Objave

Sveta Stolica i Republika Hrvatska su sklopile četiri ugovora i to: Ugovor o suradnji na području odgoja i kulture, Ugovor o dušebrižništvu katoličkih vjernika, pripadnika oružanih snaga i redarstvenih službi Republike Hrvatske, Ugovor o pravnim pitanjima i Ugovor o gospodarskim pitanjima. Riječ je o međunarodnim ugovorima koji čine dio unutarnjeg pravnog poretka RH, a po pravnoj su snazi iznad zakona.

Gotovo sve jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj u rješavanju pojedinih imovinskopravnih predmeta surađuju s Katoličkom Crkvom iz vrlo jednostavnog razloga. Naime, Katolička Crkva uz Republiku Hrvatsku i Grad Zagreb u svom vlasništvu ima najveći broj nekretnina. U toj suradnji često dolazi do „šuma u komunikaciji“ budući da je Katolička Crkva pri sklapanju bilo kakvog pravnog posla s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna poštivati osim odredbi hrvatskog prava i odredbe kanonskog prava, što je činjenica koju naši službenici često ne znaju ili ne razumiju. U praksi je moguća situacija u kojoj je određeni pravni posao poduzet u vezi crkvene imovine valjan prema propisima hrvatskog prava, a u isto vrijeme je nevaljan s aspekta kanonskog prava. Namjera ovog članka je ukazati službenicima i čelnicima naših jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na nekoliko bitnih činjenica koje valja imati u vidu u suradnji s Katoličkom Crkvom, posebice u rješavanju međusobnih imovinskopravnih odnosa, sve kako bi se ta suradnja olakšala i poboljšala na obostrano zadovoljstvo, a izbjegavajući pri tome bilo kakve političke i vjerske konotacije u odnosu na Katoličku Crkvu u Republici Hrvatskoj.

Cijeli tekst koji daje odgovore na sva pitanja vezana oz imovinsko-pravne sporove kad su u pitanju civilno i kanonsko pravo, koji je za vas priredila Vilma Plavčić, dipl. iur., voditeljica Odjela pravnih poslova u LC-u pročitajte >>> OVDJE.

Libusoft Cicom potpisao je ugovore za izradu Strategije za upravljanje imovinom s gradovima Drnišom, Umagom i Samoborom. Novim partnerstvima nastavljen je tako niz projekata koje su naši stručnjaci izradili tijekom proteklih godina.

Naime, jedinice lokalne samouprave dužne su donijeti Strategiju za upravljanje imovinom. Država ih na to nije obvezala izravno zakonom, no učinila je to posredno preko obvezujućih preporuka Državnog ureda za reviziju i Upitnika o fiskalnoj odgovornosti koji se odnosi na obveznike utvrđene u registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika.

Cilj donošenja strategije upravljanja imovinom je osigurati učinkovito i transparentno upravljanje i raspolaganje nekretninama u vlasništvu svake pojedine jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Strategije koje nas očekuju

LC je proteklih godina izradio strategije upravljanja imovinom za velike gradove Zagreb, Karlovac i Opatiju, te manje gradove Pregradu i Glinu. Prošle godine izradili smo strategije upravljanja imovinom za gradove Pazin i Svetu Nedelju, dok je ona za Grad Dubrovnik u završnoj fazi.

Pred nama su sada i tri nova izazova u prvoj polovici 2023. godine, tako da ćemo za Drniš, Umag i Samobor izraditi strategiju upravljanja imovinom za naredno sedmogodišnje razdoblje – od 2023. do 2030. godine. Iznimno smo zahvalni na dosad ukazanom povjerenju, jer ono svjedoči u prilog kvaliteti našeg rada.