Vlada je 6. studenoga 2014. usvojila novi Prijedlog Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske s Konačnim prijedlogom Zakona (u tekstu dalje KPZRR) i uputila ga u saborsku proceduru na usvajanje po hitnom postupku.[1] Kako se radi o zakonskom aktu od vitalnog značenja za proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (u tekstu dalje JLPRS) i planiranje za 2015. budući da bi se trebao početi primjenjivati od 1. siječnja 2015., to u nastavku dajemo komentar uz njegove bitne odredbe u odnosu na dosadašnji Zakon o regionalnom razvoju RH[2].
U skladu s navedenim bitne novosti KPZRR jesu:
1. U okviru strateškog planiranja regionalnog razvoja –proširuje se obuhvat planskih dokumenata koji se donosi za novo uvedenu kategoriju – urbana područja[3]. Uz Strategiju regionalnoga razvoja RH i Županijsku razvojnu strategiju, donosi se Strategija razvoja urbanog područja koju donose novo ustrojena urbana područja[i]; sve strategije se donose za sedmogodišnje razdoblje u skladu s višegodišnjim financijskim okvirom kohezijske politike EU a donose ih predstavnička tijela; Strategiju regionalnog razvoja RH više ne donosi Vlada već Sabor, a u Županijskoj razvojnoj strategiji treba posebno naglasiti ulogu velikih gradova i gradova sjedišta županija u poticanju razvoja te na razvoj slabije razvijenih područja, a donosi je njeno predstavničko tijelo nakon prethodno pribavljenog mišljenja novo propisanog partnerskog vijeća za područje županije, s tim da 2 ili više županija mogu donijeti zajedničku razvojnu strategiju, ali tada ne donose pojedinačne županijske razvojne strategije.
2. U okviru institucionalnog okvira i upravljanja također dolazi do institucionalnog i strukturnog proširenja i promjena:
- na središnjoj razini osniva se vijeće za regionalni- razvoj,
- na razini statističke regije može se ustrojiti partnersko vijeće zajednice županija (podvijeće partnerskog vijeća);
- uvodi se i novi instrument – razvojni sporazum za područje najmanje tri JPRS;
- proširuje se krug osnivača obvezne županijske regionalne razvojne agencije (veliki gradovi odnosno gradovi sjedišta županije i ostale JLS te druga javnopravna tijela s područja županije) koji su dužni osigurati odgovarajuće financijske i druge uvjete za rad agencije [4];
- uvodi se novo tijelo-partnersko vijeće za područje županije gdje veliki gradovi i gradovi sjedišta županija imaju svoje predstavnike u županijskom partnerstvu;
- uvodi se partnersko vijeće za urbano područje gdje sve JLS koje ulaze u sastav urbanog područja imaju svoje predstavnike.
- na razini JLS propisuje se da jedna ili više JLS mogu osnovati lokalne razvojne agencije kao javne ustanove ili trgovačka društva, a one JLS koje na svom području već imaju odabranu lokalnu akcijsku grupu mogu nju koristiti.
3. Ocjenjivanje i razvrstavanje JLPRS prema stupnju razvijenosti provodi se kao i dosad (isti indeks razvijenosti i razvrstavanje posebno za županije, posebno za općine i gradove u 5 skupina ovisno o indeksu njihove razvijenosti), s tim da se razvrstavanje provodi se u godini prije početka novog višegodišnjeg financijskog okvira EU, a ne kao dosad (svake tri godine); županije, gradovi i općine stječu status potpomognutog područja kao i dosad a one koje gube status dobivaju pomoć iz državnog proračuna u trajanju od najdulje 3 godine od dana stupanja na snagu odluke o razvrstavanju (a ne kao dosad 1. godinu). Naglašujemo da će se visina i način ostvarivanja pomoći u prijelaznom razdoblju propisati Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna.
4. U okviru poticanja regionalne konkurentnosti i urbanog razvoja novost je da Vlada donosi četverogodišnji Program poticanja regionalne konkurentnosti i urbanog razvoja na osnovi koje ministarstvo donosi godišnji plan provedbe programa, a sredstva za to se osiguravaju u državnom proračunu te iz drugih izvora u skladu sa zakonom. Analogno tomu i u okviru mjera za razvoj potpomognutih područja i drugih područja s razvojnim posebnostima Vlada donosi četverogodišnji Program održivog društvenog i gospodarskog razvoja potpomognutih područja i drugih područja s razvojnim posebnostima za razdoblje, a ministarstvo donosi godišnji plan provedbe kojim se propisuju mjere za koje se sredstva osiguravaju također u Državnom proračunu.
5.Novost je da se ovim Zakonom propisuju mjere za razvoj jedinica na potpomognutim područjima i drugim područjima s razvojnim posebnostima i to:
5.2. Pomoć od prihoda od poreza na dobit[5] (koji pripadaju državi), ostvarenih na području koje ima status potpomognutih područja – isplaćivat će se tim jedinicama kao pomoć iz državnog proračuna u visini prihoda od poreza na dobit ostvarenog na njihovom području u godini koja prethodi godini izrade proračuna, osim JLS koje prvi puta stječu status potpomognutog područja.
Jedinice koje prvi puta stječu status potpomognutog područja su one koje nemaju status područja PPDS u cijelosti ni status BPP, ali su Odlukom o razvrstavanju JLPRS prema stupnju razvijenosti razvrstane u I. odnosno II. skupinu.[6] JLS koja prvi puta stječe status potpomognutog područja, u prvoj godini primjene statusa isplaćuje se pomoć u visini 30% prihoda, u drugoj godini u visini 50%, u trećoj godini 75% prihoda, u četvrtoj i narednim godinama u visini ukupnog prihoda od poreza na dobit. Namjena korištenja pomoći utvrdit će se Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna.
5.3. Naknada za eksploataciju mineralnih sirovina za proizvodnju građevnog materijala (prihod državnog proračuna) ustupa se 50% gradu/općini, a 50% županiji gdje se obavlja iskorištavanje, a koristi se za zaštitu okoliša i prirode i gospodarski razvoj;
5.4. Prihodi od naknade zbog zaštićenih prirodnih područja (nova mjera za sve JLS) – javna ustanova koja upravlja zaštićenim područjem koja ostvaruje godišnji neto prihod od prodaje ulaznica preko 15 mil. kuna, daje naknadu JLS na tom području (potpomognutim JLS i onim JLS koje nemaju taj status a imaju indeks razvijenosti manji od 100% i ako je preko 25% njihove površine zaštićeno prirodno područje). Ukupna godišnja naknada ne može iznositi više od 6,5% neto godišnjeg prihoda ustanove od prodaje ulaznica. Prihodi JLS imaju namjenski karakter i služe za projekte zaštite okoliša i prirode, razvoj društvene infrastrukture te za gospodarski rast i održivi razvoj JLS a, s tim da Vlada odlučuje o visini naknade, načinu isplate i sl.
Naglašavamo da danom stupanja na snagu novoga Zakona ostaju na snazi Uredbe o indeksu razvijenosti i Odluka o razvrstavanju JLPRS prema stupnju razvijenosti.
Zaključno
Konačnim prijedlogom Zakona o regionalnom razvoju potanko su uređeni i razrađeni ne samo institucionalni okvir i instrumenti u funkciji planiranja, upravljanja, ocjenjivanja stupnja razvijenosti JLPRS, način utvrđivanja urbanih i potpomognutih područja i poticanje njihova razvoja, provedba, praćenje i izvještavanje o ostvarivanju politike regionalnog razvoja radi što učinkovitijeg korištenja fondova EU već i utvrđene mjere i njihovi izvori.
Međutim, upitno je koji su ukupni materijalni efekti predloženih mjera za JLPRS u uvjetima sadašnje negativne gospodarske aktivnosti i njihove realizacije na odnosnim područjima.
Unatoč svemu otvoreno je i pitanje provedbe Zakona ne samo zbog velikog broja JLPRS s ograničenim proračunskim izvorima i stručne osposobljenosti postojećeg broja zaposlenih djelatnika već vremena za njegovo ostvarivanje.
Pripremila Maja Lukeš-Petrović, dipl.iur.i dipl.polit.
[1] https://www.sabor.hr/prijedlog-zakona-o-regionalnom-razvoju-republike-h
[2] Narodne novine, br.153/09
[3] Urbana područja su urbane aglomeracije i veća odnosno manja urbana područja utvrđena ovim zakonom za koja se izrađuju strategije urbanog razvoja; urbane aglomeracije su Zagreb, Split, Rijeka i Osijek sa više od 100.000 stanovnika, veća urbana područja su gradovi koji prema posljednjem popisu stanovništva imaju više od 35.000 stanovnika i nisu uključeni u navedene urbane aglomeracije, a manja urbana područja su gradovi koji imaju manje od 35.000 stanovnika, a čija središnja naselja imaju više od 15.000 stanovnika i/ili su sjedišta županija.
[4] Dosad je JPRS trebala ustrojavati upravna tijela, odnosno osnivati agencije kao javne ustanove u 100 % vlasništvu JPRS, a osnivači i vlasnici navedenih pravnih osoba mogli su biti i više JPRS i JLS.
[5] Preneseno iz Zakona o brdsko-planinskim područjima “Narodne novine”, br.12/02, 32/02, 117/03, 42/05, 90/05, 80/08 i 148/13) čl.7a i 7.c. ali se sada primjenjuje na sve jedinice iz čl.35.st.1. i st.2.ovoga zakona
[6] Narodne novine, br. 158/13
