Kad se govori o gubitku podataka, fokus je često na velikim IT incidentima poput potpunog pada sustava, kibernetičkih napada ili kolapsa infrastrukture. Međutim, praksa pokazuje da do gubitka podataka znatno češće dolazi zbog uobičajenih, svakodnevnih situacija. Upravo takvi incidenti često ostaju neprimijećeni sve dok ne izazovu ozbiljne operativne i financijske posljedice.
Slučajno brisanje: najčešći uzrok gubitka podataka
Jedan od najčešćih scenarija u poslovnim sustavima jest slučajno brisanje podataka. Zaposlenik može ukloniti pogrešnu datoteku, mapu ili zapis u aplikaciji, bilo zbog pogrešne procjene, nedostatka informacija ili jednostavne ljudske pogreške. Takve situacije događaju se neovisno o razini iskustva korisnika i vrsti sustava. Problem nastaje kada se pogreška ne uoči odmah. U tom trenutku više nije ključno pitanje odgovornosti, već postoji li pouzdan način povrata izgubljenih podataka putem sigurnosne kopije.
Pogrešne izmjene koje se otkriju s vremenskim odmakom
Podaci ne moraju nužno biti izbrisani da bi postali neupotrebljivi. Neispravni unosi, pogrešne izmjene ili neuspješne nadogradnje sustava mogu dovesti do toga da su podaci formalno dostupni, ali netočni. Takve se greške često otkrivaju tek nakon nekoliko dana ili tjedana, primjerice prilikom izrade financijskih izvještaja, obračuna plaća ili analize poslovnih rezultata. Ako u tom trenutku ne postoji sigurnosna kopija iz odgovarajućeg ranijeg razdoblja, povrat na ispravno stanje više nije moguć.
Ransomware kao svakodnevni poslovni rizik
Ransomware se često percipira kao spektakularan napad koji paralizira cijele organizacije. U praksi, napadi mogu biti znatno suptilniji i zahvatiti samo dio sustava ili određene baze podataka. Primjer za to je napad NotPetya iz 2017. godine, koji je pogodio logističku kompaniju Maersk. Iako se radilo o globalno poznatom incidentu, ključni operativni problem nije bio sam napad, već nemogućnost brzog povrata podataka i sustava, što je dovelo do višednevnog prekida poslovanja i velikih financijskih gubitaka. U takvim situacijama sigurnosna kopija prestaje biti tehnički detalj i postaje temeljni preduvjet za nastavak rada bez plaćanja otkupnine.
Zašto „imamo backup” ne znači nužno i „možemo se vratiti”
Mnoge organizacije imaju implementiran backup, no to ne jamči da će povrat podataka biti moguć u trenutku potrebe. Sigurnosne kopije često se izrađuju neredovito, čuvaju se prekratko ili se ne testira njihova ispravnost. Dodatni problem nastaje kada postoji samo jedna kopija najnovijeg stanja sustava. Ako je do pogreške došlo ranije, takav backup više nema stvarnu vrijednost. Iz tog razloga nužno je imati više vremenskih točaka povrata. Dnevne sigurnosne kopije omogućuju brz oporavak od svježih pogrešaka, tjedne pokrivaju sporije uočene probleme, dok mjesečne kopije osiguravaju dodatnu zaštitu od dugoročnih ili složenijih incidenata.
Backup kao dio svakodnevnog poslovanja
Zaštita podataka ne započinje u trenutku incidenta. Ona mora biti dio svakodnevnog funkcioniranja IT sustava – automatizirana, pouzdana i kontinuirana. Iako često nevidljiv u svakodnevnom radu, backup postaje presudan u trenutku kada dođe do pogreške. U tom kontekstu, backup nije mjera za izvanredne situacije, već alat koji omogućuje stabilnost poslovanja i brz povrat u normalan rad. U poslovnom okruženju, gdje su podaci ključna imovina, njihov gubitak može uzrokovati prekide u radu i značajne dodatne troškove. Rješenja poput SPI Cloud Backup omogućuju automatizirano pohranjivanje sigurnosnih kopija i pouzdan povrat podataka, čak i u slučajevima slučajnog brisanja, pogrešnih izmjena ili drugih svakodnevnih incidenata. Time organizacije dobivaju dodatnu razinu sigurnosti i stabilnosti u svakodnevnom poslovanju. Za više informacija javite nam se na marketing@spi.hr
