Vlada RH je na svojoj sjednici održanoj 16.veljače 2012. usvojila PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O FINANCIRANJU JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA i uputila ga u saborsku proceduru na razmatranje i usvajanje uz primjenu hitnog postupka. Navedeni zakonski prijedlog od velikog je značaja za općine, gradove i županije jer propisuje novu raspodjelu poreza na dohodak.
Izvorni tekst usvojenog zakonskog prijedloga može se naći na web stranicama Vlade.
s
1. RASPODJELA POREZA NA DOHODAK – članak 45. Zakona
Navedeni zakonski prijedlog predlaže kako bi se kompenzirale posljedice predloženih izmjena i dopuna u sustavu oporezivanju dohotka. Naime Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak s Konačnim prijedlogom zakona koji se raspravlja u Saboru povećava se osobni odbitak s 1.800,00 kuna na 2.200,00 kuna mjesečno što će utjecati na smanjenje prihoda proračuna općina, gradova i županije te Grada Zagreba kao i prihoda na poziciji za pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije u Državnom proračunu RH.
Dosadašnja raspodjela poreza na dohodak između JLP(R)S mijenja se na način da se u članku 45. Zakona u kojem je utvrđena raspodjela poreza na dohodak između jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (reginalne) samouprave i dodatnog udjela u porezu na dohdak te udio pozicije za pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije u Državnom proračunu smanjuje udio pozicije izravnanja za decentralizirane funkcije sa 17,5% na 15,5% i da se u općini, odnosno gradu na otoku smanjuje udio za zajedničko financiranje kapitalnog projekta od interesa za razvoj otoka na 15,5%, a za efekt smanjenja povećava se udio općine i grada, županije i Grada Zagreba.
To praktično znači da se općinama, gradovima, županijama i Gradu Zagrebu povećava udio u porezu na dohodak na teret pozicije za pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije, a nedostajuća sredstva na poziciji za pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije osiguravaju se iz drugih prihoda državnog proračuna.
UDIO U POREZU NA DOHODAK
JLPRS | VAŽEĆI UDIO % | PREDLOŽENI UDIO % | RAZLIKA Plus /minus |
GRAD/OPĆINA | 55,0 | 56,5 | + 1,5 |
ŽUPANIJA | 15,5 | 16,0 | + 0,5 |
GRAD ZAGREB | 70,5 | 72,5 | + 2,0 |
POZICIJA ZA POMOĆI IZRAVNANJA ZA DECENTRALIZIRANE FUNKCIJE | 17,5 | 15,5 | – 2,0 |
Prema procjenama predlagatelja Vlade RH efekt smanjenja udjela na poziciji za pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije iznosi iznosio bioko 193,4 milijuna kuna, dok bi se za navedeni iznos novom raspodjelom povećali izravni prihodi od poreza na dohodak općinama, odnosno gradovima, županijama i Gradu Zagrebu.
Teško je ocijeniti realnost procjene efekta povećanja s obzirom da se ne raspolaže s podacima o strukturi plaća i broju obveznika poreza na dohodak zbrojno na razini države, ali je upitna njihova raspodjela na horizontalnoj razini napose kod jedinica (općina i gradova) niskog fiskalnog kapaciteta a time i mogućnost financiranje rashoda proračuna na dosadašnjoj razini.
Dodatni udjeli u porezu na dohodak za decentralizirane funkcije u ovom zakonskom prijedlogu nisu mijenjani kao ni odnosi prema podruručjima posebne skrbi glede izdvajanja za te funkcije.
Dodatni udio u porezu na dohodak za općinu, grad i županiju koji su preuzeli decentralizirane funkcije iznosi, i to za: Osnovno školstvo 3,1% Srednje školstvo 2,2% Socijalnu skrb – zavode za socijalnu skrb 0,5% – domove za starije i nemoćne osobe 1,7% Zdravstvo 3,2% Vatrogastvo – javne vatrogasne postrojbe 1,3%. |
Na području Grada Zagreba udio u porezu na dohodak iznosi: a) udio Grada Zagreba 72,5% uvećano za dodatni udio u porezu na dohodak iz stavka 4. točke 2. ovoga članka, b) udio pozicije za pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije 15,5%. |
Za područja općine, odnosno grada koji ima status područja posebne državne skrbi i koji ima status brdsko-planinskog područja udio u porezu na dohodak iznosi: 1. za općinu, odnosno grad koji su u cijelosti područje PPDS, odnosno BPP a) udio općine, odnosno grada iznosi 90% poreza na dohodak iz kojeg financira preuzete decentralizirane funkcije, b) udio županije 10% c) udio pozicije za pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije 0%. 2. za grad kojemu su pojedina naselja PPDS: a) udio grada iznosi 56,5% poreza na dohodak uvećano za dodatni udio u porezu na dohodak, b) udio županije 16% uvećano za dodatni udio u porezu na dohodak , c) udio pozicije za pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije 15,5%. |
3. Na području općine/grada na otoku, koji međusobno zaključe sporazum o zajedničkom financiranju kapitalnog projekta od interesa za razvoj otoka, udio u porezu na dohodak iznosi: a) udio općine/ grada 56,5% poreza na dohodak uvećano za dodatni udio u porezu na dohodak b) udio županije 16% uvećano za dodatni udio u porezu na dohodak, c) udio za zajedničko financiranje kapitalnog projekta od interesa za razvoj otoka 15,5%, d) udio pozicije za pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije 0%. |
Treba naglasiti da i nadalje ostaje dosadašnje raspodjela poreza na promet nekretnina između države i jedinica lokalne samouprave – Udio općine i grada u porezu na promet nekretnina iznosi 60%, a države 40%.
Jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave pripadaju zajednički porezi u postocima utvrđenim ovim Zakonom ostvareni na njihovu području.
I nadalje treba naglasiti da se raspodjela zajedničkih poreza iz ovoga članka primjenjuje se na uplate i povrate tih poreza.
Prihod od poreza na dobit prihod je državnog proračuna."
2. ODREDBE O DECENTRALIZIRANIM FUNKCIJAMA – članak 45a
Što se tiče financiranja decentraliziranih funkcija koje su prenesene na općine, gradove i županije te Grad Zagreb koje je regulirano u članku 45.a Prijedlogom Zakona se mijenjaju stavci 1., 3. i 4.
Stavak 1. nije sadržajno izmijenjen već je samo jezično preformuliran (1) Sredstva za pokriće rashoda za prenesene funkcije osnovnog i srednjeg školstva, socijalne skrbi, zdravstva i vatrogastva koje se prema posebnom zakonu prenose na jedinicu lokalne i područne (regionalne) samouprave raspodjeljuju se s pozicije pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije u Državnom proračunu Republike Hrvatske.
Stavak 3. članka 45a je sadržajno izmijenjen. Naime do sada je bilo propisano da prihodi s pozicije pomoći izravnanja koji nisu utrošeni tijekom proračunske godine ostaju na računu proračuna kao zaliha da se omogući plaćanje pomoći u narednoj godini ako se ne ostvare planirani prihodi.
Novim stavkom (3) članka 45a propisano je da ako općina, grad, županija i Grad Zagreb koji financiraju decentralizirane funkcije ostvare više sredstava od dodatnog udjela poreza na dohodak i pomoći izravnanja nego je to utvrđeno minimalnim standardom, odnosno ostvare više sredstava nego je stvoreno obveza po rashodima koji se financiraju na temelju odluka o minimalnim standardima, višak sredstava dužni su vratiti na račun Državnog proračuna Republike Hrvatske u roku utvrđenom u uredbi Vlade RH kojom se utvrđuje način izračuna iznosa pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije jedinice lokalne samouprave i područne (regionalne) samouprave.
Što se tiče raspodjele sredstava za prenesene funkcije ustanovama iz područja decentraliziranih funkcija novom odredbom stavka (4) članka 45a propisano je da je JLPRS odgovorna za prenesene funkcije dužna raspodijeliti sredstva ostvarena iz dodatnog udjela u porezu na dohodak i od pomoćimizravnanja svakoj ustanovi sukladno odluci o minimalnim standardima, dok je dosad formulacija „svakoj ustanovi razmjerno odluci..“
U stavku 5. članka 45a riječi riječ povećanog udjela zamjenjuje se riječima „iz dodatnog udjela u porezu na dohodak“.
Napominjemo da se predlaže brisanje stavka 6. članka 45a – tako da se više ne primjenjuje preraspodjela sredstava između funkcija (6) Ako se od dodatnog udjela u porezu na dohodak ostvari više sredstava nego što im pripada, na temelju uredbe za funkciju, Ministarstvo financija može koristiti višak za smanjenje pomoći u skladu s drugim funkcijama, u godini za koju su namijenjena sredstva ili za sljedeću godinu.
4. STUPANJE NA SNAGU
Kako je za donošenje predmetnog zakonskog prijedloga predložen hitni postupak to je i u Prijedlogu navedeno da Zakon stupa na snagu 1. ožujka 2012.
Maja Lukeš-Petrović, dipl.iur. i dipl. politolog