Objave

Što pokloniti za Valentinovo osim cvijeća i svijeća?

Valentinovo se često veže uz klasične darove poput cvijeća, svijeća, čokolade i sličnih znakova pažnje. Međutim, odnosi – ne samo romantični, već i prijateljski, obiteljski i profesionalni – ne grade se velikim gestama, već svakodnevnim interakcijama. Usmjeravanje pažnje, aktivna komunikacija i zajednički rituali mogu značajno utjecati na njihovu kvalitetu. Umjesto prolaznih poklona ili uz njih, razmislite o stvarima koje osnažuju vašu povezanost i čine vaš odnos bogatijim i ispunjenijim na duže staze.

Komunikacija kao temelj svakog odnosa

Kvalitetna komunikacija ključ je dugoročnog i zdravog odnosa, bilo da je riječ o partneru, prijatelju ili kolegi. Veza zahtijeva pažnju, trud i svijest o važnosti pozitivnih interakcija. Poznati istraživači odnosa, Julie i John Gottman, otkrili su da uspjeh romantičnog odnosa uvelike ovisi o omjeru pozitivnih i negativnih interakcija – na svaku negativnu interakciju potrebno je čak pet pozitivnih!

Dodatno, istraživanja pokazuju da s vremenom u dugoročnim odnosima ne dolazi nužno do porasta negativnih iskustava, već do smanjenja pozitivnih interakcija. Stoga je važno svjesno ulagati napor u održavanje tih pozitivnih trenutaka. Ali, što su zapravo pozitivne interakcije?

  • Svjesno izražavanje pohvala i zahvalnosti, čak i za male svakodnevne stvari koje se možda podrazumijevaju kao na primjer: “Hvala što si mi poslao podsjetnik za zadatak” ili “Hvala ti što si naručio/la ručak dok sam ja na sastanku”
  • Izražavanje podrške i prepoznavanje truda, na primjer: “Sviđa mi se kako si strukturirao/la ovaj izvještaj”, “Odlično si održao edukaciju”
  • Aktivno i svjesno usmjeravanje pažnje na pozitivne stvari – svaki put kad primijetite nešto lijepo, izrecite to naglas ili ostavite kratku poruku.
  • Poklanjanje pune pažnje umjesto parcijalne prisutnosti – odložite mobitel i zaista slušajte što vam druga osoba govori

Zajednički rituali i stvaranje uspomena

Parovi, prijatelji i kolege koji imaju zajedničke rituale, bilo da se radi o jutarnjoj kavi, zajedničkim ručkom, sportskoj aktivnosti ili igranju društvenih igara, često razvijaju jaču međusobnu povezanost. Ove godine, umjesto klasičnog dara, razmislite o dogovoru za uvođenje novog rituala kojem ćete se zajedno posvetiti.

U poslovnom okruženju to može biti tjedna kava s kolegom iz tima za razmjenu ideja, strukturirani 1-na-1 razgovori bez ometanja tehnologijom, isticanje uspjeha i pohvale kolega tijekom sastanka (ili kroz Lattice feedback sustav), kratka kava nakon važnih sastanaka s klijentima ili zajednička proslava uspješno završenih projekata. U privatnim odnosima to može biti tjedni “date night” bez mobitela ili tehnologije koja odvlači pažnju, zajednički hobi ili neka aktivnost koja uključuje učenje nečeg novog, odlazak na putovanje kako bi se maknuli od rutine.

Dobar primjer rituala koji možete primijeniti i u poslovnom i u privatnom životu su redoviti “check-in” razgovori . U poslovnom kontekstu za razmjenu iskustava, izazova i ideja s kolegama, a u privatnim odnosima za dijeljenje misli, osjećaja i produbljivanje bliskosti. Inspiraciju za kvalitetniju komunikaciju u romantičnim  ili prijateljskim odnosima možete pronaći u mobilnoj aplikaciji Gottman Card Decks, koja nudi korisne kartice s pitanjima i tehnikama za produbljivanje razgovora.

Također razmislite o načinu dokumentiranja zajedničkih uspjeha i važnih trenutaka na jednom, lako dostupnom mjestu. U LC-u već imamo jedan odličan primjer – bazu pohvala korisnika na Sharepointu! Na sličan način možete kreirati vlastitu arhivu pozitivnih trenutaka kroz album sa slikama, dnevnik uspjeha ili lijepih trenutaka. Ovakva zbirka uspomena posebno je vrijedna u trenucima kada nam treba podsjetnik na pozitivna iskustva.

Istinski odnosi grade se pažnjom, brigom i namjernom komunikacijom neovisno govorimo li o ljubavnoj vezi, prijateljstvu ili profesionalnim odnosima. Zato ovog Valentinova neka fokus ne bude samo na jednom danu nego neka bude podsjetnik na važnost svakodnevnog aktivnog slušanja i  zajedničkih trenutaka u svim odnosima.

 

Sindrom varalice

Sindrom varalice ili uljeza, poznatiji pod engleskim nazivom imposter syndrome, opisuje fenomen intenzivnog osjećaja sumnje u vlastite sposobnosti kod uspješnih ljudi. Osobe neprestano strahuju da će biti “otkrivene” kao prevaranti, smatrajući se nekompetentnim čak i kada imaju brojne dokaze koji pokazuju suprotno. Taj psihološki fenomen karakterizira konstantno umanjivanje vlastitih postignuća i pripisivanje uspjeha vanjskim i prolaznim uzrocima poput sreće, dobrog vremena ili slučajnosti.

Osobe koje preispituju vlastitu vrijednost zbog najmanjih pogrešaka, koje su osjetljive čak i na konstruktivnu kritiku i koje umanjuju vlastitu stručnost čak i u područjima u kojima su doista vještije od drugih, vjerojatno pate od imposter sindroma.

Uzroci mogu biti raznovrsni od kontrolirajućeg roditeljskog odgoja i visokih očekivanja do osobnih karakteristika poput perfekcionizma i socijalne anksioznosti, dok posljedice mogu biti ozbiljne, uključujući burnout, samosabotirajuće misli, anksioznost, depresiju i smanjeni profesionalni napredak.

Kako izaći iz začaranog kruga? 

Osobno osvještavanje fenomena varalice odličan je prvi korak. Zapamtite da postoji ogromna razlika između zdrave samokritičnosti i sveobuhvatnog osjećaja da je cjelokupni identitet laž i prevara te da nema prostora za stvarne zasluge i uspjehe. Nekoliko je strategija koje možete primijeniti: preispitivanje vlastitih sumnji i negativnih misli, prihvaćanje nesavršenosti, traženje podrške i razgovor o osjećajima. Važno je da razgovarate s drugima o tome kako se osjećate. Kada se o njima ne govori, iracionalna uvjerenja imaju tendenciju da se duboko ukorijene.

Još jedan dobar primjer je da preusmjerite fokus na vlastiti trud i uspjeh. Popularni su dnevnici zahvalnosti, a na jednak način možete voditi dnevnik uspjeha gdje ćete pohvaliti sami sebe i zapisati stvari za koje smatrate da ste ih dobro napravili. Redovito pratite vlastiti rad i bilježite čak i najsitnije napretke.

A upravo iz ovoga vidimo koliko je bitno pohvaliti druge kada mislimo da rade dobar posao. Dajte im to do znanja i pohvalite ih za nešto što im dobro ide.

U zdravom tijelu, zdrav duh – što nam govori neuroznanost?

Iako ova latinska poslovica zvuči pomalo izlizano, zapravo krije istinu koju moderna neuroznanost sve više potvrđuje. Tjelovježba ne pridonosi samo boljem fizičkom zdravlju nego je i jedan od moćnih alata za unaprjeđenje našeg mentalnog zdravlja.

Već jedan trening može značajno utjecati na vaše raspoloženje! Kako? Povećanjem razine ključnih neurotransmitera – dopamina, serotonina i noradrenalina. Ove često popularno nazivane “molekule sreće” odmah nakon vježbanja podižu raspoloženje i energiju.

Kada govorimo o dugoročnim dobrobitima, redovita tjelovježba pokazala se kao moćno oružje u borbi protiv depresije i anksioznosti. Istraživanja pokazuju da redovito vježbanje potiče stvaranje i rast novih neuroloških mreža u mozgu, značajno smanjuje upalne procese te kontinuirano oslobađa endorfine koji održavaju pozitivno raspoloženje. Kontinuirano vježbanje poboljšava našu sposobnost fokusiranja i koncentracije, dok istovremeno oslobađa tijelo od nakupljene napetosti i stresa.

Za postizanje ovih benefita, preporučuje se minimalno 30 minuta aktivnosti tri do četiri puta tjedno, uz obaveznu aerobnu komponentu koja podiže otkucaje srca. S kraćim trajanjem dnevnog svjetla često je teže ostati aktivan, ali zapamtite da tjelovježba ne mora značiti iscrpljujući trening! Umjerena razina aktivnosti često je najodrživija za većinu ljudi. To je razina pri kojoj možete razgovarati, ali ne i lako pjevati, kada je tijelo zagrijano, ali ne pretjerano oznojeno i kada dišete dublje nego inače, ali niste bez daha.

Nerijetko si postavljamo previsoke ciljeve u području sporta, što često vodi do brzog odustajanja. Umjesto toga, počnite s manjim promjenama:

  • prošetajte do posla, dućana ili negdje gdje i ovako morate ići
  • koristite stepenice umjesto lifta
  • zaplešite tijekom kućanskih poslova (ili kad god vam se pruži prilika)
  • odradite 5-minutno istezanje bez da se ustanete sa stolca
  • nemojte dopustiti da vaša Multisport kartica skuplja prašinu

Istražite koje vas aktivnosti najviše privlače, krenite u pokret te nakon toga podijelite s nama sve pozitivne promjene koje ste primijetili.

Thinking about overthinking

Ubrzan životni ritam, pritisci na poslu i osobne brige često nas tjeraju na prekomjerno razmišljanje. Svi smo se barem jednom uhvatili kako u krug vrtimo iste misli, brinući se o stvarima koje možda nikada neće postati stvarnost, a često su i izvan naše kontrole. Ovaj fenomen pretjeranog razmišljanja, poznat i kao overthinking, može nas iscrpiti te smanjiti našu produktivnost i zadovoljstvo, kako na poslu, tako i u privatnom životu.

Prema psihologiji, overthinkanje podrazumijeva ponavljajuće, automatske misli koje otežavaju donošenje odluka i smanjuju našu sposobnost da se usmjerimo na trenutne zadatke. Bilo da se radi o promišljanju o prošlim događajima, budućim brigama ili prekomjernoj analizi, misli su uglavnom negativne i stvaraju stres. Ako osjećate da misli upravljaju vama, umjesto vi njima, možda je vrijeme da napravite mali predah i osvijestite kako prekinuti taj ciklus.

Odredite vrijeme za brige

Odredite 15 do 30 minuta dnevno i možda doslovno stavite u kalendar vrijeme za razmišljanje o svojim brigama. Svaki put kada se uhvatite da overthinkate, recite si da nećete o tome razmišljati sada, nego u svoje definirano vrijeme i tako brige odgodite za kasnije. To vam može pomoći da limitirate vrijeme koje provodite razmišljajući o problemima. U određenom razdoblju nemojte samo razmišljati, nego zapisujte svoje misli na papir, razdvajajući ih na one koje možete kontrolirati i one koje ne možete. Također, kad je riječ o brigama koje možete kontrolirati, razmislite o mogućim rješenjima.

Odvojite se od svojih misli

Naše misli ne definiraju tko smo mi. Kroz različite tehnike mindfulnessa možete se “odvojiti” od svojih misli, promatrajući ih kao prolazne, umjesto da ih automatski tretirate kao istinu. Pokušajte svjesno preusmjeriti svoju pažnju. Prebacite se na konkretnu aktivnost u sadašnjem trenutku – obavljanje zadataka na poslu, šetnja ili čak duboko disanje. To će pomoći u prebacivanju iz  apstraktnih pitanja na konkretne akcije u sadašnjosti.

A za sve one koji žele overthinkat overthinkanje, postoji još tehnika koje mogu pomoći u situacijama nepoželjnog pretjeranog razmišljanja.

Otkucava li ljetni sat? – tri savjeta za bolje jesenske dane

Kraj ljeta nam se polako, ali sigurno približava, a s njim i određene promjene. Kako bismo se što lakše prilagodili jesenskim promjenama – kraćim i hladnijim danima i povećanom umoru – s vama ćemo podijeliti nekoliko savjeta.

Organizacija je već pola odrađenog posla– s krajem ljeta, brojni među nama vraćaju se s godišnjih odmora, a djeca se vraćaju u školu. To može utjecati na radni raspored i produktivnost, pa je važno da se što bolje organizirate kako biste unaprijed posložili svoje obaveze. Postavljanje jasnih prioriteta i ciljeva za naredne mjesece zasigurno će vam pomoći da ostanete fokusirani i produktivni.

Fleksibilnost je ključna za promjenu– svima nam je znano kako jesen često donosi promjene u poslovanju, bilo da se radi o novim projektima ili prilagođavanju poslovnim potrebama. Otvoreni pristup i spremnost na promjene pomoći će da se lakše prilagodite novim situacijama, pa budite spremni prilagoditi svoje planove i strategije kako biste se uskladili s promjenama u poslovnom okruženju.

U zdravom tijelu, zdrav duh– ne smijemo zaboraviti ono najvažnije, zdravlje. S promjenom godišnjih doba često dolaze i promjene u energiji i zdravlju. Smanjenje sunčeve svjetlosti i hladnije vrijeme mogu utjecati na raspoloženje i motivaciju. Pazite na svoje fizičko i mentalno zdravlje; redovita tjelovježba, zdrava prehrana i dovoljno sna pomoći će da se osjećate bolje, a ni pokoje druženje uz kavicu s najdražim vam kolegama neće biti na odmet!

Prijelaz iz ljeta u jesen može biti izazovan, ali ne zaboravite da je, uz odgovarajuću pripremu i pozitivan pristup, svaka promjena zapravo nova prilika za osobni i profesionalni rast.

Vidim, čujem i poštujem – postojim

Riječ „Sawubona!“ potječe iz afričkog plemena Zulu, tim riječima se pleme pozdravlja svaki put kada se vidi, a time bi poručuju – vidim te, poštujem te i cijenim te! Taj jednostavan pozdrav nosi duboko značenje koje možemo primijeniti i u našim svakodnevnim interakcijama na radnom mjestu. Složit ćemo se da je zaista važno u svakoj radnoj sredini prepoznati i uvažavati članove tima na sličan način.

Zapitajte se, koliko često se dogodi da prečujete stvari koje vam drugi govore zato što razmišljate o mogućem odgovoru? Ili, koliko često vam se dogodi da sitna razmirica preraste u svađu?

Aktivno slušanje i asertivna komunikacija

Slušati i čuti dva su potpuno različita pojma. Ljudi su skloni procjenjivati druge, njihove stavove i mišljenja te smišljati odgovore dok druga strana govori. Tada možda slušaju, ali zapravo nisu čuli što im druga strana želi reći. Aktivno slušanje je vještina koja omogućava da učimo od drugih te produbljuje naše razumijevanje i suosjećanje. Također nam daje uvid u drugu perspektivu, što je osobito važno kada je u pitanju upravljanje odnosima.

U ranijim člancima govorili smo o asertivnoj komunikaciji, njezinoj moći i važnosti razvijanja vještine iskazivanja svojih zapažanja, osjećaja, mišljenja i potreba na iskren i jasan način. Asertivna komunikacija temelji se na uvažavanju i poštivanju drugih kroz aktivno slušanje pa je aktivno slušanje nužno za uspješno upravljanje odnosima na radnom mjestu.

Bit rituala

Sjećate se afričkog plemena s početka priče… kada biste vi bili član tog plemena, odgovorili biste: Sikhona!“ Ili, u prijevodu: „Ja sam ovdje!“. Zapravo, bit aktivnog slušanja i asertivne komunikacije koja se krije u ovom ritualu je: „sve dok me ‘vidiš’, ja postojim”. Dobro je sjetiti se poslovice koja kaže da imamo jedna usta i dva uha da bismo mogli manje govoriti, a više slušati.

Zasluženi odmor kao briga o sebi

Neki od vas odradili su svoje godišnje, a neki ih tek očekuju, no svejedno bismo vas voljeli podsjetiti da je kvalitetan odmor jedan od načina kako uspješno brinemo o sebi.

Stara poslovica kaže da je priprema uvijek pola posla, a kako ne bi prkosili opuštenosti na plaži uz mirise mora i borovine, u nastavku vam donosimo četiri savjeta kako se kvalitetno pripremiti za zasluženi odmor, ali i odmoriti. Stoga:

  • ugasite sve poslovne aplikacije kako biste se uspješno mogli „odvojiti“ od posla
  • na odmoru budite prisutni “ovdje i sada“ i ne zaboravite da je meditacija odličan oblik upijanja svega oko sebe i otpuštanja stresa
  • budite dostupni sebi, postavite fokus na sebe i svoj odmor
  • vodite računa da na odmoru opskrbite svoje tijelo s dovoljno sna. Nemojte dozvoliti da vam se odmor pretvori u umor

Za kraj, voljeli bismo vas podsjetiti na dva važna faktora – odmor nije nerad već priprema za rad i da benefite našeg godišnjeg odmora imamo mi, ali i naši kolege.

Samo ako smo kvalitetno odmorili, kvalitetno možemo i raditi. Ključ je, pogađate, u uravnoteženosti.

Razvijanje šire slike kao ključ poslovnog uspjeha

Jeste li se ikada zapitali što bi bilo da Pepeljuga nije izgubila svoju staklenu cipelicu?  Kakav bi kraj bajka imala, bi li uopće upoznala svog princa, bi li to bilo na balu tijekom večeri ili, pak, nekad za devet života, bi li to uopće bio princ ili samozatajni pučanin? Tko zna, mogućnosti je bezbroj, samo što o njima ne razmišljamo jer smo naviknuti pričati priče na uobičajen način.

Identično se ponašamo i u našim životima. Radimo i odrađujemo stvari onako kako smo naučili. Odbijamo sagledati situaciju iz neke druge perspektive koja bi nam potencijalno puno više pomogla u pronalasku kvalitetnog rješenja. Svaki problem, ali i svaka priča mogu biti ispričani na sto i jedan način, a sposobnost da tu istu priču sagledamo s druge strane možemo povezati s razvijanjem kritičkog mišljenja o kojem smo ranije pisali, ali i s razvijanjem sposobnosti šire slike.

Prepoznavanje drugačijih prilika

Da je naša Pepeljuga imala širu sliku o mogućim drugačijim pristupima, sigurni smo, puno bi brže došla do svog princa. Ne sagledavajući problem iz različitih perspektiva, ne propitujući se „zašto je nešto takvo kakvo je“ i ne gledanje kako na što utječe, ograničavamo se u pronalasku rješenja, ali i shvaćanju samog problema.

Kada promatramo širu sliku nekog problema ili radnog zadatka, važno je da se zapitamo sljedeća pitanja:

  • što je zaista potrebno
  • koje su sve mogućnosti
  • kako se različiti djelići slike koje ja vidim, uklapaju u cijelu priču
  • hoće li moje rješenje biti jasno i shvatljivo?

Razvijanje šire slike ključno je za uspješno poslovanje jer prepoznavanje drugačijih prilika, ali i razumijevanje kako različiti aspekti poslovanja međusobno utječu, pomaže u donošenju boljih, jasnijih i razumljivih rješenja. Podsjetimo se, ne mora Pepeljuga uvijek izgubiti svoju cipelicu samo zato što priča tako kaže.

Važnost emocionalne otpornosti

Emocionalna otpornost sposobnost je pojedinca da se suoči, prilagodi i prevlada izazove, stresne situacije i trenutne teškoće, odnosno sposobnost da održi emocionalnu ravnotežu i produktivnost usprkos pritiscima s kojima se susreće. Emocionalna otpornost je vještina koja se uči i nadograđuje svaki dan, a jedan od koraka kako izgradnju emocionalne otpornosti je svakako prihvaćanje vlastitih emocija.

Razvijanje emocionalne otpornosti zapravo i započinje s prihvaćanjem vlastitih emocija. Prihvaćanje emocija nije samo proces prepoznavanja emocija koje su u nama, već je sposobnost svjesnog upravljanja njima tako da ih osjetimo – jako je važno priznati si kako se osjećamo. Upravljanje emocijama je usmjeravanje pažnje prema onome što se događa unutar nas. Kada smo svjesni svojih emocija, dopuštamo im da budu prisutne – u redu je biti i tužan, ljut i nervozan, sretan, veseo i nasmijan.

Svjesno prihvaćanje vlastitih emocija uključuje obraćanje pažnje na naš unutarnji dijalog i način na koji se obraćamo sami sebi kada se suočavamo s teškim emocijama. Umjesto da se kritiziramo ili osuđujemo zbog toga što osjećamo, možemo sebi pružiti podršku i razumijevanje koje bismo pružili prijatelju u sličnoj situaciji. Ovo može uključivati nježne riječi ohrabrenja ili jednostavno prisutnost i suosjećanje prema samom sebi.

Ne postoji jednostavna formula kako prihvatiti svoje emocije i upravljati emocionalnom otpornošću, ali svjesnim obraćanjem pažnje na vlastite emocije možemo utjecati na razvijanje sposobnosti emocionalne otpornosti.

 

Razvijanje kritičkog razmišljanja

U današnjem dinamičnom i složenom svijetu, kritičko razmišljanje postaje sve važnija vještina, kako u profesionalnom tako i u osobnom životu. Umijeće promišljanja, analiziranja i donošenja informiranih odluka ključno je za uspjeh u svim područjima života.

Kritičko razmišljanje nije samo sposobnost propitkivanja informacija koje primamo, već i sposobnost sagledavanja različitih perspektiva, postavljanja pitanja, prepoznavanja predrasuda i logičkog zaključivanja. To je proces koji nam pomaže da bolje razumijemo kompleksne situacije, donosimo bolje odluke te razvijamo inovativne i kreativne ideje.

U poslovnom okruženju…

U poslovnom okruženju, kritičko razmišljanje omogućuje nam da budemo produktivniji. Analizirajući različite opcije i argumente, možemo donositi odluke koje su u skladu s ciljevima i vrijednostima tvrtke. Bilo da se radi o procesu rada, odlučivanju o tome što ćete reći svom kolegi ili pak nadređenom ili primjerice o uklanjanju grešaka tijekom rada, sve to zahtijeva dobro razvijeno kritičko razmišljanje. No također, kritičko razmišljanje potiče suradnju i timski rad jer kroz razgovor i postavljanje pitanja potičemo otvorenost prema različitim idejama i mišljenjima.

Razvijajući sposobnost analiziranja informacija i donošenja racionalnih odluka, možemo bolje razumjeti svijet oko sebe te doprinositi pozitivnim promjenama. Kako bismo pomogli pri razvijanju kritičkog razmišljanja donosimo par ključnih pitanja koje mogu pripomoći.

Što radiš kada ne radiš ništa?

Jedan od ključnih aspekata mentalnog zdravlja je sposobnost opuštanja i odmora od svakodnevnih izazova. Hobiji nam pružaju tu dragocjenu priliku za opuštanje i regeneraciju uma. Istraživanje iz 2020. godine pokazalo je da hobiji utječu na smanjenje stresa osobe za čak 30 p0osto. Bilo da se radi o slikanju, pisanju, vrtlarenju ili bilo kojoj drugoj aktivnosti, posvećivanje vremena hobijima može imati iznimno pozitivan utjecaj na našu psihu.

I hobijem do snažnijeg tima

Važno je napomenuti da hobiji igraju ključnu ulogu i u socijalnom aspektu našeg života. U skladu s tim, dijeljenje hobija može izgraditi jače veze među kolegama, poboljšati timsku koordinaciju i stvoriti pozitivno radno okruženje. Ta povezanost može pridonijeti i boljoj komunikaciji unutar tima, čime se stvara osjećaj zajedništva i podrške.

Kako bismo iskoristili prednosti kojima hobi pridonosi mentalnom zdravlju trebali bismo mu se posvetiti barem na tjednoj bazi. Stoga nikako ne propustite pronaći vrijeme za aktivnosti koje vas ispunjavaju.

 

Kako jačati veze unutar radnog tima

Rad u timu je postao neizostavan dio sadašnjice, a kako bi tim bio uspješan, potrebno je uložiti trud. Ljubaznost, empatija i poštovanje prema kolegama igraju ključnu ulogu u našem uspjehu. Dopustite si da se osvrnete oko sebe i pokažete zahvalnost prema onima s kojima dijelite radni prostor, pozovite svog najdražeg kolegu na kavu tijekom pauze, pomozite jedno drugom u rješavanju zaduženja ili pak samo nabacite osmijeh iznad ekrana. Male geste ljubaznosti, poput riječi podrške ili geste zahvalnosti, mogu imati veliki utjecaj na radnu atmosferu.

Važno je također naglasiti značaj otvorenog komuniciranja. Svi smo jedinstveni pojedinci s različitim perspektivama, vještinama i iskustvima. Aktivno slušanje omogućuje nam bolje razumijevanje kolega, što vodi boljoj suradnji i učinkovitijem radu. Razumijevanje različitih perspektiva stvara bogatstvo ideja te jača timsku koheziju, kao i uzajamno poštovanje i povjerenje koje doprinosi stvaranju poticajnog okruženja gdje svatko može dati svoj maksimum.

Neka međusobna podrška, poštovanje, osluškivanje i razumijevanje budu glavni odgovori na pitanje kako ojačati veze unutar tima.

Uhvati roman zvan 2024. godina

Prethodni mjesec smo se osvrnuli na sve ono što smo postigli, naučili i ostvarili te smo promišljali o novim ciljevima i lekcijama. Vrijeme je da sve ono „staro“ ostavimo negdje iza granice i da s novom prtljagom, jednim praznim koferom krenemo skupljati nova postignuća, nove lekcije i iskustva.

Postavljanje ciljeva je središnji element fokusiranja na budućnost. Ciljevi nisu samo popis želja; oni su putokazi prema našem osobnom i profesionalnom uspjehu. Kroz postavljanje jasnih i mjerljivih ciljeva, stvaramo temelje za ostvarivanje svojih ambicija. Ciljevi nas motiviraju da prepoznamo svoje potencijale, pružajući nam smjer i svrhu u budućnosti.

Obećajmo sami sebi

Također, ne moramo se uvijek fokusirati na ciljeve, fokusirajmo se na obećanja – obećanja samima sebi da ćemo biti bolji, hrabriji, sazrijevati i težiti višim ciljevima. Obećanja nisu samo riječi jer svako obećanje koje kažemo samima sebi predstavljaju čin vjere u vlastite mogućnosti.

Dajmo malo mašti na volju, zamislimo da je Nova godina poput neispisanog romana čiji smo pisci mi sami. Neka svaka riječ koju napišemo bude odraz naših najboljih želja, snova i onih neostvarenih ciljeva. Neka svaki trenutak bude prilika za učenje, svaka prepreka prilika za jačanje, a svaki uspjeh prilika za slavlje.

U mentalnom fokusu 2024. – Pogled na prethodne uspjehe, naučene lekcije i ciljeve za novu godinu

Bližimo se kraju godine i ovo je odlično vrijeme da se osvrnete na prethodna postignuća, naučene lekcije, ali i neke nove ciljeve za narednu godinu. Reflektirajte se na to kako ste rasli kroz uspjehe i izazove, koje lekcije ste naučili i kako ste postavljali ciljeve, a sve to da u novu godinu zakoračite s čvrstim mentalnim fokusom.

Neka prva faza refleksije bude posvećena slavlju postignuća. Bez obzira na veličinu, svako postignuće je korak naprijed. Razmišljanjem o tome što ste postigli ne slavite samo akcije koje ste napravili, već jačate i samopouzdanje što je u mentalnom smislu od velike važnosti.

Kretanje u pravom smjeru

Naravno, da nema kiše ne bi bilo ni sunca, a i obrnuto pa je i sam put do postignuća pretežito popločan raznim izazovima i padovima, ali sve dok na neuspjeh gledate kao na još samo jednu lekciju i dalje se krećete u pravom smjeru. Bilo da su to poslovni padovi, osobni izazovi ili neuspjesi koje ste doživjeli, svaki od njih nosi vrijedne lekcije. Razmotrite te izazove kao priliku za učenje, analizirajući šta ste naučili o sebi, o svojim granicama i o načinima na koje se nosite sa stresom, zapitajte se „U godini koja dolazi, gdje vidim najviše prostora za osobno i poslovno poboljšanje?“.

Postavljanje ciljeva za novu godinu nije samo besmislena tradicija: to je prilika za usmjeravanje našeg mentalnog fokusa prema budućnosti. Koristiti naučene lekcije kao osnovu za postavljanje mudrih ciljeva (mjerljivo, uvremenjeno, dostižno, relevantno i određeno) može biti ključno za održavanje ravnoteže mentalnog zdravlja i postizanje uspjeha.  Razmislite o onome što biste ove godine izdvojili kao nešto što vam se ispostavilo od posebne važnosti ili što vam se činilo posebno dobro i zapišite tu misao negdje, a na njoj sagradite osnovu novog cilja za 2024.

Važnost pohvala među kolegama

Jeste li znali da u svakodnevnom radnom okruženju, interakcija s kolegama igra ključnu ulogu u oblikovanju produktivnosti, zadovoljstva i općeg uspjeha tima i da za čak 63 posto utječe na povećanje zadovoljstva poslom. Pohvale među kolegama su jedan od važnih elemenata te interakcije. Pohvale su izrazi priznanja, zahvalnosti i podrške koje jedan kolega upućuje drugima za njihove napore i doprinos.

Pohvale među kolegama doprinose stvaranju pozitivnog radnog okruženja. Kad se ljudi osjećaju cijenjeno među svojim kolegama i kad vide podršku, osjećaju se i zadovoljno i motivirano u radu. Pozitivno radno okruženje stvara osjećaj sigurnosti, što rezultira smanjenjem stresa i povećanjem zadovoljstva na poslu. Pohvale također služe kao poticaj za kontinuirano poboljšanje i postizanje boljih rezultata te su značajni čimbenik u međuljudskim odnosima. Kad se ljudi osjećaju cijenjenima i podržanima, razvijaju se jače emocionalne veze među članovima tima.

Osvrnite se i razmislite…

Pohvale stvaraju pozitivno radno okruženje, potiču međusobnu podršku, povećavaju produktivnost i kvalitetu rada te jačaju međuljudske odnose među kolegama. Stoga vas potičemo da se osvrnete i razmislite, je li možda danas baš dan da nekom kolegi udijelite koju pohvalu i izrazite zahvalnost. Što više možemo dosegnuti kroz svoje razlike kako bismo se povezali s drugima, to bolje gradimo odnose i naši životi postaju bogatiji.

Male pauze za velike rezultate – osluškivanje tijela i emocija

Jesen nam je već „debelo“ pokucala na vrata, dani su sve kraći i mnogi osjećaju kako se s vremenom mijenja i naše raspoloženje. Svatko od nas barem je jednom doživio taj trenutak – kada umor postane glasniji od naše volje za radom. Bez obzira radi li se o dugom tjednu, izazovima izvan radnog okruženja ili jednostavno danu kada nam je potreban odmor, suočavanje s manjkom motivacije na radnom mjestu sasvim je normalno, pogotovo u jesenskim danima.

Smanjenjem umora i stresa utječemo na povećanje produktivnosti, u poslovnom ili privatnom smislu, te je zbog toga važno pronaći pravi „recept“. Istraživanja su pokazala da kratke pauze tijekom radnog dana mogu biti izuzetno korisne jer se uzimanjem pauza od 5 do 10 minuta svakih  sat do sat i pol uvelike može podići razina produktivnosti, ali i smanjiti zamor poslom. Nekada su male pauze zaista ključ za postići velike rezultate.

Kako do pozitive?

Jesen je idealno vrijeme za otkrivanje novih aktivnosti, a možda i vraćanje nekim starim na koje ste zaboravili tijekom ljeta. Pronalaskom svog „ispušnog ventila“, utječemo na smanjenje stresa i oslobađanje nakupljenog umora te stvaramo mjesta za nove emocije, pozitivnije stavove i više zraka u glavi.

Neka nam ova lijepa jesen bude vrijeme za fokusiranje na sebe, prepoznavanje i rješavanje umora kroz neke nove, ali i stare aktivnosti koje nas oslobađaju nakupljenog umora i stresa.

Go with the flow – mali ciljevi koji nas čine sretnima

Živjeti znači doživljavati svijet oko sebe – kroz rad, osjećaje i misli. Nerijetko kroz dan prolazimo u stanju nesvjesnosti svojih emocija jer smo prenatrpani obavezama zbog kojih se „ne stignemo“ posvetiti sebi samima. Kada radimo nešto što nas motivira lako možemo reći: „Evo, ovo sam ja, ovo je za mene važno i sretan/na sam dok to radim!“. Važno je pronaći „ispušne ventile“ s kojima ćemo si dozvoliti osjećaj slobode i ispunjenosti.

Psiholog Mihaly Csikszentmihalyi, koji se posebno bavio proučavanjem sreće, definirao je potpuno stanje sreće kao „iskustvo flow-a“. „Flow je trenutak potpune očaravajuće obuzetosti nekom aktivnošću. Očituje se u intenzivnoj fokusiranosti pojedinca na ono što radi pri čemu gubi pojam o vremenu (vrijeme kao da leti) i ima osjećaj potpune sreće dok to radi“.

Iskustvo flow-a je subjektivno i ovisi o pojedincu. Najčešće o tim iskustvima govore umjetnici, znanstvenici, sportaši. Međutim, neki ljudi doživljavaju flow spontano, obavljajući svakodnevne aktivnosti poput slikanja, pisanja, sviranja, pjevanja, čitanja, tijekom igranja šaha ili izrade dekorativnih stvari, pa i čak tijekom glačanja ili pranja posuđa.

Ništa bez ciljeva

Kako bi postigli i/ili održali flow, važno je postaviti ciljeve koji će nas dovoljno motivirati, a neće nam predstavljati preveliki izazov. Uz knjizi The Art of Impossible: A Peak Performance Primer, Steven Kotler objašnjava kako je najbolji način za postizanje flow-a određivanje ciljeva aktivnosti koje su za najmanje četiri posto iznad razine trenutnih razvijenih vještina. To znači da cilj ne smije biti ni prezahtjevan ni dosadan jer tada ne postižemo flow i gubimo motivaciju.

Zato, uzmite vremena za sebe, danas. Ne sutra! Danas! Pronađite, ako već niste, aktivnosti koje vas ispunjavaju, koje vam daju do znanja da ste živi, koje prožimaju cijelo vaše biće, čine vas sretnima i podsjećaju koliko je zapravo ovaj svijet lijep. I unatoč svim problemima, nepravdama, negativnim iskustvima koje život nosi, kad pogledamo unatrag, u našim je životima puno više stvari zbog kojih možemo biti sretni.

Kako primiti (dati) feedback i ne shvatiti to osobno

Davanje (i primanje) povratne informacije je vještina i uči se kao i svaka druga. Tako treba znati dati, ali i primiti, kako pozitivnu tako i negativnu povratnu informaciju.

“Ako ništa ne govorim, znači da je sve dobro.” Feedback se često u praksi daje isključivo kada nešto nije bilo u skladu s očekivanjima. Izostavljanje pozitivne povratne informacije umanjuje vjerojatnost da će osoba ponoviti to ponašanje u budućnosti jer ne zna da je nešto napravila dobro.

“Ne želim ništa reći jer će se naljutiti na mene.” S druge strane, izostavljanje negativne povratne informacije povećava vjerojatnost da će se isti propusti ponoviti u budućnost, a zamjeranje s vremenom rasti i naštetiti odnosu.

Povratne informacije, kako bi bile korisne, a uz što manju vjerojatnost povrede, moraju:

  • biti konkretne i specifične
  • biti usmjerene na ponašanje, a ne osobinu
  • sadržavati i pozitivnu i negativnu povratnu informaciju
  • opisivati, a ne procjenjivati

Iako nije lako dati kvalitetan feedback, još je veći izazov primiti povratnu informaciju (i ne shvatiti to osobno)

Feedback nas vrlo brzo može izbaciti iz ravnoteže i uvesti u vrtlog samopropitivanja i neugodnih emocija, posebice ako se radi o povratnom odgovoru koji je negativan.

Pritom je bitno razumjeti da je u velikom dijelu situacija kritika odraz osobe koja ju daje, a ne osobe kojoj je namijenjena, posebice ako se radi o osobi koja nas ne poznaje dobro. Primjerice, vozač koji trubi i blica u automobilu iza nas, vjerojatno bi jednako tako reagirao da je netko drugi na našem mjestu. Tako reagira jer mu se žuri, a ne zbog naših vozačkih sposobnosti.

Idući put kada primite negativnu povratnu informaciju, probajte odgonetnuti motiv druge osobe i postaviti si pitanje bi li jednako reagirala da je netko drugi na vašem mjestu. Ako je odgovor DA, taj feedback treba uzeti s velikom rezervom.  U tom slučaju se primjenjuje ona izreka: It’s not you, it’s me 🙂

Ako je odgovor NE te se i dalje osjećate loše, vjerojatno se radi o vašoj već postojećoj povredi ili nesigurnosti. U tom slučaju budite strpljivi i empatični prema sebi te odlučite hoćete li, i u kojoj mjeri, prihvatiti tu povratnu informaciju. Možda je zaista u pozadini feedbacka dobra namjera?

O kojoj god da se situaciji radi, jedna je konstanta – vaša vrijednost. Neovisno o tome vide li ju (i komuniciraju) drugi ili ne, ona se ne mijenja.

Opraštanje i zahvalnost – ruku pod ruku u Novu godinu

Nova godina simbol je novih početaka, novih navika, novih prilika. Iako je to samo jedan dan u godini, njegova simbolika značajna je većini ljudi. Međutim, jednu konstantu prenosimo iz 31.12. u 1.1. – sebe same.

Kako bismo zaista zakoračili unaprijed u Novu godinu, dva procesa pritom su neizbježna – opraštanje i zahvalnost. Teško ostvarena postignuća, neočekivana prijateljstva, novi posao, neplanirana putovanja, novi član obitelji i slični događaji automatski izazivaju sreću i zahvalnost u nama.

No, zahvalnost nije posljedica samo velikih, sretnih događaja. Zahvalnost je stil života. Svaki dan možemo na nečemu biti zahvalni i naš je izbor hoćemo li svjesno primjećivati i cijeniti upravo ono pozitivno u vlastitome životu i svijetu. Osim povećanja subjektivne dobrobiti, prakticiranje zahvalnosti u brojnim je istraživanjima povezano s socijalnim, emocionalnim i zdravstvenim benefitima.

Nimalo laki zadaci

Uvesti zahvalnost u svoj život kao naviku sigurno nije lagan zadatak. No, oprost je možda još i teži, bilo da je namijenjen prijateljima, kolegama, obitelji ili samima sebi. Dubinski, iskren, autentičan oprost jedini je način za zakoračiti u iduću godinu bez zamjeranja, ljutnje, tuge, patnje i ostalih utega koji nas vuku unazad.

Refleksija na kraju godine može biti pravo bogatstvo – ljudi koji su nas okruživali, emocije koje smo osjećali, trenuci koje smo proživjeli… i dobri i loši, čine nas osobom kakva jesmo danas. Stoga, dok se pozdravljate od stare godine, nemojte joj zaboraviti zahvaliti i oprostiti!

Sretan Vam Zdravi dan u još sretnijoj Novoj godini!

Vaš HR