Zamislite dva susjeda koji žive u istoj ulici gdje imaju jednak pristup školi, javnom prijevozu, rasvjeti, asfaltu, nogostupima, vodovima i drugoj infrastrukturi. Prvi susjed plaća punu vrijednost izgradnje i održavanja infrastrukture, a drugi plaća samo pola onoga što dobiva. Tu su na gubitku jedinica lokalne samouprave jer nije naplatila svoj ulog i prvi susjed prema kojem nije pravedno da plaća više nego drugi.
Nažalost, taj scenarij ne treba zamišljati, jer je dosta čest u praksi. Kako se to događa i kako se može ispraviti – saznajte u nastavku.
O čemu se radi i kako se to događa?
Primjer iz uvoda govori o naplati komunalne naknade i doprinosa prema zonama. Jedinice lokalne samouprave određuju teritorijalne zone prema položaju (npr. od centra grada ili morske obale) i opremljenosti komunalnom infrastrukturom. Za svaku se zonu utvrđuje jedinična vrijednost komunalne naknade (koeficijent) kojim se množe drugi parametri naplate. Prva zona ima najbolju opremljenost i uvjete, pa obveznici u njoj plaćaju najveću naknadu. Druga zona ima manju naknadu, treća još manju itd.
Evidencija podataka za komunalne naknade vrlo je opsežna i ponekad se obvezniku pridruži pogrešna zona odnosno koeficijent naplate komunalne naknade. Tako je u primjeru iz uvoda prvom susjedu ispravno evidentirana prva zona naplate, a drugom je susjedu greškom dodijeljena recimo treća zona.
Podaci za naknade uglavnom se evidentiraju i vizualiziraju tablično, što uvelike otežava kontrolu podataka kada se radi o nekoliko tisuća obveznika, objekata i naknada.
Kako se to može ispraviti?
Kada se pojedini objekti prikažu na karti s područjima zona naplate, odmah je jasno kojim je obveznicima dodijeljena pogrešna zona. Prikaz poslovnih podataka na karti omogućuje nam geoinformacijski sustav (GIS).
Na slici 2 je stvarni primjer jedinice lokalne samouprave u Hrvatskoj gdje je analizom podataka u SPI GIS-u utvrđeno da je 900 (6 %) obveznika u pogrešnoj zoni. Prema rezultatima analize mogu se ažurirati podaci u bazi i izdati ispravna rješenja o komunalnoj naknadi (slika 1).
Drugi je primjer primorski grad koji određuje zone naplate komunalne naknade, između ostaloga, prema udaljenosti od morske obale. Takvu je naplatu praktički nemoguće ostvariti bez prikaza i analize podataka na karti u GIS-u (slike 3 i 4).
Zaključak
GIS je nezaobilazan alat za vizualizaciju, analizu i ispravak podataka o zonama naplate komunalnih naknada i doprinosa. Ako razmišljate o povećanju naplate i pravednijoj raspodjeli naplate za svoje građane, slobodno se javite konzultantima Libusoft Cicoma.
Autor teksta: Tomislav Jogun, voditelj tima GIS-a
