Izmjene u sustavu izbora općinskih načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika

Postojećim važećim Zakonom o lokalnim izborima (NN 144/12, 121/16, 98/19 i 42/20; dalje u tekstu: Zakon) uređuju se izbori članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i izbori općinskih načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika. Međutim, kako bi se uopće moglo govoriti o smanjenju broja lokalnih dužnosnika u bilo kojem smislu, predmetni je Zakon nužno sadržajno i vremenski uskladiti s odgovarajućim izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Simultano i sustavno provedenim izmjenama i dopunama spomenutih zakona bit će postignuta namjera zakonodavca o smanjenju broja zamjenika općinskih načelnika, gradonačelnika i župana, ali držimo važnim dodati kako navedeno smanjenje broja zamjenika nužno implicira i uvođenje nekih drugih zanimljivih novina u ukupnost funkcioniranja jedinica lokalne i područne samouprave.

Stoga ćemo u nastavku, ne umanjujući nikako pritom značaj svih ostalih normativnih intervencija u obuhvatu ovih zakonskih izmjena, ukazati na one promjene izbornog sustava od najvećeg značaja za funkcioniranje i rad naših općina, gradova i županija.

Smanjenje broja zamjenika i broja članova predstavničkih tijela

U bitnome, od sljedećih lokalnih izbora općinski načelnici i gradonačelnici gradova koji imaju manje od 35.000 stanovnika i nisu sjedišta županija će se birati bez zamjenika. Gradonačelnik u gradu koji ima više od 100.000 stanovnika imat će dva zamjenika koji se biraju zajedno s njim, dok će gradonačelnik u gradu koji ima preko 35.000 do 100.000 stanovnika i gradu koji je sjedište županije imati jednog zamjenika koji se bira zajedno s njima. Što se tiče izbora župana, župan u županiji koja ima više od 250.000 stanovnika imat će dva zamjenika koji se biraju zajedno s njim, a župan u županiji koja ima do 250.000 stanovnika imat će jednog zamjenika koji se bira na isti način.

Nadalje, doći će do smanjenja broja članova predstavničkih tijela, koji broj se i dalje utvrđuje unutar raspona zadanih zakonom, a ovisno o broju stanovnika svake pojedine jedinice. Primjera radi, navodimo kako će predstavnička tijela u županijama i gradovima s više od 100.000 i manje od 200.000 stanovnika, umjesto dosadašnjih 35 članova, imati 31 član, dok će u gradovima i općinama s više od 10.000 i manje od 20.000 stanovnika, predstavnička tijela, umjesto dosadašnjih 17 članova, imati po 15 članova.

Kako bilo, ako je vjerovati računici predlagatelja navedenih izmjena i dopuna zakona, doći će do smanjenja ukupnog broja članova svih predstavničkih tijela na lokalnoj i područnoj razini vlasti za približno 10 %., a novim će se zakonom odrediti i maksimalni iznos ukupne godišnje neto naknade za sve članove istih tijela.

Izmjene u smislu pasivnog biračkog prava za načelnike, gradonačelnike i župane

Prema još uvijek važećem Zakonu, za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihove zamjenike ima pravo biti biran birač koji na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora ima najmanje šest mjeseci prijavljeno prebivalište na području jedinice za čije se tijelo izbori provode, dok za člana predstavničkog tijela jedinice ima pravo biti biran ima birač koji na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora ima prijavljeno prebivalište na području jedinice za čije se tijelo izbori provode.

Predstojećim izmjenama doći će do uklanjanja uvjeta postojanja prijavljenog prebivališta u trajanju od šest mjeseci te će se na navedeni način ujednačiti ostvarivanje pasivnog biračkog prava za izvršno tijelo s pasivnim biračkim pravom za članove predstavničkog tijela. U svakom slučaju, a prema skromnom mišljenju autora ovih redaka, riječ je o suštinski ne toliko bitnoj i značajnoj, ali svakako zanimljivoj intervenciji zakonodavca u područje pasivnog biračkog prava za izbor lokalnih čelnika.

Zamjena duže odsutnog načelnika ili gradonačelnika – imenovanje privremenog zamjenika

Veliki gradovi i županije uglavnom neće osjetiti promjene u ovom smislu obzirom će njihove izvršne čelnike u slučaju odsutnosti ili spriječenosti mijenjati zamjenici koji su izabrani zajedno s njima. Međutim, postavlja se pitanje tko će mijenjati sve općinske načelnike i većinu gradonačelnika u našim općinama i gradovima u slučaju nastupa okolnosti njihove odsutnosti ili spriječenosti, odnosno kako će općina ili grad uopće funkcionirati u navedenom smislu?

U tom je slučaju zakonodavac predvidio da će, ako za vrijeme trajanja mandata općinskog načelnika i gradonačelnika koji nemaju zamjenika nastupe okolnosti zbog kojih je općinski načelnik, odnosno gradonačelnik onemogućen obavljati svoju dužnost zbog duže odsutnosti ili drugih razloga spriječenosti, predstavničko tijelo imenovat privremenog zamjenika općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika iz reda svojih članova.

Na taj bi se način, stoji u obrazloženju Prijedloga zakona, osiguralo da u takvim, izvanrednim, okolnostima koje mogu dovesti do toga da općinski načelnik, odnosno gradonačelnik nije u mogućnosti obavljati svoju dužnost, a mandat mu nije prestao, dužnost izvršnog tijela u općini, odnosno gradu obavlja osoba koja, iako nije neposredno izabrana na izborima, ipak ima određeni izborni legitimitet. Takav privremeni zamjenik je ovlašten obavljati samo redovne i nužne poslove kako bi se osiguralo nesmetano funkcioniranje općine, odnosno grad, a za vrijeme trajanja takvih okolnosti istome bi pripadala sva prava koja pripadaju općinskom načelniku ili gradonačelniku.

Sazivanje konstituirajuće sjednice predstavničkog tijela

Na temelju odredbi postojećeg Zakona uvriježilo se pravilo kako konstituirajuću sjednicu predstavničkog tijela saziva čelnik tijela državne uprave nadležan za poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno osoba koju on ovlasti, a pravilu su to činili predstojnici ureda državne uprave u županijama. Međutim, prošle je 2019. godine došlo do značajnih izmjena u smislu ustrojstva i djelokruga rada županija, a jedna od najznačajnijih odnosi se upravo na činjenicu kako su županije od 1. siječnja 2020. godine preuzele kako službenike tako i poslove sada već nepostojećih ureda državne uprave koji su bili ustrojeni na području istih.

Ovom novelom propisuje se kako da će konstituirajuću sjednicu predstavničkog tijela sazvati pročelnik upravnog tijela nadležnog za poslove predstavničkog tijela ili službenik kojeg on ovlasti, a ako u jedinici nije imenovan pročelnik upravnog tijela nadležnog za poslove predstavničkog tijela, konstituirajuću sjednicu sazvat će čelnik tijela državne uprave nadležnog za poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave ili osoba koju on ovlasti.

Ukratko i u bitnome, čini se kako će svi nadležni pročelnici, a to se osobito odnosi na pročelnike jedinstvenih upravnih odjela, morati u opise svojih ionako kompleksnih radnih mjesta unijeti i obvezu vođenja konstituirajućih sjednica predstavničkih tijela unutar svojih jedinica lokalne i područne samouprave.

Zaključno promišljanje

Izmjene važećeg paketa zakona su prilično opsežne i obuhvatne, tako da smo prethodno naveli i unutar ovog osvrta saželi samo one koje se odnose na izmjene u sustavu izbora općinskih načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika, a koje će (ili bi mogle) imati najznačajniji odjek u smislu njihove operativne provedbe od strane nadležnih službenika u svima našim općinama, gradovima i županijama.

Pored navedenog držimo važnim i napomenuti kako se predmetnim izmjenama uređuju i pitanja vezana uz trajni prestanak mandata općinskog načelnika i gradonačelnika u jedinicama u kojima više neće biti zamjenika, tako da će se u slučaju prestanka njihovog mandata raspisati prijevremeni izbori, neovisno o trenutku prestanka mandata. Osim toga, ovim bi se intervencijama trebala ojačati participativna demokracija, odnosno neposredno sudjelovanje građana u odlučivanju te nomotehnički urediti odredbe važećeg Zakona u dijelu koji se odnosi na referendum.

Također valja dodati, iako isto nije neposredno vezano uz izmjene izbornog sustava, kako će se detaljnije urediti odredbe normativnog okvira u dijelu koji se odnosi na predlaganje odluke o privremenom financiranju te se proširuje krug predlagatelja na ovlaštene predlagatelje utvrđene poslovnikom predstavničkog tijela, zatim će se detaljnije urediti odredbe o izvršavanju nužnih rashoda i izdataka u situacijama kada u jedinici nema proračuna ni privremenog financiranja, kao i pitanja financiranja jedinica u kojima nije donesen proračun.

Vedran Vukobrat, dipl. iur.
Pravni savjetnik
LIBUSOFT CICOM d.o.o.