Dana 07.07.2011. Vlada je na Sabor uputila prijedlog Zakona o javnoj nabavi, da se zakonski prijedlog raspravi i prihvati po hitnom postupku. U nastavku donosimo ocjenu stanja i osnovna pitanja koja se uređuju zakonom, te posljedice koje će donošenjem zakona proisteći.
Cijeli prijedlog Zakona možete preuzeti ovdje.
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO GOSPODARSTVA, RADA I PODUZETNIŠTVA
NACRT
PRIJEDLOG ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA
Zagreb, lipanj 2011. godine
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o javnoj nabavi sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. točke
1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj: 56/90, 135/97, 8/98 – pročišćeni tekst, 113/00,
124/00 – pročišćeni tekst, 28/01, 41/01 – pročišćeni tekst, 55/01 – ispravak, 76/10 i 85/2010 – pročišćeni
tekst).
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM, TE
POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Područje javne nabave u Republici Hrvatskoj u proteklih je nekoliko godina značajno unaprjeđeno kroz
provedbu postupaka sukladno važećem Zakonu o javnoj nabavi („Narodne novine“ br. 110/07, 125/08).
Uspostavom i provedbom zakonodavnog okvira temeljenog na relevantnoj pravnoj stečevini Europske
unije u Republici Hrvatskoj razvijen je sustav koji omogućava poštovanje temeljnih načela slobode
kretanja robe, slobode poslovnog nastana i slobode pružanja usluga te načela koja iz njih proizlaze, kao
što su načelo tržišnog natjecanja, načelo učinkovitosti, načelo jednakog tretmana, načelo zabrane
diskriminacije, načelo uzajamnog priznavanja, načelo razmjernosti i načelo transparentnosti. S obzirom
na visoki udio ukupne vrijednosti javnih nabava u odnosu na bruto domaći proizvod, razvoj ovog
područja značajno je utjecalo na razvoj tržišta ponuditelja te na druga značajna područja koja
obuhvaćaju robe, radove i usluge koji su predmet postupaka javne nabave.
A. OCJENA STANJA
Ukupna vrijednost javne nabave je u 2009. godini iznosila 40,6 milijardi kuna, a u 2010. godine 24,8
milijarde kuna, čime ona predstavlja značajan čimbenik u ukupnoj gospodarskoj aktivnosti Republike
Hrvatske. Stoga je osnovni cilj zakonodavnog okvira javne nabave provedba što učinkovitijih i
transparentnijih postupaka javne nabave kako bi se kroz njih ostvarila pozitivna interakcija države s
gospodarskim subjektima, a na dobrobit društva u cjelini.
Važeći Zakon o javnoj nabavi donesen je 3. listopada 2007. godine, objavljen u „Narodnim novinama“
broj 110/07 te je stupio na snagu 1. siječnja 2008. godine. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o
javnoj nabavi donesen je 17. listopada 2008. godine, objavljen u „Narodnim novinama“ broj 125/08 te je
stupio na snagu 1. siječnja 2009. godine. Važećim Zakonom o javnoj nabavi uređeni su postupci javne
nabave svih vrijednosti, nadležnosti središnjeg tijela državne uprave nadležnog za sustav javne nabave
i Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave te pravna zaštita u vezi s postupcima javne
nabave.
U sklopu aktivnosti na zatvaranju pregovora o pristupanju s Europskom unijom u poglavlju 5. Javne
nabave utvrđena je potreba za dodatnim usklađivanjem važećeg zakonodavnog okvira s relevantnom
pravnom stečevinom Europske unije. To se prvenstveno odnosi na usklađivanje s novousvojenom
„Direktivom 2009/81/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o usklađivanju postupaka
nabave za određene ugovore o radovima, ugovore o nabavi robe i ugovore o uslugama u području
obrane i sigurnosti koje sklapaju javni naručitelji ili naručitelji, i izmjenama i dopunama Direktiva
2004/17/EZ i 2004/18/EZ“ te na preuzimanje svih pravnih instituta propisanih „Direktivom 2007/66/EZ
Europskoga parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2007. godine kojom se izmjenjuju i dopunjuju Direktive
Vijeća 89/665/EEZ i 92/13/EEZ vezano uz poboljšanu učinkovitost postupka pravne zaštite u vezi s
dodjelom ugovora o javnim nabavama“ koju su države članice Europske unije morale prenijeti u
nacionalno zakonodavstvo do 20. prosinca 2009. godine. Vezano uz usklađivanje, utvrđena je i potreba
za dodatnim tehničkim usklađivanjem pojedinih zakonodavnih odredbi sa sljedećim propisima Europske
unije:
–
Direktiva 2004/18/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o koordinaciji
postupaka za dodjelu ugovora o javnim radovima, ugovora o javnoj nabavi robe te
ugovora o javnim uslugama;
–
Direktiva 2004/17/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. kojom se
usklađuju postupci nabave subjekata koji djeluju u sektorima vodoopskrbe, energetike,
prometa i poštanskih usluga;
–
Uredba Komisije (EZ) br. 1150/2009 od 10. studenog 2009. kojom se izmjenjuje i
dopunjuje Uredba Komisije (EZ) br. 1564/2005 vezano uz standardne obrasce za
objavljivanje obavijesti u okviru postupaka javne nabave, prema Direktivama Vijeća
89/665/EEZ i 92/13/EEZ;
–
Uredba Komisije (EZ) br. 1564/2005 od 7. rujna 2005. godine kojom se uspostavljaju
standardni obrasci za objavljivanje obavijesti u okviru postupaka javne nabave, prema
Direktivama 2004/17/EZ i 2004/18/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća.
Usklađivanje je provedeno i temeljem odredbi sadržanih u sljedećim presudama Europskog suda: C215/
09 (Mehiläinen and Terveystalo), C-573/07 (Sea s.r.l. v. Comune di Ponte Nossa), C-250/07
(Commission v. Greece), C-454/06 (pressetext Nachrichtenagentur GmbH), C-295/05 (Asociación
Nacional de Empresas Forestales), C-220/05 (Auroux and Others), C-84/03 (Commission v. Spain), C26/
03 (Stadt Halle and RPL Lochau), C-107/98 (Teckal). Pri propisivanju određenih zakonodavnih
odredbi veliku važnost imala je Interpretativna komunikacija Europske komisije (2006/C 179/02) o pravu
Zajednice koje se primjenjuje na dodjelu ugovora koji nisu u potpunosti predmet odredbi direktiva iz
javne nabave (Commission interpretative communication on the Community law applicable to contract
awards not or not fully subject to the provisions of the Public Procurement Directives).
Uz dodatno usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije, višegodišnje iskustvo u provedbi
važećeg Zakona o javnoj nabavi od strane velikog broja naručitelja, ali i gospodarskih subjekata na svim
razinama, ukazalo je na potrebu uvođenja i drugih izmjena zakonodavnog okvira, a koje će dodatno
doprinijeti učinkovitijoj i transparentnijoj provedbi postupaka javne nabave u Republici Hrvatskoj.
Iskustva naručitelja i gospodarskih subjekata prikupljena su kroz provedbu brojnih programa izobrazbe
te svakodnevnu direktnu komunikaciju u sklopu provedbe savjetodavnih aktivnosti Ministarstva
gospodarstva, rada i poduzetništva (Uprava za sustav javne nabave) kao središnjeg tijela državne
uprave nadležnog za sustav javne nabave. Velika pažnja posvećena je i analizi rezultata rada velikog
broja institucija nadležnih za različite nadzorne mehanizme, a kako bi se utvrdili najčešći razlozi za
nepravilnosti u provedbi postupaka javne nabave te smanjili rizici.
Primjena važećeg Zakona o javnoj nabavi ukazala je na potrebu kvalitetnijeg definiranja određenih
instituta spomenutog Zakona, kao što je primjerice primjena okvirnog sporazuma. Od strane naručitelja i
ponuditelja ukazano je i na potrebu pojednostavljenja određenih dijelova postupaka, odnosno uklanjanja
nepotrebnih administrativnih zapreka koje su otežavali provedbu postupaka te povećavali njihove
troškove kako za naručitelje, tako i za ponuditelje. Pri tome je kod ocjene provedbe važećeg Zakona o
javnoj nabavi važan element činila i analiza poteškoća s kojima se gospodarski sektor suočio zbog
posljedica gospodarske krize te su kroz prijedlog novih zakonodavnih odredbi predloženi određeni
mehanizmi za njihovo uklanjanje.
Istovremeno s potrebom uklanjanja određenih administrativnih prepreka s ciljem povećanja
učinkovitosti, praksa provedbe postupaka javne nabave ukazala je na potrebu detaljnijeg propisivanja
odredbi kojima se uređuju mehanizmi za sprječavanje sukoba interesa i odredbi kojima se osigurava
transparentnost svih podataka vezanih uz provedbu postupaka javne nabave, ali i drugih uz njih
povezanih koraka kao što je planiranje javne nabave te izvršenje ugovora o javnoj nabavi. Uočena je i
potreba za propisivanjem jasnijih odredbi vezanih uz označavanje tajnosti pojedinih podataka u
dokumentaciji. Detaljnija razrada navedenih mehanizama provedena je s ciljem daljnjeg smanjivanja
rizika za nepravilnosti u postupcima javne nabave.
Trenutna praksa ukazuje i na potrebu za određenim izmjenama u sustavu pravne zaštite kako bi se
osigurala brza i učinkovita zaštita prava gospodarskih subjekata. Sa svih razina naručitelja, a posebice
gospodarskih subjekata i njihovih strukovnih i profesionalnih udruženja ukazano je na ulaganje velikog
broja žalbi koje nemaju za cilj stvarnu zaštitu prava gospodarskih subjekata, već isključivo blokadu
postupaka javne nabave, često i s ciljem konačnog dobivanja ugovora na nezakonit način.
B. OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM
Temeljeno na relevantnoj pravnoj stečevini Europske unije, ovim se Zakonom uređuju postupci
sklapanja ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma radi nabave robe, radova ili usluga, pravna
zaštita u vezi s tim postupcima i nadležnost središnjeg tijela državne uprave nadležnog za sustav javne
nabave.
Zakonom se u prvom dijelu koji se odnosi na opće odredbe utvrđuju dvije osnovne kategorije obveznika
primjene Zakona – javni naručitelji koji, među ostalim, obuhvaćaju državna tijela i jedinice lokalne i
područne (regionalne) samouprave, te sektorski naručitelji koji obavljaju djelatnosti vodoopskrbe;
istraživanja ili vađenje nafte, plina, ugljena ili ostalih krutih goriva, prijevoznih usluga; djelatnosti zračnih,
pomorskih i riječnih luka te poštanskih usluga.
Zakonom su propisana i izuzeća od primjene Zakona te provedba nabave za potrebe obrane i sigurnosti
koja će se detaljnije urediti Uredbom o javnoj nabavi za potrebe obrane i sigurnosti.
Odredbama o sprječavanju sukoba interesa Zakon se usklađuje s odredbama novog Zakona o
sprječavanju sukoba interesa („Narodne novine“ broj: 26/2011) uz propisivanje dodatnih odredbi koje su
specifično vezane uz provedbu postupaka javne nabave. Zakonom se propisuje i obveza objave
planova nabave na internetskim stranicama naručitelja te se uvodi i obveza vođenja i objave registra
ugovora čime se osigurava provedbeni mehanizam za ostvarivanja prava na pristup informacijama o
izvršavanju ugovora o javnoj nabavi.
U drugom dijelu Zakona obuhvaćen je način sklapanja ugovora za javne naručitelje te je propisan tijek
provedbe postupaka javne nabave (otvoreni, ograničeni i pregovarački postupak, natjecateljski dijalog,
natječaj) i okvirnih sporazuma i elektroničkih dražbi. Propisani su i uvjeti za odabir određenog postupka
javne nabave te način sklapanja ugovora o javnim uslugama. Pri tome je detaljnije propisan način
sklapanja ugovora o javnim uslugama iz Dodatka II. B Zakona na način koji osigurava bolju
transparentnost postupka i adekvatnu razinu tržišnog natjecanja.
Propisuju se i odredbe vezane uz
koncesije za javne radove te ugovore o radovima koje sklapaju koncesionari. Vezano uz provedbu
postupaka javne nabave, propisane su i odredbe o pravilima komunikacije između naručitelja i
gospodarskih subjekata te odredbe o objavljivanju. Odredbe o rokovima odnose se na način njihova
određivanja te trajanje rokova u raznim dijelovima postupaka javne nabave (dostava ponude, zahtjev za
sudjelovanje, skraćeni rokovi). Ovaj dio Zakona obrađuje i razloge isključenja i uvjete sposobnosti
gospodarskih subjekata, a što obuhvaća i njihovu pravnu i poslovnu, financijsku te tehničku i stručnu
sposobnost. Dio odredbi odnosi se na dokumentaciju za nadmetanje, uključujući način određivanja
predmeta nabave, kriterije za odabir ponude, odredbe vezane uz podizvoditelje.
Propisane su i odredbe o ponudi, uključujući način njihova otvaranja, pregleda i ocjene, razloge za odbijanje ponuda. U ovom
dijelu Zakona obrađen je i dio postupka vezan uz donošenje odluke o odabiru i poništenju te završetak
postupka javne nabave, a propisane su i odredbe o izvršavanju ugovora o javnoj nabavi.
Treći dio Zakona sadrži posebne odredbe koje primjenjuju sektorski naručitelji koji, ako nije drugačije
propisano u trećem dijelu Zakona, primjenjuju odgovarajuće odredbe 2. dijela Zakona.
U ovom dijelu detaljno se utvrđuju sektorske djelatnosti, odnosno opseg djelatnosti vodoopskrbe; istraživanja ili
vađenje nafte, plina, ugljena ili ostalih krutih goriva, prijevoznih usluga; djelatnosti zračnih, pomorskih i
riječnih luka te poštanskih usluga. Propisane su i odredbe vezane uz ugovore s povezanim društvima i
poslovnim udruženjima. Ovaj dio obuhvaća i način odabira postupka javne nabave za sektorske
naručitelje, uključujući i posebne uvjete za odabir pregovaračkog postupka javne nabave bez prethodne
objave, odredbe vezane uz objave za sektorske naručitelje, rokove u postupcima javne nabave te
razloge isključenja i uvjete sposobnosti gospodarskih subjekata.
Odredbe vezane uz pravnu zaštitu propisane su u četvrtom dijelu Zakona. Utvrđuje se nadležnost
Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave za rješavanje žalbi u vezi s postupcima sklapanja
ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma te načela žalbenog postupka. Propisane su i odredbe
vezane uz pravo na žalbu, stranke u postupku te pravila dokazivanja. Uređen je i način izjavljivanja
žalbe koji obuhvaća i rokove za njeno izjavljivanje te postupanje naručitelja u vezi žalbe. Posebne
odredbe odnose se na sadržaj žalbe, sprječavanje ili odobrenje nastavka postupka i privremene mjere.
Odredbe o načinu odlučivanja Državne komisije odnose se na radnje koje ona može provesti u
žalbenom postupku, prava stranaka, poništenje ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma,
novčane kazne te naknade i troškove za vođenje žalbenog postupka. U ovom dijelu propisana je i
sudska zaštita protiv odluke Državne komisije.
Peti dio Zakona propisuje nadležnosti središnjeg tijela državne uprave nadležnog za sustav javne
nabave, a koje, među ostalim, obuhvaćaju pripremu i provedbu programa izobrazbe za dionike sustava
te preventivno instruktivnu djelatnost s ciljem sprječavanja ili otklanjanja nepravilnosti.
Prekršajne odredbe propisane su u šestom dijelu Zakona, dok sedmi dio obuhvaća završne i prijelazne
odredbe. Temeljem Zakona predviđeno je donošenje četiri uredbe i četiri pravilnika.
Zakon sadrži i sedam dodataka.
C. POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM NOVOG ZAKONA
Donošenjem novog Zakona o javnoj nabavi i svih podzakonskih propisa koji iz njega proizlaze, provest
će se potpuno usklađivanje s relevantnim propisima Europske unije.
Uz usklađivanje, vrlo značajan cilj donošenja novog Zakona o javnoj nabavi je pojednostavljenje
postupaka javne nabave kroz ukidanje određenih administrativnih prepreka koje su smanjivale
učinkovitost postupaka. Stoga se predviđa da će se donošenjem i primjenom ovog Zakona ostvariti
pojednostavljenje provedbe postupaka javne nabave kod naručitelja i sudjelovanja u postupcima od
strane naručitelja.
Značajna novela koja će olakšati te smanjiti troškove sudjelovanja gospodarskih subjekata u
postupcima javne nabave je uvođenje odredbe da se svi dokumenti koje naručitelj zahtijeva od
gospodarskih subjekata mogu dostaviti u neovjerenoj preslici, pri čemu se neovjerenom preslikom
smatra i neovjereni ispis elektroničke isprave, dok će se originalni dokumenti tražiti isključivo od
odabranog ponuditelja.
Vezano uz kriterije odabira, ovim Zakonom će se po prvi puta izjednačiti kriterij najniže cijene s
kriterijem ekonomski najpovoljnije ponude jer se ukida obveza naručitelja da sastavlja izvješće o
razlozima primjene kriterija za odabir na temelju ekonomski najpovoljnije ponude. Pri tome kriteriji za
odabir ne smiju biti diskriminirajući i moraju biti povezani s predmetom nabave. Na taj način će se
promijeniti sadašnji trend gotovo isključivog korištenja kriterija najniže cijene te povećati udio postupaka
koji se temelje na kriteriju ekonomski najpovoljnije ponude.
Predviđa se da će se značajne pozitivne posljedice za gospodarstvo ostvariti kroz odredbe vezane uz
podizvoditelje. Naime, sukladno predloženim odredbama, ukoliko gospodarski subjekt namjerava dio
ugovora o javnoj nabavi dati u podugovor mora u ponudi navesti sve podatke o predloženim
podizvoditeljima te naručitelj neposredno plaća podizvoditelju za radove, robu ili usluge koje će on
izvesti, isporučiti ili pružiti na temelju potvrđenog računa odnosno situacije. Na ovaj način će se riješiti
učestali problem neplaćanja podizvoditelja, koji je posebice prisutan u građevinskom sektoru i posebice
pogađa male i srednje poduzetnike.
Sudjelovanje u postupcima omogućit će se i gospodarskim subjektima kojima je posebnim propisima
odobrena odgoda plaćanja dospjelih poreznih obveza i obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje,
što će biti od velikog značaja za brojne gospodarske subjekte koji se zbog gospodarske krize trenutno
nalaze u poteškoćama.
Ovim Zakonom utvrđuju se dva vrijednosna praga za postupke javne nabave, pri čemu se kao nabava
velike vrijednosti definira nabava čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od vrijednosti europskih
pragova, dok se kao nabava male vrijednosti definira nabava čija je procijenjena vrijednost između
europskih pragova i 70.000,00 kuna. Time se novim Zakonom ukida sada važeći treći, tzv. „nacionalni
prag“ koji iznosi 300.000,00 kuna za robe i usluge, odnosno 500.000,00 kuna za radove te će se na taj
način naručiteljima pojednostaviti snalaženje u provedbi postupaka zbog korištenja manjeg broja
obrazaca za objave te manjeg broja kategorija rokova za provedbu određenih faza postupaka.
Važan iskorak ostvarit će se pri provedbi postupaka nabave za usluge II. B u kojima sadašnja praksa
ukazuje na određene probleme u ostvarivanju adekvatne razine transparentnosti i tržišnog natjecanja pri
nabavi tih usluga. Stoga se, sukladno „Interpretativnoj komunikaciji Europske komisije (2006/C 179/02)
o pravu Zajednice koje se primjenjuje na dodjelu ugovora koji nisu u potpunosti predmet odredbi
direktiva iz javne nabave“, ovim Zakonom propisuje detaljnije razrađen način provedbe postupka
nabave za te usluge, a koji obuhvaća slanje zahtjeva za prikupljanje ponuda na najmanje tri
gospodarska subjekta, uz istovremenu objavu poziva na internetskim stranicama naručitelja koja će
omogućiti dostavu ponuda i drugim zainteresiranim gospodarskim subjektima. Ovakve odredbe Zakona
imat će značajan utjecaj na razvoj transparentne tržišne utakmice za dio usluga iz Dodatka II. B, kao što
su primjerice, zaštitarske usluge.
Značajan napredak planira se i u sustavu pravne zaštite za kojeg je sadašnja praksa ukazala na
potrebu za brojnim izmjenama s ciljem stvarne zaštite prava gospodarskih subjekata, a uz istovremeno
omogućavanje učinkovitih postupaka javne nabave. U te svrhe posebna je pažnja posvećena
omogućavanju ulaganja žalbi malim i srednjim gospodarskim subjektima. Povećane su naknade za
žalbeni postupak, posebice za postupke javne nabave vrlo visokih procijenjenih vrijednosti. Pri tome su
naknade za postupke nižih procijenjenih vrijednosti povećane u znatno manjem obimu, a omogućeno je
i plaćanje naknada po grupama predmeta nabave. Važan utjecaj na učinkovitost žalbenih postupaka
imat će i odredbe vezane uz bitne povrede Zakona kod kojih su u sadašnjem zakonskom rješenju
uočene određene poteškoće. Prema odredbama u ovom Zakonu, Državna komisija za kontrolu
postupaka javne nabave će u žalbenom postupku postupati u granicama žalbenih navoda, a po
službenoj dužnosti paziti na bitne povrede koje su počinjene u fazi postupka u kojoj je izjavljena žalba,
pri čemu se opseg bitne povrede odnosi na nepravilnu primjenu zakonskih odredbi za koju žalitelj nije
znao niti mogao znati u trenutku izjavljivanja žalbe. Poboljšanju učinkovitosti postupaka pridonijet će i
izmjene vremenskih okvira za ulaganje žalbe na određene faze postupka te će se, primjerice, žalba na
dokumentaciju za nadmetanje ulagati u roku 10 dana od dana objave poziva na nadmetanje i
dokumentacije, a ne kao sada -tek nakon otvaranja ponuda. Time će se nepravilnosti uočene u
određenim fazama postupaka uklanjati brže i učinkovitije. Kroz navedene izmjene planira se značajno
unaprjeđenje sustava pravne zaštite u postupcima javne nabave koji se provode u Republici Hrvatskoj.
Kao posljedica primjene ovoga Zakona očekuje se i smanjenje rizika od nepravilnosti u postupcima
javne nabave, uključujući i rizik od korupcije. Tome će pridonijeti kvalitetnije definirane odredbe o
sprječavanju sukoba interesa, a kojima se, uz čelnike tijela i članove nadzornih i upravnih odbora,
propisuju obveze i za ovlaštene predstavnike naručitelja, kao i za druge osobe koje sudjeluju u
odlučivanju ili drugim radnjama u vezi s pojedinim postupkom javne nabave. Povećanju transparentnosti
doprinijet će obveza objave planova nabave i registara ugovora na internetskim stranicama naručitelja.
Povećanju transparentnosti i smanjenju rizika za nepravilnosti doprinijet će i odredbe kojima je detaljnije
propisan način označavanja poslovne tajne u ponudama pri čemu je propisano da gospodarski subjekti
ne smiju označiti tajnim podatke o jediničnim cijenama, iznosima pojedine stavke, cijeni ponude te
podatke iz ponude u vezi s kriterijima za odabir ekonomski najpovoljnije ponude. Cilj ovakve odredbe je
sprječavanje situacija s kojima se naručitelji susreću u sadašnjoj praksi, a u kojima gospodarski subjekti
sve ili većinu podataka iz ponude označavaju poslovnom tajnom.
III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU ZAKONA
Ocjenjuje se da donošenje ovog Zakona neće zahtijevati osiguranje posebnih sredstava u Državnom
proračunu Republike Hrvatske.
IV. OBRAZLOŽENJE PRIJEDLOGA ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
Temelj za donošenje ovoga zakona po hitnom postupku nalazi se u odredbi članka 161. Poslovnika
Hrvatskoga sabora (Narodne novine, br. 71/2000, 129/2000, 117/2001, 6/2002 – pročišćeni tekst,
41/2002, 91/2003, 58/2004, 69/2007, 39/2008 i 86/2008), a to je usklađivanje s pravnom stečevinom
Europske unije.
Predlaže se da se ovaj zakonski prijedlog raspravi i prihvati po hitnom postupku, objedinjujući prvo i
drugo čitanje, s obzirom da donošenje ovoga zakona predstavlja usklađivanje zakonodavstva Republike
Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije vezano uz poglavlje 5. Javne nabave.
V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM
Prilaže se tekst Konačnog prijedloga Zakona o javnoj nabavi s obrazloženjem.
