Epidemija koronavirusa COVID-19 (SARS-CoV-2) uzrokovala je niz potpuno nepredvidivih situacija s kojima je čitava globalna zajednica u ovom trenutku suočena, a stupci svih svjetskih i domaćih medija ispunjeni su nizom aktualnih crnih statističkih podataka o broju zaraženih i preminulih uslijed iste. S druge strane, sve je više stručno ili manje stručno utemeljenih komentara o negativnim utjecajima koje će ova kriza ostaviti na gotovo sva ekonomska, politička i, u najširem smislu, društvena zbivanja u razdoblju koje će uslijediti nakon smirivanja ove akutne situacije. Nažalost, ipak je izgledno kako će određena područja u privredi, prije svega niz ugostiteljskih i drugih uslužnih djelatnosti koje čine značajan udio u našem gospodarstvu, pretrpjeti najjači udarac u navedenom smislu i biti prisiljeni poduzimati vrlo radikalne mjere koje će svakako utjecati na stabilnost svih društvenoekonomskih odnosa.
Međutim, sve razine vlasti u Republici Hrvatskoj, a tako i lokalna samouprava, moraju ne samo moći nužno funkcionirati u ovakvim uvjetima, već biti aktivni dionici stabilizacije društvenih odnosa na svom području. Tako je Hrvatski Sabor primjenom hitnog postupka donio niz zakona koji sadrže ekonomske mjere kojima bi se trebalo dati poticaj za zadržavanje radnih mjesta i rješavanje problema nelikvidnosti za sve subjekte čija je poslovna aktivnost uslijed navedenih okolnosti smanjenja i ugrožena. U nastavku ćemo se osvrnuti samo na neke mjere koji u većoj ili manjoj mjeri mogu izravno utjecati na poslovanje jedinica lokalne samouprave, a riječ je, prije svega, o intervencijama zakonodavca u važeći Zakon o komunalnom gospodarstvu, zatim Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara te Opći porezni zakon.

Komunalna naknada
Komunalna naknada, uz uvažavanje odgovarajućih iznimki, svakako predstavlja jedan od najizdašnijih prihoda gradova i općina za čije su utvrđivanje i naplatu sami nadležni, a operativno poslovanje u vezi utvrđivanja i naplate iste čak i u redovnim okolnostima stvara brojne nedoumice i dvojbe.
Najznačajnija promjena za jedinice lokalne samouprave proizlazi s osnove intervencije u članak 95. Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 68/18 i 110/18 i 32/20, dalje u tekstu: ZKG) kojim se uvodi i određuje pojam posebne okolnosti, odnosno kojim se, uslijed nastupa i za vrijeme trajanja takvih posebnih okolnosti, gradskim i općinskim predstavničkim tijelima daje ovlast da pod određenim uvjetima odlukom mogu osloboditi obveznike plaćanja komunalne naknade za poslovni prostor i građevinsko zemljište koje služi obavljanju poslovne djelatnosti.
Otvoreno ostaje pitanje kako operativno provesti predmetne odluke, obzirom da se komunalna naknada utvrđuje rješenjem za svakog pojedinačnog obveznika, a sva zakonito donesena rješenja proizvode pravne učinke na temelju propisa važećih u vrijeme njihova donošenja.
Obzirom da je donošenje posebne odluke ministra nadležnog za graditeljstvo o nastupu posebnih okolnosti preduvjet donošenju odluka o oslobođenju plaćanja od strane gradova i općina, u ovom trenutku možemo se nadati kako će ista sadržavati smjernice za operativnu provedbu.
Također, predmetna dopuna ZKG-a odnosi se na mogućnost preraspodjele naplaćenih sredstava komunalne naknade i doprinosa, a koja bi okolnost mogla imati važnu ulogu u cjelovitom rješavanju svih posljedica koje bi mogle nastupiti s osnova ovakvih intervencija u postojeće stanje u odnosu na komunalnu naknadu.

Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara
Postojeći Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03 – ispravak, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 44/17 i 90/18) dopunjen je na način da se iza članka 114.b. dodaje članak 114.c, a kojim se, u bitnome, daje ovlast ministru kulture da, uz prethodnu suglasnost ministra financija, odlukom obustavi plaćanje direktne i indirektne spomeničke rente. Kada razlozi zbog kojih je donesena takva odluka prestanu postojati, prestati će i primjena utvrđene privremene obustave plaćanja spomeničke rente.
Obzirom da se tek očekuje donošenje odluke nadležnog ministra, možemo se nadati da će u okviru iste biti dane jasne smjernice kako operativno izvršiti navedenu obustavu, odnosno kako intervenirati u posljedice koje proizvode zakonito doneseni i izvršni pojedinačni akti kojima je takva obveza utvrđena.
Navedena intervencija zakonodavca, nažalost, ni ovdje ne daje odgovor na pitanje kako operativno provesti predmetnu namjeru pa i u ovom slučaju valja pričekati odluku nadležnog ministra.

Opći porezni zakon
Prije svega, OPZ je propis na temelju kojeg su, osim Porezne uprave, ovlaštena postupati i druga porezna tijela, odnosno tijela državne uprave, upravna tijela jedinica područne (regionalne) samouprave i upravna tijela jedinica lokalne samouprave u čijem su djelokrugu poslovni utvrđivanja i/ili nadzora i/ili naplate poreza i drugih javnih davanja.
Predmetnom dopunom predlaže se način plaćanja poreznog duga u uvjetima posebnih okolnosti, dok pojam posebne okolnosti podrazumijevaju događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje ugrožava život i zdravlje građana, imovinu veće vrijednosti, znatno narušava okoliš, narušava gospodarsku aktivnost ili uzrokuje znatnu gospodarsku štetu.
U bitnome, predlaže se da se dospijeće porezne obveze može odgoditi te se može odobriti obročna otplata poreznih obveza koje su dospjele za vrijeme trajanja posebnih okolnosti. Na tako odobrenu odgodu plaćanja i obročnu otplatu ne obračunavaju se kamate niti teče zastara. Ovdje je važno naglasiti, a u skladu s navedenim u Prijedlog zakona o dopuni Općeg poreznog zakona, kako se navedena mjera ne odnosi na postojeći institut upravnog ugovora.
Potrebno je uvažiti okolnost kako se istom dopunom i u ovom slučaju tek daje ovlast ministru financija pravilnikom propisati provedbu novog članka 107.a OPZ-a, a nadležni ministar donio je dana 23. ožujka 2020. u tom smislu Pravilnik o dopunama Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona (NN 35/20). O kriterijima i mogućnostima odgode i obročne otplate na temelju navedenog Pravilnika bit će riječi uskoro u posebnom članku.

Zaključno promišljanje
Ponovimo još jedanput kako sve nove mjere i intervencije zakonodavca u prihode lokalne samouprave valja promatrati kroz okolnost što će se navedenim dopunama intervenirati u opće i pojedinačne akte koji su na snazi i proizvode pravne posljedice na temelju propisa koji su bili na snazi u vrijeme njihova donošenja.
Svakako pozdravljamo sve napore središnje države kojima se nastoji rasteretiti gospodarstvo i poduzetnike u ovom kriznom razdoblju, ali valja imati na umu kako je postupanje lokalne samouprave uređeno postojećim kompleksnim normativnim okvirom te kako bi svi zahvati u opće i pojedinačne akte koje donose gradovi i općine unutar svoje nadležnosti trebali biti zakoniti i operativno provedivi.
Također, u uvjetima proglašene epidemije na području Republike Hrvatske te nepredvidivosti i neizvjesnosti dinamike razvoja novonastale situacije, gotovo je izvjesno kako možemo očekivati donošenje niza različitih i hitnih odluka svih razina vlasti u Republici Hrvatskoj, a o čemu ćemo vas svakako pravodobno informirati.

Vedran Vukobrat, dipl. iur
Pravni savjetnik