Objave

SAVJET STRUČNJAKA: Na što sve trebate obratiti pažnju kako biste ispravno napravili prijenos početnog stanja u 2023. godinu

Kraj 2022. godine i početak 2023. za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave bio je posebno izazovan. Nakon predaje godišnjih financijskih izvještaja proračun i proračunski korisnici orijentirali su se na usklađenje početnog stanja. Prijenos početnog stanja u 2023. godinu znatno se razlikuje od dosadašnjih prijenosa. Uvođenjem eura kao službene valute početno stanje glavne knjige i svih analitičkih evidencija iskazuje se u eurima.

Usklađivanje razlika između analitičkih evidencija i glavne knjige

Početna stanja na računima glavne knjige (sintetike) izračunata su primjenom fiksnog tečaja konverzije sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje, a temeljem Zakona o uvođenju eura. Primjena fiksnog tečaja konverzije dovela je do neravnoteže temeljnice početnog stanja glavne knjige. Postupak usklađenja polazi od temeljne pretpostavke da su analitičke evidencije kontinuirano usklađivane s glavnom knjigom i sintetičkim kontima. Napominjemo da nije ispravno razliku aktive i pasive proknjižiti isključivo u ukupnom iznosu na teret ili u korist vlastitih izvora.
Bilančna ravnoteža unutar temeljnice početnog stanja odnosi se na sljedeće evidencije:

• Nefinancijska imovina evidentirana na razredu 0 mora biti u ravnoteži s vlastitim izvorima evidentiranim na odjeljcima 9111 Vlastiti izvori iz proračuna i 9112 Ostali vlastiti izvori

• Proračuni i proračunski korisnici koji imaju evidentiranu financijsku imovinu na skupinama 12 Depoziti, 13 Dani zajmovi, 14 Vrijednosni papiri i 15 Dionice i udjeli u glavnici moraju istu uskladiti s vlastitim izvorima evidentiranim na odjeljcima 9111 Vlastiti izvori iz proračuna i 9112 Ostali vlastiti izvori

• Skupina 16 Potraživanja za prihode poslovanja mora biti u ravnoteži sa skupinom 96 Obračunati prihodi poslovanja vodeći računa o podskupini 169 Ispravak vrijednosti potraživanja

• Skupina 17 Potraživanja od prodaje nefinancijske imovine mora biti u ravnoteži sa skupinom 97 Obračunati prihodi od prodaje nefinancijske imovine vodeći računa o podskupini 179 Ispravak vrijednosti potraživanja za prodanu nefinancijsku imovinu

• Skupina 26 Obveze za kredite i zajmove mora biti u ravnoteži s podskupinom 912 Ispravak vlastitih izvora za obveze

Kako bi se bilančna ravnoteža postigla potrebno je uskladiti analitičku evidenciju s glavnom knjigom, vodeći računa o gore navedenim ravnotežama. Naime, u sklopu analitičkih evidencija iznosi su konvertirani po svakom pojedinom dokumentu, dok su u sklopu glavne knjige iznosi konvertirani na ukupnom zbroju po pojedinom kontu analitike.

Primjer:

 

Zaključak

Sukladno uputi Ministarstva financija od dana 23. siječnja 2023. godine razlika između ukupne vrijednosti imovine (aktive) i ukupne vrijednosti obveza i vlastitih izvora (pasive) treba se iskazati na teret ili u korist:

• vlastitih izvora za imovinu,
• ispravka vlastitih izvora za obveze,
• skupine 96 i 97 obračunatih prihoda,
• podskupine 922 višak ili manjak prihoda u početnoj bilanci na dan 01.01.2023. godine.

U bilješkama uz financijske izvještaje za 2023. godinu potrebno je navesti i obrazložiti nastalu razliku. Navedeno usklađenje obvezno se provodi nakon predanog godišnjeg financijskog izvještaja za 2022. godinu, a prije predaje financijskog izvještaja za prvi kvartal 2023. godine.

Pripremila: Maja Štargl Ugljar, konultant LC-a

STRUČNI ČLANAK: Utjecaj izmjena i dopuna Zakona o radu na funkcioniranje lokalnih jedinica

“Dugo očekivane i najavljivane promjene normativnog okvira koji uređuje radnopravne odnose konačno su ugledale svjetlo dana donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu i Zakona o suzbijanju neprijavljenoga rada (dalje u tekstu: ZSNR)., koji su stupili na snagu 1. siječnja 2023. godine. Iako je riječ o izrazito opsežnom zahvatu u postojeći opći propis u radu, značajan broj poslodavaca, bez obzira je li riječ o javnom ili privatnom sektoru, ipak može odahnuti jer navedene promjene ipak neće značajno narušiti postojeće dobro uhodane sustave i mehanizme.

Radnopravne odnose u Republici Hrvatskoj izrazito je teško i nezahvalno promatrati na univerzalan način, jer pored dobro znanih i jasno određenih podjela između poslodavaca u privatnom i javnom sektoru, postoji niz različitih područja rada na koja će novi zakoni različito utjecati. U bitnome, nije ni razumno ni potrebno uspoređivati takve odnose u industrijskim pogonima, velikim trgovačkim lancima ili sve prisutnijem IT sektoru, na koje će predmetne promjene ipak značajnije utjecati, od radnopravnih odnosa u lokalnoj samoupravi, uključujući njihove proračunske korisnike, koji će ipak (u pravilu) jednostavnije prilagoditi svoje poslovanje predmetnim izmjenama i dopunama…”

Kako zakonske izmjene i dopune utječu na rad u lokalnim jedinicama i kod njihovih proračunskih korisnika te kako se mogu prilagoditi pročitajte u nastavku teksta koji je za vas priredio Vedran Vukobrat, dipl. iur., stručni konzultant u LC-u.

Pročitajte cijeli članak!