Objave

AKADEMIJA NA PLITVIČKIM JEZERIMA: Goruće teme okupile brojne čelnike i pročelnike JLP(R)S

Goruće teme s kojima će jedinice lokalne i regionalne samouprave ući u 2024., ali i one koje već imaju utjecaj na njihovo poslovanje bile su razlogom okupljanja brojnih čelnika i pročelnika na našoj Akademiji na Plitvičkim jezerima. U središtu pažnje ovaj je put bila porezna reforma, a o promjenama koje donosi i utjecaju na poslovanje JLP(R)S  govorio gostujući predavač Dario Runtić iz Udruge gradova.

Naš pravni konzultant Vedran Vukobrat govorio je otpisu i prisilnoj naplati potraživanja te ponudio odgovore na pitanja kako osigurati naplatu potraživanja ali i kada krenuti u prisilnu naplatu. Svoj stručni doprinos dao je govoreći o komunalnim naknadama te dajući odgovor na pitanje treba li mijenjati odluku o vrijednosti boda.

Rješenja za povećanje prihoda i bolju likvidnost

Govoreći o imovinskom oporezivanju naš  kolega Dominik Etlinger je naveo kako u situaciji kada nemamo jedinstven porez na nekretnine već više različitih naknada gradovi i općine, koji žele povećati prihode, imaju tri opcije: povećati vrijednosti boda komunalne naknade, povećati stope poreza na kuće za odmor i povećati naplate i pravednosti naplate postojećih naknada i poreza. Pritom je istaknuo da se za povećanje pravednosti naplate postojećih poreza JLP(R)S mogu poslužiti i našim GIS-om o čemu više možete pročitati ovdje.

Naša konzultantica za javnu nabavu Nataša Opačić otkrila je što je sve potrebno učiniti kako bi projekt koji apliciramo za EU bio uspješan te kako da izbjegnemo financijske korekcije, dok je stručnjakinja za proračunsko računovodstvo Maja Štargl Ugljar sudionike Akademije upoznala s prednostima i nedostacima podizvora u planiranju EU projekata. No, ujedno je govorila o uspostavi riznice s jedinstvenim računom te o prekršajnim odredbama neuspostavljanja riznice. Zašto je lokalna riznica s jedinstvenim računom i ključ uštede te način za poboljšanje likvidnosti već su u svojim izlaganjima ranije ukazali naši korisnici o čemu više možete pročitati ovdje.

Galeriju s Akademije za čelnike i pročelnike pogledajte OVDJE.

Uredsko poslovanje 

Voditelj LC-ovog Odjela Uredskog poslovanja i Platforme Otvoreno Božo Zeba je govorio o ulozi e-Ovlaštenja i državnih registara u digitalnoj revoluciji Hrvatske, dok je naš konzultant za to područje Vedran Padovan govorio o ključnih 5 koraka u kojima se može odraditi 99 posto poslovanja u uredskom pri čemu je naglasio da je glavni uvjet za to da svi službenici tijela koriste sustav. Također je govorio i o povezanosti uredskog s drugim poslovima, odnosno aplikacijama, kao što su one koje se odvijaju kroz Salda konti, e-račune, KOMIS… Upravo ta povezanost velika je snaga i govori o kvaliteti LC-ovog Uredskog poslovanja.

Naša voditeljica Odjela prostornih i komunalnih projekata Vilma Plavčić govorila o upravljanju imovinom obuhvaćajući pritom sve teme vezano uz kvalitetno upravljanje imovinom. Iznimno nam je drago što su sudionici Akademije vrlo aktivno sudjelovali u svim predavanjima te postavili brojna pitanja. Tako smo odgovorili i na ona koje se odnose na radnopravne odnose kao što su:  mora li se za službenike koji su otišli u mirovinu, a poslodavac bi ih zaposlio na dodatna četiri sata, objaviti javni natječaj, može li i koliko dugo službenik koji je navršio 65 godina ostati raditi kod svog poslodavca, mora li službenik koji je položio državni stručni ispit za višu stručnu spremu polagati državni stručni ispit i za visoku stručnu spremu.

Rezultat velike interaktivnosti je i činjenica da su neka predavanja probila svoje termine te sudionike zadržala duže od predviđenog što nas iznimno veseli.

Zahvaljujemo se svima koji su nam se pridružili na Akademiji te svojim aktivnim sudjelovanjem pridonijeli zanimljivim raspravama i kavliteti događaja. Podsjećamo da u idućim mjesecima pripremamo i brojna druga događanja i radionice, a neke od njih već sada možete potražiti u našoj rubrici LC edukacije. 

OTVORENI GIS: Kako povećati transparentnost i krenuti ukorak s europskim direktivama za otvorene podatke

Danas možemo lakše nego ikada doći do informacija koje trebamo. Dovoljno je imati vezu na Internet i uz par klikova mišem možemo saznati kakvo će sutra biti vrijeme ili gdje su oko nas najbolji restorani.

Ako nas zanimaju službene informacije javnih ustanova, kao primjerice jesu li naše katastarske čestice u građevinskoj zoni prostornog plana, možemo prema Zakonu o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, 69/22) poslati zahtjev za pristup informacijama službeniku za informiranje. Međutim, postoji puno lakši način razmjene informacija između javnih ustanova i zainteresiranih građana koji je usklađen s digitalnom transformacijom javne uprave, a to je portal otvorenih podataka.

U nastavku možete saznati koje su prednosti portala otvorenih podataka i kako možete svojim građanima ponuditi kvalitetnije digitalne usluge.

Portal otvorenih (geoprostornih) podataka

Tijela javne vlasti obvezna su na internetskim stranicama na lako pretraživ način i u strojno čitljivom obliku objavljivati širok spektar informacija koje zanimaju građane. Vlada Republike Hrvatske potiče tijela javne vlasti na stvaranje i objavljivanje informacija nastalih u njihovu djelokrugu na portalima otvorenih podataka koji se mogu povezati s portalima na razini Europske unije (NN 25/13, 85/15, 69/22).

Prednosti uspostave portala otvorenih podataka su:

  • brža dostupnost informacija za građane (ne mora se slati zahtjev)
  • manje posla za javnu ustanovu (manje odgovaranja na pojedinačne zahtjeve)
  • privlačenje investicija
  • moguće je sufinanciranje projekta uspostave portala preko fondova EU.

Europska unija osobito potiče tijela javne vlasti da na portalima otvorenih podataka objavljuju visokovrijedne skupove podataka čija je ponovna uporaba povezana s važnim koristima za društvo, okoliš i gospodarstvo. Među visokovrijednim skupovima podataka ističu se podaci vezani za geografske lokacije ili geoprostorni podaci, kao npr.:

  • prostorni planovi
  • registar komunalne infrastrukture
  • zone komunalne naknade
  • registar nekretnina
  • registar nerazvrstanih cesta
  • registar zelenih površina (zeleni katastar)
  • poduzetničke zone
  • program gospodarenja poljoprivrednim zemljištem
  • gospodarenje otpadom (raspored odvoza otpada, reciklažna dvorišta, divlja odlagališta…)
  • javni investicijski projekti
  • kvaliteta okoliša
  • pretraga grobnih mjesta iz grobnog očevidnika…

Ti se podaci na portalu mogu dopuniti otvorenim podacima državne razine, poput:

  • karte rizika od poplava i područja posebne zaštite voda
  • karte zemljišnog pokrova i načina korištenja zemljišta
  • strateške karte buke
  • zaštićena područja Natura2000
  • kulturna dobra Republike Hrvatske…

Otvoreni GIS

Otvoreni GIS (geografski informacijski sustav) je primjer portala otvorenih podataka, a to je aplikacija u sklopu LC platforme Otvoreno koja može interaktivno prikazati geoprostorne podatke iz različitih izvora.

Uzmimo za primjer objavljeni prostorni plan u PDF formatu na web stranicama neke općine.

PDF prikaz je jednostavan za objavu, ali nije dovoljno dobar jer je statičan. Nemoguće je odmah vidjeti koja je zona prostornog plana u opasnosti od poplava, gdje su kulturna dobra i kakav je zemljišni pokrov. Osim toga, veliki je PDF teško pregledavati na mobilnim uređajima (koji čine većinu mrežnog prometa) jer su kartografski prikaz i legenda udaljeni.

Zato je bolji Otvoreni GIS, u kojem se različiti slojevi geoprostornih podataka mogu međusobno preklapati i uspoređivati (npr. prostorni plan, opasnost od poplava, kulturna dobra).

Još važnije, podaci se mogu bez problema pregledavati na uređajima različitih veličina ekrana jer je prikaz interaktivan i responzivan. Klikom na objekt može se odmah dobiti tražena informacija, u ovom slučaju o zoni namjene.

Zaključak

Otvoreni GIS je suvremeni interaktivni web portal preko kojeg tijela javne vlasti mogu objaviti visokovrijedne geoprostorne podatke iz različitih izvora zainteresiranim građanima i investitorima na uređajima različitih veličina ekrana. Imate li geoprostorne podatke koje želite javno objaviti uz potencijalnu pomoć europskih fondova i tako podići razinu digitalne transformacije svoje institucije, slobodno se javite konzultantima Libusoft Cicoma.

Autor teksta: Tomislav Jogun, voditelj tima GIS-a

EVIDENCIJA IMOVINE: Uz SPI GIS do kvalitetnog popisa imovine i pregleda svih informacija na jednom mjestu

Evidentiranje imovine jedinicama lokalne samouprave nametnuto je Zakonom o komunalnom gospodarstvu (NN 68/18) i Zakonom o Središnjem registru državne imovine (NN 112/18). Obveza je to koja je lokalne jedinice itekako zatekla. Malen dio ih je imao evidentiranu imovinu ili komunalnu infrastrukturu, a još manji dio osobu ili službu za evidentiranje imovine. Novosti su zahtijevale dodatan angažman ljudskih resursa kojih ionako nisu imali dovoljno.

Kako bi što lakše ispunili zakonske obaveze, dio jedinica lokalne samouprave posegnuo je za uslugama vanjskih izvođača. Uz njihovu pomoć nastale su evidencije imovine na temelju upisa u posjedovne listove i zemljišno-knjižne uloške, a u nekim slučajevima čak na temelju presijecanja katastarskih planova s prostornim planovima. Brzinske metode spasa tako nisu rezultirale kvalitetnom evidencijom imovine.

Jedini izlaz za kvalitetnu evidenciju

Potvrđeno je to i nalazima Državnog ureda za reviziju koji je kontrolirao kako se provode zakonske obveze. Korištenje vanjskih izvođača za posljedicu je najčešće imalo udvostručavanje posla, jer su nakon revizijske kontrole jedinice lokalne samouprave morale ispraviti ili dopuniti evidenciju imovine.

Također, korištenjem vanjskih izvođača, JLPRS su propustile priliku uspostaviti radni proces koji će uvesti praksu izvještavanja službenika ili odjela zaduženih za evidentiranje imovine, a čiji je zadatak ažuriranje evidencije imovine. Upravo uspostava takvih procesa nužna je kako bi se ispunila zakonska obaveza ažuriranja podataka unutar 60 dana od nastanka promjene u Središnjem registru državne imovine. Stoga je zaključeno da su jedinice lokalne samouprave jedine institucije koje mogu kreirati kvalitetnu evidenciju svoje imovine.

Jedinice imovine upisane u Registru nekretnina vidljive su kao katastarske čestice u GIS-u

Evidentiranje imovine je proces koji će inicijalno oduzeti dragocjeno vrijeme službenika. Kako bi se dobila kvalitetna evidencija potrebno je prikupiti informacije s terena, provjeriti stanje javnih upisnika i analizirati postojeće evidencije unutar jedinica lokalne samouprave. Nakon određenog vremena, evidencija imovine će postići visok stupanj završenosti i bit će potrebno obaviti povremena ažuriranja ili dopunjavanja evidencije.

Dobitna kombinacija SPI Registara nekretnina i SPI GIS-a

SPI Registar nekretnina nudi mogućnost evidentiranja svih oblika nepokretne imovine kojima jedinice lokalne samouprave raspolažu. Povezan sa SPI GIS-om, Registar nekretnina, zahvaljujući opciji preuzimanja katastarskih podataka s katastarskog plana, nudi lakši inicijalni unos imovine. U svega nekoliko klikova mišem moguće je upisati kompleksnu jedinicu imovine, koja se proteže na više katastarskih čestica.

Letimičan pogled u SPI GIS-u otkriva moguće rupe u evidenciji imovine (nerazvrstanih cesta)

Uz lakši unos podataka, veza između SPI Registra nekretnina i SPI GIS-a nudi mogućnost analize kompletnosti i kvalitete evidencije imovine koristeći intuitivan kartografski prikaz. Podatke iz Registra nekretnina moguće je usporediti s podacima otvorenog pristupa ili prostornim planovima, kako bi se otkrilo jesu li su na jedinici imovine evidentirane sve potrebne čestice.

UZ SPI GIS pregled imovine na jednom mjestu

Osim što pomaže u operativnom radu, SPI GIS nudi mogućnost pregleda svih podataka o imovini na jednom mjestu, uključujući i privitke poput dokumenata ili fotografija. Takve mogućnosti SPI GIS čine idealnim mjestom za načelnike i pročelnike koji žele dobiti informacije o imovini na jednom mjestu.

Kako bi se informacijama o imovini pristupilo što jednostavnije, kartografski prikaz u SPI GIS-u moguće je prilagoditi potrebama korisnika. Imovinu je na karti moguće simbolizirati po statusu vlasništva, namjeni, financijskim karakteristikama ili ovisno o pripadnosti portfelju. Ovo je samo dio mogućnosti prikaza podataka o imovini koje SPI GIS nudi, a sam konačni izgled kartografskog prikaza postiže se u dogovoru s konzultantima Libusoft Cicoma.

Autor teksta: Vedran Vrhovac, voditelj Odjela prostornih projekata

Kako građanima osigurati pravedniju naplatu komunalne naknade i pritom biti na dobitku?

Zamislite dva susjeda koji žive u istoj ulici gdje imaju jednak pristup školi, javnom prijevozu, rasvjeti, asfaltu, nogostupima, vodovima i drugoj infrastrukturi. Prvi susjed plaća punu vrijednost izgradnje i održavanja infrastrukture, a drugi plaća samo pola onoga što dobiva. Tu su na gubitku jedinica lokalne samouprave jer nije naplatila svoj ulog i prvi susjed prema kojem nije pravedno da plaća više nego drugi.

Nažalost, taj scenarij ne treba zamišljati, jer je dosta čest u praksi. Kako se to događa i kako se može ispraviti – saznajte u nastavku.

O čemu se radi i kako se to događa?

Primjer iz uvoda govori o naplati komunalne naknade i doprinosa prema zonama. Jedinice lokalne samouprave određuju teritorijalne zone prema položaju (npr. od centra grada ili morske obale) i opremljenosti komunalnom infrastrukturom. Za svaku se zonu utvrđuje jedinična vrijednost komunalne naknade (koeficijent) kojim se množe drugi parametri naplate. Prva zona ima najbolju opremljenost i uvjete, pa obveznici u njoj plaćaju najveću naknadu. Druga zona ima manju naknadu, treća još manju itd.

Evidencija podataka za komunalne naknade vrlo je opsežna i ponekad se obvezniku pridruži pogrešna zona odnosno koeficijent naplate komunalne naknade. Tako je u primjeru iz uvoda prvom susjedu ispravno evidentirana prva zona naplate, a drugom je susjedu greškom dodijeljena recimo treća zona.

Podaci za naknade uglavnom se evidentiraju i vizualiziraju tablično, što uvelike otežava kontrolu podataka kada se radi o nekoliko tisuća obveznika, objekata i naknada.

Kako se to može ispraviti?

Kada se pojedini objekti prikažu na karti s područjima zona naplate, odmah je jasno kojim je obveznicima dodijeljena pogrešna zona. Prikaz poslovnih podataka na karti omogućuje nam geoinformacijski sustav (GIS).

Na slici 2 je stvarni primjer jedinice lokalne samouprave u Hrvatskoj gdje je analizom podataka u SPI GIS-u utvrđeno da je 900 (6 %) obveznika u pogrešnoj zoni. Prema rezultatima analize mogu se ažurirati podaci u bazi i izdati ispravna rješenja o komunalnoj naknadi (slika 1).

Drugi je primjer primorski grad koji određuje zone naplate komunalne naknade, između ostaloga, prema udaljenosti od morske obale. Takvu je naplatu praktički nemoguće ostvariti bez prikaza i analize podataka na karti u GIS-u (slike 3 i 4).

Zaključak

GIS je nezaobilazan alat za vizualizaciju, analizu i ispravak podataka o zonama naplate komunalnih naknada i doprinosa. Ako razmišljate o povećanju naplate i pravednijoj raspodjeli naplate za svoje građane, slobodno se javite konzultantima Libusoft Cicoma.

Autor teksta: Tomislav Jogun, voditelj tima GIS-a

Kako uz pomoć SPI GIS-a učinkovitije naplaćivati komunalne naknade

Sredstva koja se prikupljaju komunalnim naknadama izravno servisiraju održavanje i izgradnju komunalne infrastrukture, a kvalitetna infrastruktura važan je čimbenik koji jedinice lokalne samouprave čini privlačnima i građanima i ulagačima. Stoga je jedinicama lokalne samouprave u interesu učinkovito naplaćivati komunalne naknade.

Vođenje i održavanje baze komunalnih obveznika zahtjevan je i opsežan posao, a problem raste progresivno s veličinom jedinice lokalne samouprave ili brojem obveznika. Nažalost, ljudski resursi najčešća su prepreka u održavanju baze objekata i obveznika. Zbog obima posla djelatnici JLS-a najčešće nemaju vremena za izvide kako bi pravovremeno reagirali na promjene na terenu. Problem čestih promjena na terenu posebice je izražen u priobalnim krajevima, gdje zbog atraktivnosti terena buja turizam uz koji se veže gradnja, tj. dogradnja objekata.

Usporedba baza podataka

Što se dogodi kada imate dvije neovisne baze obveznika za isto područje i obje su sređene radi prikaza u GIS-u? Logično je usporediti te dvije baze kako bi se vidjelo njihovo poklapanje tj. gdje se razlikuju. U ovom slučaju, jedan grad i komunalno društvo koriste SPI GIS rješenje te u sklopu svojih redovitih djelatnosti zadužuju iste objekte, ali za različite naknade. Prilikom pojedinačne analize otkrilo se kako grad i komunalno društvo imaju u KOMIS-u uredne, ali nepotpune baze obveznika.

Naime, i kod grada i kod komunalnog društva više od 95% adresnih podataka u KOMIS-u na zaduženim objektima bilo je usklađeno s Registrom prostornih jedinica. Istovremeno je bilo vidljivo kako tih 95% objekata pokriva oko 70% službenih adresa iz Registra prostornih jedinica. Preostalih 30% službenih kućnih brojeva nije zaduženo niti za jednu naknadu. Čak kad se u obzir uzmu specifičnosti terena, pojavu više kućnih brojeva na istoj nekretnini (dvorištu), rezervirani kućni brojevi te napušteni objekti, broj kućnih brojeva iz Registra prostornih jedinica koji nije zadužen i dalje je veći od očekivanih 10%.

Otkrivanje potencijalnih novih obveznika

Usporedba baza grada i komunalnog društva omogućila je otkrivanje novih obveznika. Radi povećanja broja obveznika nisu nas interesirali oni podaci koji su se preklopili, već oni koji se nisu preklopili. Upravo taj varijabilan dio podataka predstavlja potencijalne nove obveznike. Naime, postojali su objekti zaduženi u gradu za komunalnu naknadu sa svim popratnim podacima (kvadraturama, adresama, obveznicima), ali tih objekata nije bilo u bazi komunalnog društva. Naravno, postojale su i suprotne situacije, gdje su postojali podaci o objektu u sklopu naknade za odvoz otpada, ali taj objekt nije bio zadužen u bazi grada.

Jednostavnim preklapanjem baza otkrilo se oko 650 novih objekata za grad i za komunalno društvo koji predstavljaju potencijal za zaduživanje. Najslađe u cijeloj priči je što se taj posao obavio administrativno, bez izlaska na terene, jer su za sve objekte već postojali podaci o njihovim atributima i obveznicima. Zadatak službenika grada i komunalnog društva je iskoristiti te podatke kako bi se generirala nova rješenja i uplatnice za zaduženja. Tako se otvorila mogućnost da se iz udobnosti ureda poveća broj obveznika za 10%.

Pogodnosti uz SPI GIS

Sređivanje i usklađivanje adresnih (matičnih) podataka s državnim registrima nudi mnoge pogodnosti, od praćenja zaduženosti objekta do izrade analiza spomenutih u ovom članku. Uz direktnu, praktičnu primjenu SPI GIS-a, dodatan motiv za usklađivanje podataka treba pronaći u sve brojnim vezama na servise Središnje države. Servisi koji se razvijaju zahtijevat će uniformnost podataka koji se razmjenjuju, između ostalog i adresnih. Iskoristite SPI GIS kako biste pripremili svoje podatke za budućnost koja dolazi.

Autor teksta: Vedran Vrhovac, voditelj Odjela prostornih projekata

 

PODCAST S MARKOM IGNJATOVIĆEM: “U 2023. ponudit ćemo nove verzije naših rješenja, a čekaju nas konferencije i širenje na tržištu”

Naš predsjednik Uprave Marko Ignjatović gostovao je u podcastu časopisa Komunal. Govorio je o nedavnom ulasku LC-a u veliku kanadsku softversku obitelji Constellation Software Inc. i samim tim u grupacije Juniper i IN2 te o njihovom utjecaju na budući rad tvrtke.

U razgovoru je naglašeno kako ulazak u veliku softversku obitelj pridonosi općenito LC-ovom razvoju i poboljšanju kvalitete proizvoda i usluga, te da tvrtka sada iza sebe ima dodatnu korporativnu snagu koja pruža sigurnost, kako zaposlenicima tako i klijentima.

Noviteti i prednosti naših proizvoda

Riječi je bilo i o proizvodima SPI GIS i KOMIS, koje LC nudi korisnicima u komunalnom sektoru, pri čemu je su naglašena rješenja uz pomoć kojih komunalne tvrtke kvalitetnije posluju i postižu bolje rezultate. Marko Ignjatović tako je konkretno opisao kako se uz pomoć LC-ovog sustava mogu detektirati točke koje bi trebalo doraditi da bi se primjerice riješio jedan od velikih problema kao što su gubici vode u mrežama.

Najavljeni su i noviteti na Platformi Otvoreno koja će kroz nekoliko mjeseci postati, kako je kazao naš predsjednik Uprave, „još učinkovitija i građanima dati jedan ljepši prikaz gradskih ureda i digitalnog ulaza u gradsku upravu“.

Očekivanja i razvoj 2023.

„U idućoj godini ponudit ćemo nove verzije naših rješenja, očekujte nove konferencije i radit ćemo još jače i trudit ćemo se biti još bolji. Tu su i dvije velike promjene, jedna je uvođenje eura, jedna od rijetkih velikih promjena unatrag 30 godina, i imamo novu Uredbu o uredskom poslovanju, koja će zahvatiti većinu naših korisnika. To su suštinske promjene, tako da ćemo se sigurno njima baviti prvi dio godine.

Za naše kolege naravno tu su što bolji uvjeti i što bolja atmosfera. Očekujemo porast broja kolega, korisnika, a tu su i potencijalne akvizicije. Tako da 2023. gledajući svijet i situaciju možda neće biti najbajnija, ali mi od nje puno očekujemo“, kazao je naš predsjednik Uprave.

Pozivamo vas da pogledate cijeli podcast:

Sudjelovali smo na 4. Međunarodnom multidisciplinarnom kongresu i privukli veliku pažnju našim GIS-om

,

Sudjelovali smo na 4. Međunarodnom multidisciplinarnom kongresu- Regija, Razvoj, Ravnoteža: Pristupi istraživanju i planiranju prostora i ponosni smo što možemo reći da je nastup naših kolega na tom događaju izazvao veliku pažnju.

Međunarodni multidisciplinarni kongres- Regija, Razvoj, Ravnoteža: Pristupi istraživanju i planiranju prostora organizira Klub studenata geografije Zagreb, a na njemu su se okupili ne samo brojni studenti već i mladi stručnjaci i etablirani znanstvenici, te predstavnici tvrtki i institucija koje djeluju na području prostornog planiranja, regionalnog razvoja, zaštite okoliša, geografskih informacijskih sustava te fondova Europske unije.

Ne baš atraktivne teme ipak kriju iznimno zanimljiv sustav

Budući da se geoinformacijski sustav, inače iznimno zanimljiv za studente geografije, nalazi u paleti LC-ovih poslovnih rješenja, naš voditelj Odjela prostornih projekata Vedran Vrhovac i voditelj tima GIS-a Tomislav Jogun na Kongresu su, u sklopu sekcije „Kava i karijera“, prezentirali upravo sve prednosti i zanimljivosti SPI GIS-a.

Pritom se pokazalo da se iza, na prvi pogled možda ne baš najatraktivnijih tema poput popunjenosti grobnih mjesta ili komunalnih naknada, krije zanimljiv sustav jer su njime itekako privukli pažnju. Dodatno zanimanje studenata, pak, privukli su kada su im na konkretnim primjerima pokazali kako sustav radi tako da ih je na naše iznimno zadovoljstvo na kraju bilo i teško odvojiti od LC-ovog štanda.