PUNI SUSTAV RIZNICE: Što vas očekuje u prijelaznom razdoblju i kako se pripremiti za novi način poslovanja

Uvođenje lokalne riznice predstavlja jednu od najznačajnijih novina koje donosi novi Zakon o proračunu, a koja će temeljito promijeniti način upravljanja javnim financijama na razini lokalne i područne (regionalne) samouprave. Prema zakonskim odredbama, od 1. siječnja 2026. svi lokalni proračunski korisnici poslovat će isključivo putem lokalne riznice, dok će pojedinačni računi korisnika biti ukinuti. Godina 2025. određena je kao prijelazno razdoblje – ključno za pripremu, testiranje i prilagodbu novom sustavu.

Što lokalna riznica konkretno znači u praksi? Umjesto da svaki proračunski korisnik vodi svoj zasebni račun i samostalno upravlja plaćanjima, svi financijski tokovi objedinit će se kroz jedan račun lokalne riznice, koji vodi jedinica lokalne ili regionalne samouprave. Na taj način uvodi se centralizirani sustav izvršavanja proračuna, što omogućava veću kontrolu, bolju likvidnost i učinkovitije upravljanje javnim sredstvima.

Proračunske promjene koje mijenjaju praksu

Promjena je znatna, ali ne znači gubitak samostalnosti korisnika – dapače, korisnici i dalje planiraju sredstva, izvršavaju svoje programe i obveze, ali u novom, koordiniranom sustavu koji donosi veću financijsku disciplinu i transparentnost.

Prijelazno razdoblje 2025. godine ključna je prilika za jedinice da uspostave tehničke i organizacijske temelje za uspješnu implementaciju lokalne riznice. To uključuje:

• uvođenje ili nadogradnju informacijskih sustava za praćenje i obradu naloga,
• definiranje internih procedura i protokola za komunikaciju s korisnicima,
• edukaciju službenika i izradu praktičnih priručnika, te samo pokretanje probnog rada

U praksi, brojne jedinice lokalne i područne samouprave već su započele s pripremama za uspostavu lokalne riznice. Iako se modeli i dinamika razlikuju, zajednički cilj svima je pravovremeno uspostaviti tehničke, organizacijske i proceduralne uvjete koji će omogućiti nesmetani prelazak na riznični sustav od 1. siječnja 2026. godine. U prijelaznom razdoblju, pojedine jedinice organiziraju probni rad u kojem se plaćanja i evidencije vode paralelno – kako prema postojećem modelu, tako i simulacijski kroz riznični sustav – kako bi se uočile sve potencijalne prepreke na vrijeme. Istovremeno se radi na usklađivanju softverskih rješenja, definiranju internih protokola i edukaciji zaposlenika, uz intenzivnu komunikaciju s korisnicima i pružateljima računovodstvene podrške.

Sve transakcije preko jednog računa

Još jedan važan aspekt prijelaza na lokalnu riznicu odnosi se na upravljanje gotovinskim i bezgotovinskim transakcijama. U novom modelu sve isplate idu kroz jedinstveni riznični račun, a korisnici više neće imati pristup vlastitim žiro računima. Upravo zato je važno uspostaviti jasne protokole – kako će korisnici podnositi naloge, kako će se obavljati kontrola i odobravanje plaćanja, i tko će unutar sustava imati ovlasti i odgovornost.

Ministarstvo financija već je najavilo tehničku podršku i dodatne upute koje će pratiti proces uspostave lokalnih riznica, no iskustva s terena jasno pokazuju da je pravovremena priprema na lokalnoj razini ključna. Kvalitetna komunikacija između riznice i korisnika, izgradnja povjerenja i educiranost svih uključenih aktera temelj su uspjeha ove reforme.

U konačnici, lokalna riznica nije samo tehnički zahtjev koji treba ispuniti, već prilika da se javne financije učine transparentnijima, sigurnijima i učinkovitijima. Upravo zato je 2025. godina toliko važna – ona je test sposobnosti, ali i šansa da se ovaj prijelaz provede promišljeno, uz puno razumijevanje njegove svrhe. Kroz pažljivu pripremu, lokalne vlasti mogu ovu reformu pretvoriti u konkretan pomak prema modernijem, odgovornijem i financijski stabilnijem javnom sektoru.

Pripremio: Domagoj Stepanić, konzultant za računovodstvene projekte