Objave

U suradnji s mostarskom tvrtkom Uhy Revident d.o.o. jučer smo u hotelu Mostar okupili predstavnike lokalnih i regionalnih jedinica te komunalnih poduzeća tog područja. Naši stručnjaci ondje su prezentirali rješenja za digitalizaciju i upravljanje imovinom koja unaprijeđuju poslovanje LC-ovih korisnika u Hrvatskoj, ali i u nekim lokalnim jedinicama u Bosni i Hercegovini.

Kako kvalitetno evidntirati nekretnine, izraditi strategiju ili plan na temelju kojih će se njima upravljati, što se sve može naučiti kroz naše konzultantske radionce ili primjerice koje dobrobiti donosi naš GIS samo su neka od pitanja na koje smo odgovorili govoreći o kvalitetnom upravljanju imovnom.

Digtalizacija

Naši stručnjaci predstavili su LC-ova digitalna rješenja primjenjiva i u susjednoj Bosni i Hercegovini. Uz Regnek i GIS, koji pomažu prilikom upravljanja imovinom, posebno su izdvojili alate koji se nalaze na našoj Platformi Otvoreno kao što su Financijske kartice, mojProračun, eProjekti, Otvoreni GIS. No, predstavili su i naš najnoviji proizvod koji olakšava organizaciju i vođenje sjednica online putem, e-Sjednice. Kako je susret izgledalo pogledajte u Fotogaleriji.

Zahvaljujemo se svima koji su se družili s nama u Mostaru i veselimo se budućim suradnjama. 

Sredstva koja se prikupljaju komunalnim naknadama izravno servisiraju održavanje i izgradnju komunalne infrastrukture, a kvalitetna infrastruktura važan je čimbenik koji jedinice lokalne samouprave čini privlačnima i građanima i ulagačima. Stoga je jedinicama lokalne samouprave u interesu učinkovito naplaćivati komunalne naknade.

Vođenje i održavanje baze komunalnih obveznika zahtjevan je i opsežan posao, a problem raste progresivno s veličinom jedinice lokalne samouprave ili brojem obveznika. Nažalost, ljudski resursi najčešća su prepreka u održavanju baze objekata i obveznika. Zbog obima posla djelatnici JLS-a najčešće nemaju vremena za izvide kako bi pravovremeno reagirali na promjene na terenu. Problem čestih promjena na terenu posebice je izražen u priobalnim krajevima, gdje zbog atraktivnosti terena buja turizam uz koji se veže gradnja, tj. dogradnja objekata.

Usporedba baza podataka

Što se dogodi kada imate dvije neovisne baze obveznika za isto područje i obje su sređene radi prikaza u GIS-u? Logično je usporediti te dvije baze kako bi se vidjelo njihovo poklapanje tj. gdje se razlikuju. U ovom slučaju, jedan grad i komunalno društvo koriste SPI GIS rješenje te u sklopu svojih redovitih djelatnosti zadužuju iste objekte, ali za različite naknade. Prilikom pojedinačne analize otkrilo se kako grad i komunalno društvo imaju u KOMIS-u uredne, ali nepotpune baze obveznika.

Naime, i kod grada i kod komunalnog društva više od 95% adresnih podataka u KOMIS-u na zaduženim objektima bilo je usklađeno s Registrom prostornih jedinica. Istovremeno je bilo vidljivo kako tih 95% objekata pokriva oko 70% službenih adresa iz Registra prostornih jedinica. Preostalih 30% službenih kućnih brojeva nije zaduženo niti za jednu naknadu. Čak kad se u obzir uzmu specifičnosti terena, pojavu više kućnih brojeva na istoj nekretnini (dvorištu), rezervirani kućni brojevi te napušteni objekti, broj kućnih brojeva iz Registra prostornih jedinica koji nije zadužen i dalje je veći od očekivanih 10%.

Otkrivanje potencijalnih novih obveznika

Usporedba baza grada i komunalnog društva omogućila je otkrivanje novih obveznika. Radi povećanja broja obveznika nisu nas interesirali oni podaci koji su se preklopili, već oni koji se nisu preklopili. Upravo taj varijabilan dio podataka predstavlja potencijalne nove obveznike. Naime, postojali su objekti zaduženi u gradu za komunalnu naknadu sa svim popratnim podacima (kvadraturama, adresama, obveznicima), ali tih objekata nije bilo u bazi komunalnog društva. Naravno, postojale su i suprotne situacije, gdje su postojali podaci o objektu u sklopu naknade za odvoz otpada, ali taj objekt nije bio zadužen u bazi grada.

Jednostavnim preklapanjem baza otkrilo se oko 650 novih objekata za grad i za komunalno društvo koji predstavljaju potencijal za zaduživanje. Najslađe u cijeloj priči je što se taj posao obavio administrativno, bez izlaska na terene, jer su za sve objekte već postojali podaci o njihovim atributima i obveznicima. Zadatak službenika grada i komunalnog društva je iskoristiti te podatke kako bi se generirala nova rješenja i uplatnice za zaduženja. Tako se otvorila mogućnost da se iz udobnosti ureda poveća broj obveznika za 10%.

Pogodnosti uz SPI GIS

Sređivanje i usklađivanje adresnih (matičnih) podataka s državnim registrima nudi mnoge pogodnosti, od praćenja zaduženosti objekta do izrade analiza spomenutih u ovom članku. Uz direktnu, praktičnu primjenu SPI GIS-a, dodatan motiv za usklađivanje podataka treba pronaći u sve brojnim vezama na servise Središnje države. Servisi koji se razvijaju zahtijevat će uniformnost podataka koji se razmjenjuju, između ostalog i adresnih. Iskoristite SPI GIS kako biste pripremili svoje podatke za budućnost koja dolazi.

Autor teksta: Vedran Vrhovac, voditelj Odjela prostornih projekata

 

Nakon radionica vezanih uz brojčane oznake i predloške te otpremu pošte u SPI uredskom poslovanju, ovu ćemo radionicu posvetiti povezanosti Uredbe o uredskom poslovanju s komunalnim poduzećima.

Sat i pol ćemo posvetiti edukaciji, a potom će naša stručnjakinja odgovarati na sva pitanja polaznika edukacije.

 

Datum održavanja:  19.12..2022.
Vrijeme održavanja: od 10:00 do 12:00 sati
Mjesto održavanja: putem platforme ZOOM
Predavač: Vanja Horvatić

Sadržaj radionice: 

1. Jesu li komunalna poduzeća obveznici Uredbe

  • Zakonska osnova
  • Klasifikacijske oznake
  • Brojčane oznake
  •  Što i kada urudžbirati
  • Kolanje i digitalno potpisivanje

NAPOMENA:

Radionica je namijenjena našim korisnicima te je besplatna. 

PRIJAVNICA: