Vlada Republike je Hrvatske na sjednici od 14. rujna 2017. godine usvojila Nacrt prijedloga zakona o izmjenama Zakona o lokalnim porezima, s Konačnim prijedlogom zakona[1] i uputila ga u saborsku proceduru na donošenje po hitnom postupku.
Ovim izmjenama Zakona u bitnome brišu se odredbe o porezu na nekretnine, kao jedinom obveznom lokalnom porezu jedinica lokalne samouprave, koji je trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2018. Iz navedenoga proizlazi da se i dalje kao prihod jedinica zadržavaju komunalne naknade, porez na kuće za odmor i spomenička renta, koja se plaća ukoliko se gospodarska djelatnost obavlja u nepokretnom kulturnom dobru ili na području kulturno-povijesne cjeline.
U obrazloženju Nacrta zakona navodi se „da će podaci koji su prikupljeni te aktivnosti koje su provedene tijekom 2017. godine kao pripremne radnje za primjenu poreza na nekretnine, koristiti jedinicama lokalne samouprave za ažuriranje podataka kod obračuna postojećih javnih davanja.“
Ovim izmjenama Zakona, donosi se i promjena kod obuhvata poreza na cestovna motorna vozila. Zakonom se izjednačava kriterij godina starosti za utvrđivanje i naplatu poreza na cestovna motorna vozila te se porez utvrđuje i naplaćuje za sva cestovna motorna vozila do 10 godina starosti, znači i za motocikle. Naime, još od uvođenja obveze plaćanja poreza na cestovna motorna vozila, tj. od 2001. godine, za osobne automobile porez se plaćao do deset godina starosti, a za motocikle i iznad deset godina starosti. Kako su prihodi od ovog poreza u cijelosti prihodi županija, to će se ove promjene odraziti na proračune županija u godišnjem smanjenju prihoda od 2,5 milijuna kuna u odnosu na ostvarenje u 2016. godini, što kvantitativno na zbrojnoj razini nije značajno smanjenje.
U prijelaznim i završnim odredbama propisuje se da se elektronički sustavi iz članka 58. i 59. Zakona o lokalnim porezima (Narodne novine, br. 115/16), koji su uspostavljeni, mogu koristiti za komunalnu naknadu koja se utvrđuje i naplaćuje po posebnom propisu, a podaci prikupljeni do stupanja na snagu ovoga Zakona temeljem navedenih članaka mogu se koristiti za utvrđivanje i naplatu komunalne naknade, poreza na kuće za odmor i spomeničke rente (koja se plaća ukoliko se gospodarska djelatnost obavlja u nepokretnom kulturnom dobru ili na području kulturno povijesne cjeline). Naime, po citiranom Zakonu jedinice lokalne samouprave imale su obvezu uspostaviti sustav za razmjenu podataka sa središnjim tijelima državne uprave, kao i obvezu ažuriranja podataka, ali i prikupljanje novih podataka bitnih za utvrđivanje i naplatu poreza na nekretnine. Navedeno se propisuje kako se gradovi i općine, koji su imali određene administrativne troškove tijekom 2017. godine, ne bi doveli u nepovoljan položaj. U stvari držim da će za izvjesno vrijeme sve jedinice shvatiti da je za utvrđivanje i naplatu prihoda neophodno ustrojiti elektroničke sustave.
Izmjenama Zakona propisuje se da su jedinice koje su već donijele nove odluke o lokalnim porezima, obvezne odluke uskladiti s ovim Zakonom do 15.prosinca 2017. godine. Ističemo da se postupci utvrđivanja i naplate poreza na cestovna motorna vozila, započeti po Zakonu o lokalnim porezima (Narodne novine, br. 115/16), završavaju po odredbama toga Zakona. Nadalje, produžuje se rok do kojeg Ministarstvo financija treba provesti naknadnu procjenu učinaka ovoga Zakona. Naime, kod procjene učinaka propisa cilj je objedinjeno utvrditi učinak svih lokalnih poreza, a kako su lokalni porezi godišnji porezi, njihov učinak se može ocijeniti tek nakon minimalno jednogodišnje primjene odredaba propisa koji uređuje lokalne poreze, dakle tijekom 2018. godine , a rok je najkasnije do 1. siječnja 2019. godine.
Izmjenama Zakona prestaje važiti Pravilnik o utvrđivanju korektivnih koeficijenata i Evidenciji o nekretninama (Narodne novine, br. 1/17 i ispravak 33/17), kojim je bilo uređeno postupanje jedinica lokalne samouprave glede poreza na nekretnine.
Predlaže se da Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim članaka 2. i 18. (porez na motorna vozila), koji stupaju na snagu 1. siječnja 2018.
Zaključna razmatranja: iako je ovim zakonskim prijedlogom brisan jedini obvezni lokalni porez- porez na nekretnine, a nastali troškovi uspostavljenih elektroničkih sustava mogu se koristiti za utvrđivanje i naplatu komunalne naknade, poreza na kuće za odmor i spomeničke rente (koja se plaća ukoliko se gospodarska djelatnost obavlja u nepokretnom kulturnom dobru ili na području kulturno povijesne cjeline), teško je prihvatiti da će se, dugoročno gledano, odustati od poreza koji imaju ostale članice EU, a zasigurno će ubrzo doći i do promjena u Zakonu o komunalnom gospodarstvu. Upitno je međutim kako će se sve to odraziti na planiranje proračuna općina, gradova i županija za naredne dvije godine, unatoč povoljnim predviđanjima o rastu dohotka i uspostavi novog sustava fiskalnog izravnanja koji se predlaže. Tomu treba dodati da ipak ostaju prisutni mogući rizici iz scenarija navedenih u Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2018.-2020. koje je Vlada RH usvojila na sjednici od 27.srpnja 2017. godine, a koji su poslužili kao okvir za planiranje proračuna. Nadamo se da će procjena učinka svih lokalnih poreza koju će provesti Ministarstvo financija tijekom 2018., a najkasnije do 1.siječnja 2019. godine pokazati pravi smjer financiranja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koji će dovesti do pravedne, racionalne i efikasne lokalne i regionalne samouprave, uz prihvaćanje socijalnih, demografskih i ekonomskih razlika u zemlji.
Priredila Maja Lukeš-Petrović
