Na sjednici održanoj 2.kolovoza 2012. Vlada RH je donijela Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje od 2013. do 2015. godine što je važno za izradu planova.
Izvorni tekst Smjernica ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2013.-2015. objavljen je na internet stranicama Vlade RH.
Najvažnije što treba naglasiti u ovom Prikazu Smjernica jest da su projekcije izrađene u vrlo složenim gospodarskim uvjetima recesije i fiskalnoj neravnoteži u zemlji i pripremi ulaska u EU te su:
1. projekcije prihoda su izrađene temeljem provedenih izmjena i dopuna zakonskog okvira poreznoga sustava u 2012. i predloženih promjena i reformi u 2013. uzimajući u obzir učinke pristupanja i punopravnog članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji u srpnju 2013.
2. projekcije rashoda izrađene u skladu s pravilima definiranih Zakonom o fiskalnoj odgovornosti.
Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje od 2013. do 2015. godine su fiskalni okvir za provedbu ekonomske politike u razdoblju od 2013. do 2015. godine, a ostvarenje ekonomskog rasta i stabilnog ekonomskog oporavka kao njenog cilja bit će u značajnoj mjeri uvjetovano dinamikom odlučne i ustrajne provedbe svih planiranih mjera.
Kako negativna kretanja ekonomske aktivnosti pokazuju da je dosadašnji model ekonomskog rasta temeljen na rastu osobne potrošnje iscrpljen, to je potreban prelazak na model rasta koji će se temeljiti na ulaganju u produktivne sektore i općenito rastu proizvodnje.
- Nužna i hitna fiskalna konsolidacija iz 2012. godine mora se nastaviti i u narednim godinama.
- Zakon o fiskalnoj odgovornosti zahtijeva značajno smanjenje proračunskih rashoda (kao udjela u BDP-u) a koji bilježe autonomni rast u nekim svojim kategorijama.
- S ulaskom u Europsku uniju, Hrvatska od 2013. godine mora izdvajati znatna sredstva za svoje sudjelovanje u proračunu EU, ali i nacionalnom sufinanciranju projekata koji se financiraju iz proračuna EU u Hrvatskoj.
- U slučaju slabijeg rasta od očekivanog bit će potrebno dodatno smanjiti rashode kako bi se zadovoljilo fiskalno pravilo iz navedenog Zakona.
- Ekonomski program Vlade predviđa pokretanje gospodarskog rasta kroz poticanje investicija i prelazak na novi model rasta temeljen na proizvodnji.
Za srednjoročni ekonomski rast, te povećanje ulaganja u proizvodne kapacitete, nužno je:
- poboljšanje poslovne klime- pojednostavljenje i pojeftinjenje administrativnih procedura, bolju zaštitu vlasništva povećanjem efikasnosti pravosudnog sustava i rješavanjem prakse neplaćanja obveza te opće financijske i zakonske nediscipline koja kažnjava pojedince i poduzeća koji poštuju zakone, te fiskalnog rasterećenja poslovnih aktivnosti.
- nastavak prelaska s direktnih na indirektne poreze, a prije svega daljnjim rasterećenjem poreznog troška rada.
Ključno pitanje ekonomske politike je bolje korištenje postojećih resursa: nezaposlenih neaktivnih hrvatskih građana i njihove imovine- nužno je provesti reforme na području tržišta rada i socijalnih naknada koje će poticati hrvatske građane da se vrate na tržište rada.
Rješavanje problema vlasništva, neplaćanja i sl., i uvođenje poreza na imovinu mora stvoriti sustav u kojem će zapuštanje vlastite imovine predstavljati luksuz koji će si moći priuštiti samo najbogatiji.
2. CILJEVI I PRIORITETI VLADE REPUBLIKE HRVATSKE U
RAZDOBLJU 2013.-2015.
Strategija Vladinih programa za razdoblje 2013. – 2015. donesena u srpnju o.g.[1] definira 12 općih ciljeva[2] i konkretni način njihova ostvarenja s mjerljivim rezultatima i učincima. Uspostavljen je i sustav odgovornosti za postavljene ciljeve i načine njihova ostvarenja a stvorena je i veza između strateških ciljeva i proračunskih programa. Upravo stoga je ovaj dokument polazna osnova za izradu Smjernica ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2013. – 2015.
U nastavku dajemo prikaz nekih od važnih odrednica ove Strategije od posebnog interesa za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu:
- Makroekonomska i gospodarska stabilnost ostvarivat će se daljnjim provođenjem fiskalne konsolidacije, sukladno odredbama Zakona o fiskalnoj odgovornosti, i učinkovitim prikupljanjem fiskalnih prihoda.
- Ravnomjerni regionalni razvoj, ostvarivat će se pružanjem pomoći lokalnim jedinicama u pripremi i provedbi regionalnih i lokalnih razvojnih projekata prihvatljivih za financiranje kroz fondove EU, uz ulaganja u izgradnju društvene i komunalne infrastrukture financirane iz sredstva državnog proračuna i zajmova međunarodnih financijskih institucija.
- Jačanje socijalne pravednosti ostvarit će se redefiniranjem sustava
- novčanih pomoći,( informatizacijom sustava socijalne skrbi) i provedbom Plana
- deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi i drugih pravnih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi u RH; preispitivanjem sustava mirovina ostvarenih pod povoljnijim uvjetima i unapređenjem sustava doprinosa za mirovinska osiguranja.
- Zaštita i djelotvorno upravljanje okolišem –planira se kroz izmjene Zakona o zaštiti okoliša i donošenje novog Zakona o otpadu ; novi strateški dokument koji će definirati preduvjete za održivo prostorno uređenje RH temeljen na Izvješću o stanju u prostoru.
- Za konkurentno poljoprivredno-prehrambeno i ribarski sektor predviđa se postupna prilagodba sustava potpore poljoprivrednoj proizvodnji i ribarstvu kao u EU, uz jačanje udjela investicijskih potpora kroz provedbu mjera ruralnog razvoja u poljoprivredna gospodarstva i prerađivačke kapacitete (IPARD program); znatno veća ulaganja u modernizaciju i adaptaciju postojećih objekata za akvakulturu i preradu te modernizaciju i opremanje ribarskih plovila i odgovarajuće mjere upravljanja kapacitetom ribolovne flote.
- Za podizanje konkurentnosti hrvatskog turizma planiraju se razvojne mjere prvenstveno usmjerene na korištenje već zauzetog prostora i postojećih turističkih kapaciteta odnosno njihove obnove, rekonstrukcije, modernizacije i općenito podizanja kvalitete u skladu sa zahtjevima suvremenog turističkog tržišta.
- Za kompetentnu i djelotvornu javnu upravu planira se reforma lokalne samouprave koja obuhvaća :funkcionalnu decentralizaciju( prijenos ovlasti i nadležnosti sa središnje na niže razine vlasti), fiskalnu decentralizaciju( prijenos odgovarajućih sredstava za financiranje javnih ovlasti na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i teritorijalnu reorganizaciju ( optimalni teritorijalni model organizacije javnih službi).
3. MAKROEKONOMSKA KRETANJA U SREDNJOROČNOM RAZDOBLJU 2013.-2015. – temelje se na dostupnim informacijama i statističkim pokazateljima objavljenim do početka srpnja 2012. godine, a u njih su, u okviru mogućnosti, ugrađene i procjene utjecaja provedenih i najavljenih mjera ekonomske politike za naredno razdoblje (uz realnu stagnaciju bruto domaćeg proizvoda u 2012).
| Projekcija2012. | Projekcija2013. | Projekcija2014. | Projekcija 2015. | |
| Bruto domaći proizvod, milijuni HRK | 340.801 | 2009.287 | 374.213 | 396.150 |
| Bruto domaći proizvod, realni rast (%) | 0,0 | 1,8 | 3,0 | 3,5 |
| Potrošnja kućanstava | -0,6 | 0,7 | 2,7 | 2,9 |
| Državna potrošnja | -2,4 | -1,6 | -0,2 | 0,9 |
| Bruto investicije u fiksni kapital | 7,4 | 9,0 | 4,9 | 4,3 |
| Indeks potrošačkih cijena, % godišnja promjena | 3,2 | 2,7 | 2,4 | 2,3 |
| Anketna stopa nezaposlenosti, godišnji prosjek (%) | 14,4 | 14,1 | 13,3 | 12,2 |
Izvor: DZS, Ministarstvo financija
4. FISKALNA POLITIKA U SREDNJOROČNOM RAZDOBLJU – Ciljevi fiskalne politike ostvarivat će se putem mjera koje se provode kako na prihodnoj tako i na rashodnoj strani proračuna kroz izmjene u oporezivanju dohotka,porezu na dodanu vrijednost te kod doprinosa.(u 2012.g. podigla se visina osnovnog osobnog odbitka, promijenili su se porezni razredi dok su porezne stope ostale jednake);snižavanje pojedinih neporeznih davanja, kao npr. u području vodnih doprinosa, šuma i dr. mjere usmjerene na bolju naplatu proračunskih prihoda – Uredbe o načinu provedbe plaćanja doprinosa prema plaći, primicima uz plaću, odnosno mjesečnoj osnovici za obračun doprinosa temeljem radnog odnosa.
Tablica 4: Kretanje prihoda državnog proračuna u razdoblju 2013. – 2015.u- 000 HRK
|
|
Proj.2013. | Index. 13/12 |
Proj.2014. | Index 14/13 |
Proj.2015. | Index 15/14 |
| UKUPNI PRIHODI (6+7) |
112.664.971 | 103,4 | 118.481.537 | 105,2 | 123.824.842 | 104,5 |
| 6 Prihodi poslovanja | 112.351.213 | 103,4 | 118.190.927 | 105,2 | 123.522.232 | 104,5 |
| Prihodi od poreza | 66.713.306 | 103,4 | 69.551.016 | 104,3 | 72.608.828 | 104,4 |
| Porez na dohodak | 1.380.777 | 107,6 | 1.428.198 | 103,4 | 1.490.822 | 104,4 |
| Porez na dobit | 7.531.283 | 98,2 | 7.808.820 | 103,7 | 8.177.353 | 104,7 |
| Porez na imovinu | 437.934 | 95,4 | 448.677 | 102,5 | 462.137 | 103,0 |
| Porezi na robu i usluge | 56.220.651 | 105,4 | 59.191.688 | 105,3 | 61.769.247 | 104,4 |
| PDV | 43.2009.647 | 107,0 | 45.950.703 | 106,0 | 48.038.586 | 104,5 |
| Porez na promet | 134.089 | 102,1 | 139.097 | 103,7 | 145.565 | 104,7 |
| Trošarine | 11.510.113 | 100,1 | 11.823.745 | 102,7 | 12.244.091 | 103,6 |
| Ostali porezi na robu i usluge | 544.610 | 103,4 | 570.312 | 104,7 | 600.482 | 105,3 |
| Doprinosi | 38.107.116 | 103,1 | 39.430.329 | 103,5 | 41.167.978 | 104,4 |
| Pomoći | 2.213.706 | 136,8 | 3.781.391 | 170,8 | 4.183.691 | 110,6 |
| Prihodi od imovine | 1.072.730 | 93,7 | 1.116.590 | 104,1 | 1.168.248 | 104,6 |
| Prihodi od financijske imovine | 67.035 | 26,9 | 67.939 | 101,3 | 69.071 | 101,7 |
| Prihodi od nefinancijske imovine | 952.533 | 116,5 | 994.186 | 104,4 | 1.043.077 | 104,9 |
| Prihodi od kamata na dane zajmove | 53.162 | 67,5 | 54.466 | 102,5 | 56.100 | 103,0 |
| Prihodi od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima | 3.619.380 | 94,9 | 3.669.477 | 101,4 3.732.248 | 101,7 | |
| Ostali prihodi | 63.465 | 90,6 | 66.840 | 105,3 | 68.697 | 102,8 |
| Kazne, upravne mjere i ostali prihodi | 561.510 | 104,6 | 575.284 | 102,4 | 592.543 | 103,0 |
| 7 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine | 313.758 | 104,0 | 290.610 | 92,6 | 302.610 | 104,1 |
Izvor: Ministarstvo financija
Prema projekcijama iz Smjernica, ukupni prihodi državnog proračuna u 2013. g.imali bi međugodišnji rast od 3,4% (projekcija 112,7 mlrd.kn), u 2014.g. 5,2% (118,5 mlrd.kn.), a u 2015. 4,5%( 123,8 mlrd.kn).
Porezni prihodi u 2013. godini projicirani su u iznosu od 66,7 milijardi kuna i bilježe međugodišnji rast od 3,4%. Porezni prihodi temelje se na izmjenama u poreznim zakonima koje su stupile na snagu tijekom 2012., a čiji će cjelogodišnji efekti kao i daljnji učinci biti vidljivi i tijekom 2013.(izmjene u sustavu poreza na dohodak, dobit, PDV-u te doprinosima); ukidanje nulte stope PDV-a s 1. siječnjem 2013. godine i uvođenje snižene stope od 5%.;uvođenje snižene stope od 10% na usluge
pripremanja hrane i obavljanja usluga prehrane u ugostiteljskim objektima te pripremanja i usluživanja bezalkoholnih pića i napitaka, vina i piva u istim; uvođenje poreza na imovinu – preduvjet za daljnju poreznu reformu, te početak procesa fiskalizacije -usvajanje aplikacijskog rješenja usmjerenog boljoj naplati poreznih prihoda i zaokret u dosadašnjoj praksi toleriranja porezne nediscipline.
|
|
Proj.2013. | Index. 13/12 |
Proj.2014. | Index 14/13 |
Proj.2015. | Index 15/14 |
| UKUPNI RASHODI (3+4) |
112.664.971 | 103,4 | 118.481.537 | 105,2 | 123.824.842 | 104,5 |
| 3 Rashodi poslovanja | 120.595.023 | 103,0 | 118.190.927 | 105,2 | 123.522.232 | 104,5 |
| 31 Rashodi za zaposlene | 20.476.253 | 95,9 | 20.519.261 | 100,2 | 21.571.735 | 105,1 |
| 32 Materijalni rashodi | 8.127.692 | 90,6 | 7.975.441 | 98,1 | 8.120.759 | 101,8 |
| 34 Financijski rashodi | 9.981.620 | 124,8 | 10.585.864 | 106,1 | 11.005.999 | 104,0 |
| 35 Subvencije | 6.173.289 | 112,6 | 6.269.610 | 101,6 | 6.073.360 | 96,9 |
| 36 Pomoći dane u inozemstvo i unutar opće države | 6.661.948 | 134,2 | 9.186.016 | 137,9 | 9.296.263 | 101,2 |
| 37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i dr.naknade | 64.389.865 | 101,0 | 65.066.924 | 101,0 | 65.769.785 | 101,1 |
| 38 Ostali rashodi | 4.784.357 | 104,3 | 4.910.366 | 102,6 | 5.108.899 | 104,0 |
| 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine | 1.707.296 | 98,9 | 1.734.715 | 101,6 | 1.898.709 | 109,5 |
f
