Digitalizacija javne uprave ne završava uvođenjem elektroničke komunikacije – njezin stvarni učinak vidi se tek kada su svi koraci postupka pravno ispravni, sljedivi i standardizirani. U tom kontekstu, digitalni potpis i pečat postaju ključni elementi koji ne služe samo ovjeri dokumenta, već osiguravaju formalnu ispravnost cijelog postupka.
Nakon što smo u prethodnom članku objasnili što je kvalificirani elektronički potpis i zašto ima jednaku pravnu snagu kao vlastoručni, u ovom tekstu fokus stavljamo na njegovu ulogu u informacijskim sustavima uredskog poslovanja, odabir certifikata te potrebu za masovnim potpisivanjem u praksi javne uprave.
Informacijski sustav uredskog poslovanja kao „pravni pomoćnik“
Prema Uredbi o uredskom poslovanju, informacijski sustav uredskog poslovanja nadilazi puku evidenciju pismena. Njegova je svrha automatizirano i standardizirano vođenje dokumenata, izrada propisanih izvještaja te usklađena komunikacija s drugim državnim informacijskim sustavima, uključujući sustav za nadzor primjene Zakona o općem upravnom postupku (ZUPIT).
Drugim riječima, sustav uredskog poslovanja postaje svojevrsni pravni pomoćnik službenicima – vodi ih kroz postupak i osigurava da su svi propisani koraci ispunjeni. Proces izrade akta započinje odabirom vrste postupka i dodjelom odgovarajućih brojčanih oznaka (klasa, urudžbeni broj, jedinstvena oznaka pismena). Te se radnje automatski evidentiraju sukladno važećim propisima i pravilnicima o upravljanju dokumentarnim gradivom, čime se osigurava potpuna sljedivost i formalna ispravnost dokumentacije.
Potpis kao završna potvrda ispravnog postupanja
Potpisivanje akta predstavlja završni korak u procesu njegove izrade. Kada službenik potpisuje akt unutar informacijskog sustava uredskog poslovanja ili ga putem sustava upućuje nadređenoj osobi na potpis – time se implicitno potvrđuje da je postupak proveden u skladu s propisima. Digitalni potpis u tom smislu nije samo tehnička radnja, već dokaz da je postupak vođen pravilno, uz poštivanje Uredbe o uredskom poslovanju i drugih relevantnih propisa o službenim evidencijama. Upravo zato digitalni potpis i pečat imaju ključnu ulogu u osiguravanju pravne sigurnosti javnopravnih tijela.
Koji certifikat odabrati?
U praksi javne uprave danas se koriste dvije osnovne vrste certifikata za kvalificirani elektronički potpis, a razlika među njima ne leži u pravnom učinku, već u načinu korištenja i operativnoj prilagodbi potrebama potpisnika.
Certifikati pohranjeni na kriptografskim uređajima (QSCD)
Certifikati pohranjeni na kriptografskim uređajima (QSCD) omogućuju izradu kvalificiranog elektroničkog potpisa koji je u potpunosti izjednačen s vlastoručnim potpisom. Certifikat se nalazi na fizičkom uređaju, poput USB tokena ili pametne kartice, zbog čega je za njegovo korištenje potreban čitač kartica ili USB priključak, kao i instalacija dodatnog softvera na svakom računalu s kojeg se potpisuje. Preuzimanje takvog uređaja u pravilu se obavlja osobno, a samo potpisivanje vezano je isključivo uz rad na računalu. Zbog navedenih karakteristika, ova vrsta certifikata najčešće se koristi u situacijama kada je riječ o pojedinačnom potpisivanju dokumenata.
Certifikati za udaljeno potpisivanje, odnosno potpisivanje „u oblaku“
S druge strane, certifikati za udaljeno potpisivanje, odnosno potpisivanje „u oblaku“, također omogućuju izradu kvalificiranog elektroničkog potpisa s punom pravnom snagom. Razlika je u tome što se certifikat fizički ne nalazi kod potpisnika, već je pohranjen u sigurnom okruženju izdavatelja certifikata, poput Fine ili AKD-a. Autentifikacija se provodi putem mobilne aplikacije, pri čemu mobilni uređaj u potpunosti zamjenjuje klasični kriptografski uređaj. Preuzimanje certifikata moguće je online, bez potrebe za dolaskom u poslovnicu, a potpisivanje se može obavljati s različitih uređaja – računala, mobitela ili tableta. Osim za pojedinačno potpisivanje, ovakvi certifikati osobito su pogodni i za masovno potpisivanje većeg broja dokumenata.
Neovisno o vrsti certifikata, pravni učinak kvalificiranog elektroničkog potpisa ostaje jednak. Razlike se očituju prvenstveno u razini fleksibilnosti, jednostavnosti korištenja i prilagođenosti stvarnim operativnim potrebama javnopravnih tijela i njihovih službenika.
Zašto je masovno potpisivanje nužnost, a ne luksuz?
Kvalificirani elektronički potpis i pečat donose brojne prednosti: sigurnost, pravnu valjanost na razini Europske unije i standardizaciju postupanja javnopravnih tijela. Ipak, u praksi se često susrećemo s otporom prema njihovoj primjeni, osobito kod velikog broja dokumenata.
U jednostavnim postupcima, gdje jedan zahtjev rezultira jednim aktom, vrijeme potrebno za elektroničko potpisivanje ne predstavlja značajan izazov. No u masovnim postupcima – poput izdavanja rješenja za komunalnu naknadu ili porez na nekretnine – pojedinačno potpisivanje može postati ozbiljno operativno opterećenje.
Upravo zato mogućnost da se jednim unosom PIN-a potpiše jedan, deset ili deset tisuća dokumenata nije pitanje komfora, već realna potreba. Rješenja za potpisivanje u oblaku u tom kontekstu imaju izniman pravni, tehnološki i operativni značaj te predstavljaju ključni korak u učinkovitoj digitalizaciji javne uprave.
Kvalificirani elektronički potpis u praksi: Potpis na dlanu
Potpisivanje se provodi putem mobilne aplikacije, uz pouzdanu autentifikaciju korisnika i potpunu usklađenost s eIDAS regulativom. Time se kvalificirani elektronički potpis približava korisniku i uklanja potreba za dodatnim uređajima, složenim instalacijama ili fizičkom prisutnošću na određenoj lokaciji.
Svaki potpis evidentira se automatski unutar sustava, čime se osigurava cjelovitost i vjerodostojnost dokumenta tijekom cijelog njegovog životnog ciklusa. Dokumenti ostaju nepromjenjivi nakon potpisivanja, a svi koraci potpisnog procesa transparentni su i sljedivi, uz sigurnu pohranu i arhiviranje unutar SPI sustava. Takav pristup omogućuje javnopravnim tijelima da zadrže punu pravnu sigurnost, a istodobno značajno ubrzaju administrativne postupke. Uklanjanjem potrebe za fizičkim potpisivanjem i ručnom dostavom dokumenata, digitalno potpisivanje postaje prirodan dio učinkovitog i modernog poslovanja.
Kvalificirani elektronički potpis, kada je implementiran kroz rješenje poput Potpisa na dlanu, prestaje biti apstraktan pravni pojam i postaje konkretan alat koji podržava transparentno, odgovorno i zakonski usklađeno digitalno upravljanje. Za više informacija o rješenju Potpis na dlanu obratite nam se na: marketing@spi.hr
NAPREDNA OBUKA: Ispravak obračuna plaće i drugog dohotka
LC EdukacijeU okviru ove radionice sudionici će se upoznati s postupkom ispravka obračuna plaće i drugog dohotka kroz praktične primjere i konkretne situacije iz prakse. Radionica je osmišljena tako da, uz pregled plana rada i najčešćih razloga za ispravke, ponudi korisne savjete te detaljno prikaže postupke rada u LC aplikaciji, uključujući ispravke obračuna i povezane izmjene u JOPPD obrascu.
Vrijeme održavanja: 17. ožujka 2026. u trajanju od 10:00 – 12:00 sati
Mjesto održavanja: webinar – online
Predavač: Anita Rakovec, voditeljica Tima korisničke podrške
Teme
Radionica je namijenjena svim korisnicima LC SPI programa.
Cijene i uvjeti
Cijena za sudjelovanje na naprednoj obuci online za sudionike iznosi 142.00 eura + PDV.
Za korisnike LC SPI rješenja cijena po sudioniku iznosi 80,00 eura + PDV.
Posebne mogućnosti korisnici mogu pronaći u Općim uvjetima poslovanja objavljenima na zatvorenom dijelu weba.
Otkazivanje sudjelovanja na edukaciji/seminaru podliježe sljedećim uvjetima:
Molimo vas da nas o eventualnom otkazivanju sudjelovanja obavijestite što je prije moguće putem e-maila ili telefona. U slučaju spriječenosti, moguće je poslati zamjenu bez dodatne naknade, a uz prethodnu najavu. Libusoft Cicom zadržava pravo otkazivanja ili odgode edukacije/seminara, o čemu će sudionici biti pravovremeno obaviješteni, a uplaćena kotizacija bit će prenesena na novi termin prema dogovoru ili u cijelosti vraćena.
Ako je potrebno na računu navesti broj narudžbenice, molimo da nam navedeni broj dostavite najkasnije na dan održavanja edukacije na e-mail fakturiranje@spi.hr.
Za sve dodatne informacije slobodno nas kontaktirajte na broj telefona 01/6599-555 ili e-mail info@spi.hr.
WEBINAR: Vodič kroz redizajn aplikacije Uredsko poslovanje
LC EdukacijePravilnik o proračunskom računovodstvu – ključne promjene i razvoj sustava
Riznica znanjaMorate biti prijavljeni da bi vidjeli sadržaj. Klikom na gumb „Prijava“ prijavite se na naš portal sa svojim korisničkim podacima. Ukoliko niste registrirani korisnik slijedite upute za registraciju.
LC WEB TIKETING: Novi način pristupa aplikaciji
Aktualno za korisnikeOd najnovije verzije 7.00.04.00, LC Web Tiketing postaje sastavni dio glavnog izbornika SPI aplikacija. Pristup aplikaciji sada se nalazi iznad alatne trake za odabir aplikacije, istaknut crvenom bojom, kako bi ga korisnici lakše uočili.
Što se mijenja?
Više nije potrebno pristupati LC Web Tiketingu putem web stranica – dovoljno je koristiti pristupne podatke za SPI aplikacije.
LC Web Tiketing je dostupan svim korisnicima bez naknade.
Ovo je najbrži i najjednostavniji način za slanje upita korisničkoj podršci.
Isprobajte novu integraciju već danas i pošaljite svoj upit izravno iz SPI aplikacija.
Od planiranja do izvršenja: kako Riznica zatvara krug proračunskog ciklusa
NovostiUpravljanje proračunom unutar lokalne samouprave podrazumijeva niz međusobno povezanih koraka koji moraju biti precizni, transparentni i međusobno usklađeni. U praksi to često znači korištenje različitih tablica, paralelnih evidencija i ručnih provjera koje usporavaju rad i povećavaju rizik od pogrešaka. Riznica mijenja taj proces tako što spaja sve faze proračunskog ciklusa u jedinstveni sustav – od planiranja, preko realizacije i praćenja, do završnog izvještavanja. O tome kako lokalne jedinice najviše koriste Riznicu i zašto je važna za učinkovito upravljanje proračunom, pisali smo i u prethodnom članku, a u nastavku doznajte više o cijelom proračunskom ciklusu – od planiranja, preko praćenja, do izvještavanja.
1. Priprema i postavljanje temelja
Proračunski ciklus započinje kvalitetnom pripremom. U Riznici se najprije definiraju ključni okviri: kreiraju se katalozi programa, aktivnosti, projekata i organizacijskih jedinica, određuju se limiti i postavljaju pravila koja će kasnije usmjeravati sve korisnike. Upravo se u ovoj fazi postavlja struktura koja će omogućiti dosljedno i usklađeno planiranje, bez ručnih provjera i bez potrebe za dodatnim Excel tablicama.
2. Izrada i usvajanje proračuna
Kad su okviri definirani, korisnici mogu unositi svoje prijedloge proračuna unutar jasno određenih limita. Prijedlozi se prikupljaju na jednom mjestu, a sustav automatski vodi računa o pravilnosti unosa i raspoloživim sredstvima. Tako se dobiva jedinstven, usklađen dokument koji se jednostavno može objediniti u konačni prijedlog proračuna, bez kašnjenja i ponavljanja posla.
3. Izvršavanje i praćenje utroška sredstava
Nakon što je proračun usvojen, fokus se prebacuje na njegovo izvršenje. Zahtjevi za plaćanje u sustavu se pokreću izravno na temelju odobrenih proračunskih stavki, a Riznica automatski provjerava postoje li raspoloživa sredstva. Time se izbjegavaju neželjena prekoračenja i olakšava kontrola potrošnje u realnom vremenu. Korisnici u svakom trenutku vide koliko je sredstava iskorišteno, a koliko ih još imaju na raspolaganju.
4. Prihodi i praćenje izvoda
Riznica obuhvaća i prihodovnu stranu proračuna. Bankovni izvodi se uvoze direktno u sustav, evidencije se ažuriraju automatski, a identifikatori plaćanja se usklađuju bez ručnih prepisivanja. Na taj način se, jednako kao kod rashoda, osigurava potpuna točnost i preglednost, i s prihodovne strane.
5. Izvještavanje kao završni korak
Na kraju proračunskog ciklusa dolazi izvještajni dio. Budući da Riznica u sebi već sadrži sve relevantne podatke, od planova i zahtjeva do realizacije, izvještaji se mogu generirati jednostavno i brzo. Bilo da je riječ o službenim proračunskim izvješćima ili internim pregledima za organizacijske jedinice, informacije su uvijek ažurne i međusobno usklađene.
Ciklus koji se zatvara u jednom sustavu
Riznica omogućava da se cijeli proračunski ciklus odvija unutar jednog alata – bez vanjskih evidencija, bez ručnih konsolidacija i bez rizika od neusklađenosti. Time se proces planiranja ubrzava, izvršenje postaje transparentnije, a izvještavanje jednostavnije i pouzdanije. Saznajte kako vaša jedinica može implementirati Riznicu i maksimalno iskoristiti njezine prednosti: marketing@spi.hr.
UPRAVITELJI STAMBENIH ZGRADA: Mora li zgrada s jednim vlasnikom imati OIB?
NovostiU praksi se sve češće postavlja pitanje moraju li sve stambene zgrade, osobito one koje imaju više stanova, automatski dobiti OIB i ući u sustav upravljanja prema Zakonu o upravljanju i održavanju zgrada. Posebnu nedoumicu izazivaju situacije u kojima zgrada ima više samostalnih uporabnih cjelina, ali samo jednog vlasnika. Iako se na prvi pogled može činiti da broj stanova automatski povlači određene obveze, važeći propisi daju znatno nijansiraniji odgovor.
Što se uopće smatra višestambenom zgradom?
Zakon o upravljanju i održavanju zgrada jasno definira pojam višestambene zgrade kao zgrade namijenjene stanovanju koja se sastoji od najmanje četiri stana. Međutim, sama činjenica da zgrada ima četiri ili više stanova ne znači nužno da se na nju u svim situacijama primjenjuju odredbe tog Zakona. Ključno je razumjeti da se Zakon prvenstveno bavi odnosima suvlasnika, upravljanjem zajedničkim dijelovima i obvezama koje proizlaze iz suvlasništva. Ondje gdje suvlasništva nema, nema ni zakonske osnove za primjenu većine njegovih odredbi.
Zgrade s jednim vlasnikom izuzete su od obveznog upravljanja
Jedna od temeljnih odredbi Zakona odnosi se na obvezu povjeravanja upravljanja zgradom profesionalnom upravitelju. No zakonodavac je pritom izričito predvidio iznimke. Među njima su zgrade koje imaju samo jednog vlasnika, kao i zgrade u kojima su svi vlasnici međusobno obiteljski povezani. U slučaju zgrade s jednim vlasnikom, ne postoji suvlasnički odnos, već isključivo pravo vlasništva jedne osobe. Takva zgrada, neovisno o tome ima li jednu ili više samostalnih uporabnih cjelina, ne potpada pod obveznu primjenu Zakona o upravljanju i održavanju zgrada.
Mora li zgrada s jednim vlasnikom dobiti OIB?
Odgovor je jasan: ne mora. Budući da zgrada s jednim vlasnikom ne predstavlja zajednicu suvlasnika, ona nema obvezu pribavljanja zasebnog OIB-a. Vlasnik te zgrade već posjeduje vlastiti OIB i u svim pravnim i poslovnim odnosima prema trećim osobama nastupa samostalno, pod tim OIB-om. Drugim riječima, u takvim slučajevima zgrada ne postaje zaseban pravni subjekt, nema status zajednice suvlasnika i ne ulazi u sustav upravljanja propisan posebnim zakonom.
Što je s manjim zgradama i dobrovoljnim upravljanjem?
Zakon ostavlja mogućnost da zgrade s dvije ili tri samostalne uporabne cjeline, kao i zgrade s manjim brojem suvlasnika, dobrovoljno urede međusobne odnose prema pravilima Zakona. To uključuje sklapanje međuvlasničkog ugovora, imenovanje upravitelja i, posljedično, dobivanje posebnog OIB-a za zajednicu suvlasnika. Međutim, ta mogućnost postoji samo ako u zgradi doista postoji suvlasništvo. Kada postoji samo jedan vlasnik, takva opcija nema pravni temelj jer suvlasnički odnos ne postoji.
Zašto je ova razlika u praksi iznimno važna?
Pogrešno tumačenje ovih odredbi može dovesti do nepotrebnih administrativnih obveza, pogrešnog izdavanja računa, pa čak i pogrešne primjene poreznih propisa. Posebno je važno da upravitelji, investitori i vlasnici nekretnina jasno razlikuju situacije u kojima zgrada jest, odnosno nije, obveznik određenih postupaka.
Zgrada s jednim vlasnikom ne mora imati upravitelja, ne mora imati zajedničku pričuvu u smislu Zakona i ne mora imati vlastiti OIB. Sve obveze i prava koncentrirani su na vlasnika, koji ih ostvaruje koristeći vlastiti identifikacijski broj.
Broj stanova nije presudan, vlasništvo jest
Iako pojam višestambene zgrade često stvara dojam da je presudan broj stanova, važeći pravni okvir jasno pokazuje da je ključni kriterij postojanje suvlasništva. Tamo gdje postoji jedan vlasnik, ne postoji zajednica suvlasnika, a time ni obveze koje se na nju vežu. Razumijevanje ove razlike posebno je važno u kontekstu novih propisa, OIB-a za zgrade i općenito sve složenijeg regulatornog okruženja u području upravljanja nekretninama.
MOJ GRAD: Lokalno prilagođene funkcionalnosti u Zaprešiću i Makarskoj
NovostiMobilna aplikacija Moj Grad sve više postaje ključni kanal komunikacije gradova i općina s građanima. Aplikacija okuplja vijesti, obavijesti i gradske usluge na jednom mjestu, a njena najveća prednost je fleksibilnost – gradovi mogu prilagoditi sadržaj i funkcionalnosti potrebama svojih građana.
Što sve nudi Moj Grad?
Aplikacija omogućuje pregled najnovijih vijesti i događaja, kalendar aktivnosti, raspored javnog prijevoza i odvoza komunalnog otpada, kao i mogućnost prijave komunalnih problema. Građani mogu pregledavati i plaćati račune te podnositi online zahtjeve putem digitalnih obrazaca. Sve funkcionalnosti dostupne su putem mobilnih uređaja i povezane s sustavom e-Građani, što osigurava sigurnost i jednostavnost korištenja. Uz ove osnovne funkcionalnosti, gradovi i općine mogu aplikaciju prilagoditi svojim potrebama – birati koje usluge žele ponuditi, dodati lokalne sadržaje i oblikovati vizualni identitet prema vlastitom guštu. Primjeri Zaprešića i Makarske pokazuju kako se ova fleksibilnost može konkretno primijeniti.
Zaprešić: praktične informacije na dohvat ruke
U Zaprešiću aplikacija nudi sve osnovne funkcionalnosti, ali i dodatne lokalne sadržaje. Građani mogu slušati Radio ZFM, rezervirati kućice u Piknik zoni Zajarki, pratiti Gradski mjesečnik te dobivati obavijesti o nestancima struje putem opcije Bez struje. Ove funkcije omogućuju da važne informacije stignu izravno do korisnika, bez potrebe za traženjem po različitim kanalima.
Makarska: informiranje i turističke pogodnosti
Makarska je uz standardne funkcije u aplikaciju uvela i dvije posebne usluge. Điro olakšava praćenje dolazaka gradskog prijevoza, dok Makarska 360 omogućuje virtualni obilazak grada i njegovih atrakcija. Ove dodatne funkcionalnosti olakšavaju svakodnevicu građanima i poboljšavaju iskustvo turista koji žele upoznati grad.
Fleksibilna i personalizirana platforma
Primjeri Zaprešića i Makarske pokazuju kako Moj Grad nije samo informativni kanal. Gradovi i općine mogu sami birati sadržaje, funkcionalnosti i vizualni identitet aplikacije, stvarajući personalizirano digitalno iskustvo za svoje građane. Aplikacija je u potpunosti integrirana s Libusoftovim programima, spremna za korištenje odmah po isporuci i dostupna po principu „ključ u ruke“.
Korištenjem aplikacije Moj Grad, građani dobivaju jednostavan, siguran i brz pristup informacijama i uslugama, a lokalne uprave jačaju povezanost s građanima, poboljšavaju transparentnost i pružaju usluge prilagođene stvarnim potrebama zajednice. Zainteresirani mogu isprobati i demo verziju aplikacije za iOS i Android te se sami uvjeriti u funkcionalnosti i jednostavnost korištenja.
KVALIFICIRANI ELEKTRONIČKI POTPIS U PRAKSI: Sigurnost, sljedivost i učinkovitost
NovostiDigitalizacija javne uprave ne završava uvođenjem elektroničke komunikacije – njezin stvarni učinak vidi se tek kada su svi koraci postupka pravno ispravni, sljedivi i standardizirani. U tom kontekstu, digitalni potpis i pečat postaju ključni elementi koji ne služe samo ovjeri dokumenta, već osiguravaju formalnu ispravnost cijelog postupka.
Nakon što smo u prethodnom članku objasnili što je kvalificirani elektronički potpis i zašto ima jednaku pravnu snagu kao vlastoručni, u ovom tekstu fokus stavljamo na njegovu ulogu u informacijskim sustavima uredskog poslovanja, odabir certifikata te potrebu za masovnim potpisivanjem u praksi javne uprave.
Informacijski sustav uredskog poslovanja kao „pravni pomoćnik“
Prema Uredbi o uredskom poslovanju, informacijski sustav uredskog poslovanja nadilazi puku evidenciju pismena. Njegova je svrha automatizirano i standardizirano vođenje dokumenata, izrada propisanih izvještaja te usklađena komunikacija s drugim državnim informacijskim sustavima, uključujući sustav za nadzor primjene Zakona o općem upravnom postupku (ZUPIT).
Drugim riječima, sustav uredskog poslovanja postaje svojevrsni pravni pomoćnik službenicima – vodi ih kroz postupak i osigurava da su svi propisani koraci ispunjeni. Proces izrade akta započinje odabirom vrste postupka i dodjelom odgovarajućih brojčanih oznaka (klasa, urudžbeni broj, jedinstvena oznaka pismena). Te se radnje automatski evidentiraju sukladno važećim propisima i pravilnicima o upravljanju dokumentarnim gradivom, čime se osigurava potpuna sljedivost i formalna ispravnost dokumentacije.
Potpis kao završna potvrda ispravnog postupanja
Potpisivanje akta predstavlja završni korak u procesu njegove izrade. Kada službenik potpisuje akt unutar informacijskog sustava uredskog poslovanja ili ga putem sustava upućuje nadređenoj osobi na potpis – time se implicitno potvrđuje da je postupak proveden u skladu s propisima. Digitalni potpis u tom smislu nije samo tehnička radnja, već dokaz da je postupak vođen pravilno, uz poštivanje Uredbe o uredskom poslovanju i drugih relevantnih propisa o službenim evidencijama. Upravo zato digitalni potpis i pečat imaju ključnu ulogu u osiguravanju pravne sigurnosti javnopravnih tijela.
Koji certifikat odabrati?
U praksi javne uprave danas se koriste dvije osnovne vrste certifikata za kvalificirani elektronički potpis, a razlika među njima ne leži u pravnom učinku, već u načinu korištenja i operativnoj prilagodbi potrebama potpisnika.
Certifikati pohranjeni na kriptografskim uređajima (QSCD)
Certifikati pohranjeni na kriptografskim uređajima (QSCD) omogućuju izradu kvalificiranog elektroničkog potpisa koji je u potpunosti izjednačen s vlastoručnim potpisom. Certifikat se nalazi na fizičkom uređaju, poput USB tokena ili pametne kartice, zbog čega je za njegovo korištenje potreban čitač kartica ili USB priključak, kao i instalacija dodatnog softvera na svakom računalu s kojeg se potpisuje. Preuzimanje takvog uređaja u pravilu se obavlja osobno, a samo potpisivanje vezano je isključivo uz rad na računalu. Zbog navedenih karakteristika, ova vrsta certifikata najčešće se koristi u situacijama kada je riječ o pojedinačnom potpisivanju dokumenata.
Certifikati za udaljeno potpisivanje, odnosno potpisivanje „u oblaku“
S druge strane, certifikati za udaljeno potpisivanje, odnosno potpisivanje „u oblaku“, također omogućuju izradu kvalificiranog elektroničkog potpisa s punom pravnom snagom. Razlika je u tome što se certifikat fizički ne nalazi kod potpisnika, već je pohranjen u sigurnom okruženju izdavatelja certifikata, poput Fine ili AKD-a. Autentifikacija se provodi putem mobilne aplikacije, pri čemu mobilni uređaj u potpunosti zamjenjuje klasični kriptografski uređaj. Preuzimanje certifikata moguće je online, bez potrebe za dolaskom u poslovnicu, a potpisivanje se može obavljati s različitih uređaja – računala, mobitela ili tableta. Osim za pojedinačno potpisivanje, ovakvi certifikati osobito su pogodni i za masovno potpisivanje većeg broja dokumenata.
Neovisno o vrsti certifikata, pravni učinak kvalificiranog elektroničkog potpisa ostaje jednak. Razlike se očituju prvenstveno u razini fleksibilnosti, jednostavnosti korištenja i prilagođenosti stvarnim operativnim potrebama javnopravnih tijela i njihovih službenika.
Zašto je masovno potpisivanje nužnost, a ne luksuz?
Kvalificirani elektronički potpis i pečat donose brojne prednosti: sigurnost, pravnu valjanost na razini Europske unije i standardizaciju postupanja javnopravnih tijela. Ipak, u praksi se često susrećemo s otporom prema njihovoj primjeni, osobito kod velikog broja dokumenata.
U jednostavnim postupcima, gdje jedan zahtjev rezultira jednim aktom, vrijeme potrebno za elektroničko potpisivanje ne predstavlja značajan izazov. No u masovnim postupcima – poput izdavanja rješenja za komunalnu naknadu ili porez na nekretnine – pojedinačno potpisivanje može postati ozbiljno operativno opterećenje.
Upravo zato mogućnost da se jednim unosom PIN-a potpiše jedan, deset ili deset tisuća dokumenata nije pitanje komfora, već realna potreba. Rješenja za potpisivanje u oblaku u tom kontekstu imaju izniman pravni, tehnološki i operativni značaj te predstavljaju ključni korak u učinkovitoj digitalizaciji javne uprave.
Kvalificirani elektronički potpis u praksi: Potpis na dlanu
Potpisivanje se provodi putem mobilne aplikacije, uz pouzdanu autentifikaciju korisnika i potpunu usklađenost s eIDAS regulativom. Time se kvalificirani elektronički potpis približava korisniku i uklanja potreba za dodatnim uređajima, složenim instalacijama ili fizičkom prisutnošću na određenoj lokaciji.
Svaki potpis evidentira se automatski unutar sustava, čime se osigurava cjelovitost i vjerodostojnost dokumenta tijekom cijelog njegovog životnog ciklusa. Dokumenti ostaju nepromjenjivi nakon potpisivanja, a svi koraci potpisnog procesa transparentni su i sljedivi, uz sigurnu pohranu i arhiviranje unutar SPI sustava. Takav pristup omogućuje javnopravnim tijelima da zadrže punu pravnu sigurnost, a istodobno značajno ubrzaju administrativne postupke. Uklanjanjem potrebe za fizičkim potpisivanjem i ručnom dostavom dokumenata, digitalno potpisivanje postaje prirodan dio učinkovitog i modernog poslovanja.
Kvalificirani elektronički potpis, kada je implementiran kroz rješenje poput Potpisa na dlanu, prestaje biti apstraktan pravni pojam i postaje konkretan alat koji podržava transparentno, odgovorno i zakonski usklađeno digitalno upravljanje. Za više informacija o rješenju Potpis na dlanu obratite nam se na: marketing@spi.hr
TJEDAN LOKALNE SAMOUPRAVE 2026: Koje teme donosi ovogodišnji program?
NovostiPridružite nam se od 25. do 27. ožujka 2026. u Amadria kongresnom centru hotela Ivan u Šibeniku na drugom po redu Tjednu lokalne samouprave – događaju koji spaja stručnost, iskustvo i primjenu u praksi te daje obrađuje teme usko specijalizirane za JLP(R)S. Tijekom tri dana predavanja, panela i radionica, sudionici će imati priliku detaljno se upoznati s ključnim temama koje oblikuju rad jedinica lokalne i regionalne samouprave: od financija i proračuna, preko radnog prava i komunalnog gospodarstva, do javne nabave, upravljanja projektima, imovine, digitalizacije i cyber sigurnosti.
Što nas očekuje na Tjednu lokalne samouprave 2026?
Financije i proračun
Cjelina je usmjerena na stvarno, a ne formalno planiranje i upravljanje proračunom u kontekstu novih fiskalnih pravila. Poseban naglasak stavlja se na porez na nekretnine, fiskalizaciju 2.0, nove obveze izvještavanja te povezivanje strateških ciljeva, programa i izvora financiranja, uz osvrt na najčešće nepravilnosti i izazove u praksi.
Radno pravo i službenički odnosi
Bavit ćemo se pitanjem kako organizirati i voditi ljudske potencijale u uvjetima nedostatka kadra, ograničenjima platnog sustava i promjenama načina rada. Fokus je na realnim mogućnostima upravljanja talentima, fleksibilnim oblicima rada, planiranju prijma i smislenoj primjeni sustava ocjenjivanja.
Komunalno gospodarstvo
Ova cjelina razmatra kako balansirati ekonomske, socijalne i razvojne zahtjeve komunalnih sustava. Teme uključuju određivanje cijena komunalnih usluga, gospodarenje otpadom u kontekstu zelene tranzicije te pripremu izvješća koja moraju zadovoljiti vijeća, nadzore i revizije.
Javna nabava
Naglasak je na planiranju, smanjenju hitnih postupaka i prilagodbi novim pravilima, uključujući provedbu nabave putem EOJN-a. Posebna pažnja posvećena je razumijevanju statističkih pokazatelja i najčešćih pogrešaka naručitelja u praksi.
Financiranje i provedba projekata
Od ideje do završnog izvješća – kako kvalitetno pripremiti, provoditi i nadzirati projekte JLS-a. Cjelina obuhvaća najčešće izazove u nabavi, izvještavanju i publicitetu te realna očekivanja vezana uz EU sredstva i druge izvore sufinanciranja.
Imovina jedinica lokalne samouprave
Upravljanje gradskom i općinskom imovinom kao aktivom, a ne samo administrativnom obvezom. Fokus je na uređenim i usklađenim evidencijama, digitalizaciji podataka te aktivnom korištenju imovine uz zaštitu javnog interesa.
Opći poslovi i funkcioniranje tijela JLS
Poseban naglasak stavlja se na transparentnost rada, pravo na pristup informacijama i zakonito funkcioniranje predstavničkih tijela. Sudionici će kroz različite radionice upoznati pripremu i vođenje sjednica, korištenje digitalnih alata te načine usklađivanja otvorenosti s GDPR-om i zaštitom povjerljivih podataka, stječući praktično razumijevanje ove teme u kontekstu svakodnevnog rada.
IT, digitalizacija i sigurnost
Razmatra se uloga digitalnih rješenja u javnoj upravi, uz realan pogled na mogućnosti i ograničenja umjetne inteligencije. Poseban naglasak stavljen je na cyber sigurnost, upravljanje pristupima i usklađivanje s NIS2 obvezama.
Uskoro otvaramo prijave
Tjedan lokalne samouprave nudi pregled izazova i mogućnosti u djelokrugu lokalne uprave, s naglaskom na primjenu znanja u svakodnevnom radu i donošenju odluka. Sudionici će kroz predavanja, panel rasprave i intervjue s renomiranim stručnjacima moći unaprijediti procese u svojim jedinicama, saznati više o praktičnim rješenjima i inovacijama te se inspirirati primjerima dobre prakse iz cijele Hrvatske. Neformalna druženja i umrežavanje dodatno osnažuju razmjenu iskustava i stvaranje korisnih profesionalnih kontakata. Rezervirajte datume u svojim kalendarima i budite dio događaja koji spaja lokalno djelovanje s utjecajem na širu zajednicu! Prijave uskoro otvaramo – pratite službenu stranicu konferencije za više informacija i osigurajte svoje mjesto na drugom tjednu lokalne samouprave 2026.
SPECIJALISTIČKI SEMINAR: Drugi dohodak i putni nalozi vanjskih suradnika
LC EdukacijeOva edukacija pruža pregled obračuna i oporezivanja drugog dohotka u praksi, s naglaskom na pravilnu primjenu poreznih propisa i izbjegavanje najčešćih pogrešaka. Sudionici će kroz konkretne primjere steći jasniji uvid u vrste drugog dohotka, obveze obračuna poreza i doprinosa te specifičnosti pojedinih ugovornih odnosa.
Vrijeme održavanja: 18. ožujka 2026. u trajanju od 9:00 do 15:00 sati
Mjesto održavanja: LC Zagreb, Remetinečka cesta 7a
Predavač: Karolina Labaš-Domišljanović, voditelj Odjela projekata ljudskih resursa
Teme:
Cijene i uvjeti
Cijena za sudjelovanje na seminaru iznosi po sudioniku 345.00 eura+ PDV
Za korisnike LC SPI rješenja cijena po sudioniku iznosi 188.00 eura + PDV
Posebne mogućnosti korisnici mogu pronaći u Općim uvjetima poslovanja objavljenima na zatvorenom dijelu weba.
Otkazivanje sudjelovanja na edukaciji/seminaru podliježe sljedećim uvjetima:
Molimo vas da nas o eventualnom otkazivanju sudjelovanja obavijestite što je prije moguće putem e-maila ili telefona. U slučaju spriječenosti, moguće je poslati zamjenu bez dodatne naknade, a uz prethodnu najavu. Libusoft Cicom zadržava pravo otkazivanja ili odgode edukacije/seminara, o čemu će sudionici biti pravovremeno obaviješteni, a uplaćena kotizacija bit će prenesena na novi termin prema dogovoru ili u cijelosti vraćena.
Ako je potrebno na računu navesti broj narudžbenice, molimo da nam navedeni broj dostavite najkasnije na dan održavanja edukacije na e-mail fakturiranje@spi.hr.
Za sve dodatne informacije slobodno nas kontaktirajte na broj telefona 01/6599-555 ili e-mail info@spi.hr.
WEBINAR: Objedinjena glavna knjiga proračuna – izmjene u SPI sustavu
LC EdukacijeDonošenjem novog Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu (NN br. 158/2023) pojavila se potreba za velikim izmjenama u SPI sustavu unutar glavne knjige proračuna. Prilika je to i za određene intervencije u poboljšanju funkcioniranja procesa vezanih za riznicu i glavnu knjigu proračuna.
Izmjena u glavnoj knjizi proračuna, aplikaciji 147, odnosi se isključivo na nadležni proračun, odnosno na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave s minimalno jednim proračunskim korisnikom. Izmjene se ne odnose na JLP(R)S koji nemaju proračunske korisnike te na same proračunske korisnike. Oni nastavljaju raditi na isti način kao i do sada.
U glavnoj knjizi proračuna od 01. siječnja uvodi se Objedinjena glavna knjiga koja je sastoji od glavne knjige proračuna i glavnih knjiga proračunskih korisnika. Sve jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje imaju minimalno jednog proračunskog korisnika s novom poslovnom godinom će dobiti novi način rada glavne knjige proračuna o čemu su naši koirsnici već mogli doznati više u odaslanim obavijestima. Ova izmjena nije vezana uz ukidanje žiro računa proračunskim korisnicima. Ukidanje žiro računa i ulazak u sustav pune riznice može se odraditi i tijekom 2026. godine, ali navedeno ne odgađa uvođenje Objedinjene glavne knjige. Također, ukida se novčano načelo knjiženja zahtjeva od korisnika.
Sve izmjene prikazat ćemo vam na webinaru čiji sažetak donosimo u nastavku.
Vrijeme održavanja: 29. siječnja 2026. u trajanju od 11:30 do 13:30 sati
Mjesto održavanja: Online
Predavač: Ana-Marija Tomašević, voditelj Odjela računovodstvenih projekata
Sadržaj:
NAPOMENA: Webinar je besplatan!
Novi način dostave podataka o planu, izmjenama i dopunama plana i izvršenju u RKPFI
Riznica znanjaMorate biti prijavljeni da bi vidjeli sadržaj. Klikom na gumb „Prijava“ prijavite se na naš portal sa svojim korisničkim podacima. Ukoliko niste registrirani korisnik slijedite upute za registraciju.
RIZNICA U PRAKSI: Što lokalne jedinice najviše koriste i zašto?
NovostiLokalne jedinice danas traže rješenja koja će im omogućiti brži, lakši i transparentniji rad. Budući da povezuje nadležni proračun i proračunske korisnike, automatizira ključne procese i osigurava potpunu usklađenost sa Zakonom o proračunu, upravo je SPI Lokalna riznica postala standard u digitalizaciji javnih financija. U praksi se jasno izdvajaju funkcionalnosti koje lokalne jedinice koriste najintenzivnije, jer im donose najveću uštedu vremena, bolju kontrolu i jednostavnije upravljanje proračunom.
Web planiranje – temelj brže pripreme proračuna
Najkorišteniji dio sustava SPI Lokalne riznice je web planiranje. Gradovi i županije ističu kako im ova funkcionalnost značajno skraćuje pripremu proračuna jer omogućava jednostavnu online suradnju između proračuna i korisnika. Umjesto beskrajne razmjene Excel tablica, sve se odvija u jedinstvenom digitalnom okruženju, uz automatske kontrole koje unaprijed sprječavaju pogreške i usklađuju podatke sa smjernicama nadležnog proračuna. Upravo zbog toga web planiranje postalo je nezaobilazan alat u sezoni planiranja.
Automatizirani proces plaćanja – sigurnost i brzina u svakodnevnom radu
Drugi najvažniji proces je automatizirano plaćanje. Korisnici izravno iz svojih sustava šalju zahtjeve za plaćanje u riznicu, zajedno s dokumentacijom, dok SPI Lokalna riznica automatski provodi sve potrebne provjere. Trostruka razina kontrole, jasna sljedivost i trenutačno povezivanje s proračunskim pozicijama znatno ubrzavaju realizaciju obveza. Manje je ručnog rada, a gotovo potpuno nestaje mogućnost tehničkih pogrešaka što je za jedinice lokalne samouprave jedna od najvrjednijih prednosti.
Izvještavanje koje donosi potpunu transparentnost
U svakodnevnom radu posebno se cijene jasni i dostupni financijski podaci. Uvid u realizirane zahtjeve, plaćene obveze, prihode proračunskih korisnika ili izvatke podračuna dostupan je u realnom vremenu, bez dodatne komunikacije i naknadnih provjera. Time se uklanja potreba za ručnim pripremanjem izvještaja, skraćuju se rokovi i osigurava potpunija transparentnost proračunskog procesa.
Integracije koje štede vrijeme i osiguravaju usklađenost
SPI Lokalna riznica snažno je povezana s FMC-om i Izjavom o fiskalnoj odgovornosti, što korisnicima znatno olakšava pripremu obvezne dokumentacije. Podaci se automatski preuzimaju i strukturiraju na način koji podržava sve zakonske zahtjeve, pa lokalne jedinice ističu ovu integraciju kao jednu od najkorisnijih u godišnjem ciklusu planiranja i izvještavanja.
Jedinstveni račun i brža priprema zakonskih izvještaja
Kako se približava obaveza ulaska u sustav s jedinstvenim računom (1. siječnja 2026.), jedinice sve više koriste mogućnosti objedinjene glavne knjige i moderniziranog radno-izvještajnog sustava. Time se zakonski financijski izvještaji pripremaju brže i jednostavnije, a proces prelaska na novi model poslovanja značajno se olakšava.
Tko već radi u SPI Lokalnoj riznici?
Sustav danas koriste neke od najvažnijih hrvatskih jedinica: Krapinsko-zagorska, Zagrebačka, Sisačko-moslavačka i Istarska županija te Grad Split, dok se Splitsko-dalmatinska županija nalazi u fazi ugovaranja. Njihova iskustva potvrđuju da je SPI Lokalna riznica siguran i provjeren izbor za modernizaciju proračunskog upravljanja.
Zašto se upravo ove funkcionalnosti ističu u praksi?
Ove funkcionalnosti posebno su korisne u praksi jer rješavaju najveće izazove lokalnih jedinica: ubrzavaju pripremu proračuna, automatiziraju plaćanja, smanjuju pogreške, olakšavaju izvještavanje i osiguravaju potpunu transparentnost. SPI Lokalna riznica tako postaje puno više od IT rješenja – ona je partner u izgradnji učinkovitog, modernog i odgovornog financijskog sustava. Saznajte kako i vaša jedinica može unaprijediti: marketing@spi.hr
Obrtnici i eRačuni – primjena novog Zakona o fiskalizaciji
Riznica znanjaOd 1. siječnja 2026. godine na snagu stupaju sve odredbe novog Zakona o fiskalizaciji, kojima većina poslovnih subjekata u Hrvatskoj postaje obveznikom izdavanja eRačuna. Novi sustav eRačuna u potpunosti zamjenjuje tradicionalne papirnate račune te račune dostavljene e-mailom u PDF obliku.
Koji obrtnici postaju obveznici eRačuna i kada?
Obrtnici koji su u sustavu PDV-a
Svi obrtnici koji su u sustavu PDV-a moraju od 1. siječnja 2026.:
Obrtnici koji nisu u sustavu PDV-a
Za obrtnike izvan sustava PDV-a obveze su podijeljene:
Ipak, u praksi će mnogi obrtnici morati ranije omogućiti slanje eRačuna, osobito kada posluju s tvrtkama koje mogu zaprimiti isključivo eRačun te mogu odbiti račune u papirnatom obliku.
Obrtnici „paušalci“ i „dohodaši“ zaključak
Razlike u obvezama ovise o tome posluju li s krajnjim potrošačima ili drugim poslovnim subjektima, te jesu li ili nisu u sustavu PDV-a.
Ako su u sustavu PDV-a, od 1. 1. 2026.:
Ako nisu u sustavu PDV-a, od 1. 1. 2026.:
Preporuka Porezne uprave
Porezna uprava predlaže obrtnicima koji nisu u sustavu PDV-a da se dobrovoljno uključe u sustav eRačuna prije zakonom određenog roka (01.01.2027.g.). Iako to nije zakonska obveza, može biti nužno u poslovanju s drugim tvrtkama i institucijama, budući da one smiju zaprimati isključivo eRačune.
Udruge, sportski klubovi, vjerske zajednice i političke stranke: Obveze prema Zakonu o fiskalizaciji od 1. siječnja 2026.
Riznica znanjaOd 1. siječnja 2026. godine na snagu stupaju sve odredbe novog Zakona o fiskalizaciji, kojim većina poslovnih subjekata postaje obveznik izdavanja eRačuna. Novi sustav eRačuna u potpunosti zamjenjuje klasične papirnate račune te račune dostavljene e-mailom u PDF obliku.
Iako se Zakon primjenjuje na širok krug subjekata, postoje i organizacije koje pod određenim uvjetima neće biti obvezne primjenjivati njegove odredbe. U nastavku donosimo pregled obveza za udruge, zaklade, neprofitne organizacije, sportske klubove, kulturne klubove i vjerske zajednice.
Udruge, zaklade, vjerske zajednice, sportski i kulturni klubovi
Sve navedene organizacije, ovisno o svom pravnom i poreznom statusu, mogu, ali ne moraju biti obuhvaćene Zakonom o fiskalizaciji.
Tko ostaje izvan sustava fiskalizacije?
Udruge koje ne obavljaju gospodarsku djelatnost i koje nisu obveznici poreza na dobit niti PDV-a ostaju izvan sustava fiskalizacije.
Kada udruga postaje obveznik fiskalizacije eRačuna?
Prema Zakonu, Udruga postaje obveznik u sljedećim slučajevima.
a) Udruga je u sustavu PDV-a
b) Udruga je obveznik poreza na dobit, ali nije u sustavu PDV-a
c) Udruga nije obveznik ni PDV-a ni poreza na dobit
Primjer
Neprofitna udruga koja naplaćuje samo članarine i ne obavlja gospodarsku djelatnost (npr. prodaju majica, amblema, ulaznica, organizaciju komercijalnih događanja, pružanje ugostiteljskih usluga itd.) ne mora izdavati niti primati eRačune. Ako, međutim, Udruga obavlja bilo koju od navedenih gospodarskih djelatnosti, tada postaje obvezna primjenjivati Zakon o fiskalizaciji.
Zaklade, sportski klubovi, kulturni klubovi i vjerske zajednice
Kod ovih subjekata primjenjuje se isto temeljno pravilo kao i kod Udruga:
Ključno je pitanje: obavlja li subjekt gospodarsku djelatnost?
Tko nema obvezu fiskalizacije?
Subjekti koji se isključivo financiraju iz donacija ili članarina, a pritom:
Primjeri aktivnosti koje nisu gospodarska djelatnost: članarine za financiranje statutarnih aktivnosti (sport, kultura, volonterstvo itd.)
Tko mora primijeniti Zakon o fiskalizaciji?
Sportski klubovi, vjerske zajednice, zaklade i druge zajednice moraju primijeniti Zakon ako obavljaju gospodarske aktivnosti, poput:
U tim slučajevima obvezni su izdavati i primati eRačune te provoditi fiskalizaciju sukladno Zakonu.
O čemu ovisi obveza fiskalizacije za neprofitne organizacije?
Primjena Zakona o fiskalizaciji za udruge, zaklade, sportske klubove, kulturne klubove i vjerske zajednice ovisi prvenstveno o tome obavljaju li gospodarsku djelatnost i kakav je njihov porezni status. Organizacije koje djeluju isključivo neprofitno i financiraju se donacijama i članarinama uglavnom ostaju izvan sustava fiskalizacije. Međutim, svaki oblik komercijalne aktivnosti uvodi ih u obvezu izdavanja i zaprimanja eRačuna u skladu s rokovima propisanim Zakonom.
NOVI ZAKON O FISKALIZACIJI I eRAČUNI OD 2026: Što to znači za zajednice suvlasnika?
NovostiStupanjem na snagu novog Zakona o fiskalizaciji od 1. siječnja 2026. godine započinje velika promjena u načinu izdavanja i zaprimanja računa u Hrvatskoj. U središtu reforme nalaze se eRačuni i fiskalizacija bezgotovinskog poslovanja, što je kod brojnih subjekata otvorilo pitanje obveza i prilagodbe. Posebno su se u fokusu našle zajednice suvlasnika od kojih je velika većina stekla pravnu osobnost i kojima je dodijeljen OIB.
No znači li to automatski da svaka zgrada ulazi u sustav eRačuna i fiskalizacije? Odgovor je ne. Ključ leži u poreznom statusu zajednice i u tome obavlja li ona gospodarsku djelatnost.
Što je eRačun u poreznom smislu?
Unatoč čestoj zabludi, eRačun nije isto što i račun u PDF-u. Porezno priznati eRačun mora biti izdan, poslan i zaprimljen u strukturiranom elektroničkom obliku, najčešće u XML formatu, koji omogućuje automatsku obradu i fiskalizaciju. Dokumenti poslani običnom elektroničkom poštom, bez korištenja sustava za razmjenu eRačuna, nemaju status eRačuna prema Zakonu o fiskalizaciji.
Zajednice suvlasnika i eRačuni: osnovno pravilo
Osnovno pravilo koje proizlazi iz propisa i službenih tumačenja jest da zajednica suvlasnika nije automatski porezni obveznik. Ako zajednica suvlasnika ne obavlja nikakvu gospodarsku djelatnost odnosno ne daje prostor u zakup, zakup površine za postavljanje reklama te površine za postavljanje antena i pripadajuće opreme, tada nije obveznik PDV-a niti poreza na dobit. U takvim okolnostima ne postoji obveza izdavanja ni zaprimanja eRačuna niti obveza fiskalizacije.
Drugim riječima, sama činjenica da zajednica suvlasnika ima OIB i status pravne osobe ne znači da automatski ulazi u sustav fiskalizacije 2.0.
Kada zgrada ipak može postati obveznik eRačuna?
Situacija se može bitno promijeniti u trenutku kada zajednica suvlasnika počne obavljati gospodarsku djelatnost. To su najčešće slučajevi u kojima zgrada ostvaruje prihode od najma poslovnih prostora, zakup površine za postavljanje reklama te površine za postavljanje antena i pripadajuće opreme.
U takvim okolnostima zajednica suvlasnika može postati obveznik PDV-a ili poreza na dobit, ali to se ne utvrđuje automatski. U praksi je nužno da se ugovori o najmu ili zakupu dostave Poreznoj upravi, koja na temelju stvarnih okolnosti i važećih propisa donosi Rješenje o statusu poreznog obveznika. Tek nakon izvršnosti rješenja kojim se zajednici suvlasnika takav status priznaje, ista je potrebna uskladiti se sa svim zakonskim obvezama vezanima za eRačune i fiskalizaciju.
Ovakav pristup sprječava situacije u kojima bi zgrade bez stvarne gospodarske djelatnosti nepotrebno ulazile u složen porezni i administrativni sustav.
A što je sa računima koje Upravitelj i ostali dobavljači šalju zgradama?
U praksi se često postavlja pitanje moraju li upravitelji zgrada i ostali dobavljači, koji su porezni obveznici u sustavu PDV-a, od 2026. godine izdavati eRačune zajednicama suvlasnika. Prema službenim tumačenjima Porezne uprave, upravitelj i ostali dobavljači nisu obvezni izdavati eRačun zajednici suvlasnika ako ta zajednica nije obveznik PDV-a niti poreza na dobit. U tom slučaju račun za uslugu upravljanja može se izdavati na isti način kao i do sada, bez obveze fiskalizacije eRačuna.
Nema automatizma, ali odgovornost ostaje
Novi sustav eRačuna i fiskalizacije od 2026. godine ne uvodi automatske obveze za sve zajednice suvlasnika. Presudno je obavlja li zajednica gospodarsku djelatnost i ima li porezni status obveznika PDV-a ili poreza na dobit. Zgrade koje nemaju takve aktivnosti ne ulaze u sustav fiskalizacije, dok je za one koje ostvaruju prihode nužna pravodobna procjena poreznog statusa i usklađivanje poslovanja s novim propisima.
GODINA DANA OD STUPANJA NA SNAGU ZAKONA O UPRAVLJANJU I ODRŽAVANJU ZGRADA: Što se promijenilo i što nas još čeka?
NovostiProšlo je skoro točno godinu dana od 1. siječnja 2025. godine, kada je na snagu stupio novi Zakon o upravljanju i održavanju zgrada¹ (dalje u tekstu: Zakon). Taj sveobuhvatni propis smjera donošenju temeljitih promjena u praksi upravljanja višestambenim zgradama u Hrvatskoj, sve s ciljem podizanja standarda održavanja, povećanja transparentnosti i jačanja pravnog položaja zajednica suvlasnika. Sada, nakon prve godine primjene Zakona, napravit ćemo prvi presjek i izraditi okvirnu analizu njegovog učinka: koje su se promjene dogodile, s kakvim se izazovima susreću adresati Zakona te što još očekuje suvlasnike, upravitelje i ostale uključene u narednom periodu?
Što se promijenilo?
1. Zajednica suvlasnika ima pravnu osobnost
Značajna promjena je svakako bilo pretvaranje zajednica suvlasnika u pravne osobe te im je sada člankom 7. Zakona izrijekom dana pravna osobnost za djelovanje u pravnom prometu. Do sada je većina zgrada funkcionirala na poprilično neformalan način, bez jasnog subjekta za zastupanje. Sada, upisom u Registar zajednica suvlasnika, svaka zgrada formalno postaje nositelj prava i obveza što znači da može samostalno sklapati pravne poslove, nastupati prema trećina te upravljati zajedničkom imovinom. Odmah nakon stupanja na snagu Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja Registra zajednica suvlasnika² i formiranja Registra zajednica suvlasnika u srpnju 2025. godine upravitelji su ozbiljno prionuli ispunjenju svoje obveze podnošenja zahtjeva za upis u Registar i na taj način uspješno ispunili prvi administrativni izazov koji im je nametnuo novi Zakon, a koji je ključan za sljedeće poteze.
2. Reguliran je minimalni obvezni iznos pričuve
Jedan od najkonkretnijih doprinosa kvaliteti održavanja višestambenih zgrada je bilo uređenje materije iznosa minimalne pričuve. Mnoge su zajednice suvlasnika, posebice one u starijim zgradama, morale znatno povećati mjesečne doprinose kako bi dosegli zakonski minimum koji po čl. 29. st. 3. Zakona sada iznosi 0,54% etalonske cijene gradnje po m² godišnje. S obzirom da se pričuva često smatra nametom umjesto ulaganjem, ovakvo je uređenje izazvalo nezadovoljstvo kod dijela suvlasnika te stanara koji u ime suvlasnika istu u dosta slučajeva plaćaju, Unatoč (ne)opravdanom nezadovoljstvu smatramo kako uređenje ovog pitanja i prilagodba iznosa minimalne pričuve uistinu može predstavljati potencijal za omogućavanje planiranog održavanja te minimalizaciju kritičnih stanja do kojih dolazi u slučajevima izvanrednih kvarova u zgradama kojima nedostaje sredstava u pričuvi.
3. Poštivanje kućnog reda postalo je zakonska obveza
Novi Zakon je također propisao mehanizme za održavanje reda u zgradama. Tako kućni red sada mora biti u pismenoj formi, dostupan i vidljivo postavljen, a za njegovo je kršenje prema čl. 32. st. 9. Zakona moguće izreći novčane kazne u rasponu od 50,00 do 500,00 eura, što će zasigurno odvratiti dio stanara od opetovanih kršenja pravila. Očekuje se kako će suvlasnici u praksi objeručke usvojiti ovakav protokol te uredno dokumentirati uočene povrede, posebno u slučajevima prekomjerne buke ili nepropisnog odlaganja otpada, kako bi upravitelji počiniteljima mogli izdati prve opomene. Kako bi se detaljnije razradilo ovo pitanje, Zakonodavac je donio i Pravilnik o kućnom redu u zgradama³ koji je stupio na snagu 12. lipnja 2025. godine te se nakon upoznavanja adresata sa Zakonom te pripadajućim Pravilnikom očekuje aktivan angažman svih zainteresiranih radi postizanja zajedničkog cilja – uspostave reda u zgradama.
4. Propisana je obveza pribave suglasnosti za kratkoročni najam stanova
Negodovanje mnogih suvlasnika je izazvala novina iz čl. 34. Zakona koja nalaže da za kratkoročni najam stanova vlasnik ili treća osoba koja namjerava koristiti stan obvezno moraju ishoditi prethodnu pisanu suglasnost dvotrećinske većine suvlasnika te suglasnost svih suvlasnika čiji zidovi, podovi ili stropovi graniče s tim stanom. Zbog osjetljivosti ovog pitanja zainteresiranim je osobama za pribavu suglasnosti Zakonodavac ipak ostavio rok za usklađivanje. Naime, svi oni koji već koriste stanove za kratkoročan najam u obvezi su ishoditi tražene suglasnosti zaključno do 1. siječnja 2030. godine. Iako je to relativno dugačak rok, vlasnici su se već aktivirali i počeli prikupljati suglasnosti, neki uspješno, neki neuspješno, pa su pojedinci na različite načine i svim raspoloživim sredstvima od samog stupanja Zakona na snagu pokušavali iskoristiti period adaptacije za osporavanje navedene zakonske odredbe pozivajući se na pretjerano zadiranje vlasti u pravo privatnog vlasništva.
5. Registar zajednica suvlasnika i Registar upravitelja postali su operativni
Kako je i naloženo čl. 9. i 11. Zakona, Registar zajednica suvlasnika i Registar upravitelja zgrada uspostavljeni su (doduše mjesecima nakon proteka predviđenog roka od 90 dana propisanog čl. 67. st. 2. Zakona) te je polovicom 2025. godine napokon bio omogućen upis u te javne registre. Upravitelji zgrada su slijedom toga obvezni najkasnije do 31. prosinca 2025. godine podnijeti zahtjeve za upis u Registar zajednice suvlasnika, odnosno u Registar upravitelja zgrada. Tu je tek početak njihovih obveza s obzirom da će nakon provedbe upisa u registre i rješavanje zahtjeva morati redovito ažurirati sve relevantne informacije vezane za zgrade kojima upravljaju, a svi zainteresirani suvlasnici već sad mogu provjeriti je li njihova zajednica propisno registrirana te lako pristupiti osnovnim informacijama vezanima uz njihovu zgradu.
Što nas čeka u 2026. godini?
1. Usklađivanje postojećih međuvlasničkih ugovora
Iako Zakon u čl. 61. propisuje naizgled dostatan prijelazni rok od dvije godine za sklapanje novih međuvlasničkih ugovora i ugovora o upravljanju (najkasnije do 1. siječnja 2027. godine) u stvarnosti taj proces ide jako sporo i otežano s obzirom da mnoge zgrade, posebice one bez aktivnog predstavnika, teško donose bilo kakve odluke. S obzirom da je jedna godina na izmaku, pravilnike se dugo čekalo, a javljale su se mnoge nejasnoće u vezi s primjenom Zakona, jasno je da će u narednih 12 mjeseci rješavanje problema sklapanja međuvlasničkih ugovora i ugovora o upravljanju predstavljati prioritet te zahtijevati intenzivan rad.
2. Sufinanciranje uređenja pročelja, ugradnje dizala i uređaja za olakšan pristup za slabo pokretne osobe
Unatoč zakonskoj obvezi, dio suvlasnika zbog različitih razloga i dalje odbija plaćati pričuvu, što zbog dugotrajnih ovršnih postupaka dovodi do povećanja dugovanja i otežavanja normalnog funkcioniranja zgrade. Neki suvlasnici pak, unatoč realnim potrebama za povećanjem iznosa pričuve u njihovim zgradama, pružaju otpor takvim prijedlozima. Kako je Zakonodavac takvo postupanje donekle i predvidio, Zakonom je uspostavio određene mehanizme sufinanciranja kako bi potaknuo suvlasnike na donošenje odluka o povećanim izdacima koji bi služili prvenstveno za njihove interese pa je tako regulirano sufinanciranje uređenja pročelja te ugradnje dizala i uređaja za olakšan pristup za slabo pokretne osobe. Postoji velik interes te se u prvom kvartalu 2026. godine donošenje Programa uređenja pročelja za postojeće zgrade te Programa ugradnje dizala i uređaja za olakšan pristup za slabo pokretne osobe u postojeće zgrade.
3. Donošenje kvalitetnih višegodišnjih programa održavanja
Također, čl. 39. st. 3.. t. 4. Zakona regulirana je obveza donošenja višegodišnjeg programa održavanja zgrade što zbog dugogodišnjeg zanemarivanja pravnog reguliranja predmetne materije od strane Zakonodavca u nekim zgradama predstavlja potpuno strani koncept. Zakonodavac traži da se pažljivo utvrde planovi za zgrade te da se na taj način bolje i efikasnije planiraju sredstva. Ostaje za vidjeti u narodnom periodu koliko će se opsežno takvi strateški dokumenti sastavljati, hoće li godišnji planovi s njima biti dovoljno usklađeni kao i hoće li donošenje takvih dugoročnih planova održavanja za zgrade uistinu polučiti boljim upravljanjem i povećanjem transparentnosti. Pritom posebno treba pripaziti na odredbu čl. 29. st. 5. Zakona koja propisuje da će suvlasnici, u slučaju nedonošenja godišnjeg programa održavanja zajedničkih dijelova zgrade odnosno višegodišnjeg programa održavanja i upravljanja zgradom, biti dužni uplaćivati pričuvu u peterostrukom iznosu od iznosa zadnje usvojene zajedničke pričuve koja ne može biti manja od minimalno propisane.
4. Provođenje nadzora nad primjenom Zakona i propisivanje sankcija
Cijeli dio šesti Zakona posvećen je prekršajnim odredbama pa tako izrijekom utvrđuje prekršaje upravitelja zgrada, suvlasnika te izvođača nezakonitih radova. Sankcije su određene kao novčane kazne koje će se naplaćivati u korist proračuna jedinice lokalne samouprave na čijem se području zgrada nalazi. Čl. 56. Zakona dana je ovlast komunalnim redarima da u skladu s ovlastima koje proizlaze iz zakona kojim se uređuje održavanje komunalnog reda provode nadzor nad provedbom Zakona te da poduzimaju mjere za otklanjanje uočenih nepravilnosti. Protiv takvog rješenja komunalnog redara može se izjaviti žalba koja pak ne odgađa njegovo izvršenje. Slijedom navedenoga, u narednom se periodu očekuje da nadležna tijela intenzivno pojačaju nadzor kako bi se osigurali punu primjenu Zakona što će u praksi podrazumijevati često izricanje mjera i propisivanje visokih novčanih kazni upraviteljima i suvlasnicima.
Prvi rezultati provedbe i ključni testovi u nadolazećem razdoblju
Prva godina primjene novog Zakona donijela je značajne promjene, ali i otkrila duboko ukorijenjene probleme u kulturi zajedničkog stanovanja i upravljanja zgradama. Značajan napredak je postignut formiranjem Registra upravitelja i Registra zajednica suvlasnika kao i stupanjem na snagu Pravilnika o kućnom redu u zgradama, što su bili preduvjeti za daljnje postupanje. Naime, pravi izazovi tek slijede u 2026. godini u kojoj se moraju sklopiti novi međuvlasnički ugovori usklađeni sa Zakonom, a u kojima će suvlasnici konačno urediti sve svoje međusobne odnose u vezi s upravljanjem i održavanjem zgrade i na taj način doprinijeti njezinom zakonitom i efikasnom funkcioniranju.
¹Zakon o upravljanju i održavanju zgrada (NN 152/2024)
²Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja Registra zajednica suvlasnika (NN 86/2025)
³Pravilnik o kućnom redu u zgradama (NN 86/25)
Uputa za izradu prijedloga proračuna 2026.-2028.
Riznica znanjaMorate biti prijavljeni da bi vidjeli sadržaj. Klikom na gumb „Prijava“ prijavite se na naš portal sa svojim korisničkim podacima. Ukoliko niste registrirani korisnik slijedite upute za registraciju.
e-POŠTA: Više od 100.000 pošiljaka u samo godinu dana
NovostiDigitalizacija javne uprave ima smisla samo ako donosi mjerljive rezultate. Spoj s Hrvatskom poštom to potvrđuje brojkama: u samo godinu dana poslano je više od 100.000 pošiljaka, a sustav danas aktivno koristi 13 jedinica lokalne samouprave. Ovaj rezultat pokazuje da je moguće ostvariti pravu upravu bez papira, čak i u postupcima koji zahtijevaju osobnu dostavu.
Uprava bez papira – izazov koji je tražio cjelovito rješenje
Iako se o „uredu bez papira“ govori godinama, praksa je pokazala da djelomična digitalizacija često otežava rad. Zakon o općem upravnom postupku dopušta:
Za službenike to znači dodatne provjere, kombiniranje kanala dostave i više administrativnog opterećenja.
Spoj s Hrvatskom poštom – ključ za potpunu digitalizaciju
Kako bi se omogućila zakonski ispravna i operativno jednostavna osobna dostava, razvijen je spoj s Hrvatskom poštom. Rješenje objedinjuje digitalnu i fizičku dostavu u jedan automatizirani proces.
Što omogućuje ePošta?
Uz ovaj model više nema potrebe razmišljati o suglasnostima stranaka, brinuti o ispisu i kuvertiranju pošiljaka niti ručno pratiti status dostave. Jedna dostava pokriva sve scenarije, što predstavlja temelj stvarne digitalizacije javne uprave.
Mjerljiv uspjeh digitalne dostave
Iako se projekt u početku činio ambicioznim, uz Hrvatsku poštu kao partnera i povjerenje prvih korisnika, Grada Bjelovara, Općine Fužine i Općine Kršan, vrlo brzo su postignuti konkretni rezultati.
Ove brojke potvrđuju da je spoj s Hrvatskom poštom jedno od najuspješnijih rješenja za digitalnu dostavu u javnoj upravi te snažan temelj za daljnju automatizaciju i razvoj procesa. Za više informacija javite nam se na marketing@spi.hr
Zakonske izmjene i razvoj sustava – pregled za korisnike
Riznica znanjaMorate biti prijavljeni da bi vidjeli sadržaj. Klikom na gumb „Prijava“ prijavite se na naš portal sa svojim korisničkim podacima. Ukoliko niste registrirani korisnik slijedite upute za registraciju.