Već više godina u javnosti je prisutan zahtjev da se donese zakon o poslovanju neprofitnih organizacija (u tekstu dalje organizacija) kojim bi se propisao sustav njihova financijskog poslovanja, a koji bi zamijenio Uredbu o računovodstvu neprofitnih organizacija[1] koja je dosad uz primjenu Zakona o računovodstvu regulirala dio njihova poslovanja. U skladu s iznesenim nakon dugotrajne rasprave i savjetovanja s javnošću, donesen je Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija[2] (u tekstu dalje Zakon), koji stupa na snagu 01.01.2015. godine.
Zakonom se uz elemente računovodstvenog sustava uređuje i okvir financijskog poslovanja neprofitnih organizacija. Radi se o reguliranju sveukupnog financijskog poslovanja organizacija, upravljanju i kontroli, počevši od planiranja i programiranja i njihovog izvršavanja te primjeni načela javnosti i transparentnosti poslovanja, napose u dijelu financijskog izvještavanja i uvida u trošenje sredstava iz javnih izvora uvođenjem obveze dostave njihovih financijskih izvještaja (ovisno o visini prihoda i vrijednosti imovine) te njihovom javnom objavom kroz Registre organizacija kao i nadzorom nad financijskim poslovanjem i računovodstvom dok bi se kroz Registre organizacija trebalo osigurati i njihovo statističko praćenje. Statističko praćenje organizacija i njihovo sveukupno dobro financijsko poslovanje od posebnog je interesa za državu, općine, gradove i županije s obzirom da organizacije raspolažu sa značajnom imovinom i sredstvima[3] čije programe i rad financiraju ne samo njihovi članovi (pravne i fizičke osobe) iz svojih prihoda već i državni proračun i proračuni jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (u tekstu dalje JLP(R)S) iz javnih prihoda.
Zakonom su kao obveznici definirane sljedeće organizacije: domaće i strane udruge i njihove savezi, zaklade, fundacije, ustanove, umjetničke organizacije, komore, sindikati, udruge poslodavaca te sve druge pravne osobe kojima temeljni cilj osnivanja i djelovanja nije stjecanje dobiti, za koje iz posebnih propisa proizlazi da su neprofitnog karaktera. Posebno je istaknuto da se zakonske odredbe – koje se odnose na vođenje poslovnih knjiga i upis u Registar neprofitnih organizacija primjenjuju na političke stranke, a odredbe koje se odnose na dostavu izvještaja o potrošnji proračunskih sredstava, kontrole na licu mjesta o utrošku proračunskih sredstava te financijski nadzor sredstava iz javnih izvora primjenjuju na vjerske zajednice.[4]
Treba naglasiti da organizacija, obveznik vođenja dvojnog knjigovodstva, treba provoditi samoprocjenu učinkovitog i djelotvornog funkcioniranja sustava financijskog upravljanja i kontrola, s tim da je njen zakonski zastupnik odgovoran za provođenje financijskog upravljanja i kontrola, što je značajno i za korisnike LC-a. Zakonom je propisano da je organizacija koja ostvaruje sredstva iz javnih izvora uključujući i sredstva državnog proračuna i proračuna JLP(R)S dužna nadležnom tijelu državne uprave, JLP(R)S, odnosno drugom nadležnom tijelu javne vlasti dostaviti izvještaj o potrošnji proračunskih sredstava koji imaju pravo vršiti kontrole o utrošku sredstava i na licu mjesta. U pravilu, organizacija vodi knjigovodstvo po načelu dvojnog knjigovodstva, a samo iznimno-jednostavno knjigovodstvo i primjenu novčanog računovodstvenog načela i to ako je: vrijednost imovine na kraju svake od prethodne 3 godine uzastopno manja od 230.000 kn i godišnji prihod organizacije u svakoj od prethodne 3 godine uzastopno manji od navedenog iznosa godišnje. U odnosu na 2013. Zakonom je podignuta granica za određivanje obveznika vođenja dvojnog knjigovodstva i predaje financijskih izvještaja sa 100.000 kn na 230.000 kn. Time se manjim neprofitnim organizacijama smanjuju troškovi vođenja računovodstva. Ističemo da je zakonski zastupnik odgovoran za ustroj, zakonito poslovanje i vođenje računovodstvenih poslova, ali vođenje računovodstvenih poslova može ugovorom povjeriti drugoj stručnoj pravnoj ili fizičkoj osobi.
Budući da Zakon uvodi obvezu revizije godišnjih financijskih izvještaja organizacija koje su u 2013. imale ukupan prihod iznad 10 mil.kn, to će procijenjeni trošak za 126 od 26.362 organizacija iz Registra organizacija iznositi 60.000 kn bez PDV-a, s tim da je dio navedenih organizacija već i do sada revidirao svoje godišnje financijske izvještaje putem ovlaštenih revizora. Kako je Zakon uveo i obvezu davanja financijskih izvještaja na uvid (administrativno manje zahtjevan i jeftiniji oblik revizije) za organizacije s prihodom od 3 do 10 mil.kn.to će trošak za 286 od 26.362 organizacija iz Registra iznositi 30.000 kn bez PDV-a. Sukladno stavovima iz saborske rasprave u članku 32. Zakona propisano je da su sindikati i udruge poslodavaca izuzeti od obveze objave revizorskog izvješća o obavljenoj reviziji njihovih godišnjih financijskih izvještaja, ali ih mogu dostaviti zainteresiranim stranama, ako to ne narušava njihovo slobodno i neovisno djelovanje. Isto tako u članku 37. Zakona propisano je da su navedeni subjekti izuzeti od objave godišnjeg financijskog izvještaja putem Registra neprofitnih organizacija, ali ih mogu dostaviti zainteresiranim stranama, ako to ne narušava njihovo djelovanje.
Prema Zakonu nadzor obavlja Ministarstvo financija – nadzor financijskog poslovanja, računovodstvenih poslova i predaje financijskih izvještaja,nadzor nad zakonitim pribavljanjem financijskih sredstava iz javnih i drugih izvora, upravljanjem financijskim sredstvima te utvrđivanjem koriste li se sredstva za ostvarivanje ciljeva zbog kojih je osnovana organizacija. Zbog potrebe da se statističkim podacima obuhvati cijeli neprofitni sektor, Zakonom se uvodi obveza dostave financijskih izvještaja svih neprofitnih organizacija, ali prilagođeno visini prihoda i vrijednosti imovine. Organizacijama koje vode jednostavno knjigovodstvo uvodi se obveza sastavljanja godišnjih financijskih izvještaja, skraćenog sadržaja u odnosu na neprofitne organizacije koje vode dvojno knjigovodstvo.
Članak 45. Zakona propisuje novčane kazne u iznosu od 5.000 k. do 200.000 kn za prekršaj organizacije koja vodi dvojno knjigovodstvo, a novčane kazne u iznosu od 1.000 kn do 50.000 kn. za prekršaj neprofitne organizacije koja vodi jednostavno knjigovodstvo. Glede tijela državne uprave i JLPRS treba naglasiti da su propisane novčane kazne od 10.000 kn do 50.000 kn za prekršaj njihovih čelnika ako odobri isplatu organizaciji koja nije upisana u Registar neprofitnih organizacija.
Prema članku 46. Zakona koji reguliraju prijelazne odredbe ističemo da se:
- Prvi godišnji financijski izvještaji organizacije koji se javno objavljuju putem Registra neprofitnih organizacija odnose se na 2013.;
- Godišnji financijski izvještaji za 2014. sastavljaju se u skladu s Uredbom o računovodstvu neprofitnih organizacija, a prvi financijski izvještaji, propisani ovim Zakonom, sastavljaju se za izvještajna razdoblja od 01.01 2015.;
- Prvi godišnji financijski izvještaji koji se daju na uvid, odnosno revidiraju putem ovlaštenog revizora odnose se na 2015.;
- Prvi financijski planovi temeljem odredbi ovoga Zakona izrađuju se za razdoblje od 01.01.do 31. 12. 2016.
U obrazloženju o sredstvima potrebnim za provođenje ovoga Zakona iz Državnog proračuna RH ističe se da za 2014. neće trebati osigurati dodatna sredstva od 120.000 kn za unapređenja Registra neprofitnih organizacija radi javnog uvida u godišnje financijske izvještaje organizacija, jer će se ta sredstva osigurati u okviru limita ukupnih rashoda Ministarstva financija.
Pripremila Maja Lukeš-Petrović, dipl.iur.i dipl.polit.
[1] Narodne novine, br. 10/08., 7/09., 158/13., 1/14. i 44/14.
[2] Narodne novine, br. 121/14 od 15.10.
[3] Prema podacima iz Registra neprofitnih organizacija Ministarstva financija polovinom 2013.bilo je upisano 26.362 neprofitne organizacije od čega najveći broj udruga 23.617 i brojni drugi subjekti udruge poslodavaca(112), ustanove(422), turističke zajednice(292), sindikati(282), umjetničke organizacije(227), zaklade (137), vjerske zajednice i pravne osoba osnovane od strane vjerskih zajednica(199), političke stranke(96), i dr. fundacije(4) i komore (64). Njihova ukupna imovina iskazana u Bilanci na dan 31. 12.2013. iznosila je 37,3 mlrd.kn,od čega je financijska imovina iznosila 15,5 mlrd. kn. Organizacije su iskazale 11,2 mlrd. obveza, ali i preneseni višak od od 8,1mlrd. kn.U zbrojnom Izvještaju o prihodima i rashodima svih organizacija iskazan je godišnji prihod od 12 mlrd.kn. Najznačajniji su prihodi po posebnim propisima iz proračuna -državnog i proračuna JLPRS i donacije iz proračuna (državnog i proračuna JLPRS od 3,2 mlrd.kn, prihodi po posebnim propisima iz ostalih izvora 3,2 mlrd.kn, 1,8 mlrd. od prodaje roba i pružanja usluga na tržištu, 1,4 mlrd.od članarina i članskih doprinosa, te od imovine 0,6 mlrd. kuna). Godišnji rashodi organizacija iznosili su 11,4 mlrd.kn. Stanje novčanih sredstava na početku 2013.godine iznosilo je 2,5 mlrd. kuna, ukupni priljevi na novčane račune i blagajne bili su 33,2 mlrd, a odljevi 33,4 mlrd.kn. Ukupno prosječno bilo je 20.947 radnika.
[4] Obveznici primjene Uredbe bili su udruge i njihovi savezi, strane udruge, zaklade,fondacije, ustanove, političke stranke, komore, sindikati, vjerske i druge zajednice i sve drugepravne osobe kojima temeljni cilj osnivanja i djelovanja nije stjecanje dobiti/profita, za koje izposebnih propisa proizlazi da su neprofitne organizacije i koje su upisane u Registru neprofitnih organizacija.
