STRUČNI ČLANAK: Novi Pravilnik o proračunskom računovodstvu – ključne promjene i praktični izazovi

Stupanjem na snagu novog Pravilnika o proračunskom računovodstvu s 1. siječnjem 2025. godine, Ministarstvo financija nastavilo je s procesom modernizacije proračunskog računovodstvenog okvira, s ciljem podizanja razine fiskalne transparentnosti, osiguranja dosljednosti u primjeni računovodstvenih načela te boljeg usklađenja s međunarodnim standardima izvještavanja i zahtjevima financiranja iz EU fondova.

U odnosu na prethodni pravilnik, novim su propisane preciznije računovodstvene procedure, s naglaskom na točnije vremensko razgraničenje rashoda i obveza po načelu nastanka događaja, kao i usklađivanja evidencija u proračunskom knjigovodstvu s podacima iz sustava državne riznice i drugih nadležnih tijela. Ključne promjene obuhvaćaju proširenu primjenu obračunskog načela, detaljniju klasifikaciju konta te novu strukturu izvještavanja.

Na što posebno moraju paziti JLP(R)S

Umjesto da se rashodi priznaju tek prilikom plaćanja, sada se većina rashoda evidentira po načelu nastanka događaja. To uključuje donacije, pomoći unutar i izvan općeg proračuna te višegodišnje obveze, koje se ranije nisu u cijelosti prikazivale odmah pri nastanku. Posebnu pažnju u provedbi novog pravilnika moraju obratiti jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao značajna skupina korisnika proračuna.

Budući da JLPRS često raspolažu sredstvima iz različitih izvora- vlastitih prihoda, državnih pomoći, ali i sredstava iz fondova Europske unije- pravilno praćenje rashoda po vrstama izvora financiranja postaje od ključne važnosti. Primjerice, ako jedinica lokalne samouprave sklopi višegodišnji ugovor o održavanju informatičke opreme, sada je obvezna iskazati ukupnu vrijednost ugovora već u trenutku njegovog potpisivanja, bez obzira na dinamiku plaćanja. Donacije se također više ne priznaju tek pri utrošku sredstava, već u trenutku preuzimanja, neovisno o stvarnoj potrošnji. Tako je jedna školska ustanova, nakon primitka donirane opreme, morala istu odmah evidentirati u imovini te istovremeno priznati prihod od donacija.

Izmjene u kontnom planu

Posebna pozornost posvećena je i izmjenama u kontnom planu, gdje je uvedena obveza detaljnijeg iskazivanja podataka na 3. i 9. razini računa. Tako više nije dovoljno evidentirati samo „rashode za usluge“, već je potrebno razlikovati, primjerice, pravno savjetovanje, čišćenje ili IT podršku, što je za mnoge ustanove značilo dodatnu edukaciju osoblja i prilagodbu softverskih rješenja.

Također, u zdravstvenom sustavu uvedene su nove podskupine za praćenje nabave i utroška lijekova i medicinskog materijala. Iako su ova pravila bila poznata i ranije, praksa je pokazala da ih sve ustanove nisu dosljedno provodile. Sada je jasno propisano da se nabava mora iskazati kao povećanje zaliha i obveza, a rashod tek u trenutku utroška.

Objedinjena knjiga proračuna

Jedna od najznačajnijih novosti je uvođenje Objedinjene glavne knjige proračuna, koja se mora uspostaviti do 2025. ili 2026. godine, ovisno o načinu poslovanja. Njezina svrha je omogućiti brži protok informacija između proračuna i proračunskih korisnika, automatiziranu eliminaciju podataka kod konsolidacije te preciznije praćenje likvidnosti. Iako svaka institucija zadržava svoju glavnu knjigu, nova struktura omogućuje bolju povezanost i veću preglednost financijskih podataka.

Piše: Domagoj Stepanić, konzultant za računovodstvene projekte