PRAVA I OBVEZE DRŽAVNE UPRAVE I JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE
Hrvatski sabor donio je novi Zakon o rudarstvu objavljen NN 75/2009. od 1. srpnja 2009. godine, koji stupa na snagu 1. kolovoza 2009., osim odredbi članka 12. stavka 2., članka 22. stavka 3., članka 49. stavka 5. i članka 113. stavka 4. koji stupaju na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.
Citiranim zakonom stavljen je izvan snage Zakon o rudarstvu (NN190/03 pročišćeni tekst). Kako se radi o novom zakonu usklađenom sa Zakonom o koncesijama i stečevinom Europske unije to ga treba sagledati u njegovoj cjelini sa svim danim rješenjima.
U ovom članku dajemo samo osnovne i bitne odredbe zakona koje se odnose na nova prava i obveze jedinice lokalne i jedinice područne (regionalne) samouprave, kao i za tijela koja odlučuju o davanju koncesije i odobrenja prema citiranom Zakonu.
1. Predmet Zakona o rudarstvu
1. Zakonom o rudarstvu se uređuje istraživanje mineralnih sirovina, odobrenje za njihovo istraživanje, njihova eksploatacija, koncesija za eksploataciju mineralnih sirovina i rezerve mineralnih sirovina te jedinstveni informacijski sustav mineralnih sirovina.
2. Zakonom se regulira područje rudarskih projekata, njihovih planova i rudarska mjerenja.
3. Zakonom o rudarstvu se propisuju i odredbe u svezi sa stručnom spremom, mjerama zaštite na radu, kao i sanacija okoliša te nadzor nad provedbom i kaznene odredbe zbog neprimjene zakona.
Bitno je naglasiti da se odredbe ovoga Zakona odnose se na istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina koje se nalaze u zemlji ili na njezinoj površini, na riječnom, jezerskom ili morskom dnu ili ispod njega, u unutarnjim morskim vodama ili teritorijalnom moru Republike Hrvatske ili u podmorju Jadranskog mora izvan državnog područja do granica sa susjednim zemljama, a samo iznimno se odnose i na istraživanje i eksploataciju ležišta građevnog pijeska i šljunka iz obnovljivih ležišta u području značajnom za održavanje vodnog režima gdje se primjenjuju propisi o vodama, dok se na istraživanje i eksploataciju građevnog pijeska i šljunka iz neobnovljivih ležišta i za vađenje kamena na području značajnom za održavanje vodnog režima i u zonama sanitarne zaštite crpilišta voda za piće, primjenjuju se odredbe Zakona o rudarstvu, uz obveznu vodopravnu dozvolu.
2. Rudno blago –definicija i vlasništvo
Kao i dosadašnjim Zakonom rudno blago je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i u državnom je vlasništvu a iskorištava se pod uvjetima i na način koji su propisani Zakonom.
Rudno blago, u smislu Zakona o rudarstvu obuhvaća : mineralne sirovine (sve organske i neorganske mineralne sirovine koje se nalaze u čvrstom, tekućem ili plinovitom stanju u prvobitnom ležištu, u nanosima, jalovištima, talioničkim troskama ili prirodnim rastopinama (u daljnjem tekstu: mineralne sirovine).
3. Mineralne sirovine – definicije i obuhvat
Člankom 5.propisane su mineralne sirovine u smislu Zakona o rudarstvu :
1. energetske mineralne sirovine: fosilne gorive tvari: ugljen (treset, lignit, smeđi ugljen, kameni ugljen), ugljikovodici (nafta, plin i zemni vosak), asfalt i uljni škriljavci; radioaktivne rude; mineralne i geotermalne vode iz kojih se mogu pridobivati mineralne sirovine ili koristiti akumulirana toplina u energetske svrhe, osim mineralnih i geotermalnih voda koje se koriste u ljekovite, balneološke i rekreativne svrhe ili kao voda za piće i druge namjene, na koje se primjenjuju propisi o vodama,
2. mineralne sirovine za industrijsku preradbu: grafit, sumpor, barit, tinjci, gips, kreda, bentonitna glina, kremen, kremeni pijesak, porculanska, keramička i vatrostalna glina, feldspati, talk, tuf, mineralne sirovine za proizvodnju cementa, karbonatne mineralne sirovine (vapnenci i dolomiti) za industrijsku preradbu, silikatne mineralne sirovine za industrijsku preradbu, sve vrste soli (morska sol) i solnih voda, brom, jod, peloidi,
3. mineralne sirovine za proizvodnju građevnog materijala: tehničko-građevni kamen (amfibolit, andezit, bazalt, dijabaz, granit, dolomit, vapnenac), građevni pijesak i šljunak, ciglarska glina,
4. arhitektonsko-građevni kamen,
5. mineralne sirovine kovina: boksit, živa, zlato u naplavinama, željezni oksidi i hidroksidi i drugi spojevi.
4. Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama –osnovni akt koji donosi Hrvatski sabor
Člankom 6. Zakona o rudarstvu propisana je Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama. To je osnovni dokument kojim se utvrđuje gospodarenje mineralnim sirovinama i planira rudarska gospodarska djelatnost na državnoj razini.
1. Strategijom se utvrđuju osnove za usmjeravanje i usklađivanje gospodarskih, tehničkih, znanstvenih, obrazovnih, organizacijskih i drugih mjera, te mjera provođenja međunarodnih obveza s ciljem gospodarenja mineralnim sirovinama.
2. Strategijom se utvrđuje stanje gospodarenja mineralnim sirovinama, osiguranje sigurne i pouzdane opskrbe mineralnim sirovinama, racionalna i svrhovita eksploatacija mineralnih sirovina, održivo korištenje mineralnih sirovina, osiguranje zaštite okoliša u svim područjima rudarske djelatnosti.
Strategiju donosi Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske.
5. Obveze općina, gradova i županija i Grada Zagreba – razvojnim dokumentima osiguravaju provedbu Strategije
Prema članku 6. citiranoga Zakona – općine, gradovi, županije i Grad Zagreb dužni su u svojim razvojnim dokumentima osigurati provedbu Strategije gospodarenja mineralnim sirovinama.
6. Rudarsko-geološke studije – obveza županija i rok za donošenje
Temeljem članka 7. Zakona o rudarstvu – županije i Grad Zagreb dužni su za svoja područja izraditi rudarsko-geološke studije koje moraju biti u skladu sa Strategijom gospodarenja mineralnim sirovinama.
Prema članku 133. citiranoga Zakona županije i Grad Zagreb su dužne izraditi rudarsko-geološke studije županije i Grad Zagreb u roku od tri godine od dana njegovog stupanja na snagu tj do 1. 8. 2012.
U suprotnom, dokumentima prostornog uređenja ne mogu se planirati novi istražni prostori za eksploatacijska polja tehničko-građevnog kamena.
7. Obveze općina, gradova i županija i Grada Zagreba –da u razvojnim dokumentima planiraju potrebe i način opskrbe mineralnim sirovinama
Na temelju županijskih rudarsko-geoloških studija, općine, gradovi i županije kao i Grad Zagreb dužne su u svojim razvojnim dokumentima planirati potrebe i način opskrbe mineralnim sirovinama.
8. Rudarski radovi definciija i obuhvat u smislu Zakona o rudarstvu
Članak 8. Zakona definira rudarske radove u smislu zakona – to su: svi radovi koji se izvode u svrhu istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina, radovi saniranja rudarskim radovima otkopanih prostora, po okončanju istraživanja i/ili eksploatacije mineralnih sirovina te radovi ograničene eksploatacije mineralnih sirovina isključivo u svrhu saniranja nezakonitom eksploatacijom ugroženih dijelova okoliša.
9. Istraživanje mineralnih sirovina – definicija i obuhvat
Članak 9.definira pojam istraživanja mineralnih radova u smislu Zakona:
Istraživanje mineralnih sirovina, su radovi i ispitivanja kojima je svrha utvrditi postojanje, položaj i oblik ležišta mineralnih sirovina, njihovu kakvoću i količinu, te uvjete eksploatacije.
Citirani članak Zakona definira i što se ne smatra istraživanjem mineralnih sirovina prema ovom Zakonu i to : geološka prospekcija terena, geološka, geokemijska, geofizička, pedološka i geomehanička ispitivanja koja se obavljaju radi pronalaženja minerala ili izrade kompleksne geološke karte, te ispitivanja tla i istraživanja u znanstvene svrhe i slično.
10. Eksploatacija mineralnih sirovina – definicija i obuhvat
Članak 10. Zakona definira pojam eksploatacije u smislu Zakona i to : mineralnih sirovina, ugljikovodika , mineralne i geotermalne vode, arhitektonsko-građevnog kamena i oplemenjivanje mineralnih sirovina.
Eksploatacija mineralnih sirovina je vađenje iz ležišta i oplemenjivanje mineralnih sirovina.
Eksploatacija ugljikovodika, te mineralne i geotermalne vode kada se koristi u energetske svrhe je i transport ugljikovodika, te mineralne i geotermalne vode cjevovodima, kada je u tehnološkoj svezi s odobrenim eksploatacijskim poljima.
Eksploatacija ugljikovodika je i skladištenje ugljikovodika u geološkim strukturama.
Eksploatacija arhitektonsko-građevnog kamena je vađenje i oblikovanje arhitektonsko-građevnog kamena u blokove na eksploatacijskom polju.
Oplemenjivanje mineralnih sirovina je odabiranje, sortiranje, drobljenje, mljevenje i sušenje mineralne tvari, odvajanje korisnog minerala od prateće jalovine, te odvajanje pojedinih mineralnih komponenata, kao i odstranjivanje nečistoća i vode iz ugljikovodika kad su navedene radnje u tehnološkoj svezi s eksploatacijom mineralnih sirovina.
11. Rudarski objekti i postrojenja – definicija
Članak 11. Zakona definira rudarske objekte i postrojenja u smislu Zakona :
1. objekti i postrojenja koji su direktno uključeni u tehnološki proces radova na istraživanju i eksploataciji mineralnih sirovina, kad se oni izvode podzemno, uključujući i izvozna postrojenja iz jame s tornjem, te postrojenja za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika i mineralne i geotermalne vode (kada se koristi u energetske svrhe),
2. objekti i postrojenja koji su direktno uključeni u tehnološki proces radova na istraživanju i eksploataciji mineralnih sirovina, kad se oni izvode površinski,
3. objekti i postrojenja koji nisu direktno uključeni u tehnološki proces radova na istraživanju i eksploataciji ugljikovodika (naftovodi s utovarnim stanicama, plinovodi s mjernoredukcijskim stanicama u koje ulazi plin pod tlakom s eksploatacijskih polja) i mineralne i geotermalne vode (kada je konačna namjena korištenja mineralne i geotermalne vode u energetske svrhe), te drugi tehnološki cjevovodi u svezi s eksploatacijom mineralnih sirovina na eksploatacijskim poljima,
4. objekti i postrojenja koji nisu direktno uključeni u tehnološki proces radova na istraživanju i eksploataciji mineralnih sirovina, kad se oni izvode površinski.
12. Registar istražnih prostora- vodi ministarstvo nadležno za rudarstvo (za mineralne sirovine iz članka 5. točke 1., 2., 4. i 5. ovoga Zakona) i ured državne uprave u županiji nadležan za poslove rudarstva, odnosno gradski ured Grada Zagreba nadležan za poslove rudarstva (za mineralne sirovine iz članka 5. točke 3. ovoga Zakona).
13. Tijela nadležna za davanje odobrenja za istraživanje mineralnih sirovina i tijela za oduzimanje odobrenja – ministarstvo nadležno za rudarstvo i tijelo državne uprave na razini županije i Grada Zagreba
Članak 21. Zakona propisuje tijela koja daju odobrenje za istraživanje mineralnih sirovina :
1. Za istraživanje mineralnih sirovina iz članka 5. točke 1., 2., 4. i 5. ovoga Zakona, odobrenje izdaje ministarstvo nadležno za rudarstvo. Ako se istraživanje mineralnih sirovina obavlja u području zona sanitarne zaštite crpilišta voda za piće i/ili u području značajnom za vodni režim, odobrenje za naprijed navedena istraživanja izdaje ministarstvo nadležno za rudarstvo uz suglasnost ministarstva nadležnog za vodno gospodarstvo.
Prema članku 5. točka 1., 2., 4. i 5. radi se o navedenim istraživanjima i to:
1. energetske mineralne sirovine: fosilne gorive tvari: ugljen (treset, lignit, smeđi ugljen, kameni ugljen), ugljikovodici (nafta, plin i zemni vosak), asfalt i uljni škriljavci; radioaktivne rude; mineralne i geotermalne vode iz kojih se mogu pridobivati mineralne sirovine ili koristiti akumulirana toplina u energetske svrhe, osim mineralnih i geotermalnih voda koje se koriste u ljekovite, balneološke i rekreativne svrhe ili kao voda za piće i druge namjene, na koje se primjenjuju propisi o vodama,
2. mineralne sirovine za industrijsku preradbu: grafit, sumpor, barit, tinjci, gips, kreda, bentonitna glina, kremen, kremeni pijesak, porculanska, keramička i vatrostalna glina, feldspati, talk, tuf, mineralne sirovine za proizvodnju cementa, karbonatne mineralne sirovine (vapnenci i dolomiti) za industrijsku preradbu, silikatne mineralne sirovine za industrijsku preradbu, sve vrste soli (morska sol) i solnih voda, brom, jod, peloidi,
4. arhitektonsko-građevni kamen,
5. mineralne sirovine kovina: boksit, živa, zlato u naplavinama, željezni oksidi i hidroksidi i drugi spojevi.
2. Za istraživanje mineralnih sirovina iz članka 5. točke 3. ovoga Zakona, odobrenje izdaje ured državne uprave u županiji nadležan za poslove rudarstva, odnosno gradski ured Grada Zagreba nadležan za poslove rudarstva. Ako se istraživanje naprijed navedenih mineralnih sirovina obavlja u području zona sanitarne zaštite crpilišta voda za piće ili u području značajnom za vodni režim, odobrenje za istraživanje mineralnih sirovina izdaje ured državne uprave, odnosno ured Grada Zagreba, uz suglasnost ministarstva nadležnog za vodno gospodarstvo.
Prema članku 5. točka 3. Zakona radi se o navedenim istraživanjima i to za:mineralne sirovine za proizvodnju građevnog materijala: tehničko-građevni kamen (amfibolit, andezit, bazalt, dijabaz, granit, dolomit, vapnenac), građevni pijesak i šljunak, ciglarska glina,
3. Odobrenje za istraživanje mineralne i geotermalne vode, (kada je konačna namjena korištenja mineralne i geotermalne vode u energetske svrhe), izdaje ministarstvo nadležno za rudarstvo uz suglasnost ministarstva nadležnog za vodno gospodarstvo.
4. Odobrenje za istraživanje mineralnih sirovina, sko se istraživanje mineralnih sirovina obavlja na pomorskom dobru izdaje nadležno tijelo, uz suglasnost nadležne lučke kapetanije s naslova sigurnosti plovidbe.
14. Naknada za istraživanje- visinu utvrđuje Vlada RH uredbom
Članak 28. Zaona propisuje obvezu plaćanja novčane naknade za istraživanje mineralnih sirovina i ovlast Vlade RH za propisivanje visine minimalne novčane naknade.
Nositelj odobrenja za istraživanje mineralnih sirovina dužan je plaćati novčanu naknadu za istraživanje mineralnih sirovina u iznosu i na način kako je određeno u odobrenju za istraživanje.
Novčana naknada za istraživanje može biti određena kao stalan jednak iznos i/ili kao varijabilni iznos, ovisno o posebnostima pojedine vrste istraživanja.
Visinu minimalne godišnje novčane naknade za istraživanje mineralnih sirovina, utvrđuje uredbom Vlada Republike Hrvatske, ovisno o vrsti istraživanja, roku istraživanja, poslovnom riziku i očekivanoj dobiti, opremljenosti i površini istražnog prostora, na prijedlog ministarstva nadležnog za rudarstvo.
15. Novčana naknada za istraživanje prihod države, općina, gradova, županije i Grada Zagreba
Prema članku 28. Zakona – novčana naknada za istraživanje prihod je državnog proračuna i/ili proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Omjer raspodjele prihoda od novčane naknade za istraživanje između države, općine, grada i županije te Grada Zagreba utvrđuje Vlada RH svojom uredbom.
16. Praćenje naplate novčane naknade i nadzor
Ministarstvo nadležno za rudarstvo dužno je redovito pratiti plaćanje novčane naknade za istraživanje mineralnih sirovina na temelju danih odobrenja za istraživanje mineralnih sirovina te obavljati nadzor nad naplatom novčane naknade za istraživanje mineralnih sirovina pri uredima državne uprave odnosno uredu Grada Zagreba.
17. Tijela nadležna za davanje koncesije za eksploataciju mineralnih sirovina- ministarstvo nadležno za rudarstvo i ured državne uprave u županiji odnosno Gradu Zagrebu
Članak 47. Zakona propisuje tijela nadležna za davanje koncesije za eksploataciju mineralnih sirovina i to:
1. Ministarstvo nadležno za rudarstvo daje koncesije za eksploataciju mineralnih sirovina iz članka 5. točke 1., 2., 4. i 5. ovoga Zakona i to za :
1. energetske mineralne sirovine: fosilne gorive tvari: ugljen (treset, lignit, smeđi ugljen, kameni ugljen), ugljikovodici (nafta, plin i zemni vosak), asfalt i uljni škriljavci; radioaktivne rude; mineralne i geotermalne vode iz kojih se mogu pridobivati mineralne sirovine ili koristiti akumulirana toplina u energetske svrhe, osim mineralnih i geotermalnih voda koje se koriste u ljekovite, balneološke i rekreativne svrhe ili kao voda za piće i druge namjene, na koje se primjenjuju propisi o vodama,
2. mineralne sirovine za industrijsku preradbu: grafit, sumpor, barit, tinjci, gips, kreda, bentonitna glina, kremen, kremeni pijesak, porculanska, keramička i vatrostalna glina, feldspati, talk, tuf, mineralne sirovine za proizvodnju cementa, karbonatne mineralne sirovine (vapnenci i dolomiti) za industrijsku preradbu, silikatne mineralne sirovine za industrijsku preradbu, sve vrste soli (morska sol) i solnih voda, brom, jod, peloidi,
4. arhitektonsko-građevni kamen,
5. mineralne sirovine kovina: boksit, živa, zlato u naplavinama, željezni oksidi i hidroksidi i drugi spojevi.
2. Ured državne uprave, odnosno ured Grada Zagreba daje koncesije za eksploataciju mineralnih sirovina iz članka 5. točke 3 za:mineralne sirovine za proizvodnju građevnog materijala: tehničko-građevni kamen (amfibolit, andezit, bazalt, dijabaz, granit, dolomit, vapnenac), građevni pijesak i šljunak, ciglarska glina,
3. Ministarstvo nadležno za rudarstvo daje koncesiju za eksploataciju mineralne i geotermalne vode (kada je konačna namjena korištenje mineralne i geotermalne vode u energetske svrhe) je s tim da mora imati prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za vodno gospodarstvo.
18. Rok na koji se daje koncesija – do 40 godina
Koncesija za eksploataciju mineralnih sirovina daje se za razdoblje najviše do 40 godina, na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o koncesijama.
19. Novčana naknada za koncesiju
Koncesionar je dužan plaćati novčanu naknadu za koncesiju za eksploataciju mineralnih sirovina u iznosu i na način kako je to uređeno ugovorom o koncesiji.
Novčana naknada za koncesiju može biti ugovorena kao stalan jednak iznos i/ili kao varijabilni iznos, ovisno o posebnostima pojedine vrste koncesije.
Ugovorom o koncesiji može se odrediti promjena visine novčane naknade za koncesiju u određenom vremenskom razdoblju, za vrijeme trajanja ugovora o koncesiji, što se naznačuje u dokumentaciji za nadmetanje.
20. Nema ugovaranja kompenzacije za neplaćanje naknade za koncesiju
Za vrijeme trajanja ugovora o koncesiji davatelj koncesije ne smije određivati niti ugovarati s koncesionarom bilo koji oblik kompenzacije u zamjenu za plaćanje naknade za koncesiju.
21. Visina novčane naknade za koncesiju- Uredba Vlade RH
Vlada RH utvrđuje svojom Uredbom visinu minimalne godišnje novčane naknade za eksploataciju mineralnih sirovina ovisno o vrsti djelatnosti, roku trajanja koncesije, poslovnom riziku i očekivanoj dobiti, opremljenosti i površini eksploatacijskog polja, na prijedlog ministarstva nadležnog za rudarstvo, s tim da naknadu za eksploataciju ugljikovodika Vlada utvrđuje godišnje.
22. Novčana naknada za koncesiju –prihod je državnog proračuna i/ili proračuna općine, grada i županije odnosno Grada Zagreba
Novčana naknada za koncesiju prihod je državnog proračuna i/ili proračuna općine, grada i županije odnosno Grada Zagreba.
Omjer raspodjele prihoda od novčane naknade za koncesije utvrđuje Vlada Republike Hrvatske svojom uredbom.
23. Praćenje plaćanja i nadzor naplate provodi ministarstvo nadležno za rudarstvo
Ministarstvo nadležno za rudarstvo dužno je redovito pratiti plaćanje novčane naknade za eksploataciju mineralnih sirovina na temelju ugovora za eksploataciju mineralnih sirovina te obavljati nadzor nad naplatom novčane naknade za eksploataciju mineralnih sirovina pri uredima državne uprave, odnosno uredu Grada Zagreba.
24. Rokovi za donošenje podzakonskih akata Vlade RH i ministra nadležnog za rudarstvo
Prema članku 132. citiranoga Zakona Vlada RH će donijeti uredbe za koje je ovlaštena na temelju ovoga Zakona u roku od 30 dana od dana njegovog stupanja na snagu, što bi prema trebalo biti do 1.09. 2009.
Ministar nadležan za rudarstvo donijet će propise za koje je ovlašten na temelju citiranoga Zakona najkasnije u roku od 6 mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu.
25. Jedinstveni informacijski sustav, sastavni dijelovi registra i evidencija- ministarstvo nadležno za rudarstvo i tijelo državne uprave u županiji i Gradu Zagrebu
Članak 113. Zakona propisuje ministarstvu nadležnom za rudarstvo i uredu državne uprave u županiji obvezu vođenja jedinstvenog informacijskog sustava mineralnih sirovina.
Ministarstvo nadležno za rudarstvo vodi jedinstveni informacijski sustav za mineralne sirovine iz članka 5. točke 1., 2., 4. i 5. ovoga Zakona.[1]
Ured državne uprave, odnosno ured Grada Zagreba vodi jedinstveni informacijski sustav za mineralne sirovine iz članka 5. točke 3. ovoga Zakona.[2]
Sastavni dio informacijskog sustava mineralnih sirovina su :
1. registar odobrenih istražnih prostora mineralnih sirovina i
2. registar odobrenih eksploatacijskih polja mineralnih sirovina.
Ministarstvo nadležno za rudarstvo i ured državne uprave odnsono ured grada Zagreba dužni su voditi i :
1. evidenciju o svim traženim istražnim prostorima mineralnih sirovina,
2. zbirku isprava
3. popis nositelja odobrenja za istraživanje mineralnih sirovina, popis koncesionara za eksploataciju mineralnih sirovina.
26. Pravilnik o jedinstvenom informacijskom sustavu i registrima
Članak 114. Zakona utvrđuje da ministar nadležan za rudarstvo pravilnikom propisuje :
1. jedinstveni informacijski sustav mineralnih sirovina,
2. registar odobrenih istražnih prostora mineralnih sirovina,
3. registar odobrenih eksploatacijskih polja mineralnih sirovina,
4. proisuje način vođenja evidencije o traženim istražnim prostorima mineralnih sirovina,
5. propisuje način vođenja zbirke isprava i popisa nositelja odobrenja za istraživanje
mineralnih sirovina, popisa koncesionara za eksploataciju mineralnih sirovina.
27. Kaznene odredbe
Članak 128. Zakona propisuje više novčanih kazni a naglašujemo posebno kaznu za prekršaj za fizičku i pravnu osobu i za odgovornu osobu u pravnoj osobi ako se ne plaća novčana naknada za eksploataciju mineralnih sirovina iz članka 61.st.1.
Novčanom kaznom u iznosu od 100.000 do 500.000 kuna kaznit će se za prekršaj fizička i pravna osoba ako ne plaća novčanu naknadu za eksploataciju mineralnih sirovina (članak 61. stavak 1.), a za isti prekršaj kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna.
28. Poslovi županijskih ureda državne uprave od 1. 1. 2011. prenose se na ministarstvo nadležno za rudarstvo
Za županijske urede državne uprave i ured Grada Zagreba treba istaći da se od 1. siječnja 2011. prema članku 137. citiranoga Zakona poslovi u vezi s istraživanjem mineralnih sirovina, eksploatacijom mineralnih sirovina, građenjem i uporabom rudarskih objekta i postrojenja za mineralne sirovine iz članka 5. točke 3. ovoga Zakona, prenose na ministarstvo nadležno za rudarstvo tj. na Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva.
[1] 1.za energetske mineralne sirovine: fosilne gorive tvari: ugljen (treset, lignit, smeđi ugljen, kameni ugljen), ugljikovodici (nafta, plin i zemni vosak), asfalt i uljni škriljavci; radioaktivne rude; mineralne i geotermalne vode iz kojih se mogu pridobivati mineralne sirovine ili koristiti akumulirana toplina u energetske svrhe, osim mineralnih i geotermalnih voda koje se koriste u ljekovite, balneološke i rekreativne svrhe ili kao voda za piće i druge namjene, na koje se primjenjuju propisi o vodama, 2. mineralne sirovine za industrijsku preradbu: grafit, sumpor, barit, tinjci, gips, kreda, bentonitna glina, kremen, kremeni pijesak, porculanska, keramička i vatrostalna glina, feldspati, talk, tuf, mineralne sirovine za proizvodnju cementa, karbonatne mineralne sirovine (vapnenci i dolomiti) za industrijsku preradbu, silikatne mineralne sirovine za industrijsku preradbu, sve vrste soli (morska sol) i solnih voda, brom, jod, peloidi,4. arhitektonsko-građevni kamen i 5. mineralne sirovine kovina: boksit, živa, zlato u naplavinama, željezni oksidi i hidroksidi i drugi spojevi.
[2] za mineralne sirovine za proizvodnju građevnog materijala: tehničko-građevni kamen (amfibolit, andezit, bazalt, dijabaz, granit, dolomit, vapnenac), građevni pijesak i šljunak, ciglarska glina.
