i zato ih je potrebno sustavno evidentirati.Iz tog razloga aplikacije REGISTAR UGOVORA i SUSTAV JAVNE NABAVE omogućavaju i praćenje realizacije samog Ugovora kroz vrijednosno i količinsko izvršenje.

Ovakav način praćenja omogućava povezivanje i sa Salda kontima (LC192), odnosno pristiglih Ulaznih računa i njihovo povezivanje na sam Ugovor, povezivanje stavaka Plana proračuna/Financijskog plana sa Ugovorom i praćenje realizacije po pozicijama. Na taj način korisnik ima uvijek kontinuiran uvid u rezervirano (Ugovor) i realizirano (Ulazni račun) stanje i može kvalitetno upravljati svojim resursima. Također, aplikacija REGISTAR UGOVORA omogućava praćenje realizacije koje se protežu i kroz višegodišnje razdoblje, obično se radi o većim investicijama. U slučaju da korisnik nema našu aplikaciju SUSTAV JAVNE NABAVE (LC127) aplikacija REGISTAR UGOVORA (LC125) Ugovora omogućava na jednom mjestu pregled izvršenja kroz više godina.

VAŽNA NAPOMENA: svi LC korisnici koji imaju kupljene licence za korištenje aplikacije SUSTAV JAVNE NABAVE (LC127) bez posebne naknade dobivaju i aplikaciju REGISTAR UGOVORA (LC125). Zainteresirane molimo da se jave u Odjel prodaje na 01/65 99 509.

Održano savjetovanje JLP(R)Sbn

,

U organizaciji NOVOG INFORMATORA 31. siječnja 2012. godine u Sheratonu Zagreb održano je zanimljivo Savjetovanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
 
Primjena novog Zakona o upravnim sporovima pobudila je veliko zanimanje ali i dileme već na pauzi za kavu. Naime, niz novima predstavljat će dodatno opterećenje za JLS, traži se veća stručnost i znanja te sposobnosti u postupcima rasprava kad aće se JLS pojavljivati kao tužena strana na novoformiranim Upravnim sudovima.
 
Hrvatska i komparativna javna uprava | SPI

Kako je ovo zadnja godina preoblikovanja trgovačkih društava iz djelatnosti vodoopskrbe i odvodnje, te njihovo izdvajanje od ostalih komunalnih i komercijalnih djelatnosti, mnogo je pitanja i dilema na koja je zanimljivo predavanje i odgovore na pitanja ponudila Desa Sarvan.
Na neke nedoumice u postupku razreza i naplate lokalnih poreza koji su prihod proračuna JLS odgovore i moguća rješenja ponudila je predstavnica iz Ministarstva financija.

Hrvatska i komparativna javna uprava nova su izdanja NOVOG INFORMATORA.

Održana konzultantska radionica – novosti u području fiskalnog upravljanja i kontrole

,

Uz izniman odaziv i sudjelovanje dvadesetak polaznika, 26.01.2012. godine u LC školici u Zagrebu održana je još jedna odlična konzultantska radionica. Tema  konzultantske radionice je bila Novosti u području fiskalnog upravljanja i kontrole, a održana su slijedeća predavanja:

  1. Novosti u sustavu unutarnje financijske kontrole u javnom sektoru prema novom Pravilniku – predavač Davor Kozina, Ministarstvo financija – Uprava za harmonizaciju unutarnje revizije i financijske kontrole
  2. Provedba financijskog upravljanja i kontrole kroz LC metodologiju – Katica Burian, dipl.oec;Konzultant za upravljanje financijama
  3. Izjava o fiskalnoj odgovornosti – popunjavanje upitnika – Gordana Vlahović, mag.oec.

Novi korisnici aplikacije SPI/uredsko poslovanje u Dalmaciji!

,

Od korisnika u Dalmaciji, početkom 2012. s radom u aplikaciji SPI Uredsko poslovanje krenule su pisarnice u Gradu Visu, Općini Dugopolje, Općini Podgora i Općini Poličnik. S radom  uskoro kreće i pisarnica Grada Vrgorca. Grad Biograd otišao je i korak dalje i radi na uvođenju digitalnog uredskog poslovanja u cijelu gradsku upravu.

Grad Vis | SPI

Želimo im puno uspjeha u daljnjem radu s aplikacijom SPI Uredsko poslovanje.

Općina Brdovec u potpunosti primjenjuje SPI/uredsko poslovanje

,

Općina Brdovec, naš dugogodišnji korisnik, prepoznala je prednosti vođenja digitalnog Uredskog poslovanja na način da ga koristi cijela općinska uprava.

Nakon priprema za uvođenja digitalnog Uredskog poslovanja, djelatnici općinske uprave uspješno su završili obuku za rad u aplikaciji Uredsko poslovanje.

Dugogodišnji korisnik općina Brdovec | SPI

Želimo im puno uspjeha u daljnjem radu s aplikacijom SPI Uredsko poslovanje.

Novi bilten 01/2012

,

Objavljen je novi BILTEN u kojem možete naći više aktualnih informacija.

Novi bilten 01/2012 možete pogledati OVDJE.

Objavljen je plan raspisivanja natječaja za mjeru 301 iz IPARD programa

,

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je plan raspisivanja natječaja  za prikupljanje prijava za dodjelu sredstava iz IPARD programa među ostalim i za Mjeru 301 „Ulaganja u razvoj ruralne infrastrukture“ za 2012. godinu. Mjera 301 – „Ulaganja u razvoj ruralne infrastrukture“ ima mogućnost ulaganja u : 

  • Sustav kanalizacije i pročišćavanje otpadnih voda
  • Lokalne nerazvrstane ceste
  • Toplane
  • Protupožarne prosjeke s elementima šumskih cesta

Natječaj će biti raspisan od 19.3 do 30.4.2012.

IPARD program za razvoj ruralne strukture | SPI
 
Više informacija o natječaju za IPARD program možete naći na web stranici Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja (www.mps.hr/ipard) ili na web stranici Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (www.apprrr.hr).
 
LC vam nudi konzultantsku uslugu KORIŠTENJE SREDSTAVA IZ PRETPRISTUPNIH FONDOVA u postupcima javnih natječaja za dodjelu sredstva iz IPARD programa koje raspisuje Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, koje provodi Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u sklopu mjere 301 – Poboljšanje i razvoj infrastrukture. Za dodatne informacije, slobodno nam se obratite.

S novom godinom i nova poslovnica LC Istra

,

Nakon dvije godine probnog rada mobila poslovnica LC UČKA postala je LC ISTRA i dobila je svoje stalno mjesto u Novigradu, Ulica Murvi 15, prvi kat na samom ulazu u Novigrad i u neposrednoj blizini autobusnog kolodvora.

S novom godinom i nova poslovnica LC Istra - 01|spi

Voditelj poslovnice LC ISTRA je kolega Denis Šerbečić (091/65 99 570). Kroz dosadašnji obilazak i kontakte s korisnicima dobili smo jako dobre povratne informacije, a prije svega zadovoljstvo korisnika da u neposrednom kontaktu mogu iskazati svoje zahtjeve i dobiti na iste odgovore u što kraćem roku. Nadalje, u prostorima poslovnice LC ISTRA biti će organizirane i potrebne edukacije korisnika, kao i prezentacije novih funkcionalnosti i poboljšice SPI programa.
 
Otvaranjem poslovnice LC ISTRA završena je I faza organizacije izravne podrške korisnicima iz Istre i Primorja. Za II fazu pripremamo otvaranje nove poslovnice LC PRIMORJE u Rijeci odnosno najbližoj okolici.
 
Sve navedeno je u sklopu obilježavanja projekta proslave 20 godina rada LC grupacije, o čemu ćemo uskoro više pisati na ovim stranicama.

Brodsko-posavska županija je postala novi LC korisnik

,

Zadovoljstvo nam je poželjeti dobrodošlicu Brodsko-posavskoj županiji u redove LC korisnika. Brodsko-posavska županija je deveta županija koja je odlučila implementirati SPI sustav u potpunosti (Proračunsko računovodstvo, Lokalna riznica, Uredsko poslovanje, Sustav javne nabave, itd.) tako da će uskoro na raspolaganju imati sve prednosti koje rad u cjelovitom i integriranom informatičkom sustavu omogućava. Proces implementacije kao i obuka korisnika su pred završetkom, i naši novi korisnici već su započeli s korištenjem SPI aplikacija.

Brodsko-posavska županija novi LC korisnik | SPI

Još jednom, dobro nam došli, a vjerujemo da će naša suradnja biti dugotrajna i uspješna.

Općina Šolta u potpunosti primjenjuje SPI/uredsko poslovanje

,

S ponosom predstavljamo korisnika Općinu Šolta koji je u vrlo kratkom vremenu odradio implementaciju SPI/Uredsko poslovanje i uveo ga u cijelu Općinu.

U cijeloj Općini radi se digitalizacija dokumentacije, čime se olakšava pristup dokumentima i pronalaženje istih.

Općina Šolta primjenjuje SPI/uredsko poslovanje | SPI

Čestitamo Općini na brzom usvajanju znanja i primjeni istog u svakodnevnom radu i nadamo se da će i ostale nadogradnje SPI/Uredsko poslovanje prihvatiti s istim entuzijazmom i primijeniti u svom poslovanju, sve u cilju primjene novih standarda elektroničkog poslovanja, ubrzavanja kolanja dokumentacije i poboljšavanja usluge prema pravnim i fizičkim osobama s kojima svakodnevno rade.

Objavljen je novi bilten 12/2011

,

Dragi korisnici, objavljen je LC Bilten 12/2011 s novostima i događanjima u proteklih mjesec dana. Bilten možete pogledati OVDJE.

Održano savjetovanje “lokalna i regionalna samouprava: između gospodarske krize i članstva u EU”

,

Institut za javnu upravu održao je 16. studenog 2011. Savjetovanje "Lokalna i regionalna samouprava: između gospodarske krize i članstva u EU" s više od stotinu polaznika. Prezentacije sa savjetovanja i dodatne informacije možete pronaći OVDJE.

Prikaz novog pravilnika o provedbi financijskog upravljanja i kontrola u javnom sektoru

,

Ministrica financija donijela je novi Pravilnik o provedbi financijskog upravljanja i kontrola u javnom sektoru objavljen je u „Narodnim novinama“ br.130/2011.od 16.11. 2011. a stupio je na snagu 8 dana od njegove objave. Stupanjem na snagu novog

Pravilnika prestao je važiti Pravilnik o provedbi financijskog upravljanja i kontrola u javnom sektoru („Narodne novine“ br. 35/08).
Pravni temelj Pravilnika je članak 37. Zakona o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru (»Narodne novine«, broj 141/06) .
 
I. OPĆE ODREDBE
1. Predmet koji uređuje Pravilnik

Novim pravilnikom uređuje se :

1. provedba i koordinacija provedbe financijskog upravljanja i kontrola,
2. izvješćivanje o financijskom upravljanju i kontrolama
3. provjera kvalitete financijskog upravljanja i kontrola.

2. Pravni subjekti na koje se primjenjuje Pravilnik
 
Prema članku 2. Pravilnika  subjekti na koje se primjenjuje Pravilnik jesu:

1.     jedinice lokalne samouprave
2.     jedinice područne (regionalne) samouprave
3.     proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna utvrđeni u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika  
4.     proračunski korisnici proračuna jedinica lokalne samouprave utvrđeni u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika
5.     proračunski i izvanproračunski korisnici proračuna jedinica područne (regionalne) samouprave utvrđeni u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika

3. Organizacijske i lokacijske razine primjene financijskog upravljanja i kontrole –
 
Prema članku 3. Pravilnika financijsko upravljanje i kontrole provodi se u svim ustrojstvenim jedinicama i na svim razinama korisnika proračuna (navedenih u članku 2.Pravilnika)
 
4. Obuhvat područja na koje se primjenjuje financijsko upravljanje i kontrole

Financijsko upravljanje i kontrole obuhvaćaju sve poslovne transakcije subjekata, a napose transakcije  vezane uz :
1.     planiranje i izvršavanje proračuna odnosno financijskog plana,
2.     javnu nabavu,
3.     računovodstvo i
4.     izvještavanje.

5. Odgovornost za sustav financijskog upravljanja i kontrola ima

1.     čelnik korisnika proračuna i
2.     čelnici unutarnjih ustrojstvenih jedinica odnosno osobe na koje je čelnik korisnika proračuna prenio ovlasti i odgovornosti sukladno aktima o unutarnjem ustrojstvu i internim odlukama.
 
Prema članku 4.Pravilnika čelnik korisnika proračuna odgovoran je za uspostavu, razvoj i provedbu adekvatnog, učinkovitog i djelotvornog sustava financijskog upravljanja i kontrola, dok su čelnici i druge osobe na koje je prenesena ovlast odgovorni za uspostavu, razvoj i provedbu sustava financijskog upravljanja i kontrola.
 
Treba naglasiti međutim da prenošenje ovlasti i odgovornosti na druge ne isključuje odgovornost čelnika korisnika proračuna.

II. PROVEDBA FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA I KONTROLA
 
1. Metodološki okvir za provedbu financijskog upravljanja i kontrole –Dodatak Pravilniku

Provedba financijskog upravljanja i kontrola obavlja se prema metodološkom okviru koji je dan u Dodatku novoga Pravilnika s tim da korisnici proračuna provode aktivnosti i postupke u skladu sa zakonskim i podzakonskim propisima koji uređuju pojedina područja poslovanja korisnika proračuna te u skladu s uputama i smjernicama koje donosi Središnja harmonizacijske jedinice Ministarstva financija.
 
2. Planiranje aktivnosti uspostave i razvoja financijskog upravljanja
 
2.1. Obveznici planiranja aktivnosti uspostave i razvoja financijskog upravljanja

Svi korisnici proračuna obvezno planiraju aktivnosti za uspostavu i razvoj financijskog upravljanja i kontrola.
 
2.2. Korisnici proračuna planiranje aktivnosti na uspostavi i razvoju financijskog upravljanja i kontrola provode donošenjem i to :

1.  Plana uspostave i razvoja financijskog upravljanja i kontrola
2. Plana otklanjanja slabosti i nepravilnosti koji se prilaže uz Izjavu o fiskalnoj odgovornosti
 
2.2.1. Korisnici proračuna – obveznici donošenja Plana uspostave i razvoja financijskog upravljanja i kontrola iz st.2. čl.6 Pravilnika jesu :
 
1. Središnja tijela državne uprave,
2. izvanproračunski korisnici državnog proračuna,
3. županije,
4. Grad Zagreb,
5. gradovi – županijska središta,
6. veliki gradovi iznad 35 000 stanovnika.
 
Navedeni obveznici planiranje aktivnosti na uspostavi i razvoju financijskog upravljanja i kontrola provode donošenjem godišnjeg Plana uspostave i razvoja financijskog upravljanja i kontrola.

2.2.2. Korisnici proračuna – obveznici donošenja Plana otklanjanja slabosti i nepravilnosti jesu ostali gradovi i općine (korisnici koji nisu navedeni u članku 6. stavku 2. Pravilnika) odnosno pod točkom 2.2.1.ovoga Prikaza Pravilnika.  
 
Navedeni korisnici proračuna – ostali gradovi i općine planiranje aktivnosti na uspostavi i razvoju financijskog upravljanja i kontrola provode donošenjem Plana otklanjanja slabosti i nepravilnosti koji se prilaže uz Izjavu o fiskalnoj odgovornosti sukladno Uredbi o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila.
 
3. Sadržaj godišnjeg Plana uspostave i razvoja financijskog upravljanja i kontrola

Godišnji Plan uspostave i razvoja financijskog upravljanja i kontrola sadrži:

1. pregled aktivnosti koje se planiraju poduzeti u cilju rješavanja :

  • uočenih nedostataka prilikom izrade Godišnjeg izvješća o sustavu financijskog upravljanja i kontrola,
  • nalaza i preporuka unutarnje revizije,
  • uočenih nedostataka prilikom izrade Izjave o fiskalnoj odgovornosti,
  • nalaza i preporuka Državnog ureda za reviziju te
  • drugih mjera predviđenih za daljnji razvoj financijskog upravljanja i kontrola.

2. izvješće o realizaciji aktivnosti iz prethodne godine.
 
4. Upute za izradu i donošenje Plana uspostave i razvoja financijskog upravljanja i kontrole
 
Korisnici proračuna – izrađuju Plan u skladu s Uputama za izradu i donošenje Plana uspostave i razvoja financijskog upravljanja i kontrola koji priprema Središnja harmonizacijska jedinica Ministarstva financija.
 
5. Subjekti nadležni za pripremu i donošenje godišnjeg Plana uspostave i razvoja financijskog upravljanja i kontrole
 
Godišnji plan priprema voditelj za financijsko upravljanje i kontrole u suradnji s čelnicima unutarnjih ustrojstvenih jedinica, a odobrava ga čelnik korisnika proračuna.

6. Obveza i rok dostave Plana uspostave i razvoja financijskog upravljanja i kontrole

Korisnik proračuna iz stavka 2. članka 6. ovoga Pravilnika (odnosno iz točke 2.2.1. ovoga Prikaza )- dostavlja Plan uspostave i razvoja financijskog upravljanja i kontrola za tekuću godinu Središnjoj harmonizacijskoj jedinici Ministarstva financija do 31. ožujka tekuće godine.

III. KOORDINACIJA PROVEDBE FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA I KONTROLA
 
Člankom 7. Pravilnika regulirano je tijelo koje provodi koordinaciju aktivnosti , voditelj, koordinator i jedinica za financijsko upravljanje i kontrole, te osoba koja donosi odluku o ustroju tijela odnosno imenuje osobe nadležne za financijsko upravljanje i kontrole.
 
1. Tijela /osobe nadležne za koordinaciju aktivnosti vezanih za financijsko upravljanje i kontrole na razini korisnika proračuna.
 
1.1.Ustrojstvena jedinica za financije i proračun – u pravilu operativno provodi koordinaciju aktivnosti vezanih za financijsko upravljanje i kontrole na razini korisnika proračuna.
 
1.2. Voditelj za financijsko upravljanje i kontrole – je osoba nadležna za financije i proračun koju imenuje čelnik korisnika proračuna.
 
1.3. Koordinator za financijsko upravljanje i kontrole ili jedinica za financijsko upravljanje i kontrole.
 
Uvažavajući potrebe i posebnosti u poslovanju korisnika proračuna čelnik korisnika proračuna može:
 
1. imenovati koordinatora za financijsko upravljanje i kontrole ili
2. ustrojiti jedinicu za financijsko upravljanje i kontrole.
 
Treba naglasiti da u pravilu koordinator ili jedinica za financijsko upravljanje i kontrole  treba biti unutar ustrojstvene jedinice za financije i proračun.
 
1.4. Iznimno, kada je ustrojstvena jedinica za financije i proračun u sastavu neke druge ustrojstvene jedinice čelnik korisnika proračuna može za voditelja financijskog upravljanja i kontrole imenovati čelnika te ustrojstvene jedinice uz uvjet da osobu nadležnu za financije i proračun imenuje za koordinatora za financijsko upravljanje i kontrole.
 
1.5. Procjena čelnika korisnika proračuna za ostale gradovi i općine koji nemaju jedinicu za financije i proračun

Treba naglasiti da prema Pravilniku korisnici proračuna – ostali gradovi i općine (iz članka 6. stavka 7. Pravilnika) koji nemaju ustrojenu jedinicu za financije i proračun nemaju obvezu imenovati voditelja za financijsko upravljanje i kontrole, odnosno odluku o imenovanju voditelja za financijsko upravljanje i kontrole i/ili koordinatora za financijsko upravljanje i kontrole čelnik korisnika proračuna donosi prema vlastitoj procjeni.

2. Sadržaj koordinacije aktivnosti
 
Prema članku 8. Pravilnika koordinacija aktivnosti iz članka 7. Pravilnika sadrži:

  • pružanje savjeta i potpore čelniku korisnika proračuna o načinu uspostave, provedbe i razvoja financijskog upravljanja i kontrole na razini korisnika proračuna
  • pružanje savjeta i potpore čelnicima unutarnjih ustrojstvenih jedinica o načinu uspostave, provedbe i razvoja financijskog upravljanja i kontrole u dijelu za koji su oni nadležni
  • pripremu i praćenje provedbe Plana uspostave i razvoja financijskog upravljanja i kontrola u skladu s uputama Središnje harmonizacijske jedinice Ministarstva financija
  • pripremu Godišnjeg izvješća o sustavu financijskog upravljanja i kontrola u skladu s Naputkom za izradu godišnjeg izvješća o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru
  • koordinaciju izrade internih akata iz proračunskog ciklusa (pravilnika, naputaka, uputa, smjernica) kojima se razrađuju postupci, definiraju nadležnosti i odgovornosti svih sudionika te uređuju kontrolne aktivnosti u procesu planiranja, programiranja, izrade i realizacije financijskog plana te u procesu nabave i ugovaranja
  • suradnju sa Središnjom harmonizacijskom jedinicom Ministarstva financija.

3. Subjekti i sadržaj obvezne suradnje i koordiniranja razvoja financijskog upravljanja i kontrola s proračunskim i izvanproračunskim korisnicima

Prema članku 9. Pravilnika korisnik proračuna razine razdjela državnog proračuna odnosno jedinica lokalne i jedinica područne (regionalne) samouprave obvezno surađuje i koordinira razvoj financijskog upravljanja i kontrola s proračunskim i izvanproračunskim korisnicima u svom sastavu.
 
Sadržaj obvezne suradnje s proračunskim i izvanproračunskim korisnicima u sastavu korisnika proračuna razine razdjela i općine, grada, županije i Grada Zagreba odnosi se na: 

  • praćenje provedbe financijskog upravljanja i kontrola kod proračunskih i izvanproračunskih korisnika u svom sastavu
  • davanje uputa i smjernica proračunskim i izvanproračunskim korisnicima u svom sastavu u skladu s uputama Središnje harmonizacijske jedinice Ministarstva financija
  • koordinaciju izrade internih akata iz proračunskog ciklusa koji uređuju odnose s proračunskim i izvanproračunskim korisnicima u svom sastavu.

IV. IZVJEŠĆIVANJE O SUSTAVU FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA I KONTROLA TE PROVJERA KVALITETE FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA I KONTROLA
 
Člankom 10. Pravilnika propisana je obveznici izrade godišnjeg izvješća o sustavu,  financijskog upravljanja i kontrola, akt koji propisuje oblik, sadržaj, postupke i rokove predaje Godišnjeg izvješća o sustavu financijskog upravljanja i kontrola.
 
1. Obveznici izrade Godišnjeg izvješća su korisnici proračuna navedeni u st.2.  članka 6. Pravilnika jesu:

1. Središnja tijela državne uprave,
2. izvanproračunski korisnici državnog proračuna,
3. županije,
4. Grad Zagreb,
5. gradovi – županijska središta,
6. veliki gradovi iznad 35 000 stanovnika

2. Subjekt i rok dostave Plana uspostave i razvoja financijskog upravljanja i kontrole

Godišnje izvješće o sustavu financijskog upravljanja i kontrola obveznici dostavljaju Središnjoj harmonizacijskoj jedinici Ministarstva financija do 31. siječnja tekuće za prethodnu godinu.
 
3. Naputak za izradu godišnjeg izvješća o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru.
 
Naputak za izradu godišnjeg izvješća o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru propisuje oblik, sadržaj, postupke i rokove predaje Godišnjeg izvješća o sustavu financijskog upravljanja i kontrola.
 
4.Izvještavanje korisnika proračuna – ostalih gradova i općina koji nisu obveznici izrade Godišnjeg izvješća
 
Prema članku 11.Pravilnika korisnici proračuna – ostali gradovi i općine – koji nisu obveznici izrade Godišnjeg izvješća o sustavu financijskog upravljanja i kontrola – izvješćuju o funkcioniranju sustava financijskog upravljanja i kontrola podnošenjem Izjave o fiskalnoj odgovornosti sukladno Uredbi o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila.

5. Subjekti i instrumenti provjere kvalitete financijskog upravljanja i kontrola
 
Članak 12.Pravilnika propisuje subjekte i instrumente kojima se provjerava kvaliteta financijskog upravljanja i kontrole
 
Subjekt koji provjerava kvalitete financijskog upravljanja i kontrola je Središnja harmonizacijska jedinica Ministarstva financija s ciljem praćenja provedbe i prikupljanja informacija za poboljšanje metodologije i standarda rada.
 
6. Instrumenti provjere kvalitete su : redovita godišnja i povremena provjera financijskog upravljanja i kontrola.
 
Redovita godišnja provjera kvalitete provodi se na temelju godišnjih izvješća korisnika proračuna o financijskom upravljanju i kontrolama.
Povremenu provjeru kvalitete financijskog upravljanja i kontrola provode zaposlenici Središnje harmonizacijske jedinice Ministarstva financija prateći provedbu planiranih aktivnosti na uspostavi i razvoju financijskog upravljanja i kontrola.

V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 13. Pravilnika propisuje nadležnog subjekta koji donosi Upute za izradu Plana i rok za donošenje uputa.
 
Subjekt nadležan za donošenje Upute za izradu Plana uspostave financijskog upravljanja i kontrola je Središnja harmonizacijska jedinica Ministarstva financija.
 
Rok za donošenje Uputa je 60 dana od stupanja na snagu Pravilnika. (16.11. objava + 8 dana= 24.11.2011.).

DODATAK PRAVILNIKU

Sastavni dio novog Pravilnika je i Dodatak koji sadrži metodološki okvir za provedbu financijskog upravljanja i kontrola. Kao što je uvodno navedeno Metodološki okvir za provedbu financijskog upravljanja i kontrola sadrži razradu komponenti financijskog upravljanja i kontrola iz članka 5. Pravilnika s pregledom aktivnosti, načina i postupaka koje obuhvaća provedba financijskog upravljanja i kontrola i to :
I. Kontrolno okruženje
II. Upravljanje rizicima
III. Kontrolne aktivnosti
IV. Informacije i komunikacije
V. Praćenje i procjena sustava financijskog upravljanja i kontrola
  
Maja Lukeš-Petrović, dipl.iur. i dipl.politolog

Održan i treći LC regionalni seminar u 2011

,

Nakon slavonskog i istarskog LC regionalnog seminara, došao je red i na dalmatinski koji je održan jučer, 23.11.2011. u Splitu.

Bio je to najposjećeniji među dosadašnjim dalmatinskim seminarima sa čak 65 sudionika, za što je vjerujemo uvelike zaslužna i naša ekipa u poslovnici LC Dalmacija koja neumorno radi na pružanju podrške korisnicima iz te regije.

Veliko hvala svima koji su došli na sminar i vidimo se opet nagodinu.

Dopunski izbori za članove predstavničkih tijela JLP(R)S

,

DOPUNSKI IZBORI ZA ČLANOVE PREDSTAVNIČKIH TIJELA JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOPURAVE I ZA ZAMJENIKE IZVRŠNIH TIIJELA JLP(R)S IZ REDA PRIPADNIKA NACIONALNIH MANJINA

Nakon proljetnih lokalnih izbora za predstavnička tijela općina, gradova i županija i izbora za izvršna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, u skladu s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina (NN 155/02), Zakonom o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN 33/01, 10/02, 155/02, 45/03, 43/04, 40/05, 44/05 – pročišćeni tekst i 109/07 i Zakonom o izborima općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba (NN 109/07 i 125/08) i Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 33/01, 60/01 – vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08 i 36/09)bilo je neophodno provesti i dopunske izbore za za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i dopunske izbore za zamjenike općinskih načelnika, gradonačelnika i župana iz redova nacionalnih manjina.

U skladu s tim Vlada RH je na svojoj sjednici od 22.10.2009. donijela Odluku o raspisivanju o raspisivanju dopunskih izbora za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Na istoj sjednici Vlada je donijela i Odluku o raspisivanju dopunskih izbora za zamjenike općinskih načelnika, gradonačelnika i župana (NN 128/09), a na sjednici od 5.11. 2009 dodatnu Odluku o raspisivanju dopunskih izbora za zamjenike općinskih načelnika, gradonačelnika i župana (NN 133/09).

U odlukama su utvrđene županije, gradovi i općine u kojima se biraju članovi županijskih skupština, gradskih i općinskih vijeća i županije, gradovi i općine u kojima se biraju zamjenici župana, gradonačelnika i općinskog načelnika iz redova nacionalnih manjina.

Odlukama je određen jedinstveni dan provedbe dopunskih izbora nedjelja 6. prosinca 2009. za održavanja izbora za članove predstavničkih tijela i zamjenike izvršnih tijela
Na dopunske izbore za predstavnike nacionalnih manjina u predstavničkim tijelima županija, gradova i općina prema Odlukama Vlade se primjenjuje Odluka o određivanju visine naknade troškova izborne promidžbe za izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN 48/09).

Na dopunske izbore za zamjenike općinskih načelnika, gradonačelnika i župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina i pripadnika hrvatskog naroda primjenjuje se Odluka o određivanju visine naknade troškova izborne promidžbe za izbor općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba i njihovih zamjenika (NN 48/09).

I. ODLUKA O RASPISIVANJU O RASPISIVANJU DOPUNSKIH IZBORA ZA ČLANOVE PREDSTAVNIČKIH TIJELA JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

Odlukom o raspisivanju o raspisivanju dopunskih izbora za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samoupraveregulirana je provedba dopunskih izbora za predstavnike nacionalnih manjina u županijskim skupštinama, gradskim vijećima i općinskim vijećima izabranim na redovnim izborima 2009. godine u 1 županiji za županijsku skupštinu i  u 5 županija za 6 općinskih vijeća i to u:

1. OSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI : za Županijsku skupštinu – 1 predstavnik srpske nacionalne manjine

2. KARLOVAČKOJ ŽUPANIJI: za Općinsko vijeće Općine Tounj – 1 predstavnik srpske nacionalne manjine

3. BJELOVARSKO-BILOGORSKOJ ŽUPANIJI: za Općinsko vijeće Općine Sirač – 1 predstavnik srpske nacionalne manjine i za Općinsko vijeće Općine Velika Pisanica – 1 predstavnik srpske nacionalne manjine

4. PRIMORSKO-GORANSKOJ ŽUPANIJI: za Općinsko vijeće Općine Viškovo – 1 predstavnik srpske nacionalne manjine

5. ZADARSKOJ ŽUPANIJI:za Općinsko vijeće Općine Jasenice – 1 predstavnik srpske nacionalne manjine

6. ŠIBENSKO-KNINSKOJ ŽUPANIJI: za Općinsko vijeće Općine Ružić – 1 predstavnik srpske nacionalne manjine

II. ODLUKA O RASPISIVANJU DOPUNSKIH IZBORA ZA ZAMJENIKE OPĆINSKIH NAČELNIKA, GRADONAČELNIKA I ŽUPANA

Odlukama o raspisivanju dopunskih izbora za zamjenike općinskih načelnika, gradonačelnika i župana  Vlade RH regulirana je provedba dopunskih izbora za zamjenike općinskih načelnika, gradonačelnika i župana izabranih na redovnim izborima održanim 2009. godine, iz reda pripadnika nacionalnih manjina i pripadnika hrvatskog naroda  izbori će se provesti u JLPRS :

1. SISAČKO-MOSLAVAČKOJ ŽUPANIJI: zamjenik župana – predstavnik srpske nacionalne manjine, zamjenici gradonačelnika Grada Hrvatska Kostajnica i Grada Glina –– predstavnici srpske nacionalne manjine, zamjenici općinskih načelnika Općine Dvor i Općine Gvozd– predstavnici hrvatskog naroda i zamjenici općinskih načelnika Općine Hrvatska Dubica, Općine Majur, Općine Sunja i Općine Topusko – predstavnici srpske nacionalne manjine;

2. KARLOVAČKOJ ŽUPANIJI: zamjenik župana – predstavnik srpske nacionalne manjinezamjenici gradonačelnika Grada Ogulina i Grada Slunja- predstavnici srpske nacionalne manjine, zamjenici općinskih načelnika Općine Barilović, Općine Lasinja, Općine Rakovica i Općine Saborsko- predstavnici srpske nacionalne manjine te zamjenik načelnika Općine Krnjak – predstavnik hrvatskog naroda;

3. KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKOJ ŽUPANIJI: zamjenici općinskih načelnika Općine Rasinja i Općine Sokolovac – predstavnik srpske nacionalne manjine;

4. BJELOVARSKO-BILOGORSKOJ ŽUPANIJI: zamjenik župana – predstavnik srpske nacionalne manjine, zamjenici općinskih načelnika Općine Đulovac, Općine Sirač i Općine Velika Pisanica- predstavnici srpske nacionalne manjine;

5. PRIMORSKO-GORANSKOJ ŽUPANIJI: zamjenik gradonačelnika Grada Vrbovsko – predstavnik srpske nacionalne manjine;

6. POŽEŠKO-SLAVONSKOJ ŽUPANIJI: zamjenik župana – predstavnik srpske nacionalne manjine, zamjenici gradonačelnika Grada Lipika i Grada Pakraca-predstavnici srpske nacionalne manjine;
7. BRODSKO-POSAVSKOJ ŽUPANIJI: zamjenici općinskih načelnika Općine Dragalić i Okučani- predstavnici srpske nacionalne manjine;

8. ZADARSKOJ ŽUPANIJI:zamjenik općinskog načelnika Općine Gračac– predstavnik hrvatskog naroda i zamjenik općinskog načelnika Općina Lišane Ostrovičke-predstavnik srpske nacionalne manjine;

9. OSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI: zamjenik župana – predstavnik srpske nacionalne manjine, zamjenik gradonačelnika Grada Beli Manastir – predstavnik srpske nacionalne manjine, zamjenici općinskih načelnika : Općine Darda, Općine Levanjska Varoš, Općine Podgorač, Općine Popovac i Općine Viljevo- predstavnici srpske nacionalne manjine, Općine Draž i Općine Ernestinova – predstavnici mađarske nacionalne manjine te Općine Erdut- predstavnik hrvatskog naroda;

10. ŠIBENSKO-KNINSKOJ ŽUPANIJI: zamjenik županai zamjenik gradonačelnika Grada Skradina– predstavnici srpske nacionalne manjine;

11. VUKOVARSKO-SRIJEMSKOJ ŽUPANIJI: zamjenik župana, zamjenik gradonačelnika Grada Vukovara i zamjenici općinskog načelnika Općine Stari Jankovci – predstavnik srpske nacionalne manjine, zamjenik općinskog načelnika Općine Tompojevci- predstavnik rusinske ili srpske nacionalne manjine;

12. ISTARSKOJ ŽUPANIJI:zamjenik gradonačelnikaGrada Poreča – predstavnik talijanske nacionalne manjine i zamjenik općinskog načelnika Općine Tar-Vabriga – Torre-Abrega- pripadnik talijanske nacionalne manjine.

III. OBVEZNE UPUTE DRŽAVNOG IZBORNOG POVJERENSTVA ZA PROVEDBU DOPUNSKIH IZBORA

Radi provedbe dopunskih izbora Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske propisalo je :
1. Obvezne upute broj DLS I- redoslijed izbornih radnji i tijek rokova (NN 128/09) – za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave;
2. Obvezne upute broj DLSN I- redoslijed izbornih radnji i tijek rokova- za zamjenike općinskih načelnika, gradonačelnika i župana (NN 128/09)
3. Obvezne upute broj DLS I A- redoslijed izbornih radnji i tijek rokova za dopunske izbore raspisane odlukom Vlade Republike Hrvatske od 5. studenoga 2009.
4. Obvezatne upute broj DLS-II o obrascima za postupak kandidiranja na dopunskim izborima za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN 128/09)
5. Obvezatne upute DLSN II o obrascima za postupak kandidiranja na dopunskim izborima za zamjenike općinskih načelnika, gradonačelnika i župana (NN 128/09)
6. Obvezatne upute broj DLS-III o obrascima za postupak kandidiranja na dopunskim izborima za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN 134/09)
7. Obvezatne upute broj DLSN III o obrascima za postupak izbora za zamjenike općinskih načelnika, gradonačelnika i župana (NN 134/09)

Ad 1. i 2. i 3.) Obvezne upute broj DLS I- redoslijed izbornih radnji i tijek rokova – za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i Obvezne upute broj DLSN I- redoslijed izbornih radnji i tijek rokova- za zamjenike općinskih načelnika, gradonačelnika i župana u osnovi imaju iste rokove i propisane radnje s tim da su članci Zakona na koje se pozivaju različiti.
Obvezne upute broj DLS I A- redoslijed izbornih radnji i tijek rokova za dopunske izbore raspisane odlukom Vlade Republike Hrvatske od 5. studenoga 2009. identične su ali su rokovi različiti od raspisivanja izbora.

Rokovi teku od 27. listopada 2009. u 00:00 sati; prijedlozi kandidata za izbor moraju biti zaprimljeni (prispjeti) nadležnom izbornom povjerenstvu najkasnije u roku 12 dana od dana raspisivanja izbora, dakle7. studenoga 2009. do 24:00 sata;nadležno izborno povjerenstvo sastavit će i u javnim glasilima objaviti sve pravovaljano predložene kandidate za izbor tijela kao i zbirnu listu, u roku 48 sati od isteka roka za kandidiranje, dakle 9. studenoga 2009. do 24:00 sata; Izborna promidžba počinje od dana objave zbirne kandidacijske liste i traje zaključno do 24 sata prije dana održavanja izbora, dakle do 4. prosinca 2009. do 24:00 sata; zabrana izborne promidžbe/izborna šutnja/, kao i objavljivanja privremenih rezultata ili procjena rezultata izbora traje u tijeku cijelog dana koji prethodi danu održavanja izbora kao i na dan održavanja izbora do zaključno 19 sati, dakle od 5. prosinca 2009. u 00:00 sati do 6. prosinca 2009. u 19:00 sati; nadležno izborno povjerenstvo objavit će koja su biračka mjesta određena, s naznakom koji birači imaju pravo glasovati na pojedinim biračkim mjestima, najkasnije osam dana prije dana održavanja izbora, dakle27. studenoga 2009. do 24:00 sata;

Političke stranke dužne su odrediti članove pojedinih biračkih odbora i dostaviti njihova imena nadležnim izbornim povjerenstvima najkasnije osam dana prije dana održavanja izbora, dakle 27. studenoga 2009. do 24:00 sata. Ne odrede li ih, odnosno ukoliko prijedlozi ne prispiju nadležnim izbornim povjerenstvima, nadležna izborna povjerenstva samostalno će odrediti članove biračkih odbora. Nadležno izborno povjerenstvo mora imenovati članove i zamjenike članova biračkih odbora najkasnije pet dana prije dana održavanja izbora za članove predstavničkih tijela, dakle 30. studenoga 2009. do 24:00 sata.

Glasovanje traje neprekidno 6. prosinca 2009. od 7:00 do 19:00 sati.Biračko mjesto se zatvara u 19:00 sati. Biračima koji su se zatekli na biračkom mjestu omogućit će se glasovanje i nakon 19:00 sati. Birački odbor mora u što kraćem roku dostaviti zapisnik o svom radu s ostalim izbornim materijalom nadležnom izbornom povjerenstvu najkasnije u roku 12 sati od zatvaranja biračkog mjesta, dakle 7. prosinca 2009. do 7:00 sati. Nadležno izborno povjerenstvo utvrdit će rezultate glasovanja na biračkim mjestima na svom području najkasnije u roku 24 sata od zatvaranja biračkih mjesta, dakle7. prosinca 2009. do 19:00 sati. Kad nadležno izborno povjerenstvo utvrdi rezultate glasovanja bez odgode će objaviti rezultate izbora sukladno zapisniku o radu izbornog povjerenstva.Zaštita izbornog prava ostvaruje se u skladu s odredbama članaka 55. do 62. Zakona.

Ad 4 i5)Obvezatne upute broj DLS-II o obrascima za postupak kandidiranja na dopunskim izborima za članove predstavničkih tijela JLPRS i Obvezatne upute DLSN II o obrascima za postupak kandidiranja na dopunskim izborima za zamjenike općinskih načelnika, gradonačelnika i župana (NN 128/09) u osnovi su identične su s tim da su skraćeni nazivi obrazaca različiti.

Odluke propisuje da će se postupak kandidiranja na dopunskim izborima za pripadnike nacionalnih manjina u predstavničkim tijelima JLPRS i za predstavnike nacionalnih manjina u predstavničkim tijelima JLPRS obavljati isključivo na obrascima propisanim ovim Obvezatnim uputama koje nose oznake DLS, s tim da ako za pojedine radnje nije Obvezatnim uputama utvrđen odgovarajući obrazac, Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske će, kada je to neophodno za provođenje odgovarajuće izborne radnje, odrediti sadržaj i oblik obrasca u skladu s odredbama Zakona.

Obrasci za postupak kandidiranja su:• DLS 1 – Prijedlog kandidatkinje/kandidata za predstavnika nacionalne manjine za članicu/člana predstavničkog tijela,• DLS 2 – Prijedlog nezavisne kandidatkinje/kandidata za predstavnika nacionalne manjine za članicu/člana predstavničkog tijela • DLS 3 – Očitovanje o prihvaćanju kandidature.

Za postupak koristiti obrasce iz NN koje su sastavni dio Odluka
Ad 6)  Upute broj DLS-III o obrascima za provedbu dopunskih izbora za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Uz obrasce za provedbu dopunskih izbora propisane Obvezatnim uputama DLS-II (NN 128/09) propisuju se i sljedeći obrasci:• DLS 4 – Izjava o prihvaćanju dužnosti članice/člana tijela za provođenje dopunskih izbora,• DLS 5 – Rješenje o određivanju biračkih mjesta,• DLS 6 – Rješenje o imenovanju biračkog odbora,• DLS 7 – Glasački listić,• DLS 8 – Zapisnik o radu biračkog odbora za izbor predstavnika nacionalne manjine u općinsko/gradsko vijeće,• DLS 9 – Zapisnik o radu općinskog/gradskog izbornog povjerenstva za izbor predstavnika nacionalne manjine u općinsko/gradsko vijeće,• DLS 10 – Zapisnik o radu biračkog odbora za izbor predstavnika nacionalne manjine u županijsku skupštinu,• DLS 11 – Zapisnik o radu općinskog/gradskog izbornog povjerenstva za izbor predstavnika nacionalne manjine u županijsku skupštinu,• DLS 12 – Zapisnik o radu županijskog izbornog povjerenstva za izbor predstavnika nacionalne manjine u županijsku skupštinu.

Ad7 ) Obvezatne upute broj DLSN III o obrascima za postupak izbora za zamjenike općinskih načelnika, gradonačelnika i župana (NN 134/09)

1. Provođenje dopunskih izbora za zamjenike općinskih načelnika, gradonačelnika i župana izabranih na redovnim izborima održanim 2009. godine, iz reda pripadnika nacionalnih manjina i pripadnika hrvatskog naroda obavljat će se na obrascima propisanim ovim Obvezatnim uputama koji nose oznake DLSN. Ako za pojedine radnje u postupku provođenja dopunskih izbora nije obvezatnim uputama utvrđen odgovarajući obrazac, Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske će, kada je to neophodno za provođenje odgovarajuće izborne radnje, odrediti sadržaj i oblik obrasca u skladu s odredbama Zakona. Obrasci za postupak izbora su:• DLSN – 4 Glasački listić za izbor zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika ili župana iz reda pripadnika nacionalne manjine,• DLSN – 5 Glasački listić za izbor općinskog načelnika/gradonačelnika iz reda pripadnika hrvatskog naroda,• DLSN – 6 Zapisnik o radu biračkog odbora za izbor zamjenika općinskog načelnika/gradonačelnika,• DLSN – 7 Zapisnik o radu biračkog odbora za izbor zamjenika župana,• DLSN – 8 Zapisnik o radu općinskog/gradskog izbornog povjerenstva za izbor zamjenika općinskog načelnika/gradonačelnika,• DLSN – 9 Zapisnik o radu općinskog/gradskog izbornog povjerenstva za izbor zamjenika župana,• DLSN – 10 Zapisnik o radu županijskog izbornog povjerenstva za izbor zamjenika župana. Oznake, nazivi i sadržaj obrazaca sastavni su dio ovih Obvezatnih uputa.
Za izbore koristiti obrasce koji su  sastavni dio Odluke a priloženi su u Narodnim novinama broj 134/09.

V. ODLUKA O ODREĐIVANJU VISINE NAKNADE TROŠKOVA IZBORNE PROMIDŽBE ZA IZBOR ČLANOVA PREDSTAVNIČKIH TIJELA JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE (NN 48/09)
U travnju 2009 Vlada RH je donijela Odluku o određivanju visine naknade troškova izborne promidžbe za izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN 48/09) kojom se određuje visina naknade troškova izborne promidžbe za izbor članova predstavničkih tijela JLPRS.

Odlukom je propisano da pravo na naknadu troškova ostvaruju političke stranke i nositelji nezavisne liste koji na izborima dobiju najmanje jednog člana predstavničkog tijela JLPRS.

Politička stranka i nositelj nezavisne liste koji na izborima za članove općinskog i gradskog vijeća u jedinicama lokalne samouprave do 3.000 stanovnika, dobiju najmanje jednog člana predstavničkog tijela, imaju pravo na naknadu troškova u iznosu od 1.500,00 kuna za svakog člana.

Politička stranka i nositelj nezavisne liste koji na izborima za članove općinskog i gradskog vijeća u jedinicama lokalne samouprave preko 3.000, a manje od 10.000 stanovnika, dobiju najmanje jednog člana predstavničkog tijela, imaju pravo na naknadu troškova u iznosu od 2.000,00 kuna za svakog člana.

Politička stranka i nositelj nezavisne liste koji na izborima za članove općinskog i gradskog vijeća u jedinicama lokalne samouprave preko 10.000, a manje od 35.000 stanovnika, dobiju najmanje jednog člana predstavničkog tijela, imaju pravo na naknadu troškova u iznosu od 3.000,00 kuna za svakog člana.

Politička stranka i nositelj nezavisne liste koji na izborima za članove gradskog vijeća u gradovima preko 35.000 stanovnika, dobiju najmanje jednog člana predstavničkog tijela, imaju pravo na naknadu troškova u iznosu od 4.000,00 kuna za svakog člana.

Politička stranka i nositelj nezavisne liste koji na izborima za članove županijske skupštine i članove Gradske skupštine Grada Zagreba dobiju najmanje jednog člana predstavničkog tijela, imaju pravo na naknadu troškova u iznosu od 5.000,00 kuna za svakog člana.

Naknada troškova isplaćuje se na žiro-račun političke stranke, odnosno na žiro-račun nositelja nezavisne liste, a isplatit će se iz proračuna jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave za čije se predstavničko tijelo izbori provode.

Pravo na naknadu troškova izborne promidžbe ostvaruje se nakon objave službenih rezultata izbora.
V. ODLUKA O ODREĐIVANJU VISINE NAKNADE TROŠKOVA IZBORNE PROMIDŽBE ZA IZBOR OPĆINSKIH NAČELNIKA, GRADONAČELNIKA, ŽUPANA I GRADONAČELNIKA GRADA ZAGREBA I NJIHOVIH ZAMJENIKA

Vlada RH u travnju 2009 donijela je Odluku kojom se određuje visina naknade troškova izborne promidžbe za izbore općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba i njihovih zamjenika (NN 48/09).

Pravo na naknadu troškova ostvaruju političke stranke čije kandidacijske liste dobiju najmanje 10% glasova birača od ukupnog broja birača koji su izašli na izbore, kao i nezavisni kandidati čije kandidacijske liste dobiju najmanje 10% glasova birača od ukupnog broja birača koji su izašli na izbore u svakom izbornom krugu.

Politička stranka čija kandidacijska lista, odnosno svaki nezavisni kandidat čija kandidacijska lista, na izborima za općinskog načelnika i njegovog zamjenika i gradonačelnika i njegovog zamjenika u jedinicama lokalne samouprave do 3.000 stanovnika dobije najmanje 10% glasova birača od ukupnog broja birača koji su izašli na izbore, ima pravo na naknadu troškova u svakom izbornom krugu u iznosu od 3.000,00 kuna.

Politička stranka čija kandidacijska lista, odnosno svaki nezavisni kandidat čija kandidacijska lista, na izborima za općinskog načelnika i njegovog zamjenika i gradonačelnika i njegovog zamjenika u jedinicama lokalne samouprave preko 3.000, a manje od 10.000 stanovnika dobije najmanje 10% glasova birača od ukupnog broja birača koji su izašli na izbore, ima pravo na naknadu troškova u svakom izbornom krugu u iznosu od 5.000,00 kuna.

Politička stranka čija kandidacijska lista, odnosno svaki nezavisni kandidat čija kandidacijska lista, na izborima za općinskog načelnika i gradonačelnika i njihovih zamjenika u jedinicama lokalne samouprave preko 10.000 stanovnika, a manje od 35.000 stanovnika dobije najmanje 10% glasova birača od ukupnog broja birača koji su izašli na izbore, ima pravo na naknadu troškova u svakom izbornom krugu u iznosu od 7.000,00 kuna.

Politička stranka čija kandidacijska lista, odnosno svaki nezavisni kandidat čija kandidacijska lista na izborima za gradonačelnika grada preko 35.000 stanovnika i njegove zamjenike dobije najmanje 10% glasova birača od ukupnog broja birača koji su izašli na izbore, ima pravo na naknadu troškova u svakom izbornom krugu u iznosu od 9.000,00 kuna.

Politička stranka čija kandidacijska lista, odnosno svaki nezavisni kandidat čija kandidacijska lista na izborima za župana i gradonačelnika Grada Zagreba i njihove zamjenike dobije najmanje 10% glasova birača od ukupnog broja birača koji su izašli na izbore, ima pravo na naknadu troškova u svakom izbornom krugu u iznosu od 10.000,00 kuna.

Naknada troškova isplaćuje se na žiro-račun političke stranke čija kandidacijska lista na izborima dobije najmanje 10% glasova birača od ukupnog broja birača koji su izašli na izbore odnosno na žiro-račun nezavisnog kandidata čija kandidacijska lista na izborima dobije najmanje 10% glasova birača od ukupnog broja birača koji su izašli na izbore, a isplatit će se iz proračuna jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave.

Pravo na naknadu troškova izborne promidžbe ostvaruje se nakon objave službenih rezultata izbora.