Nedostatak prostornih podataka, njihova nedostupnost i različiti formati zapisa podataka često znaju biti ograničavajući faktor svakodnevne primjene prostornih informacijskih sustava. Manjak određenog podatka za analizu ima za posljedicu značajan utjecaj na rezultat prostornih analiza i kvalitetu pružene podrške pri odlučivanju. Iako prostorni podaci omogućavaju uvid u prostor i analizu podataka, njihovo prikupljanje i održavanje nije jednostavno. Organizacije nisu obavezne, odnosno nemaju interesa ući u procese prikupljanja svih prostornih podataka koji su im nužni za vlastite potrebe uvida i analize prostora. Često je slučaj da organizacije u svojem djelokrugu rada prikupljaju i održavaju samo određene skupine prostornih podataka koje koriste u radu. Međutim, kako bi izgradili sustav koji je sposoban prikazivati i analizirati prostorne podatke i pružiti adekvatne rezultate, neophodni su im prostorni podaci koji su u domeni upravljanja drugih organizacija.
Ideja funkcioniranja takvog sustava bila bi sljedeća: pojedina organizacija, koja u svojim poslovnim procesima i djelokrugu rada prikuplja određene skupine prostornih podataka za vlastite potrebe, postane stvaratelj tih podataka. To znači obvezu prikupljanja prostornih podataka pojedine skupine, održavanje i ažuriranje podataka s obzirom na promjene koje se događaju u prostoru i vremenu, te da iste podatke objavi, odnosno podijeli sa zainteresiranim stranama. Takav bi sustav trebalo standardizirati, omogućiti pravnu osnovu funkcioniranja sustava, definirati uključene strane i njihova prava i obveze te tehnički omogućiti dostupnost i jednostavnost dijeljenja podataka, bez obzira na oblik podataka ili lokaciju gdje su organizacije fizički smještene.
INFRASTRUKTURA PROSTORNIH PODATAKA – EU INSPIRE i NIPP
Kako bi se riješio izazov objave, pronalaska, dohvata i dijeljenja različitih vrsta prostornih podataka te povećala njihova uporabna vrijednost, uvodi se pojam infrastrukture prostornih podataka. EU direktiva INSPIRE (2007/2/EC)[1] organizira i propisuje skupine prostornih podataka i pripadajuće teme, subjekte i korisnike sustava, zakonske pretpostavke rada sustava, te načine dijeljenja podataka. Cilj je da se na jedinstven način izgradi infrastruktura pronalaska, dohvata i dijeljenja prostornih podataka na cjelokupnom teritoriju Europske unije. Preneseno na nacionalnu razinu i u skladu s EU direktivom, organizirana je Nacionalna infrastruktura prostornih podataka (NIPP)[2]. Ona implementira INSPIRE direktivu na teritoriju Republike Hrvatske u obliku Zakona o Nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka (NN 56/13, 52/18, 50/20)[3] te tijela NIPP-a koja rade unutar Nacionalne kontaktne točke NIPP sustava – Državne geodetske uprave (DGU).
U glavnim crtama, NIPP organizira sustav funkcioniranja i objave prostornih podataka podijeljen na tematske skupine s propisanim subjektima sustava. Pojedine organizacije ili institucije imaju zadaću, u vlastitom djelokrugu rada, prikupljati i ažurirati prostorne podatke koji su im potrebni, te dijeliti te podatke prema drugim subjektima i korisnicima sustava. NIPP propisuje načine i oblike komunikacije kako bi svim zainteresiranim stranama ponudio prostorne podatke na jedinstven, pravno utemeljen, općeprihvaćen i standardiziran način.
Gledano s praktične strane to znači da jedan subjekt NIPP-a, npr. Državna geodetska uprava, pridonosi sustavu sa sljedećim temama prostornih podataka: Digitalni katastarski plan (DKP), Digitalni model reljefa (DMR), Digitalni ortofoto (DOF), Hrvatska osnovna karta (HOK), Topografska karta u mjerilu 1:25000 (TK 25) i drugi. Drugi subjekt sustava, npr. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike (MZOE – danas Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja), sudjeluje sa: Karta staništa RH (KS), Zaštićena područja RH (ZP), Područja rasprostranjenosti vrsta u RH (VRSTE) i slično. Treći subjekt sustava NIPP-a, npr. Grad Umag, sudjeluje sa: Evidencija ulica i trgova, Registar nerazvrstanih cesta, Evidencija komunalne infrastrukture i slično.
Svi navedeni subjekti sustava (Ministarstva, Uprave, Zavodi, JLP(R)S, trgovačka društva,…) pridonose sa svojim prostornim podacima pod okriljem NIPP-a, ali istovremeno su u mogućnosti pristupiti i svim drugim prostornim podacima drugih subjekata. Grad Umag, na primjer, može pristupiti podacima Državne geodetske uprave i temi Digitalni ortofoto plan, pomoću nje dobiti uvid u ortorektificirane snimke područja te izgraditi jedan od slojeva u vlastitom prostornom informacijskom sustavu. Na jednak način može pristupiti podacima Digitalnog katastarskog plana istog subjekta stvaratelja ili Zaštićenih područja Republike Hrvatske (ZP), koje stvara i održava MZOE, te drugim temama i skupinama svih subjekata NIPP-a. Prostornim preklapanjem navedenih slojeva, unutar informacijskog sustava, korisnik gradi dinamički kartografski prikaz kao pretpostavku vlastite analize prostornih podataka (Slika 1).
Slika 1 – Shematski prikaz preklapanja tematskih cjelina prostornih podataka različitih subjekata NIPP-a
Kao što je vidljivo iz jednostavnog primjera i uzimajući u obzir svakodnevno povećanje broja subjekata NIPP-a, i s tim povezano povećanje broja prostornih podataka u sustavu, korisniku nije potrebno dodatno vrijeme, novac i drugi resursi kako bi prikupio prostorne podatke koji nisu u njegovoj domeni upravljanja, a nužno su mu potrebni kako bi izvršio analizu prostora i dobio nove informacije. Upravo to je glavni cilj Nacionalne infrastrukture prostornih podataka, gdje subjekti upravljaju i održavaju vlastite podatke u vlastitom djelokrugu rada, objavljuju ih, dijele s drugim subjektima i korisnicima sustava te ih koriste za vlastite potrebe.
SUBJEKTI I UKLJUČIVANJE U NIPP
Subjekti NIPP-a su tijela javne vlasti koja u nadležnosti, odnosno u svom djelokrugu rada, imaju uspostavu ili održavanje prostornih podataka i koja su u smislu Zakona o nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka (NN 56/13, 52/18, 50/20) obvezna sudjelovati u uspostavi, održavanju i razvoju NIPP-a.
Slovom Zakona obvezna su sudjelovati tijela javne vlasti:
- državna tijela
- tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i
- pravne osobe s javnim ovlastima.
Subjekt NIPP-a može postati i treća strana ako ispunjava uvjete da:
- u svom djelokrugu ima izvore prostornih podataka
- su izvori iz njezina djelokruga uključeni u popis tema prostornih podataka
- su izvori prostornih podataka iz njezina djelokruga u skladu s tehničkim zahtjevima, odnosno provedbenim pravilima
- dobije pozitivnu odluku o tome od strane Vijeća NIPP-a prema prijedlogu Nacionalne kontaktne točke.
Osim po zakonskoj obvezi, subjektima NIPP-a mogu postati sve institucije ili organizacije koje u svojem djelokrugu rada imaju obvezu prikupiti, obraditi i održavati prostorne podatke za vlastite potrebe – jednom riječju stvaratelji prostornih podataka.
Uključivanje u NIPP u ulozi subjekta sustava definirano je kroz pet koraka:
- Prepoznati da institucija ili organizacija u svojem djelokrugu rada stvara prostorne podatke i da je zakonski obvezna ili može biti uključena u sustav
- Prijaviti instituciju ili organizaciju kao subjekt sustava u Nacionalnu kontaktnu točku NIPP-a
- Prijaviti koje prostorne podatke subjekt stvara i voljan je dijeliti – izvori podataka
- Izraditi metapodatke za sve prijavljene izvore podataka, odnosno opisati podatke sa: sadržajem, tehničkim karakteristikama, upisati odgovornu i kontakt osobu, te način objave i uvjete korištenja podataka
- Osigurati tehničke preduvjete objave i dijeljenja izvora podataka
Važno je spomenuti da NIPP i Zakon o nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka ne nameće subjektima sustava uvjete pod kojima će njihovi podaci biti objavljeni ili korišteni, niti obvezu redovitog ažuriranja podataka. Sve to je u potpunosti na upravljanju i odluci svakog subjekta za svaki prostorni podatak s kojim sudjeluje. Ako se subjekt odluči naplaćivati korištenje vlastitih podataka ili ograničiti njihovu javnu objavu i korištenje, to u svakom slučaju može navesti u opisu svakog izvora podataka (u metapodacima) i sukladno tome provoditi ograničenja. Važno je da su metapodaci ažurni i da kvalitetno opisuju stvarno stanje podataka i uvjeta pod kojim se dijele s drugim korisnicima. Druga važna stvar je da se podaci ne dostavljaju Nacionalnoj kontaktnoj točki NIPP-a. Dostavljaju se opisi podataka s poveznicom do podataka ili osobe koja podatke održava. Tehničke preduvjete, objavu i dijeljenje podataka treba osigurati svaki subjekt sustava.
SKUP, NIZ ILI USLUGA DIJELJENJA PODATAKA
U NIPP-u su definirane tri vrste izvora podataka: Skup, Niz i Usluga.
Skup podataka je elementaran fizički oblik u kojem su pohranjeni podaci. To je datoteka koja sadrži cjelovite podatke pojedinog izvora podataka. Na primjer, subjekt objavljuje podatke nerazvrstanih cesta. Oni mogu biti u sadržani u jednoj datoteci različitih oblika: PDF, XLS, DWG, SHP ili slični formati. Neki od navedenih oblika podataka podržavat će izravan zapis prostorne komponente nerazvrstane ceste (DWG ili SHP – linijska geometrija s atributnim podacima), dok će drugi neizravno opisivati prostornu komponentu ceste tablicom popisa (PDF, XLS – popis katastarskih čestica na kojima je nerazvrstana cesta).
Niz podataka je niz datoteka koje zajednički tvore potpun i jedinstven izvor podataka te su strukturirane na identičan način. Na primjer, subjekt ima podijeljene podatke nerazvrstanih cesta prema katastarskim općinama. Iz nekog razloga potpun popis za cijelo administrativno područje upravljanja podijeljen je na više datoteka s nazivom pripadajuće općine na svakoj. Datoteke su međusobno istog oblika i strukturirane identično, a zajedno čine potpun popis svih nerazvrstanih cesta na području subjekta.
Usluga dijeljenja podataka nisu datoteke. To su web servisi koji nemaju svoj fizički oblik već specifikaciju podataka kakvi će biti isporučeni korisnicima. Drugim riječima, na koji će način podaci biti dostavljeni korisnicima, bez obzira na njihov izvorni oblik u kojem su pohranjeni. Postoje specifikacije koje definiraju isporuku podataka za svaki servis posebno i u djelokrugu su institucije ili organizacije koja pruža takvu vrstu usluge. S druge strane, i ono što je zanimljivo NIPP-u, su standardizirane, otvorene, javne i općeprihvaćene specifikacije koje služe kako bi se podaci mogli slobodno razmjenjivati, umjesto da budu „zaključani“ unutar oblika datoteka, za koji nije poznata specifikacija koja omogućuje pristup do podataka.
Oblici i formati datoteka ovise o proizvođačima informacijskih sustava. Može se reći da svaka tvrtka koja je proizvela aplikaciju ili sustav koji je u mogućnosti upravljati s podacima posjeduje vlastiti standard zapisa i oblika datoteka u kojem su zapisani podaci. Ti standardi obično nisu otvoreni i zahtijevaju nabavku izvorne aplikacije. Za razmjenu podataka to znači da krajnji korisnik, kojem su dostavljeni podaci, mora imati izvornu aplikaciju koja će ih znati pročitati i raditi s njima. Ukoliko aplikacija kod krajnjeg korisnika ne postoji, podaci neće moći biti pročitani, odnosno dijeljenje neće biti moguće. Komercijalne razloge ovakvog pristupa nije potrebno posebno obrazlagati.
U današnje vrijeme, kada je podataka vrlo mnogo i u stalnoj su promjeni, potreba je za otvorenom i standardnom specifikacijom dijeljenja podataka kako bi se ista mogla primijeniti u različitim aplikacijama, a korisnici ih na jednostavan način razmjenjivati. Takav standard mora biti izvan komercijalnog utjecaja, javno objavljen i primjenjiv na većem broju aplikacija.
U kontekstu NIPP-a otvoreni, javni i općeprihvaćeni standardi razmjene prostornih podataka postaju temelj dijeljenja podataka i neizostavni tehnički preduvjet funkcioniranja sustava. Prostorni podaci postaju čitljivi svim sustavima i proizvodima za upravljanje prostornim podacima i mogu se jednostavno razmjenjivati. Open Geospatial Consortium[4] je neprofitna organizacija koja, između ostalog, propisuje otvorene standarde specifikacija web servisa za dijeljenje prostornih podataka. Zanimljiva su dva, ujedno i najčešća:
OGC Web Map Service (WMS) je otvoreni standard dijeljenja prostornih podataka, prvotno zamišljen za dostavu kartografski obrađenih prostornih podataka. Sam standard propisuje da se uvijek i na korisnikov zahtjev dostavlja raster, odnosno gotova karta u slikovnom obliku. U slučaju dostave ortofoto karata ili skeniranih kartografskih planova, nikakva prethodna kartografska obrada nije potrebna te se putem ovog web servisa izvorna karta u rasterskom obliku dostavlja korisniku. Servis se najčešće koristi za objavu gotovih kartografskih proizvoda: topografskih, geografskih i tematskih karata, ortofoto planova, satelitskih snimaka i slično.
OGC Web Feature Service (WFS) je otvoreni standard koji daje prednost dijeljenju vektorskog tipa prostornog podatka u izvornom obliku. To znači da se bez prethodne kartografske obrade u standardnom XML/GML/GeoJSON obliku korisniku dostavlja izvorni vektorski tip prostornog podatka s cjelokupnom geometrijom i atributima. Korisnik je u mogućnosti sam, unutar vlastitog prostornog informacijskog sustava, definirati simbolizaciju i upravljanje dostavljenim vektorskim slojem, te dalje povezivati prostorne i poslovne podatke za vlastite potrebe prikaza i analiza.
Ideja NIPP sustava je dijeljenje svih vrsta prostornih podataka. Gledajući vrste izvora podataka koje se koriste u sustavu, namjera je koristiti onu vrstu koja pruža najviše mogućnosti dijeljenja. To su u prvom redu usluge koje su lišene tehničkih ograničenja i mogu se koristiti na svim aplikacijama, bilo da su komercijalne ili slobodne za uporabu te komuniciraju na standardizirani način.
NIPP naglašava važnost uspostavljenih usluga dijeljenja podataka kao temelj dostupnosti. Kako bi to postigli, subjekti sustava obvezni su osigurati tehničke preduvjete pružanja usluge dijeljenja podataka, uspostaviti web servise, prijaviti ih u NIPP i pružiti uslugu.
GEOPORTAL NIPP i INSPIRE GEOPORTAL
Važna sastavnica NIPP sustava je centralno mjesto pregleda, pretraživanja i dohvata prostornih podataka. Geoportal NIPP [5] sustava omogućuje pretraživanje i pregled svih aktivnih subjekata sustava, njihovih izvora podataka te pripadajućih opisa izvora podataka (metapodataka) (Slika 2). Sustav ne predstavlja centralno mjesto odakle se podaci isporučuju, već povezuje subjekte sustava i mrežna mjesta odakle se njihovi podaci dijele sa zainteresiranim korisnicima. Osim povezivanja navedenih strana, subjekti NIPP-a na Geoportalu mogu aktivno uređivati metapodatke vlastitih izvora podataka te na taj način pružiti aktualan i točan opis podataka u sustavu, proširivati izvore podataka ili ih uklanjati.
Slika 2 – Geoportal NIPP-a (izvor: www.nipp.hr)
Jednako kako je uspostavljen Geoportal NIPP-a, uspostavljen je nadređeni INSPIRE Geoportal[6] infrastrukture prostornih podataka u kojem se podaci svih članica Europske unije objedinjeno pretražuju i kao rezultat pretraživanja prikazuju metapodaci izvora podataka svih subjekata (Slika 3).
Slika 3 – INSPIRE Geoportal EU (izvor: https://inspire-geoportal.ec.europa.eu/)
Princip rada oba geoportala je jednak. Pomoću ključnih riječi i na standardnoj funkcionalnosti pretraživanja moguće je pronaći sve povezane izvore podataka te nastavno pregledavati njihove metapodatke, u cilju pronalaska poveznice do podataka ili kontakte osobe koja podatke održava i može ih dostaviti. Tako je, na primjer, moguće pretražiti riječ „buka“ i dobiti sve izvore podataka o kartama buke na lokalnoj i nacionalnoj razini. Pregledavajući metapodatke o svakom izvoru moguće je saznati da postoje karte buke za Grad Zagreb, Grad Split i informacijski sustav karata buke nacionalne razine kojem je vlasnik Ministarstvo zdravlja. Nadalje je moguće saznati kojoj vrsti pripada svaki od navedenih izvora podataka, postoje li ograničenja u preuzimanju i korištenju podataka te način preuzimanja ili kontakti osobe koja je zadužena za njihovo održavanje. Da bi se sami podaci preuzeli potrebno je udovoljiti ograničenjima ako ih ima te pokrenuti poveznicu do usluge dijeljenja. U slučaju da poveznice nema potrebno je kontaktirati zaduženu osobu da osigura dostavu podataka.
Slika 4 – Prikaz metapodataka izvora prostornih podataka (izvor: https://inspire-geoportal.ec.europa.eu/)
Subjekti NIPP-a ne trebaju uspostaviti vlastite geoportale prostornih podataka. Za to služi nacionalni Geoportal NIPP-a gdje su obavezni prijaviti se kao subjekt i prijaviti vlastite podatke. Dovoljno je omogućiti i pružiti uslugu dijeljenja podataka te je objaviti na nacionalnom Geoportalu.
JEDINICE LOKALNE, PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE KAO SUBJEKTI SUSTAVA NIPP
Zakonom je definirano da su jedinice lokalne, područne (regionalne) samouprave obvezni subjekti sustava. Prostorne podatke s kojima upravljaju odnose se na prostor administrativnog teritorija s kojim upravljaju (teritorij Grada ili Općine, Županije) te predstavljaju prostorne podatke vrlo visoke razine detaljnosti (prostorne planove uređenja i razvoja, poduzetničke zone, lokacije javnih ustanova, mjesta odlagališta otpada, katastar vodova, nerazvrstane ceste i slično). Jedinice lokalne samouprave svakodnevno djeluju na svojem teritoriju te najbolje poznaju stvarno stanje podataka u prostoru i jedine mogu osigurati kvalitetu i ažurnost ovako detaljnih podataka. Drugim riječima, prostorni podaci koji dolaze od strane jedinica lokalne, područne (regionalne) samouprave, predstavljaju najveću razinu detaljnosti i kvalitete, odnosno visoko vrijedne podatke NIPP sustava.
Tematski gledano jedinice lokalne, područne (regionalne) samouprave pokrivaju zakonske obveze izrade prostornih planova uređenja detaljne razine te zakonske obveze ustroja registra nerazvrstanih cesta ili evidencije komunalne infrastrukture. Prva obveza zasigurno za rezultat ima izravan prostorni podatak, dok druge dvije mogu biti neizravno povezane s prostorom. Teme propisane u NIPP sustavu[7] na koje se najčešće odnose podaci lokalne razine su:
- 4. Korištenje i namjena zemljišta – prostorni planovi uređenja
- 7. Prometne mreže – registar nerazvrstanih cesta
- 6. Komunalne i javne usluge – evidencija komunalne infrastrukture, pogonski katastri i slično
Osim zakonskih obveza, subjekti lokalne razine mogu uključiti i druge prostorne podatke ukoliko su stvaratelji istih ili su internim aktima obvezni prikupljati ih i održavati. Na primjer, za potrebe razvoja subjekt je naručio zračno snimanje cjelokupnog administrativnog područja vrlo visoke rezolucije. Ukoliko je takav proizvod prošao postupak sigurnosne provjere i odobren je od strane regulatornih tijela (DGU, MORH) isti može biti uključen u sustav i javno objavljen. Isto tako moguće je uključiti i javno objaviti ostale podatke ukoliko udovoljavaju drugim zakonskim ograničenjima koji se tiču ljudskih prava, osobnih sloboda i sigurnosti poput Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (NN 42/18) i sličnim.
ZAKLJUČAK
Iako se na Nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka aktivno radi od 2010. godine, 2013. godine donesen je Zakon o Nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka (NN 56/13) koji definira jedinice lokalne i područne, regionalne samouprave kao ravnopravne subjekte NIPP sustava te ih obvezuje da se uključe. Sve do 2020. godine JLP(R)S bile su uključene u vrlo malom udjelu. Razlog tome može se naći u činjenici da prostorni informacijski sustavi općenito pripadaju posebnoj skupini informacijskih sustava koji zahtijevaju od korisnika stručno predznanje o prostornoj problematici i iskustvo u radu s prostornim podacima, a što na lokalnoj razini nedostaje. Razvojem NIPP sustava u današnje vrijeme Nacionalna kontaktna točka angažirala je svoje resurse u cilju uključivanja lokalne samouprave. Održavaju se mnogobrojne radionice na tu temu, organizirana je posebna web stranica s kvalitetnom dokumentacijom te postoje učinkoviti kanali komuniciranja za sva dodatna objašnjenja i pitanja. Vremenski okvir uspostave[8] Nacionalne infrastrukture prostornih podataka završava krajem 2021. godine te je za očekivati njegovu potpunu implementaciju i rad sa zakonski obveznim subjektima sustava i uspostavljenim mrežnim uslugama.
Kako bi premostili potrebu jedinica lokalne, područne (regionalne) samouprave za ispunjenjem zakonske obveze, s jedne strane, i potrebno stručno znanje iz predmetnog područja, s druge, tvrtka LIBUSOFT CICOM pruža, u sklopu svojih informatičkih rješenja za upravljanje prostornim podacima, ostvarenje tehničkih preduvjeta uspostave usluge dijeljenja podataka, konzultantske usluge i znanje te izradu metapodataka i pomoć pri uključivanju u sustav NIPP.
Mladen Kolarek, LIBUSOFT CICOM d.o.o.
[1] URL: http://inspire.ec.europa.eu/
[2] URL: http://www.nipp.hr/
[3] URL: https://www.zakon.hr/z/592/Zakon-o-Nacionalnoj-infrastrukturi-prostornih-podataka
[4] https://www.ogc.org/
[5] https://geoportal.nipp.hr/
[6] https://inspire-geoportal.ec.europa.eu/
[7] https://www.nipp.hr/default.aspx?id=709
[8] https://www.nipp.hr/default.aspx?id=63
