Vlada RH na svojoj sjednici od 13.02. o.g. usvojila je Prijedlog Državnog proračuna RH za 2012. godinu s projekcijama za 2013. i 2014. godinu te Prijedlog Zakona o izvršavanju Državnog proračuna za 2012. godinu te i uputila ih u Hrvatski sabor na razmatranje i usvajanje. S obzirom na parlamentarne izbore prethodni saziv Hrvatskoga sabora donio je Odluku o privremenom financiranju poslova, funkcija i programa državnih tijela i drugih proračunskih korisnika državnog proračuna Republike Hrvatske u prvom tromjesečju 2012. godine („Narodne novine“ broj 131/2011 i 3/2012).
Prema Zakonu o proračunu, Sabor bi trebao donijeti Državni proračun za 2012. i projekcije za 2013. i 2014. kako bi se nesmetano nastavilo financiranje javnih rashoda.
Izvorni tekst možete pronaći na web stranici VLADE.
1. PRIJEDLOG DRŽAVNOG PRORAČUNA ZA 2012. I PROJEKCIJE ZA 2013. I 2014.
Prijedlog proračuna za 2012. i projekcije za 2013. i 2014. godinu izrađene su polazeći odosnovnih načela Programa Vlade i osnovnih makroekonomskih projekcija za sljedeće tri godine.
Državni proračun za 2012. godinu te projekcije za 2013. i 2014. godinu temelje se na tri osnovna načela:
- stvaranje preduvjeta za pokretanje gospodarstva, prije svega kroz investicijski ciklus i poboljšanje uvjeta poslovanja te
- održivost javnih financija u skladu sa Zakonom o fiskalnoj odgovornosti,
- usmjerenost na zaštitu socijalno najosjetljivijih skupina društva.
U skladu s iznesenim Saboru su predložene izmjene u sustavu poreza na dohodak i doprinosa na plaću radi snižavanja opterećenja poduzetnicima prvenstveno kroz izmjene u sustavu poreza na dohodak, ali i povećanje poreza na dodanu vrijednost ( uz smanjenje određenih skupina dobara i usluga koje relativno jače porezno opterećuju niže razine porezne snage) s tim da očekuje se i buduće značajnije oporezivanje imovine.
Na rashodnoj strani proračuna predlaže se provedba ubrzanog zatvaranja fiskalnih neravnoteža i osiguranja održive razine financiranja u trogodišnjem razdoblju kroz racionalizaciju troškova, ali i osiguranje prostora za pokriće povećanja određenih kategorija rashoda uz strukturne mjere i reforme ali i pokretanje snažnog investicijskog zamaha.
Treba naglasiti da je ispunjenje postavljenih ciljeva ovisi o gospodarskim kretanjima u zemljama našega okruženja i šire.
1. Makroekonomske projekcije za 2011. ukazuju da mogući realni rast bruto domaćeg proizvoda od 0,4 posto. Posljednje makroekonomske projekcije relevantnih međunarodnih institucija ukazuju na usporavanje rasta svjetskog gospodarstva u 2012. i 2013. godini u odnosu na ranija predviđanja. U Europskoj uniji se u 2012. godini očekuje nova recesija, a očekuje se kako će u srednjem roku ekonomski izgledi biti izloženi prevladavajuće negativnim rizicima.
U 2012. godini u Prijedlogu državnog proračuna je planiran :
- realni rast BDP-a Hrvatske od 0,8 % ( za 2013. 1,5%,a 2014. 2,5%)
- snažni realni rast bruto investicija u fiksni kapital – najvećim dijelom proizaći iz investicija javnih poduzeća.
- blagi realni pad osobne potrošnje – kao rezultat realnog smanjenja raspoloživog dohotka stanovništva uslijed daljnjeg pada agregatne zaposlenosti, realnog smanjenja neto plaća te mjera fiskalne konsolidacije koje, između ostalog, uključuju smanjenje naknada zaposlenima i državnih transfera stanovništvu, s tim da će predviđeni pad osobne potrošnje vjerojatno će biti slabiji od projiciranog smanjenja raspoloživog dohotka stanovništva što implicira i realno smanjenje akumulirane imovine stanovništva.
- realno smanjenje državne potrošnje (-2,4%) u skladu je s provođenjem fiskalne konsolidacije te se prvenstveno odnosi na smanjenje naknada zaposlenima i intermedijarne potrošnje opće države.
- očekuje se blagi realni rast izvoza roba i usluga, dok se rast uvoza roba i usluga uglavnom se odnosi na uvoz generiran spomenutim pokretanjem javnog investicijskog ciklusa.
- u području zaposlenosti – nastavak nepovoljnih kretanja, ali sporijom dinamikom u odnosu na prethodne godine, te postupno poboljšanje pokazatelja tržišta rada krajem godine.
- neznatan pad nominalnih bruto plaća te rast prosječne produktivnosti rada što treba rezultirati smanjenjem jediničnog troška rada
- umjeren realni pad neto plaće – koji će, međutim, biti nešto slabiji u usporedbi s bruto plaćama zbog efekta zakonskih izmjena u sustavu oporezivanja dohotka.
- rast indeksa potrošačkih cijena od 2,4 %, dok se u sljedećim godinama očekujestabilna stopa inflacije na razini od oko 2,5 %.
Treba naglasiti da su navedene projekcije suočene su s unutarnjim i vanjskim rizicima.
2. Prihodi državnog proračuna planirani su u skladu s predloženim izmjenama i dopunama uporeznoj politici (porez na dohodak,porez na dobit i porez na dodanu vrijednost te području doprinosa za zdravstveno osiguranje.
Ukupni efekt promjena u porezu na dohodak predstavlja smanjenje prihoda općeg proračuna za oko 290 milijuna kuna na godišnjoj razini, efekt smanjenja stope doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje na godišnjoj razini iznosi oko 2,4 milijarde kuna, a efekt promjena u porezu na dodanu vrijednost procijenjen je 2,6 milijardi kuna.
Ukupni prihodi državnog proračuna za 2012. godinu planirani u iznosu od 109 milijardi kuna, s međugodišnjim rastom od 1,4%. Za 2013. godinu projicirani prihodi iznose 111,1 milijardi kuna, s rastom od 2,0%, a za 2014. iznosili bi 115,2 milijarde kuna, s rastom od 3,6%.
Treba naglasiti da su prihodi od poreza na dohodak za 2012. u državnom proračunu planirani u iznosu od 1.283.250 kuna ili s rastom od 21,4% , projekcija za 2013. pokazuje rast tih prihoda od 1,2%, a za 2014. rast od 3,4%. Prihodi od poreza na dobit u 2012. imali bi rast od 34,9% u odnosu na 2011., za 2013. 3,1%, a za 2014. projicira se rast prihoda od 3,6%.
3. Rashodi Državnog proračuna
Ukupni rashodi državnog proračuna za 2012. godinu iznose 118,8 milijardi kuna, za 2013. godinu 120,2 milijarde kuna rast od 1,2% i 2014. godinu iznose 122,6 milijardi kuna i procijenjeni rast od 2,0%.
Treba naglasiti da se proračunska potrošnja u 2012. godini smanjuje se u odnosu na 2011. što je u skladu s odredbama Zakona o fiskalnoj odgovornosti za 4 milijarde kuna.
Posebno se ističe da je rashodovna strana obuhvatila i ugovorne obveze koje su prenijete iz 2011. i ranijih godina s dospijećima u 2012. godini, ali i obveze koje su dospjele u 2011. godini.
Rashodi za zaposlene smanjuju se u 2012. godini za 6,5% odnosno 1,5 milijardi kuna u odnosu na plan 2011. godine. Ako se uključe i rashodi za zaposlene u zdravstvenim ustanovama – pozicija HZZO a iskazani pod naknadama ukupni rashodi ta zaposlene su manji za 1,95 milijardi kuna u odnosu na 2011.
Navedeno je najvećim dijelom rezultat smanjenja na:
- posebnim dodacima cca 1,1 milijardu kuna;
- rad na određeno vrijeme cca 400,0 milijuna kuna;
- prekovremeni rad cca 200,0 milijuna kuna;
- posebni uvjeti rada cca 90,0 milijuna kuna.
Smanjenje materijalnih rashoda je provedeno na većini kategorija materijalnih rashoda, od naknada troškova zaposlenima (najveće smanjenje), rashoda za materijal i energiju do rashoda za usluge. U 2013. i 2014. godini predviđeno je daljnje smanjenje materijalnih rashoda te su isti planirani na razini od 8,5 milijardi kuna.
Za 2012. se povećavaju financijski rashodi zbog povećanja rashoda za kamate, dok se kasnije postupno smanjuju
Rashodi za subvencije u 2012. godini se smanjuju a u 2013. i 2014. se povećavaju.
Pomoći dane u inozemstvo i unutar opće države u 2012. godini smanjuju se za 135,8 milijuna kuna u odnosu na 2011. te iznose 4,9 milijardi kuna, u 2013. rastu za 31,7% (u apsolutnom iznosu 1,6 milijardi kuna) zbog planiranog doprinosa
Republike Hrvatske proračunu EU od 1,6 milijardikuna, a u 2014. godini pomoći iznose 8,8 milijardi kuna, s tim da je u to uključen planirani doprinos naše zemlje proračunu Europske unije planiran u svoti od 3,5 milijardi kuna.
Moramo naglasiti međutim da u 2012. pomoći općinama, gradovima i županijama na području posebne državne skrbi rastu i da se primjenjuju isti parametri iz Zakona o izvršavanju državnog proračuna RH kao i za 2011. godinu.
Rashodi za naknade građanima i kućanstvima smanjuju se u odnosu na 2011. godinu za 742,2 milijuna kuna, najvećim dijelom zbog smanjenja na pozicijama HZZO-a, ali sredstva za mirovine rastu
S obzirom na interes posebno iskazujemo planirane naknade građanima i kućanstvima
Naknade građanima i kućanstvima u razdoblju 2011.-2014. u mil. kn.
| 2011. | P2012. | ind.2/11. | p2013. | ind.13./12. | p2014. | ind14./13. | |
| Dječji doplatak | 1.727,6 | 1.727,0 | 100,0 | 1.727,0 | 100,0 | 1.727,0 | 100,0 |
| Rodiljne naknade | 2.127,8 | 2.115,8 | 99,4 | 2.115,8 | 100,0 | 2.115,8 | 100,0 |
| Mirovine, od čega | 34.922,1 | 35.244,6 | 100,9 | 35.313,7 | 100,2 | 35.604,0 | 100,8 |
| – mirovine branitelja | 4.860,0 | 4.880,0 | 100,4 | 4.900,0 | 100,4 | 4.920,0 | 100,4 |
| Branitelji – trajna prava | 213,2 | 732,3 | 99,5 | 737,0 | 100,6 | 740,0 | 100,4 |
| Aktiv.polit.zapošlj. | 735,7 | 108,4 | 50,8 | 177,5 | 163,8 | 230,2 | 129,6 |
| Naknade HZZO-a | 20.296,2 | 19.414,2 | 95,7 | 19.585,0 | 100,9 | 19.735,0 | 100,8 |
Rashodi za nabavu nefinancijske imovine u 2012. godini smanjuju se za 38,0 milijuna kuna u odnosu na 2011. tj 2,2% te iznose 1,7 milijardi kuna,a u 2013. planira se povećanje rashoda na 2,0 milijarde kuna.
Kao rezultat ukupno planiranih prihoda u iznosu od 109 milijardi kuna te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 118,8 milijardi kuna, manjak državnog proračuna za 2012. godinu iznosit će 9,9 milijardi kuna ili 2,8% bruto domaćeg proizvoda, što je prema planu za 2011. smanjenje od 5,0 milijardi kuna ili 1,4 postotna boda BDPa.U 2013. godini manjak državnog proračuna projiciran je na razini od 9,1 milijardu kuna ili 2,5% bruto domaćeg proizvoda dok će se u 2014. godini kretati na razini od 7,4 milijarde kuna ili 1,9% bruto domaćeg proizvoda.
4. Manjak državnog proračuna za 2012. godinu u iznosu od 9,9 milijardi kuna financirat će serazlikom ukupnih primitaka od financijske imovine i zaduživanja te ukupnih izdataka za financijsku imovinu i otplate zajmova. Pritom su ukupni primici od financijske imovine i zaduživanja planirani u iznosu od 21,2 milijarde kuna, a ukupni izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova u iznosu od 11,3 milijarde kuna.
Procjena ukupnog manjka/viška konsolidirane opće države % BDP-a
| Plan2011. | Plan2012. | Projekc.2013. | Projekc.2014. | |
| Ukup. m/v, državni proračun | -4,3 | -2,8 | -2,5 | -1,9 |
| Ukup. m/v izvanprorač.korisnici | -0,4 | -0,2 | -0,2 | -0,1 |
| Ukup. m/v JLPRS | -0,2 | -0,2 | -0,2 | -0,2 |
| Ukup. m/v proračuna opće države |
-4,9 | -3,3 | -3,0 | -2,3 |
Deficit konsolidirane opće države % BDP-a ESA
| 2011. | 2012. | 2013. | 2014. | |
| prihodi | 36,0 | 35,1 | 34,6 | |
| rashodi | 35,7 | 39,5 | 38,4 | 37,2 |
| razlika (postot.bod) | 41,4 | -1,9 | -1,1 | -1,2 |
| ukupni manjak | -5,5 | -3,3 | -2,6 |
5. Kvantifikacije koje se odnose na općine, gradove i županije
Sredstva izravnanja za decentralizirane funkcije za 2012., 2013. i 2014. godinu i to u sljedećim iznosima
A539150 DODATNA SREDSTVA IZRAVNANJA ZA DECENTRALIZIRANE FUNKCIJE
| Plan 2011. | 1.625.062.426 |
| Plan 2012 | 1.272.500.000 |
| Indeks | 78,3 |
| Plan 2013 | 1.250.300.000 |
| Indeks | 98,3 |
| Plan 2014. | 1.255.000.000 |
| Indeks | 100,4 |
Iako je porez na dohodak planiran po stopi od 21,3% u odnosu na plan za 2011. godinu sredstva za decentralizirane funkcije su planirana bitno ispod sredstava za 2011.
2. Pomoći lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi i pomoći područjima od posebnog državnog interesa – članak 35. i 36. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna za 2012. iznosi su planirani u kunama prema navedenim kriterijima i povratu poreza na dohodak te po osnovi ostvarenog poreza na dobit
| Plan 2011. | 308.136.617 |
| Plan 2012 | 240.802.675 |
| Indeks | 78,1 |
| Plan 2013 | 243.736.525 |
| Indeks | 101,2 |
| Plan 2014. | 243.736.525 |
| Indeks | 100,0 |
Od toga iznosa na pomoći općinama, gradovima i županijama s područja posebne državne skrbi prema kriterijima iz članka 35. Zakona za 2012. planirano je 83,7 mil. kn što je 3,1% više nego u 2011. godini. Za područja od posebnog državnog interesa koje se planiraju prema ostvarenju poreza na dobit na tim područjima planirano je za 2012. 157, 1 milijun kuna što je bitno manje nego za 2011. kada je bilo planirano 225,0 milijuna kuna, iako je rast poreza na dobit za 2012. u odnosu na 2011 planiran po stopi od 34,9%.
2. PRIJEDLOG ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA RH ZA 2012.
Kao i prethodnih godina ovim se zakonskim prijedlogom za 2012. uređuju prihodi, primici, rashodi i izdaci Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. godinu i njegovo izvršavanje, opseg zaduživanja i jamstava države, upravljanje javnim dugom te financijskom i nefinancijskom imovinom, poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje namjenskih prihoda i primitaka, korištenje vlastitih prihoda, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada), predsjednika Vlade, Ministarstva financija (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) i ministra financija u izvršavanju Proračuna, kazne za neispunjavanje obveza te druga pitanja u izvršavanju Proračuna.
U zakonskom prijedlogu nema bitnih sadržajnih promjena osim onih koje se odnose na kvantifikacije
U nastavku dajemo odredbe članaka koje su od interesa za općine, gradove i županije
1. Kvota ograničavanja danih suglasnosti za zaduživanje JLPRS koje odobrava Vlada RH – povećana je u odnosu na 2011. godinu
Članak 16.
(1) Ovlašćuje se Vlada da može dati suglasnosti za zaduživanje JLPRS koja je u financijskom izvještaju o prihodima i rashodima, primicima i izdacima za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2011. (Obrazac: PR-RAS) iskazala višak prihoda poslovanja u stupcu 7 pod oznakom AOP 245.
(2) Ograničenje ne odnosi se na JLPRS za projekte koji se sufinanciraju iz pretpristupnih
programa Europske unije i za projekte energetske učinkovitosti (ESCO projekte).
(3) Ovlašćuje se Vlada da može dati suglasnosti za zaduživanje JLPRS, najviše do 2,5 posto ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih JLPRS iskazanih u financijskom izvještaju o prihodima i rashodima, primicima i izdacima za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2011. (Obrazac: PR-RAS u stupcu 7 pod oznakom AOP 001).
(4) Ograničenje ne odnosi se na:
1. jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave kojima je Vlada dala
suglasnosti do 31. prosinca 2011., a nisu korištene u 2011. godini,
2. jedinice lokalne samouprave na područjima posebne državne skrbi,
3. jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje se zadužuju za projekte
koji se sufinanciraju iz pretpristupnih programa Europske unije,
4. jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za projekte energetske
učinkovitosti (ESCO projekte).
(5) Odluke o davanju suglasnosti za zaduživanje JLPRS koje je Vlada donijela do 31. prosinca 2011. godine, a koje se mogu koristiti od 1. siječnja 2012. godine ulaze u ograničenje od 2,5 posto iz stavka 3. ovoga članka.
Kvota mogućih suglasnosti za zaduživanje JLPRS pod ograničenjem u 2011. iznosila je 2,3% a za 2012. iznosi 2,5% ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih JLPRS iskazanih u financijskom izvještaju o prihodima i rashodima, primicima i izdacima za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2011.
2. Povrat doprinosa
Članak 17.
(1) Doprinosi za mirovinsko i obvezno zdravstveno osiguranje koji su uplaćeni za osiguranike prema članku 23. Zakona o obnovi i razvoju Grada Vukovara, vratit će se poslodavcima sa sjedištem, odnosno s prebivalištem na području Grada Vukovara, Iloka te Lovasa i Tovarnika na teret tih doprinosa.
(2) Poslodavci iz stavka 1. ovoga članka zahtjev za povrat doprinosa podnose Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje
3. Povrati poreza na dohodak
Članak 34. Povrati poreza na dohodak po godišnjoj prijavi obveznicima poreza s područja posebne državne skrbi (prve, druge i treće skupine) te brdsko-planinskih područja vratit će se na teret prihoda koji pripada državnom proračunu.
4. Pomoći općinama, gradovima i županijama
Članak 35. Pomoći JLPRS u razdjelu 025 –MINISTARSTVO FINANCIJA odnose se na pomoći županijama te na pomoći općinama i gradovima prve i druge skupine na područjima posebne državne skrbi. Kriteriji su ostali isti kao i za 2011.
Pomoći se osiguravaju u iznosu koji odgovara razlici između sredstava na temelju kriterija iz ovoga članka i procijenjenog povrata poreza na dohodak po godišnjoj prijavi za 2011. godinu iz članka 34. Zakona koji preuzima državni proračun.
4. 1. Pomoći županijama odnose se na ulaganja u razvojne programe županija, općina i gradova na njihovu području.
- Kriteriji za izračun i raspodjelu pomoći županijama jesu: broj stanovnika prema popisu iz 2001. godine, prosjek prihoda županijskog proračuna za 2010. godinu po stanovniku na razini države (državni prosjek) i prihodi županijskog proračuna za 2010. godinu po stanovniku županije, broj stanovnika Republike Hrvatske (bez Grada Zagreba) po 1 km površine Republike Hrvatske (državni prosjek) i broj stanovnika pojedine županije po 1 km površine županije.
- Najmanje 75% pomoći županije raspodjeljuju na općine i gradove s njihova područja koji nisu izravno korisnici pomoći iz ovoga članka.
- Županijska skupština donosi kriterije za raspodjelu dijela pomoći iz za namjene iz stavka 9. ovoga članka te ih je dužna u roku 15 dana od donošenja dostaviti Ministarstvu financija.
- Župan je dužan do 30. travnja 2012. godine donijeti raspored sredstava na općine i gradove te ga u roku 15 dana od donošenja dostaviti Ministarstvu financija.
- Županije mogu koristiti pomoći samo za ulaganja u kapitalne programe – Rashodi za nabavu nefinancijske imovine (skupina 4 Računskog plana proračuna, osim za nabavu osobnih automobila – osnovni račun 42311 Osobni automobili).
4. 2.Pomoći općinama i gradovima
- Kriteriji za izračun i raspodjelu pomoći općinama i gradovima jesu: broj stanovnika prema popisu iz 2001. godine, prosjek prihoda po stanovniku za 2010. godinu općina i gradova na razini države (državni prosjek), prosjek prihoda po stanovniku skupine (članak 4. i 5. Zakona o područjima posebne državne skrbi), odnosno pojedine općine i grada, broj stanovnika po 1 km na razini prve i druge skupine područja posebne državne skrbi (skupinski prosjek) i broj stanovnika po 1 km pojedine općine i grada, udio rashoda za kapitalne programe za 2010. godinu u ukupnim rashodima, racionalnost izvršenja funkcija sustava (broj zaposlenih, rashod po zaposlenom) i rashodi za funkcije grada (ispod 30.000 stanovnika) u 2010. godini.
- Općine i gradovi mogu koristiti pomoći samo za financiranje Rashoda za materijal i energiju (podskupinu 322 Računskog plana proračuna) i za ulaganja u kapitalne programe – Rashodi za nabavu nefinancijske imovine (skupina 4 Računskog plana proračuna, osim za nabavu osobnih automobila – osnovni račun 42311 Osobni automobili).
4. 3. Izvještavanje JLPRS
- Županije, općine i gradovi koji su izravni korisnici pomoći iz ovoga članka dužni su tromjesečno izvještavati Ministarstvo financija o korištenju pomoći na propisanim obrascima. Općine i gradovi koji su korisnici pomoći dužni su tromjesečno izvještavati županiju o korištenju pomoći na način i u roku koji propiše županija.
- Ako županijska tijela ne donesu kriterije i raspored sredstava, Ministarstvo financija će im obustaviti doznaku pomoći. Ako županije, općine i gradovi ne koriste namjenski odobrena sredstva pomoći i ne obavještavaju na način i u propisanom roku, Ministarstvo će im obustaviti doznaku pomoći.
- Županijama, općinama i gradovima koji kupuju dionice ili udjele u trgovačkom društvu suprotno članku 64. Zakona o proračunu Ministarstvo će obustaviti doznaku pomoći.
5. Pomoći s osnova naplaćenog poreza na dobit – PPDS I BPP
Članak 36. Jedinicama lokalne samouprave na područjima posebne državne skrbi i brdskoplaninskim područjima isplaćivat će se pomoći iz državnog proračuna u visini poreza na dobit koji se ostvaruje na području posebne državne skrbi i brdsko-planinskom području.
Lukeš-Petrović Maja, dipl.iur. i dipl.politolog
