Europska komisija objavila je 1. travnja 2020. u Službenom listu Europske unije smjernice za primjenu okvira za javnu nabavu u kriznoj situaciji uzrokovanoj bolešću COVID-19.

Novonastala zdravstvena kriza iziskuje brza i pametna rješenja te vještu prilagodbu na povećanu potražnju za sličnom robom i uslugama u vrijeme kad određeni lanci opskrbe nisu posve funkcionalni. Javni naručitelji u državama članicama glavni su akteri u nabavi većine te robe i usluga. Oni se moraju pobrinuti za dostupnost, među ostalim, osobne zaštitne opreme poput maski za lice i zaštitnih rukavica, medicinskih proizvoda, prije svega respiratora, drugih medicinskih potrepština te bolničke i informatičke infrastrukture.

Komisija u ovim smjernicama objašnjava koje su mogućnosti i fleksibilnosti dostupne u okviru EU za javnu nabavu kad je riječ o robi, uslugama i radovima koji su potrebni za suzbijanje krize.

Javnim naručiteljima je dana mogućnost da prvo, u hitnim situacijama mogu iskoristiti mogućnosti znatnog skraćivanja rokova kako bi se ubrzali otvoreni ili ograničeni postupci, a ako ni to nije dovoljno, može se predvidjeti pregovarački postupak bez objave. U krajnjoj liniji moglo bi se dopustiti i izravno dodjeljivanje ugovora prethodno odabranom gospodarskom subjektu ako je on jedini koji može isporučiti traženu robu u tehničkim i vremenskim okvirima zadanima iznimnom žurnošću. Javni naručitelji trebali bi razmotriti i alternativna rješenja te preuzimanje aktivne uloge na tržištu.

Valja napomenuti da se donesene smjernice ne odnose na sve predmete nabave već da se odnose na javnu nabavu u situacijama iznimne žurnosti, za situacije poput aktualne krize uzrokovane bolešću COVID-19, u kojoj je potrebna iznimna i nepredvidiva žurnost za predmete nabave (osobne zaštitne opreme poput maski za lice i zaštitnih rukavica, medicinskih proizvoda, prije svega respiratora, drugih medicinskih potrepština te bolničke i informatičke infrastrukture).

Konkretno, pregovarački postupak bez objave omogućuje javnim naručiteljima da nabave robu i usluge u najkraćem mogućem roku. U praksi to znači da tijela mogu djelovati onoliko brzo koliko je to tehnički/fizički izvedivo, a postupak može biti de facto izravna dodjela koja podliježe samo fizičkim/tehničkim ograničenjima u vezi sa stvarnom dostupnošću i brzinom isporuke.

Za ubrzanje nabave javni naručitelji mogu razmotriti sljedeće mogućnosti:

  • kontakte s potencijalnim ugovarateljima u EU-u i izvan njega telefonom, e-poštom ili osobno,
  • angažman agenata s boljim kontaktima na tržištu,
  • slanje predstavnika izravno u zemlje koje imaju potrebne zalihe i mogu osigurati hitnu dostavu,
  • obraćanje potencijalnim dobavljačima i ugovaranje povećanja, početka ili obnove proizvodnje.

 

Za ugovore obuhvaćene Direktivom javni naručitelj može odlučiti dodijeliti ugovor na temelju otvorenog ili ograničenog postupka.

Ako je to potrebno zbog hitne situacije, u Direktivi je predviđeno znatno skraćenje općih rokova: u otvorenom postupku rok za podnošenje ponuda može se skratiti na 15 dana u propisno opravdanim hitnim situacijama, a u ograničenom postupku rok za podnošenje zahtjeva za sudjelovanje može se skratiti na 15 dana i rok za podnošenje ponuda na 10 dana.

Iako je predviđanjem „pregovaračkog postupka bez objave” u pravu Unije osiguran  dodatni instrument za brže dodjeljivanje ugovora radi ispunjavanja potreba povezanih s pandemijom COVID-a 19  u onoj mjeri u kojoj je to nužno potrebno ako, iz razloga iznimne žurnosti izazvane događajima koje javni naručitelji ne mogu predvidjeti, nije moguće pridržavati se rokova propisanih za otvorene ili ograničene postupke ili natjecateljske postupke uz pregovore u okolnosti na koje se poziva za opravdanje iznimne žurnosti ne smiju ni u kojem slučaju biti dovedene u vezu s javnim naručiteljem (članak 32. stavak 2. točka (c) Direktive).

Budući da javni naručitelji u tom slučaju odstupaju od temeljnog načela iz Ugovora u pogledu transparentnosti, Sud Europske unije zahtijeva da se taj postupak primjenjuje samo u iznimnim slučajevima. Svi uvjeti moraju biti kumulativno ispunjeni i moraju se tumačiti restriktivno: događaji koje dotični javni naručitelji nisu mogli predvidjeti, iznimna žurnost zbog koje je nemoguće primijeniti opće rokove, uzročno-posljedična veza između nepredviđenog događaja i situacije iznimne žurnosti te pribjegavanje tom postupku samo do pronalaska stabilnijih rješenja.

Pogledati predmete C-275/08 Komisija protiv Njemačke i C-352/12 Consiglio Nazionale degli Ingegneri). „Pregovarački postupak bez objave” omogućuje javnim naručiteljima da izravno pregovaraju s potencijalnim ugovarateljima.

Iznimka je izravno dodjeljivanje ugovora prethodno odabranom gospodarskom subjektu, koje se primjenjuje ako samo jedno poduzeće može ispuniti zahtjeve u okviru tehničkih i vremenskih ograničenja nastalih zbog iznimne žurnosti. Svaki javni naručitelj morat će procijeniti jesu li ispunjeni uvjeti za primjenu takvog „pregovaračkog postupka bez prethodne objave”. Svoj će izbor takvog postupka morati opravdati u pojedinačnom izvješću.