Postavimo li generički upit pred sve lokalne jedinice u Republici Hrvatskoj imaju li točne i ažurne podatke o svoj svojoj imovini, odnosno znaju li s koliko imovine raspolažu, je li uređeno imovinskopravno stanje u odnosu na istu te koliko takva imovina vrijedi, značajna većina njih jednostavno neće moći dati pozitivan odgovor na postavljena pitanja. Izrazimo li se manje diplomatski, jedinice koje učinkovito upravljaju svojom imovinom svakako postoje, ali ih možemo, nažalost, identificirati i promatrati kao izolirane iznimke u ukupnosti naših županija, gradova i općina. (…) Sve županije, gradovi i općine svakako raspolažu određenima imovinskim evidencijama te poduzimaju, više ili manje kontinuirano, brojne radnje i pravne poslove kojima izravno ili neizravno upravljaju određenim vrstama svoje imovine. Međutim, ovim putem želimo naglasiti kako takve evidencije u pravilu nisu potpune ni metodološki standardizirane, često se odnose ili obuhvaćaju samo jednu vrstu imovine, a u pravilu ni na koji način ne odražavaju točno i potpuno stvarnopravno stanje, kao ni sve odlučne činjenice i okolnosti u odnosu na raspolaganje takvom imovinom.
Što uopće podrazumijeva upravljanje imovinom, a što državna imovina? Koje su organizacijske prepreke učinkovitom upravljanju imovinom?
Pozivamo vas na čitanje cijelog članka koji je za vas priredio Vedran Vukobrat, dipl. iur., stručni konzultant u LC-u.
