U skladu sa člankom 97. Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (u tekstu dalje Zakon o financiranju JLP(R)S) ministar financija [1] donio je Naputak o načinu i uvjetima korištenja sredstava od poreza na dohodak namijenjenih za financiranje kapitalnih projekata od interesa za razvoj otoka[2] (u tekstu dalje novi Naputak) kojim je 21.05.2015. prestao važiti dosadašnji Naputak o načinu i uvjetima korištenja dijela poreza na dohodak ustupljenog općinama i gradovima na otocima[3].
Kako se radi o podzakonskom aktu od interesa za otočke općine i gradove, to u nastavku dajemo njegove bitne promjene i učinke dosadašnjeg financiranja s razine države.
Prema podacima Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (u tekstu dalje ministarstvo nadležno za otoke), otoci administrativno pripadaju u sedam obalno-otočnih županija, 51 otočnih gradova odnosno općina, a nekoliko malih otoka pripada u nadležnost 7 gradova na obali. Temeljem Zakona o otocima i pozitivnim propisima iz drugih područja država u hrvatske otoke prosječno godišnje ulaže više od 1,2 milijarde kuna u izgradnju potrebne temeljne infrastrukture, u subvencije i potpore[4].
Sukladno Zakonu o financiranju JLP(R)S u procesu decentralizacije financiranja određenih rashoda iz državnog proračuna na općine, gradove i županije raspodjelom poreza na dohodak od 2002. provedeno je i namjensko ustupanje dijela prihoda od poreza na dohodak ostvarenog na otočkim općinama odnosno gradovima koji zaključe sporazum o zajedničkom financiranju kapitalnog projekta od interesa za razvoj otoka. Udio ustupljenog poreza na dohodak koji je država ustupala otočkim JLS za financiranje tih projekata iznosio je od 29,6%, i postupno se smanjivao s tim da se od 2007., kada je ukinut porez na dobit kao zajednički porez, naziva udio za zajedničko financiranje kapitalnog projekta od interesa za razvoj otoka i odgovara udjelu pozicije za pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije koja se osigurava u državnom proračunu a iznosi 21%. Ovaj se udio dalje smanjuje 2008. na 17,5%, 2013. na 15.5%, a od 01.01.2015. iznosi 16%. Sve otočke JLS zaključile su sporazum i korisnici su sredstava iz ustupljenog dijela poreza na dohodak ostvarenog na njihovu području. Iz navedenog izvora godišnje ostvari se oko 40 mil.kn. (2014. 45,4 mil.kn.).
Iz Izvješća o učincima provedbe Zakona o otocima u 2013. koje je prihvatio Hrvatski sabor 8. svibnja 2015. u razvoj otoka država je u 2013. uložila 1,4 milijarde kuna proračunskih sredstava i sredstava pravnih osoba u vlasništvu RH, od čega su 1 milijarde kuna bespovratna sredstva, a 360,9 milijuna kuna su ulaganja u obliku kreditiranja[5].
Prema dosadašnjem Naputku općinama i gradovima koji zaključe sporazum o zajedničkom financiranju kapitalnih projekata od interesa za razvoj otoka, takav prihod izdvajao se na jedinstveni račun državne riznice i pratio prema općinama i gradovima gdje su ostvareni, a vodio se na depozitnim računima JLS posebnih namjena koji su za tu svrhu otvoreni pri Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak. Općine i gradovi na otocima mogli su navedene prihode koristiti nakon zaključenog sporazuma s ministarstvom nadležnim za otoke, kojim se definiraju svi projekti koji će se financirati iz tih prihoda te sklopljenog ugovora za svaki pojedini projekt. Nakon zaključenog sporazuma prihodi su se doznačavali na račun depozita općina i gradova za ostvarenje zajedničkog kapitalnog projekta kod Hrvatske banke za obnovu i razvitak i povlačili (trošili) s istog u skladu s dinamikom ostvarenja projekta.
Prema Izvješću o učincima provedbe Zakona o otocima u 2013. na tim računima posebnih namjena kod HBOR-a u razdoblju od 2003. do 2013. bilo je ukupno kumulirano 545 milijuna kn, a za provedbu 280 projekta do 2013. bilo je isplaćeno 498,7 mil. kn, od čega je u 2013. za 27 projekata bilo realizirano 44,8 milijuna kuna. Radi se o kapitalnim projektima za koje je potpisano 19 sporazuma između nadležnog ministarstva za otoke, ovlaštene institucije za plaćanje iz fondova Europske unije i otočnih općina odnosno gradova, za projekte komunalne infrastrukture i zaštite okoliša (vodoopskrba, odvodnja, zbrinjavanje otpada), energetike, prometne i društvene infrastrukture (obrazovanje i kultura), multikulturalne centre, projekte prostornog planiranja i drugoga[6].
Treba naglasiti da je dosadašnjim Naputkom bilo propisano da se radi o projektima koji se temelje na načelima Nacionalnog programa razvitka otoka, koji trebaju osiguravati uvjete za održivi razvitak otoka i to prema prioritetima[7], dok to novim Naputkom nije izrijekom propisano već ministarstvo nadležno za otoke samo utvrđuje koji se kapitalni projekti smatraju projektom od interesa za razvoj otoka.
Novim Naputkom propisano je da se sredstva ostvarena od poreza na dohodak na području općine odnosno grada na otoku u visini od 16% uplaćuju kao i dosad na račun državnog proračuna i koriste za financiranje kapitalnih projekata od interesa za razvoj otoka, ali se sada sredstva prate na poziciji ministarstva nadležnog za otoke i imaju karakter namjenskih prihoda te se mogu koristiti u skladu sa člancima 50. i 51. Zakona o proračunu. Ovi namjenski prihodi koji nisu iskorišteni u prethodnoj godini prema novom Naputku prenose se u tekuću proračunsku godinu.
Sukladno navedenom, sredstva koja se ostvaruju od 01. siječnja 2015. evidentiraju se kao prihod – pomoći iz državnog proračuna, na osnovnom računu 63321 – Kapitalne pomoći iz državnog proračuna, a u skladu s zaključenim sporazumima s ministarstvom nadležnim za otoke, koje je obvezno u svojim pomoćnim evidencijama pratiti prihode po općinama i gradovima gdje su ostvareni.
Financijska agencija (FINA) prema novom Naputku ministarstvu nadležnom za otoke osigurava izvještaje potrebne za praćenje uplata prihoda na račun državnog proračuna, na način i u rokovima koje utvrđuje to ministarstvo, dok je dosad HBOR bio obvezan mjesečno izvještavati općine i gradove o stanju sredstava na računu, a sada stanje prati nadležno ministarstvo. I dosad je FINA JLS davala izvješće o uplati tih prihoda na njihov zahtjev.
Općine, odnosno gradovi na otocima podnose zahtjev za financiranje projekata ministarstvu nadležnom za otoke koje analizira opravdanost planiranja i realizaciju projekata te odobrava projekt i način financiranja projekta, nadzire njihovu realizaciju te prati trošenje odobrenih sredstava u skladu s njihovom namjenom i zaključenim sporazumima.
Novim Naputkom propisano je da se sredstva od dijela poreza na dohodak ustupljenog općinama i gradovima na otocima koja su ostvarena do 01. siječnja 2015. a koja su već iskazana kao prihod općina i gradova, prenose s računa HBOR-a u državni proračun i evidentiraju kao obveze za naplaćene tuđe prihode i koriste se u skladu s odredbama Naputka. Iznimno, ako je tijekom 2014. i ranijih godina započeto financiranje kapitalnih projekata od interesa za razvoj otoka, sredstva od poreza na dohodak koriste se za njihov završetak.
Napominjemo da ministarstvo nadležno za otoke daje nalog za prijenos sredstava 16% ostvarenog poreza na dohodak na području otočkih JLS u državni proračun. Ono također prati sredstva koja se prenesu u državni proračun i doznačuje ih općinama i gradovima u skladu s odredbama ovoga Naputka.
Naposljetku za provedbu novog Naputka zaduženo je samo ministarstvo nadležno za otoke, dok je dosad to bilo u nadležnosti Ministarstva financija – Porezne uprave, ministarstva nadležnog za otoke i Hrvatske banke za obnovu i razvitak.
Iz svega prethodno navedenog mogli bismo zaključiti da novim Naputkom ministarstvo nadležno za otoke preuzima i formalno i sadržajno ključnu ulogu u cjelokupnom procesu vezanom uz utvrđivanje vrste, opravdanosti, planiranja i realizacije te nadziranja kapitalnih projekata od interesa za razvoj otoka tj. rashodne strane ali i prijenosa, praćenja, analize ustupljenog poreza na dohodak po općinama i gradovima gdje su ostvareni u svojim za to namijenjenim pomoćnim evidencijama.
Priredila Maja Lukeš-Petrović
