Objave

Je li vaša jedinica spremna za Lokalnu riznicu?

Digitalizacija proračunskog procesa više nije samo trend – ona je nužnost za sve jedinice lokalne i regionalne samouprave koje žele upravljati sredstvima brže, preciznije i transparentnije. Digitalna riznica omogućava da se cijeli proračunski ciklus – od planiranja, preko izvršenja, do izvještavanja – provodi unutar jednog sustava, povezujući nadležni proračun i proračunske korisnike, s automatskim kontrolama i jasnom evidencijom.

 

Od planiranja do izvršenja

Ciklus u riznici počinje kvalitetnom pripremom: kreiraju se katalozi programa, aktivnosti i projekata, postavljaju limiti i definiraju administrativni okviri koji usmjeravaju daljnje aktivnosti. Proračunski korisnici unose svoje prijedloge unutar unaprijed određenih limita, dok sustav automatski provjerava usklađenost i raspoloživost sredstava. Nakon usvajanja plana, proces prelazi u fazu izvršenja proračuna. Zahtjevi za plaćanje šalju se izravno kroz sustav, riznica provjerava sredstva, povezuje zahtjeve s proračunskim kategorijama i omogućava pregled iskorištenosti proračuna u stvarnom vremenu. Sustav prati i prihodovnu stranu – bankovni izvodi se uvoze automatski, a plaćanja se knjiže bez ručnih prepisivanja. Na kraju ciklusa dolazi izvještavanje, koje je jednostavno jer su svi podaci već unutar sustava. Bilo da se radi o internim pregledima ili službenim izvještajima, informacije su ažurne i usklađene, što smanjuje vrijeme i rizik pogrešaka.

 

Checklista: jeste li spremni?

Prije uvođenja digitalne riznice, važno je provjeriti spremnost svih sudionika i sustava. Evo ključnih pitanja koja će vam pomoći:

  1. Imate li informatičko rješenje koje može podržati sve funkcionalnosti riznice?
  2. Postoje li djelatnici u nadležnom proračunu i kod proračunskih korisnika koji će aktivno sudjelovati u procesu?
  3. Jesu li ti djelatnici odgovarajuće educirani za rad u digitalnom sustavu?
  4. Imate li definirane interne procedure za redovitu suradnju između nadležnog proračuna i korisnika?
  5. Jesu li svi postojeći podaci usklađeni s pravilima proračunskog računovodstva?
  6. Jeste li svjesni svih aktivnosti potrebnih da sustav funkcionira bez zastoja?

Ako većinu odgovora možete potvrditi, vaša jedinica je spremna za uspješnu implementaciju digitalne riznice. Ako ne, ovo je prilika da napravite pripremne korake i maksimalno iskoristite prednosti sustava.

 

Libusoft Cicom - Je li vaša jedinica spremna za digitalnu Riznicu-

Prednosti digitalne riznice

Implementacija riznice donosi brojne prednosti:

  • ujednačen i transparentan proračunski ciklus
  • smanjenje ručnog rada i pogrešaka
  • bolja vidljivost i kontrola izvršenja proračuna
  • jednostavno izvještavanje i pripremu financijskih izvještaja
  • povećanu odgovornost svih sudionika

 

Digitalna riznica nije samo softver, ona je partner u modernizaciji proračunskog upravljanja, olakšavajući svakodnevni rad i osiguravajući potpunu kontrolu nad javnim sredstvima. Kontaktirajte nas na marketing@spi.hr i saznajte kako riznica može podržati vašu jedinicu u svakodnevnom upravljanju proračunom.

Od planiranja do izvršenja: kako Riznica zatvara krug proračunskog ciklusa

Upravljanje proračunom unutar lokalne samouprave podrazumijeva niz međusobno povezanih koraka koji moraju biti precizni, transparentni i međusobno usklađeni. U praksi to često znači korištenje različitih tablica, paralelnih evidencija i ručnih provjera koje usporavaju rad i povećavaju rizik od pogrešaka. Riznica mijenja taj proces tako što spaja sve faze proračunskog ciklusa u jedinstveni sustav – od planiranja, preko realizacije i praćenja, do završnog izvještavanja. O tome kako lokalne jedinice najviše koriste Riznicu i zašto je važna za učinkovito upravljanje proračunom, pisali smo i u prethodnom članku, a u nastavku doznajte više o cijelom proračunskom ciklusu – od planiranja, preko praćenja, do izvještavanja.

 

1. Priprema i postavljanje temelja

Proračunski ciklus započinje kvalitetnom pripremom. U Riznici se najprije definiraju ključni okviri: kreiraju se katalozi programa, aktivnosti, projekata i organizacijskih jedinica, određuju se limiti i postavljaju pravila koja će kasnije usmjeravati sve korisnike. Upravo se u ovoj fazi postavlja struktura koja će omogućiti dosljedno i usklađeno planiranje, bez ručnih provjera i bez potrebe za dodatnim Excel tablicama.

 

2. Izrada i usvajanje proračuna

Kad su okviri definirani, korisnici mogu unositi svoje prijedloge proračuna unutar jasno određenih limita. Prijedlozi se prikupljaju na jednom mjestu, a sustav automatski vodi računa o pravilnosti unosa i raspoloživim sredstvima. Tako se dobiva jedinstven, usklađen dokument koji se jednostavno može objediniti u konačni prijedlog proračuna, bez kašnjenja i ponavljanja posla.

 

Libusoft Cicom - Od planiranja do izvršenja kako Riznica zatvara krug proračunskog -ciklusa

 

3. Izvršavanje i praćenje utroška sredstava

Nakon što je proračun usvojen, fokus se prebacuje na njegovo izvršenje. Zahtjevi za plaćanje u sustavu se pokreću izravno na temelju odobrenih proračunskih stavki, a Riznica automatski provjerava postoje li raspoloživa sredstva. Time se izbjegavaju neželjena prekoračenja i olakšava kontrola potrošnje u realnom vremenu. Korisnici u svakom trenutku vide koliko je sredstava iskorišteno, a koliko ih još imaju na raspolaganju.

 

4. Prihodi i praćenje izvoda

Riznica obuhvaća i prihodovnu stranu proračuna. Bankovni izvodi se uvoze direktno u sustav, evidencije se ažuriraju automatski, a identifikatori plaćanja se usklađuju bez ručnih prepisivanja. Na taj način se, jednako kao kod rashoda, osigurava potpuna točnost i preglednost, i s prihodovne strane.

 

5. Izvještavanje kao završni korak

Na kraju proračunskog ciklusa dolazi izvještajni dio. Budući da Riznica u sebi već sadrži sve relevantne podatke, od planova i zahtjeva do realizacije, izvještaji se mogu generirati jednostavno i brzo. Bilo da je riječ o službenim proračunskim izvješćima ili internim pregledima za organizacijske jedinice, informacije su uvijek ažurne i međusobno usklađene.

 

Ciklus koji se zatvara u jednom sustavu

Riznica omogućava da se cijeli proračunski ciklus odvija unutar jednog alata – bez vanjskih evidencija, bez ručnih konsolidacija i bez rizika od neusklađenosti. Time se proces planiranja ubrzava, izvršenje postaje transparentnije, a izvještavanje jednostavnije i pouzdanije. Saznajte kako vaša jedinica može implementirati Riznicu i maksimalno iskoristiti njezine prednosti: marketing@spi.hr.

RIZNICA U PRAKSI: Što lokalne jedinice najviše koriste i zašto?

Lokalne jedinice danas traže rješenja koja će im omogućiti brži, lakši i transparentniji rad. Budući da povezuje nadležni proračun i proračunske korisnike, automatizira ključne procese i osigurava potpunu usklađenost sa Zakonom o proračunu, upravo je SPI Lokalna riznica postala standard u digitalizaciji javnih financija. U praksi se jasno izdvajaju funkcionalnosti koje lokalne jedinice koriste najintenzivnije, jer im donose najveću uštedu vremena, bolju kontrolu i jednostavnije upravljanje proračunom.

 

Web planiranje – temelj brže pripreme proračuna

Najkorišteniji dio sustava SPI Lokalne riznice je web planiranje. Gradovi i županije ističu kako im ova funkcionalnost značajno skraćuje pripremu proračuna jer omogućava jednostavnu online suradnju između proračuna i korisnika. Umjesto beskrajne razmjene Excel tablica, sve se odvija u jedinstvenom digitalnom okruženju, uz automatske kontrole koje unaprijed sprječavaju pogreške i usklađuju podatke sa smjernicama nadležnog proračuna. Upravo zbog toga web planiranje postalo je nezaobilazan alat u sezoni planiranja.

 

Automatizirani proces plaćanja – sigurnost i brzina u svakodnevnom radu

Drugi najvažniji proces je automatizirano plaćanje. Korisnici izravno iz svojih sustava šalju zahtjeve za plaćanje u riznicu, zajedno s dokumentacijom, dok SPI Lokalna riznica automatski provodi sve potrebne provjere. Trostruka razina kontrole, jasna sljedivost i trenutačno povezivanje s proračunskim pozicijama znatno ubrzavaju realizaciju obveza. Manje je ručnog rada, a gotovo potpuno nestaje mogućnost tehničkih pogrešaka što je za jedinice lokalne samouprave jedna od najvrjednijih prednosti.

 

Izvještavanje koje donosi potpunu transparentnost

U svakodnevnom radu posebno se cijene jasni i dostupni financijski podaci. Uvid u realizirane zahtjeve, plaćene obveze, prihode proračunskih korisnika ili izvatke podračuna dostupan je u realnom vremenu, bez dodatne komunikacije i naknadnih provjera. Time se uklanja potreba za ručnim pripremanjem izvještaja, skraćuju se rokovi i osigurava potpunija transparentnost proračunskog procesa.

 

Libusoft Cicom - Riznica u praksi što lokalne jedinice najviše koriste i zašto-

 

Integracije koje štede vrijeme i osiguravaju usklađenost

SPI Lokalna riznica snažno je povezana s FMC-om i Izjavom o fiskalnoj odgovornosti, što korisnicima znatno olakšava pripremu obvezne dokumentacije. Podaci se automatski preuzimaju i strukturiraju na način koji podržava sve zakonske zahtjeve, pa lokalne jedinice ističu ovu integraciju kao jednu od najkorisnijih u godišnjem ciklusu planiranja i izvještavanja.

 

Jedinstveni račun i brža priprema zakonskih izvještaja

Kako se približava obaveza ulaska u sustav s jedinstvenim računom (1. siječnja 2026.), jedinice sve više koriste mogućnosti objedinjene glavne knjige i moderniziranog radno-izvještajnog sustava. Time se zakonski financijski izvještaji pripremaju brže i jednostavnije, a proces prelaska na novi model poslovanja značajno se olakšava.

 

Tko već radi u SPI Lokalnoj riznici?

Sustav danas koriste neke od najvažnijih hrvatskih jedinica: Krapinsko-zagorska, Zagrebačka, Sisačko-moslavačka i Istarska županija te Grad Split, dok se Splitsko-dalmatinska županija nalazi u fazi ugovaranja. Njihova iskustva potvrđuju da je SPI Lokalna riznica siguran i provjeren izbor za modernizaciju proračunskog upravljanja.

 

Zašto se upravo ove funkcionalnosti ističu u praksi?

Ove funkcionalnosti posebno su korisne u praksi jer rješavaju najveće izazove lokalnih jedinica: ubrzavaju pripremu proračuna, automatiziraju plaćanja, smanjuju pogreške, olakšavaju izvještavanje i osiguravaju potpunu transparentnost. SPI Lokalna riznica tako postaje puno više od IT rješenja – ona je partner u izgradnji učinkovitog, modernog i odgovornog financijskog sustava. Saznajte kako i vaša jedinica može unaprijediti: marketing@spi.hr

WEBINAR: Izrada i slanje zahtjeva za plaćanje kroz Riznicu

U procesu proračunskog poslovanja izrada i slanje zahtjeva za plaćanje predstavljaju ključne korake za pravovremeno i točno izvršavanje financijskih obveza. Kako bi se korisnicima sustava Riznice olakšao svakodnevni rad i smanjio broj pogrešaka, pripremljena je radionica usmjerena na pravilno formiranje zahtjeva, razumijevanje najčešćih poteškoća u praksi te primjenu preporučenih postupaka.

Kroz praktične primjere i rad u SPI sustavu, polaznici će steći sigurnost u radu s aplikacijom 149 i usvojiti znanja potrebna za učinkovitije upravljanje zahtjevima za plaćanje.

 

Vrijeme održavanja: 27. studenog 2025. u trajanju od 12:00 – 13:00 sati

Mjesto održavanja: webinar – online

Predavač: Linda Rakocija, Specijalist računovodstvenih projekata

 

Cilj radionice
Cilj ove radionice je unaprijediti točnost i učinkovitost u izradi i slanju zahtjeva za plaćanje kroz Riznicu, uz poseban fokus na:
  • pravilno formiranje zahtjeva
  • često postavljane upite korisnika
  • najčešće greške i kako ih izbjeći
Što ćete naučiti?
  • Kako pravilno izraditi zahtjev za plaćanje u sustavu Riznice (aplikacija 149 SPI).
  • Najčešće pogreške u praksi i kako ih spriječiti.
  • Preporučene prakse i korisni savjeti za svakodnevni rad.
Edukacija je namijenjena proračunskim korisnicima koji rade u aplikaciji 149 SPI sustava i besplatna je!

 

SPI LOKALNA RIZNICA: Podrška županijama i gradovima u učinkovitim javnim financijama

U suvremenom upravljanju javnim financijama, transparentnost, kontrola i učinkovitost ključni su faktori uspjeha. SPI Lokalna riznica postala je standardno rješenje za brojne jedinice lokalne i regionalne samouprave koje žele uskladiti svoje financijsko poslovanje s najnovijim zakonskim zahtjevima, ali i unaprijediti unutarnje procese upravljanja proračunom.

Sustav, usklađen s odredbama Zakona o proračunu (NN 144/21), omogućava jednostavnu i sigurnu suradnju između nadležnih proračuna i proračunskih korisnika, istovremeno pružajući potpunu kontrolu nad trošenjem javnih sredstava i olakšavajući planiranje.

 

Vodeće županije i gradovi koriste SPI Lokalnu riznicu

Među vodećim korisnicima SPI Lokalna riznica nalaze se neke od najvažnijih hrvatskih županija i gradova, poput Krapinsko-zagorske, Zagrebačke, Sisačko-moslavačke i Istarske županije, kao i Grada Splita. Sustavu se uskoro pridružuje i Splitsko-dalmatinska županija, koja je nakon osvojenog natječaja trenutačno u fazi ugovaranja. Ove županije i gradovi prepoznali su prednosti SPI Lokalna riznice, koristeći je za usklađivanje s novim zakonskim propisima, optimizaciju financijskog poslovanja te povećanje transparentnosti u upravljanju proračunskim sredstvima.

 

LC - SPI LOKALNA RIZNICA Podrška županijama i gradovima u učinkovitim javnim financijama

 

Što SPI Lokalna riznica donosi županijama i gradovima?

SPI Lokalna riznica omogućava jednostavnije i brže upravljanje proračunom, s jasnim razlikovanjem nadležnog proračuna i korisnika. Automatizirani procesi izvještavanja i kontrole ubrzavaju rad i smanjuju mogućnost pogrešaka, dok povećana transparentnost i nadzor nad trošenjem javnih sredstava pomažu u odgovornom upravljanju. Sustav olakšava i postavljanje zahtjeva za plaćanje prema proračunskim pozicijama te se integrira s drugim sustavima, kao što su FMC i Izjava o fiskalnoj odgovornosti. Uz to, korisnici imaju na raspolaganju edukacije i kontinuiranu stručnu podršku, čime uvođenje i korištenje sustava postaje jednostavno i učinkovito.

 

Transparentnije upravljanje proračunom

Za županije i gradove koji žele biti korak ispred u financijskom upravljanju i ispunjavanju zakonskih obveza, SPI Lokalna riznica predstavlja idealno rješenje. S pouzdanim sustavom, stručnom podrškom i brojnim korisnim funkcionalnostima, upravljanje proračunskim sredstvima postaje jednostavnije, sigurnije i transparentnije. Za dodatne informacije i pomoć u implementaciji sustava, stojimo na raspolaganju svim zainteresiranim jedinicama lokalne i regionalne samouprave: marketing@spi.hr.

PODRŠKA ZA RIZNICU I PRAVILNIK: Klikom do znanja uz Kutak i uz novu edukaciju

Zakon o proračunu i Pravilnik o proračunskom računovodstvu i Računskom planu donijeli su velike izmjene u računovodstvo proračuna, a s njima i izmjene u našim SPI aplikacijama. Tako smo u proteklom razdoblju, između ostalog, dobili obvezu kreiranja Objedinjene glavne knjige proračuna te ulaska sustav pune riznice.

Kutak za riznicu

Kako bi svi naši korisnici na vrijeme ispunili svoje obveze u proteklom smo razdoblju osigurali i brojne edukacije, ali i zasebnu web stranicu  Kutak za riznicu. Kutak se nalazi na zatvorenom dijelu weba i korisnici mu mogu pristupiti nakon registracije. Naši stručnjaci ondje su im osigurali sve važne informacije za poslovanje uključivši i video upute za rad.

Nova edukacija u ožujku

Ovih dana pripremamo i novu edukaciju za naše korisnike pod nazivom “Objedinjena glavna knjiga u teoriji i praksi”. Riječ je o naprednoj obuci, koja će se održati online, 11. ožujka 2025. i na kojoj će korisnici imati priliku doznati sve o Objedinjenoj glavnoj knjizi ali primjerice i o  financijskim izvještajima za prvi kvartal. Više detalja i prijave nalaze se OVDJE.

Prednosti riznice s jedinstvenim računom

Sve one koji čekaju posljednji trenutak za ulazak u sustav pune riznice podsjećamo da ona uz zakonsku obvezu donosi i niz dobrobiti u poslovanju kao što su: veća kontrolu nad trošenjem proračunskih sredstava, bolje i kvalitetnije upravljanje likvidnošću, fiskalni nadzor nad poslovanjem korisnika i u konačnici realnije i kvalitetnije planiranje i izvršavanje proračuna.

LOKALNA RIZNICA: Koje su prednosti sustava s jedinstvenim računom

Zakon o proračunu još je početkom 2022. propisao da jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima jedinstveni račun proračuna, a taj propis potom je upotpunjen i propisima iz Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu.

Svrha takvih propisa, odnosno uspostave riznice s jedinstvenim računom krije se u objedinjavanju proračunskih procesa između nadležnog proračuna i njegovih proračunskih korisnika što donosi niz prednosti u poslovanju.

Tako riznica s jedinstvenim računom osigurava:

  • veću kontrolu trošenja proračunskih sredstava
  • bolje i kvalitetnije upravljanje likvidnošću
  • fiskalni nadzor nad poslovanjem korisnika
  • realnije i kvalitetnije planiranje te izvršavanje proračuna

Niz je još prednosti, poput usklađenosti podataka i operativne brzine, a koji se nalaze u sustavu koji korisnicima osigurava SPI Lokalna riznica. O njima više možete doznati Ovdje.

SPI Lokalnu riznicu koristi više od 400 gradova, županija i proračunskih korisnika! Pridružite im se!

STRUČNI ČLANAK: Riznica – nova zakonska obveza ili kasnimo s uvođenjem?!

,

Kad spominjemo pojam riznice većina jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihovih proračunskih korisnika pomisli na informatičko rješenje kojim se povezuju procesi planiranja i izvršavanja proračuna između nadležnog proračuna i njegovih proračunskih korisnika. Ta definicija je točna, ali ujedno i nepotpuna. Riznica je puno širi pojam od slanja podataka. Ona uključuje kompletne procese u proračunu i proračunskom računovodstvu, a utječe i na sistematizaciju radnih mjesta.

Zakonska obveza

Ustroj jedinstvenog računa proračuna na kojem se ostvaruju svi priljevi i izvršavaju svi odljevi proračuna i proračunskih korisnika propisan je Zakonom o proračunu i to ne zadnjim izmjenama. Zakon o proračunu iz 1995. godine prvi put spominje riznicu kao organizacijsku jedinicu Ministarstva financija.

Pojam jedinstvenog računa riznice proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave spominje se prvi put u Zakonu o proračunu iz 2003. godine i definira riznicu kao sustav računa proračuna preko kojeg se izvršavaju uplate prihoda i primitaka te isplate rashoda i izdataka.

Zakon o proračunu koji je stupio na snagu 1. siječnja 2022. godine, jasno je naveo da jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima jedinstveni račun proračuna koji se otvara i vodi u kreditnoj instituciji, a na kojem se ostvaruju svi priljevi i izvršavaju svi odljevi proračuna i proračunskih korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Isti Zakon i dalje propisuje mogućnost izuzeća od riznice, ali tanka je linija zbog koje je moguće propisati izuzeće.

Pravilnik o načinu i uvjetima otvaranja računa za provedbu specifičnih transakcija proračuna i proračunskih korisnika uredio je mogućnost otvaranja dodatnih računa uz jedinstveni račun proračuna za transakcije koji se po svojoj svrsi, namjeni, načinu provođenja i ostalim obilježjima ne mogu provoditi izravno preko jedinstvenog računa proračuna. Kao točka na i, izašao je Pravilnik o proračunskom računovodstvu i Računskom planu koji na snagu stupa 1. siječnja 2025. godine.

Što nam donosi Pravilnik?!

Jedna od velikih novosti Pravilnika je uspostava Objedinjene glavne knjige proračuna. Člankom 12. definirano je „Proračuni koji posluju preko jedinstvenog računa proračuna imaju obvezu uspostaviti Objedinjenu glavnu knjigu proračuna koja se sastoji od Glavne knjige proračuna i Glavnih knjiga proračunskih korisnika iz nadležnosti proračuna.“

Istim Pravilnikom propisana je obveza za sve proračune čiji proračunski korisnici u trenutku stupanja na snagu ovog Pravilnika ne posluju preko jedinstvenog računa proračuna već preko vlastitih računa u poslovnim bankama, obvezni su uspostaviti Objedinjenu glavnu knjigu proračuna do 1. siječnja 2026. godine. Kao što smo prethodno u članku naveli, jedinstveni račun proračuna odnosno riznica, zakonska je obveza i proizlazi iz temeljnog zakona, Zakona o proračunu. Rok za uspostavu riznice mogao se očekivati i bilo je pitanje vremena kad bi bio propisan.

Prednosti riznice

Svrha uspostave riznice krije se u objedinjavanju proračunskih procesa između nadležnog proračuna i njegovih proračunskih korisnika.
Objedinjavanje procesa automatski znači veću kontrolu nad trošenjem proračunskih sredstava, bolje i kvalitetnije upravljanje likvidnošću, fiskalni nadzor nad poslovanjem korisnika i u konačnici realnije i kvalitetnije planiranje i izvršavanje proračuna.
Uspostava riznice zahtjeva određene odluke i procedure, ima računovodstvene preduvjete, a u nekim situacijama potrebna je i revizija sistematizacije radnih mjesta.

Korak po korak – riznica

Prvi korak ulaska u sustav riznice je donošenje Odluke o ulasku u sustav riznice. Preporuka je donošenje Odluke na razini predstavničkog tijela, ali isto nije nužno. Odluku može donijeti i čelnik JLP(R)S. U Odluci se definira tko ulazi u riznicu, popisuju proračunski korisnici, trenutak ulaska u riznicu, koji može biti točno određeni datum ili određen razdoblje i definiraju se ovlasti čelnika za donošenje posebnih akata kojima će se urediti druga pitanja usko vezana uz izvršenje procesa u sklopu riznice.

S obzirom na obvezu uspostavljanja Objedinjene glavne knjige proračuna, preporuka je provjeriti računovodstvene evidencije i napraviti analize podataka kod proračunskih korisnika. Ulaskom u sustav riznice, procesi se objedinjavaju i svi sudionici trebaju biti upoznati s procesima evidentiranja istih poslovnih događaja.

Kako bi riznica mogla nesmetano funkcionirati potrebno je ažurno ovjeravati zahtjeve i vršiti plaćanja obveza svih sudionika riznice. Interni procesi ovjere i plaćanja moraju biti ustrojeni, a za navedeno je ponekad potrebno izvršiti reviziju sistematizacije radnih mjesta.
Promjena sistematizacije i postupak zapošljavanja je postupak koji ima vremensko trajanje i potrebno ga je predvidjeti i uključiti u vremensku komponentu kod planiranja projekta ulaska u sustav riznice.

Zaključak

Riznica podrazumijeva jedinstveni račun proračuna u kojem proračunski korisnici nemaju otvorene svoje račune u poslovnim bankama i sve platne transakcije odvijaju se putem jedinstvenog računa. Navedeno omogućuje bolje upravljanje likvidnošću i platnim prometom, ali takav način poslovanja zahtjeva određenu pripremu.

Ono što je bitno napomenuti je da se ukidanjem računa proračunskim korisnicima ne oduzima autonomija čelnicima proračunskih korisnika. Čelnici proračunskih korisnika i dalje su odgovorni pred zakonom za poslovanje svoje institucije, za pravodobnu i potpunu naplatu prihoda i izvršenje rashoda sukladno proračunskim odredbama.

Maja Štargl Ugljar, konzultantica Libusoft Cicoma

DRUGI DAN PANORAME: Ulazak u puni sustav riznice u fokusu korisnika

,

Savjetovanje pročelnika, koje organiziramo u suradnji s Udrugom gradova, bilo je središnji događaj drugog dana konferencije Panorama, a tema koja je zasigurno privukla najviše pažnje jest ulazak u puni sustav riznice koji nam nalaže Pravilnik o proračunskom računovodstvu i Računskom planu.

Naši stručnjaci na Savjetovanju su korisnike upoznali sa svim detaljima novih obveza kada je proračunsko računovodstvo u pitanju, ali i kada je riječ o sustavu riznice s jedinstvenim računom. Predstavnicima nadležnog proračuna preporučili su prije svega da donesu potrebne odluke za funkcioniranje u novom sustavu, posebice s obzirom da imaju odgovornost za proračun. Potom su ih uputili da analiziraju kadrovske resurse i nadograde ih po potrebi, ali i da naprave reviziju svojih podataka kako bi “krenuli u cijelu priču”.

Uz sustav pune riznice do bolje likvidnosti

Ulasku u sustav pune riznice posvetili smo i panel raspravu. U okviru panela vlastita iskustva iznijeli su korisnici koji u njemu već rade, ali i oni koji se za njega pripremaju. Marina Čolig, pročelnica Upravnog odjela za financije Zagrebačke županije, koja se priprema za ulazak u sustav pune riznice kazala je kako će im najveći izazov biti onaj kadrovski. No, ujedno je istaknula kako smatra da je edukacija iznimno značajna u pripremama te da su u Županiji organizirali edukacije ne samo za kadrove koji rade na riznici već prije svega za ravnatelje proračunskih korisnika i pročelnike jer moraju biti upoznati sa svim procesima.

Naša stručnjakinja Ana-Maria Tomašević istaknula je kako je podrška čelnika ključna u novim procesima, jednako kao i komunikacija. No, istaknula je da nije sve na odjelima za financije nego da s procesima moraju biti upoznati i drugi odjeli.

Bivša pročelnica za proračun i financije Grada Karlovca Lidija Malović istaknula je kako je dobar plan pola posla te da su u Karlovcu za svoje proračunske korisnike napravili posebne upute za rad. “Provodili smo in-house edukacije proračunskih korisnika jer svaka greška proračunskog korisnika je greška u proračunu”, istaknula je pročelnica Grada koji je već u sustavu riznice. Govoreći o benefitima istaknula je poboljšanje likvidnosti.

S njom se složio i zamjenik pročelnika Upravnog odjela za financije i gospodarski razvoj Marko Petreković koji je istaknuo kako u takvom sustavu i proračunski korisnici imaju dodatne benefite. Pritom je poručio: “Svi koji se boje ulaska u sustav pune riznice i gubitka samostalnosti moram istaknuti da straha od toga ne treba biti. Upravo je suprotno”.

Fotogaleriju s drugog dana Panorame pogledajte OVDJE.

Brojne druge teme

Na Savjetovanju su obrađene i brojne druge teme koja smo obuhvatili i nadolazeće zakonske novosti, ali i one u koje smo već zakoračili. Rasprava se povela oko Zakona o upravljanja nekretninama u vlasništvu RH, pitanjima vezanim uz komunalno gospodarstvo, novostima vezanim uz građevinsku inspekciju i brojnim drugim temama.

Na panelu posvećenom pripremi za mjesto rukovoditelja svoja iskustva su iznijeli Dunja Cerovčec, pročelnica Upravnog odjela za proračun i finacije iz Grada Ivanca, Tomislav Mrle, pročelnik Upravnog odjela za lokalnu samoupravu iz Grada Delnica te Marselo Mitrović Matić iz  Grada Vodice.

Tijekom drugog dana konferencije, kao i tijekom prvog popunjen je bio i naš Kutak znanja u koje su LC-ovu stručnjaci spremno odgovarali na sva pitanja korisnika, a održano je i sedam radionica posvećenih poslovanju korisnika proračunskog i profitnog računovodstva, javnoj nabavi, obračunu plaća te kadrovskoj evidenciji i dugotrajnoj imovini.

 

WEBINAR ZA PRORAČUNSKE KORISNIKE: Ukidanje transakcijskih računa i ulazak u sustav riznice

,

Zbog iznimno velikog broja upita, a u želji da našim korisnicima na vrijeme osiguramo sve potrebno za poslovanje u skladu s novim zakonskim propisima, odlučili smo organizirati i dodatni specijalistički seminar, ovaj put u obliku webinara na kojem ćemo dati sve odgovore vezane uz poslovanje u lokalnoj riznici. Webinar ćemo održati putem Teamsa 12. srpnja 2024.

Kako uspješno uspostaviti riznicu, koji su dokumenti za to potrebni i koje su bitne predradnje ključna su pitanja na koje ćemo dati odgovor. Webinar je namijenjen korisnicima LC SPI rješenja, odnosno proračunskim korisnicima jedinica lokalne područne (regionalne) samouprave, a vodit će ga naša konzultantica Maja Štargl Ugljar.

Napominjemo da na webinaru nećemo prolaziti procese sa strane nadležnog proračuna s obzirom da se seminar na tu temu održava 26.06. u Hotelu Antunović.

Više detalja i prijavnicu za webinar 12. srpnja pronađite u nastavku teksta…

Vrijeme: 12. srpnja 2024. od 9,30 do 13 sati

Mjesto: Teams (online)

Predavač: Maja Štargl Ugljar, Libusoft Cicom

Sadržaj:

  • prekršajne odredbe neuspostavljanja riznice u zakonskom roku
  • savjeti za uspostavljanje pune riznice tj. jedinstvenog računa
  • preduvjeti za uspostavljanje jedinstvenog računa
  • kako započeti i koliko vam treba vremena

 

NAPOMENA!

Cijena specijalističkog seminara online za korisnike LC SPI rješenja iznosi 120,00 eura +PDV po korisniku, no za webinar “Ukidanje transakcijskih računa i ulazak u sustav riznice za proračunske korisnike – zašto, kako i kad?!” nudimo promotivnu cijenu koja za svakog sudionika pojedinačno iznosi 80,00 eura+PDV. Podsjećamo još jednom da je namijenjen isključivo korisnicima LC SPI rješenja.

PRIJAVNICA: 

Greška: Kontakt obrazac nije pronađen.

SPECIJALISTIČKI SEMINAR: Lokalna riznica s objedinjenom glavnom knjigom za nadležni proračun

,

Libusoft Cicom krajem lipnja organizira seminar pod nazivom “Lokalna riznica s objedinjenom glavnom knjigom u teoriji i praksi” na kojem ćemo sadržajno obuhvatiti sve aspekte sustava riznice od onog zakonskog do samog procesa pripreme za uvođenje, preduvjeta koje je potrebno zadovoljiti te procesa implementacije. Seminar je namijenjen nadležnom proračunu, odnosno svim jedinicima lokalne i područne (regionalne) samouprave koje imaju najmanje jednog proračunskog korisnika.

Uz predavače iz Libusoft Cicoma, koji imaju značajno iskustvo u samom procesu uvođenja riznice kod jedinica lokalne i regionalne samouprave, na seminaru će izlagati te odgovore na pitanja sudionika dati i predstavnici Ministarstva financija i Državne revizije.

Sve detalje seminara možete pronaći u nastavku…

Vrijeme održavanja: 26. lipnja 2024., od 10 do 15 sati

Mjesto  održavanja: hotel Antunović, Zagreb

Predavači:

  • Ana-Marija Tomašević i Maja Štargl-Ugljar, Libusoft Cicom d.o.o.
  • Danijela Stepić, MFIN
  • Nada Svete, univ. spec. oec., pomoćnica glavnoga državnog revizora za reviziju lokalnih jedinica i njihovih korisnika te provjeru provedbe naloga i preporuka

Sadržaj seminara:

  • zakonski aspekti koji stoje iza obavezne uspostave jedinstvenog računa
  • priprema nadležnog proračuna za uspostavu riznice
  • objedinjena glavna knjiga s osvrtom na novosti u Pravilniku o proračunskom računovodstvu i računskom planu
  • što je s usklađenjima poslovnih partnera
  • kako će proračunski korisnik pratiti vlastite izvore prihoda
  • preduvjeti za početak uvođenja riznice – poslovi nadležnog proračuna i poslovi proračunskog korisnika
  • komunikacija s proračunskim korisnikom
  • tijek implementacije vođen procesima kroz LC SPI sustav

Ako imate pitanja za vanjske i/ili LC-ove predavače slobodno ih unaprijed pošaljite na mail maja.stargl@spi.hr

NAPOMENA!

Za ovaj seminar nudimo promotivnu cijenu i za svakog sudionika pojedinačno iznosi 240,00 eura+PDV, dok za korisnike LC SPI rješenja cijena iznosi 120,00 eura + PDV.

PRIJAVNICA: 

Greška: Kontakt obrazac nije pronađen.

WEBINAR: Riznica za županije i proračunske korisnike

Kako uspješno uspostaviti riznicu te koji su dokumenti za to potrebni ključna su pitanja na koje ćemo odgovor dati na webinaru zakazanom za utorak 30. travnja 2024. Webinar organiziramo u suradnji s Hrvatskom zajednicom županija, a namijenili smo ga županijama te njihovim proračunskim korisnicima.

Vrijeme: 30. travnja 2024. od 12 sati

Mjesto: ZOOM

Predavač: Maja Štargl Ugljar, Libusoft Cicom

Sadržaj:

  • prekršajne odredbe neuspostavljanja riznice u zakonskom roku
  • savjeti za uspostavljanje pune riznice tj. jedinstvenog računa
  • preduvjeti za uspostavljanje jedinstvenog računa
  • suradnja županije i proračunskih korisnika kao ključ uspješne uspostave riznice
  • kako započeti i koliko vam treba vremena

PRIJAVE

Prijave se odvijaju preko Hrvatske zajednice županija putem Google obrasca.

Google obrazac za prijavu: Riznica za županije i proračunske korisnike

 

PRILAGODBA: Pravilnik o proračunskom računovodstvu i Računskom planu donosi promjene i u SPI sustav

Donošenjem novog Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu (NN br. 158/2023) pojavila se potreba za velikim izmjenama u LC SPI sustavu unutar glavne knjige proračuna. Prilika je to i za određene intervencije u poboljšanju funkcioniranja procesa koje su vezane za riznicu i glavnu knjigu proračuna.

Pravilnik nalaže proračunima koji posluju preko jedinstvenog računa proračuna (puna riznica) uspostavu objedinjene glavne knjige proračuna, koja se sastoji od glavne knjige proračuna i glavnih knjiga proračunskih korisnika. Objedinjenu glavnu knjiga proračuna postići ćemo uspostavom organizacijske strukture.

Uspostava organizacijske kulture

Uspostava organizacijske strukture imat će za cilj pojednostavljenje rada u izvještajnom sustavu. Ovime ćemo postići da će nadležni proračun u svojoj glavnoj knjizi, na organizacijskoj strukturi nadležnog proračuna, imati samo podatke koji su direktno vezani uz nadležni proračun i iskazuju se u razini 22 financijskih izvještaja. Odnosno, pojednostavit ćemo filtriranje podataka tako da se zakonska izvješća razine 22 više neće filtrirati po korisnicima i izvorima financiranja.

Također, mijenja se način rada iskazivanja računa podskupine 367 i „starog“ računa 23956. Navedena dva računa računskog plana od  1. siječnja 2025. godine će se knjižiti, a ne iskazivati kao u trenutnom načinu rada. Napominjemo da se Pravilnik počinje primjenjivati od 1. siječnja 2025. godine.

Rokovi za uspostavu Objedinjene knjige

Proračuni koji imaju ukinute žiro račune kod svojih proračunskih korisnika i posluju preko sustava pune riznice imaju obvezu uspostave Objedinjene glavne knjige do 1. siječnja 2025. godine.

Proračuni čiji proračunski korisnici nemaju ukinute žiro račune imaju obvezu uspostave Objedinjene glavne knjige do 01.01.2026. godine. Odnosno, proračuni koji imaju proračunske korisnike obvezni su ukinuti žiro račune svojim korisnicima do 1. siječnja 2026. godine.

Tijekom ožujka poslat ćemo svim općinama, gradovima i županijama upitnik kako bismo dobili informacije o planovima za ulazak u sustav pune riznice te kako bismo sukladno tome planirali resurse.

AKADEMIJA NA PLITVIČKIM JEZERIMA: Goruće teme okupile brojne čelnike i pročelnike JLP(R)S

Goruće teme s kojima će jedinice lokalne i regionalne samouprave ući u 2024., ali i one koje već imaju utjecaj na njihovo poslovanje bile su razlogom okupljanja brojnih čelnika i pročelnika na našoj Akademiji na Plitvičkim jezerima. U središtu pažnje ovaj je put bila porezna reforma, a o promjenama koje donosi i utjecaju na poslovanje JLP(R)S  govorio gostujući predavač Dario Runtić iz Udruge gradova.

Naš pravni konzultant Vedran Vukobrat govorio je otpisu i prisilnoj naplati potraživanja te ponudio odgovore na pitanja kako osigurati naplatu potraživanja ali i kada krenuti u prisilnu naplatu. Svoj stručni doprinos dao je govoreći o komunalnim naknadama te dajući odgovor na pitanje treba li mijenjati odluku o vrijednosti boda.

Rješenja za povećanje prihoda i bolju likvidnost

Govoreći o imovinskom oporezivanju naš  kolega Dominik Etlinger je naveo kako u situaciji kada nemamo jedinstven porez na nekretnine već više različitih naknada gradovi i općine, koji žele povećati prihode, imaju tri opcije: povećati vrijednosti boda komunalne naknade, povećati stope poreza na kuće za odmor i povećati naplate i pravednosti naplate postojećih naknada i poreza. Pritom je istaknuo da se za povećanje pravednosti naplate postojećih poreza JLP(R)S mogu poslužiti i našim GIS-om o čemu više možete pročitati ovdje.

Naša konzultantica za javnu nabavu Nataša Opačić otkrila je što je sve potrebno učiniti kako bi projekt koji apliciramo za EU bio uspješan te kako da izbjegnemo financijske korekcije, dok je stručnjakinja za proračunsko računovodstvo Maja Štargl Ugljar sudionike Akademije upoznala s prednostima i nedostacima podizvora u planiranju EU projekata. No, ujedno je govorila o uspostavi riznice s jedinstvenim računom te o prekršajnim odredbama neuspostavljanja riznice. Zašto je lokalna riznica s jedinstvenim računom i ključ uštede te način za poboljšanje likvidnosti već su u svojim izlaganjima ranije ukazali naši korisnici o čemu više možete pročitati ovdje.

Galeriju s Akademije za čelnike i pročelnike pogledajte OVDJE.

Uredsko poslovanje 

Voditelj LC-ovog Odjela Uredskog poslovanja i Platforme Otvoreno Božo Zeba je govorio o ulozi e-Ovlaštenja i državnih registara u digitalnoj revoluciji Hrvatske, dok je naš konzultant za to područje Vedran Padovan govorio o ključnih 5 koraka u kojima se može odraditi 99 posto poslovanja u uredskom pri čemu je naglasio da je glavni uvjet za to da svi službenici tijela koriste sustav. Također je govorio i o povezanosti uredskog s drugim poslovima, odnosno aplikacijama, kao što su one koje se odvijaju kroz Salda konti, e-račune, KOMIS… Upravo ta povezanost velika je snaga i govori o kvaliteti LC-ovog Uredskog poslovanja.

Naša voditeljica Odjela prostornih i komunalnih projekata Vilma Plavčić govorila o upravljanju imovinom obuhvaćajući pritom sve teme vezano uz kvalitetno upravljanje imovinom. Iznimno nam je drago što su sudionici Akademije vrlo aktivno sudjelovali u svim predavanjima te postavili brojna pitanja. Tako smo odgovorili i na ona koje se odnose na radnopravne odnose kao što su:  mora li se za službenike koji su otišli u mirovinu, a poslodavac bi ih zaposlio na dodatna četiri sata, objaviti javni natječaj, može li i koliko dugo službenik koji je navršio 65 godina ostati raditi kod svog poslodavca, mora li službenik koji je položio državni stručni ispit za višu stručnu spremu polagati državni stručni ispit i za visoku stručnu spremu.

Rezultat velike interaktivnosti je i činjenica da su neka predavanja probila svoje termine te sudionike zadržala duže od predviđenog što nas iznimno veseli.

Zahvaljujemo se svima koji su nam se pridružili na Akademiji te svojim aktivnim sudjelovanjem pridonijeli zanimljivim raspravama i kavliteti događaja. Podsjećamo da u idućim mjesecima pripremamo i brojna druga događanja i radionice, a neke od njih već sada možete potražiti u našoj rubrici LC edukacije. 

2. DAN PANORAME: LC-ovi stručnjaci odgovarali na pitanja vezana uz poreznu reformu, lokalnu riznicu i druga područja

Niz atraktivnih i gorućih tema obradili su naši i gostujući stručnjaci drugog dana Konferencije Panorama i privukli veliku pažnju. Najviše pitanja posjetitelja imali su stručnjaci za financije koji su na nekoliko različitih predavanja govorili o novostima koje donosi porezna reforma.

Porezna reforma

Predavanje posebno posvećeno plaćama korisnicima je bilo najatraktivnije što govori u prilog tome da su pripreme za poreznu reformu u punom jeku te da svi žele biti spremni u trenutku kada stupi na snagu. Upravo stoga na predavanju su postavljena brojna pitanja, a korisnike je najviše zanimala struktura poreznih stavki dok je načešće pitanje bilo – na koji dio plaće se odnosi umanjenje.

“Sve ono što čini redovnu plaću ulazi u umanjenje”, istaknula je naša stručnjakinja Karolina Labaš Domišljanović ujedno napominjući da će se svi detalji poznati biti tek po donošenju Pravilnika o porezu na dohodak i Pravilnika o doprinosima. Također, neovisno o onome što nas još očekuje LC-ovi stručnjaci već su pripremili sve potrebno kako bi se u izmjene ušlo na vrijeme, spremno za sve eventalne izazove koji bi se mogli pojaviti u cijelom procesu.

Fotogaleriju drugog dana konferencije možete pogledati OVDJE.

Lokalna riznica s jedinstvenim računom – ključ za uštede i poboljšanje likvidnosti

Jedna od glavnih tema Savjetovanja pročelnika, koje Libusoft Cicom organizira u suradnji s Udrugom gradova, bila je Lokalna riznica koja je pobudila veliko zanimanje sudionika, posebice s obzirom na prelazak na jedinstven račun unutar konsolidiranog proračuna.

Primjere dobre prakse na panelu iznijeli su predstavnici gradova Petrinje i Zaprešića koji već funkcioniraju preko jednstvenog računa, dok je Danijela Stepić iz Ministarstva financija govorila o praksi države jer kod državnog proračuna 98 posto  stavki ide preko jedinstvenog računa.

Gordana Pendelin iz Grada Petrinje savjetovala je kolegama na panelu da prije ulaska u Riznicu urede računovodstvene i kadrovske podatke te je istaknula prelazak na jedinstveni račun kao odlično rješenje koje pojednostavljuje sve procese. Njen kolega Marko Petreković iz Zaprešića je naveo da su strahovi prije uvođenja riznice bili brojni, ali da ni jedan od njih nije bio opravdan. “Prije uvođenja riznice s jedinstvenim računom likvidnost nam je zapinjala, no nakon toga se značajno poboljšala čime je ujedno poboljšana i gospodarska slika grada”, kazao je te dodao kako su posebno zadovoljni zbog brojnih ušteda koje su imali.

Primjeri dobre prakse u procesima JLP(R)S

Kao i dan ranije, jedna od tema bili su i kadrovski izazovi o kojima će se zasigurno, kako su istaknuli brojni predstavnici lokalne samouprave, govoriti još idućih neoliko godina. Naši stručnjaci govorili su i o novom Naputku o transparentnosti te svim novostima koje je Naputak donio, a riječi je bilo i o novom zakonu koji donosi rješenja za utjerivanje dugova. Jedan panel posvećen je i svim izazovima u radu JLP(R)S što je bila izvrsna prilika za razmjenu iskustava među kolegama pročelnicima te još jedan o uredskom poslovanju i digitalzaciji.

Izvrsne primjere pritom su iznijeli predstavnici Svete Nedelje i Bjelovara. Miroslav Dubić iz Grada Svete Nedelje kazao je kako je za sve procese digitalizacije prvenstveno potrebno educirati kadar, ali i da digitalzacija značajno olakšava te procese jer i pravne i fizičke osobe sve svoje zahtjeve prema lokalnoj samoupravi mogu provesti u nekoliko klikova.

Rolando Pavlinić iz Grada Bjelovara, dugogodišnjeg korisnika LC-a istaknuo je značaj naše Platforme Otvoreno u digitalizaciji lokalne i regionalne samouprave. “Mi smo uspješno napravili ogroman iskorak”, rekao je navodeći kao primjer provođenje javnog poziva uz pomoć Digitalnih obrazaca i NIAS-a. “U prijašnjim pozivima zaprimali smo i do 1680 obrazaca ručno, a sada nam službenici više nisu opterećeni. Nema više kopiranja osobnih, žiro računa i drugih dokumenata. Povezani smo i s MUP-om što nam je također odlično jer ne moramo dohvaćati potvrde. Građani su reagirali fenomenalno, ne moraju dolaziti da bi predali prijave”, ispričao je Pavlinić.

Aktualnosti iz drugih područja

Naši stručnjaci govorili su i o novostima koje donose izmjene i dopune Zakona o službenicima i namještenicima, posebice kada je riječ o istovremenom radu jednog službenika u dva upravna odjela različitih JLP(R)S. U tom smislu riječi je bilo o radu na izdvojenom radnom mjestu, radu na daljinu te nepunom radnom vremenu.

Drugoga dana konferencije naši stručnjaci otkrili su specifičnosti poslovanja komunalnih poduzeća, bavili su se novostima u poslovanju upravitelja stambenim zgradama s naglaskom na našu aplikaciju USZ i WEB USZ, a održali smo i posebnu radionicu samo za proračunske korisnike. Na toj smo se radionici također dotakli porezne reforme i digitalizacije, ali smo govorili i o pripremi ad hoc izvještavanja te snalaženju u šumi zahtjeva različitih institucija, o vođenju analitičkih evidencija i kontiranju analitika u glavnoj knjizi proračuna.

Moramo nagalsiti da nam je iznimno drago što su naša predavanja i paneli pobudili veliko zanimanje sudionika te se zahvaljujemo svima koji su i drugi dan Panorame proveli s nama te podijelili s kolegama znanje i iskustvo.