Ministar financija donio je Pravilnik o izmjeni i dopuni Pravilnika o utvrđivanju proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te o načinu vođenja Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika. ( dalje u tekstu izmjene i dopune Pravilnika )[1], koji je stupio na snagu 8 ožujka 2019. godine,
Razlog i povod za izmjenu i dopunu Pravilnika o utvrđivanju proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te o načinu vođenja Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika [2] (u tekstu dalje Pravilnik iz 2009. ) je neophodnost usklađivanja definicije pojma izvanproračunskog korisnika s odredbama članka 2. i 3. Zakona o proračunu[3]iz veljače 2015. godine, u dijelu koji određuje pravne osobe koje su izvanproračunski korisnici, na što je ukazao Državni ured za reviziju (u tekstu dalje DUR) u svojim izvješćima o obavljenoj reviziji godišnjih izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016.[4] i za 2017.[5] .
Izmjenama i dopunama citiranih članaka Zakona o proračunu iz veljače 2015.godine proširena je definicija izvanproračunskih korisnika tako da su izvanproračunski korisnici izvanproračunski fondovi, trgovačka društva i druge pravne osobe u kojima država, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima odlučujući utjecaj na upravljanje, i koji su, s obzirom na izvore financiranja prema pravilima statističke metodologije Europske unije (ESA 2010) , razvrstani u sektor opće države, a nisu proračunski korisnici.[6]
Odredbom članka 2. točke 2. Pravilnika iz 2009. propisano je da su izvanproračunski korisnici izvanproračunski fondovi, trgovačka društva i druge pravne osobe u kojima država, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima odlučujući utjecaj na upravljanje.
Da bi se provelo usklađivanje Pravilnika iz 2009. s odredbama članaka 2.i 3. toč.16. Zakona o proračunu, u izmjenama i dopunama Pravilnika u članku 2. , u kojem se utvrđuje značenje pojedinih pojmova u smislu ovoga Pravilnika , u stavku 1. članka 2. mijenja se točka 2. u kojoj se definiraju izvanproračunski korisnici . To se provodi tako da se dosadašnja definicija „2. izvanproračunski korisnici državnog proračuna i izvanproračunski korisnici proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave jesu izvanproračunski fondovi, trgovačka društva i druge pravne osobe u kojima država odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima odlučujući utjecaj na upravljanje,“ zamjenjuje se novom odredbom u skladu s odredbama citiranoga Zakona .
U skladu s navedenim u članku 2. točka 2. glasi: „2. izvanproračunski korisnici državnog proračuna i izvanproračunski korisnici proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave su izvanproračunski fondovi, trgovačka društva i druge pravne osobe u kojima država, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima odlučujući utjecaj na upravljanje, i to na izradu financijskih planova, upravljanje novčanim sredstvima, zaduživanje i davanje jamstava, računovodstvo, izradu i podnošenje izvještaja i provedbu proračunskog nadzora, a koji se, s obzirom na izvore financiranja, uključuju u opći proračun odnosno koji se sukladno pravilima statističke metodologije Europske unije (ESA 2010, propisana Uredbom (EU) 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća) razvrstavaju u sektor opće države, a nisu proračunski korisnici.«
U Izvješću DUR-a o obavljenoj reviziji Godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016.[7]navodi se: Pravilnik iz 2009. nije usklađen sa Zakonom o proračunu, jer prema navedenom Zakonu i pravilima metodologije ESA 2010, jer znatno veći broj subjekata ispunjava kriterije za raspoređivanje u izvanproračunske korisnike, od broja subjekata upisanih u Popis izvanproračunskih korisnika u Registru ;da se u Registru, u Popisu izvanproračunskih korisnika državnog proračuna nalazi osam subjekata,[8] a u Popisu izvanproračunskih korisnika proračuna JLPRS 20 subjekata ; da Godišnji izvještaj za 2016. sadrži podatke samo onih izvanproračunskih korisnika državnog proračuna koji su upisani u Registar, a ne sadrži podatke pojedinih drugih subjekata koje prema odredbama Zakona o proračunu treba uključiti u sektor opće države (Hrvatska radio televizija, Hrvatska banka za obnovu i razvitak, HŽ Infrastruktura d.o.o., Hrvatske autoceste d.o.o., Autocesta Rijeka – Zagreb d.d., Hrvatski operator tržišta energije d.o.o., Hrvatska energetska regulatorna agencija, Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti) .
U Izvješću o obavljenoj reviziji Godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017.[9] između ostalog, revizijom je utvrđeno da Pravilnik iz 2009. , u dijelu koji određuje pravne osobe koje su izvanproračunski korisnici, nije usklađen s odredbama Zakona o proračunu; da osim subjekata upisanih u Popis izvanproračunskih korisnika državnog proračuna u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika, prema Zakonu uvjete za upis ispunjavaju i drugi subjekti; s obzirom na to da u navedeni Registar nisu upisani pojedini subjekti koji za to ispunjavaju uvjete, podaci o rezultatu njihovog poslovanja nisu uključeni u izračun deficita opće države prema nacionalnoj metodologiji, koji je objavljen u okviru Godišnjeg izvještaja za 2017.
U članku 5. Pravilnika iz 2009. utvrđuje koji su korisnici izvanproračunski korisnici državnog proračuna i koji su izvanproračunski korisnici proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u smislu članka 2. točke 2. ovoga Pravilnika. To su oni korisnici :
1.u kojima Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima odlučujući utjecaj na upravljanje,
2. kojima su jedan od izvora financiranja doprinosi i/ili namjenski prihodi, te oni
3. koji su navedeni u Registru iz članka 2. točke 3. ovoga Pravilnika.
U navedenom članku 5. Pravilnika dodaje se stavak 2.koji glasi:
(2) „Izvanproračunski korisnici koji ne ispunjavaju uvjete iz stavka 1. ovoga članka vode se u popisu sektora s.13 Ukupna država sektorske klasifikacije institucionalnih jedinica prema ESA 2010 metodologiji za razvrstavanje institucionalnih jedinica u sektore i podsektore [10]i ne upisuju se u Registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika.«
Zaključno: Pravilnik o utvrđivanju proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te o načinu vođenja Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika iz 2009. godine trebalo je uskladiti s odredbama članaka 2. i 3. točke 16. Zakona o proračunu u dijelu koji se odnosi na definiciju izvanproračunskih korisnika na što je ukazao Državni ured za reviziju u svojim izvješćima o obavljenoj reviziji godišnjih izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. i za 2017.godinu.
Usklađivanje Pravilnika provedeno je izmjenom odredbi članka 2. stavka 2. citiranoga Pravilnika i dopunom članka 5. stavkom 2. citiranoga Pravilnika. Iz citiranog izvješća DUR-a za 2016. mogli bismo zaključiti da bi se sukladno provedenim izmjenama članka 2. točke 2 .Pravilnika u Popis izvanproračunskih korisnika državnog proračuna, u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika trebali uključiti i subjekti navedeni u navedenom Izvješću za 2016. kao i novi subjekti koji ispunjavaju navedene uvjete za izvanproračunske korisnike prema pravilima statističke metodologije EU za razvrstavanje u sektor opće države ,a koji nisu proračunski korisnici, u što bi se mogao uključiti i Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanje radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva nuklearne elektrane Krško.
U odnosu na navedeno treba posebno razmotriti koji je razlog za dopunu članka 5. Pravilnikastavkom 2. kojim se izvanproračunski korisnici koji ne ispunjavaju uvjete iz stavka 1. članka 5. vode u popisu sektora s.13 Ukupna država sektorske klasifikacije institucionalnih jedinica prema ESA 2010 metodologiji za razvrstavanje institucionalnih jedinica u sektore i podsektore i ne upisuju se u Registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika.
Priredila Maja Lukeš-Petrović dipl.iur. i dipl.polit.
