Prijedlog Zakona o lokalnim porezima (dalje PZLP) koji je Vlada uputila Hrvatskom saboru na raspravu i usvajanje uređuje sustav utvrđivanja i naplate lokalnih poreza kao izvora financiranja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (u tekstu dalje JLS i JPRS), ovlasti JLS I JPRS u vezi s utvrđivanjem i naplatom poreza, postupovne odredbe, nadzor nad primjenom ovoga Zakona i propisa, prekršajne odredbe te prijelazne i završne odredbe. U stvari, PZLP ne uvodi nove poreze već preuzima odredbe koje se odnose na vrste lokalnih poreza općina, gradova i županija i njihove elemente iz važećeg Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (ZFJLPRS) [1] s tim da se predlaže obvezno uvođenje novog poreza na nekretnine (umjesto komunalne naknade, poreza na kuće za odmor i spomeničke rente) te ukidanje lokalnog poreza na kuće za odmor, nakon što bude uveden i započne s primjenom novi obvezni porez (od 1.1.2018.).
U nastavku ukratko iznosimo osnovne novine u odnosu na sadašnje stanje sustava prihoda JLPRS i obveznog plaćanja novog poreza na nekretnine uz procijenjene materijalne učinke na proračune JLPRS zbog kratkoće vremena rasprave iako se radi o prvoj fazi zakona jer se u posljednjem članku PZLP-a propisuje da zakon stupa na snagu 1. siječnja 2017. godine, osim odredbi članaka 30. do 40. i članaka 50. i 51. (koji se odnose na porez na nekretnine) koji stupaju na snagu 1. siječnja 2018.
Uvodno navodimo dio iz obrazloženja Prijedloga zakona koji ukazuju ne samo na razloge već i na ciljeve porezne reforme koji se odnosi na sustav financiranja JLS. „Porez na nekretnine transformacija je komunalne naknade u porezno davanje. Međutim, osim komunalne naknade porezom će se zamijeniti i plaćanje poreza na kuće za odmor i spomeničke rente koje se danas naplaćuju kroz tri različita upravna postupka. Dakle cilj je kroz jedan postupak obuhvatiti tri različita davanja koja se danas plaćaju na nekretninu. Obveznim uvođenjem jednog davanja na nekretninu, koje će biti nenamjenski izvor prihoda, motivirat će JLS da evidencije ažuriraju, a ažurne evidencije znače i više prihoda. Naime, veći nenamjenski prihod JLS preduvjet su za reformu i decentralizaciju financijskog sustava JLS. Bitno je napomenuti da je intencija ove porezne reforme pronaći prostor za smanjenje oporezivanja rada i potrošnje kao prva dva stupa oporezivanja te ojačati treći stup koji predstavlja imovinu.
Što se tiče županija i Grada Zagreba treba istaknuti da se člankom 3. PZLP izrijekom navodi „porezi su: 1. porez na nasljedstva i darove [2], 2. porez na cestovna motorna vozila [3], 3. porez na plovila i 4. porez na automate za zabavne igre [4]. Ove vrste poreza preuzete su iz ZFJLPRS s tim da se odredbe za porez na nasljedstva i darove usklađuju s Prijedlogom novog zakona o porezu na nekretnine (stopa iznosi 4% i jednaka je za sve županije, ukida se obveza prijave poreza na nasljedstva i darove putem prijave poreznog obveznika, izuzev kada ispravu nije ovjerio javni bilježnik odnosno izdala nadležna institucija). Novost je kod poreza na cestovna motorna vozila da će se – naplata poreza na cestovna motorna vozila obavljat prilikom registracije motornog vozila u stanicama za tehnički pregled temeljem rješenja županija, što znači da u županijama ostaje 100%-tni prihod od navedenog poreza. Prema ocjeni predlagatelja „očekuje se povećanje u naplati prihoda s osnove ovog poreza ali očekivana razina prihoda od 226 milijuna kuna se ne mijenja.“ Kako bi se mogli sagledati efekti predloženih poreznih promjena kod županija i Grada Zagreba, napominjemo da je ukupni iznos poreza na cestovna motorna vozila u 2015. na razini svih 20 županija i Grada Zagreba iznosio oko 218 milijuna kuna, a poreza na nasljedstva i darove oko 10 milijuna kuna.
Glede općina i gradova formulacija lokalnih poreza utvrđena je na drugi način, nego kod županija. Članak 20. PZLP propisao je u stavku 1. koje poreze JLS može uvesti, a u st. 2. koje je JLS dužna uvesti. JLS može uvesti sljedeće poreze: 1. prirez porezu na dohodak, 2. porez na potrošnju, 3. porez na kuće za odmor i 4. porez na korištenje javnih površina. U stavku 2. citiranoga članka izrijekom je propisano da su JLS dužne uvesti i naplaćivati porez na nekretnine. [5] Iz navedenog proizlazi da se ukida porez na tvrtku ili naziv, čime u 2017. proračuni gradova, grada Zagreba i općina gube oko 120 milijuna kuna. Što se tiče formulacije članka 20. znači da općine i gradovi i Grad Zagreb imaju samo obvezu uvesti novi porez na nekretnine a oni iz stavka 1. nisu obvezni lokalni porezi.
Ukazujemo da je u članku 67. PZLP propisano da danom stupanja na snagu odredbi ovoga Zakona kojima se regulira utvrđivanje poreza na nekretnine (1.1.2018.) prestaju važiti odredbe Zakona, koje se odnose na porez na kuće za odmor (članci 2.st.1.toč.12., 25.-28., 42. i 49. st. 1.toč.3) ali nije naveden osnovni članak 20. točka 3. koji izrijekom propisuje da JLS mogu uvesti porez na kuće za odmor. Smatramo da bi to trebalo svakako riješiti u članku 67. da se izostankom osnovnog članka koji regulira vrste lokalnih poreza ne bi dovelo u sumnju prestanak važenja odredbi poreza na kuće za odmor kao mogućeg izvora prihoda općina i gradova te Grada Zagreba.
U obrazloženju PZLP navodi se da će od 01.01. 2018. doći do promjene u raspodjeli spomeničke rente [6], namjenskog prihoda koja je sada utvrđena Zakonom o zaštiti kulturnih dobara. Iz procjena predlagatelja PZLP proizlazi da bi zbrojno na razini svih općina i gradova te Grada Zagreba efekt povećanja prihoda po osnovi spomeničke rente iznosio 9,6 milijuna kuna, dok bi isti iznos izgubio državni proračun. Napominjemo da je navedeni prihod u 2015. zbrojno iznosio 104 milijuna kuna.
Zbrojni efekt smanjenja proračunskih sredstava u 2017 za općine, gradove i županije i Grad Zagreb (zbog smanjenja porezne stope na nasljedstva i darove sa 5% na 4% te ukidanja poreza na tvrtku ili naziv u 2017. prema procjenama porezne uprave iznosio bi oko 123,5 milijuna kuna. [7]
U obrazloženju se ističe da se očekuje povećanje prihoda s osnove poreza na nekretnine u dijelu ažuriranja predmeta i obveznika komunalne naknade za 20% čime se očekuje povećanje prihoda JLS za 450 milijuna kuna. Radi usporedbe napominjemo da je u 2015. komunalna naknada na razini općina i gradova i Grada Zagreba ostvarena u iznosu od 2.265 milijuna kuna.
Umjesto zaključka daje se citat iz obrazloženja Prijedloga zakona o lokalnim porezima „Zaključkom Vlade RH ovaj Zakon je izuzet od procjene učinka propisa, međutim sukladno istom Zaključku Vlade RH, Ministarstvo financija se obvezuje provesti procjenu učinka propisa u roku od dvije godine.“ Člankom 5. Zakona o proračunu propisano je da svi prijedlozi zakona trebaju imati procjenu fiskalnog učinka na proračun u skladu s posebnim propisima. Odlukom o postupku davanja iskaza o procjeni fiskalnog učinka koji je donijela Vlada RH a sukladno
članku 5.i 15. Zakona o proračunu propisana je između ostalih i obveza predlagatelja o davanju Iskaza o procjeni fiskalnog učinka prilikom izrade prijedloga propisa i drugih akata planiranja koje Vlada predlaže Saboru. (MLP)
[1] Narodne novine, br. 117/93, 69/97, 33/00, 73/00, 127/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02, 147/03, 132/06, 26/07, 73/08, 25/12, 147/14 i 100/15
[2] Člancima 4.-10. oslobođenja od plaćanja poreza i stopa poreza usklađeni su s Prijedlogom novog Zakona o porezu na promet nekretnina koji je u proceduri.(stopa se smanjuje sa 5% na 4% i jednaka je za sve JPRS).
[3] člancima11. – 13. Propisani su obveznici plaćanja poreza, kriteriji za izračun poreza te oslobođenja od plaćanja poreza. Porezni obveznici su iste osobe kao i prema odredbama ZFJLPRS.
[4] Članak 2. Pod nekretninom prema čl.2. PZLP smatra se stambeni prostor, poslovni prostor, garažni prostor i drugi pomoćni prostori te ostali prostori bez namjene, građevinsko zemljište koje se koristi u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti i neizgrađeno građevinsko zemljište ako se nalazi unutar građevinskog područja.
[5] članci 30- 41. propisuju sve elemente ovog poreza Porez na nekretnine obračunava se na ukupnu korisnu površinu zgrade (prostora koji je oporeziv) sukladno propisu o uvjetima i mjerilima za utvrđivanje zaštićene najamnine te na stvarnu površinu zemljišta. (2) Godišnji iznos poreza po m2 obračunske površine nekretnine iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se množenjem: 1. vrijednosti boda (B)2. koeficijenta zone (Kz)3. koeficijenta namjene (Kn) 4. koeficijenta stanja (Ks) 5. koeficijenta dobi (Kd). Vrijednost boda i koeficijent zone, kao i do sada, određuje se odlukom predstavničkog tijela JLS na način kao i za komunalnu naknadu. Koeficijent namjene za poslovne prostore se određuje odlukom predstavničkog tijela JLS kao i za komunalnu naknadu, uz određene korekcije koeficijenata dok je za ostale nekretnine koeficijent namjene određen zakonski. Propisivanjem određenih korektivnih koeficijenata, kroz ovaj porez ubire se prihod na ime poreza na kuće za odmor i spomeničke rente, koji se ukidaju, što dovodi do administrativnog pojeftinjenja budući se kroz jedan upravni postupak i kroz jedan porez ubiru do sada tri različita davanja koja su se naplaćivala kroz tri različita upravna postupka. Nadležnim tijelima za utvrđivanje i naplatu poreza smatraju se ista ona upravna tijela jedinica lokalne samouprave koja su naplaćivala komunalnu naknadu, a ali one JLS koje naknadu nisu uvele i u trenutku stupanja na snagu ovoga Zakona nemaju ustrojena takva upravna tijela mogu drugoj JLS ili županiji prepustiti utvrđivanje i naplatu ovog poreza. Još jednom se napominje da se kroz ovaj porez prikuplja prihod i od poreza na kuće za odmor i od spomeničke rente u kojim upravnim odjelima je također moguće ustrojiti prikupljanje poreza na nekretnine.
[6] Sadašnja raspodjela spomeničke rente utvrđena je u odnosu 60% JLS, a 40% država.
[7] U 2015. porez na cestovna motorna vozila ostvaren je zbrojno na razini županija i grada Zagreba u visini od 10 mil. kn.
