Vlada je raspisala izbore za predstavnike nacionalnih manjina i za članove vijeća nacionalnih manjina u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave

Vlada RH donijela je dvije odluke: Odluku o raspisivanju izbora za predstavnike nacionalnih manjina u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave  i Odluku o raspisivanju izbora za članove vijeća nacionalnih manjina u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave[1] (u daljem tekstu: predmetne Odluke) u skladu s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina u RH,  Zakonom o izboru članova predstavničkih tijela JLPRS i Zakonom o lokalnim izborima.

Predmetnim Odlukama  utvrdila je datum provedbe izbora, popis županija, gradova i općina u kojima će se održati izbori i nacionalne manjine za  koje će se birati po jedan predstavnik nacionalne manjine, odnosno  broj članova vijeća nacionalnih manjina (u daljem tekstu: VNM) te je JLPRS uputila na Odluku o određivanju visine naknade troškova izborne promidžbe za izbor članova vijeća i predstavnika nacionalnih manjina u JLPRS iz 2011. koja je pravni temelj za isplatu naknade troškova izborne promidžbe za izbore. Kako su upravna tijela JLPRS dužna postupati po navedenim propisima, a izbori će se održati u nedjelju 31.svibnja 2015., to u nastavku dajemo određena obrazloženja vezana uz predmetne Odluke:

1. U skladu s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj[2] a s ciljem unapređivanja, očuvanja i zaštite položaja nacionalnih manjina u društvu, pripadnici nacionalnih manjina na način i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom biraju svoje predstavnike radi sudjelovanja u javnom životu i upravljanju lokalnim poslovima putem vijeća i predstavnika nacionalnih manjina u JLPRS. Predmetnim Odlukama u skladu s odredbama st. 1. i st. 3. članka 24. citiranoga Zakona raspisuju se izbori za članove vijeća nacionalnih manjina u JLPRS (od 10 do 25 članova) odnosno za jednog predstavnika nacionalne manjine – ako nije ispunjen ni jedan uvjet iz stavka 1. čl. 24. citiranoga Zakona. Naime, u JLPRS na čijem području pripadnici pojedine nacionalne manjine sudjeluju s najmanje 1,5% u ukupnom stanovništvu JLPRS, u JLS na čijem području živi više od 200 pripadnika pojedine nacionalne manjine, te u JPRS na čijem području živi više od 500 pripadnika nacionalne manjine, pripadnici svake takve nacionalne manjine mogu izabrati vijeće nacionalnih manjina (u tekstu dalje VNM). (st.1.) Ovisno o tome radi li se o općini, gradu ili županiji bira se i broj članova VNM: u VNM općine 10 članova, u VNM grada 15, a u VNM županije 25 članova pripadnika nacionalne manjine. Ako nije ispunjen niti jedan od uvjeta iz st.1. citiranoga članka da bi se izabralo VNM, a na području JLS i JPRS živi najmanje 100 pripadnika nacionalne manjine, za područje ovakve JLS i JPRS bira se predstavnik nacionalnih manjina (st.3.). Kandidate za članove VNM odnosno kandidate za predstavnike NM mogu predlagati udruge NM ili najmanje 20 pripadnika NM s područja općine, odnosno 30 s područja grada i 50 s područja županije. Članovi VNM i predstavnici NM biraju se neposredno tajnim glasovanjem za razdoblje od četiri godine, a na postupak izbora i druga pitanja u svezi s njihovim izborom shodno se primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave. Treba naglasiti da je za određivanje broja pripadnika NM mjerodavan popis stanov­ništva korigiran (uvećan ili umanjen) za onaj broj birača koji su upisani ili brisani iz popisa birača koji se sastavlja radi izbora članova predstavničkih tijela JLPRS.
2. U predmetnim Odlukama  daje se popis županija, gradova i općina te nacionalnih manjina za koje se raspisuju izbori za članove VNM odnosno za izbor jednog predstavnika NM ovisno o prethodno navedenim uvjetima iz točke 1.
3. Naknada troškova izborne promidžbe isplatit će se sukladno Odluci o određivanju visine naknade troškova izborne promidžbe za izbor članova vijeća i predstavnika nacionalnih manjina u JLPRS iz 2011.[3] Prema citiranoj Odluci pravo na naknadu troškova ostvaruju vijeća i predstavnici nacionalnih manjina u JLPRS, koji su izabrani na izborima. VNM županije i Grada Zagreba ima pravo na naknadu troškova u iznosu od 750,00 kuna, za svakoga člana, a VNM grada i općine na naknadu od 500,00 kuna za svakoga člana. Predstavnik nacionalne manjine u JLPRS ima pravo na naknadu troškova u iznosu od 500,00 kuna. Naknada troškova isplaćuje se na žiro-račun VNM, odnosno predstavnika NM u JLPRS, a financijska sredstva osiguravaju se u proračunu JLPRS, na čijem se području provode izbori. Treba istaći da se pravo na naknadu troškova ostvaruje nakon objave službenih rezultata izbora.
4. Poslovanje vijeća nacionalnih manjina i predstavnika nacionalnih manjina te primjena Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina u RH – u skladu sa citiranim Zakonom VNM je neprofitna pravna osoba, koja svojstvo pravne osobe stječe upisom u Registar vijeća, koordinacija vijeća i predstavnika nacionalnih manjina koji vodi Ministarstvo uprave, a prema odredbama Zakona o Registru vijeća, koordinacija vijeća i predstavnika nacionalnih manjina.[4] VNM za svoje obveze odgovara svojom cjelokupnom imovinom, donosi program rada, financijski plan i završni račun, te statut kojim se uređuju pitanja od značaja za rad vijeća. VNM predstavlja i zastupa predsjednik, koji saziva sjednice vijeća i ima prava i obveze određene statutom vijeća. Statut, program rada, financijski plan i završni račun VNM donosi se većinom glasova svih članova. Statut, financijski plan i završni račun VNM objavljuju se u službenom glasilu JLPRS za čije je područje osnovano. Prema članku 28. citiranoga Zakona, JLPRS osiguravaju sredstva za rad VNM, uključujući sredstva za obavljanje administrativnih poslova za njihove potrebe, a mogu osigurati i sredstva za provođenje određenih aktivnosti utvrđenih njihovim programom rada. Sredstva za ostvarivanje određenih programa vijećima mogu se osigurati i u državnom proračunu RH. Treba naglasiti da je člankom 29. citiranoga Zakona propisano da  se sredstva koja VNM ostvari od svoje imovine, od donacija, poklona, nasljedstva ili po drugoj osnovi, mogu koristiti samo za djelatnosti i poslove od značaja za NM utvrđenih u programu rada VNM. Sredstva iz državnog proračuna RH ili proračuna JLPRS mogu se koristiti isključivo za namjene određene proračunom i zakonom, odnosno odlukom kojom se uređuje izvršenje proračuna, s tim da se za nabavu robe ili usluge ili izvođenje radova sredstvima iz proračuna primjenjuje se Zakon o javnoj nabavi. Statut, financijski plan i završni račun VNM se objavljuje sukladno Zakonu. Citiranim Zakonom propisano je da dva ili više VNM mogu osnovati koordinacije vijeća nacionalnih manjina.  Mogli bismo reći da su i VNM  i koordinacije u stvari savjetodavna tijela, koja se brinu o tome da se pitanja koja su od  interesa za manjinu razmatraju na sjednicama predstavničkih tijela JLPRS. Iako u pravilu članovi VNM svoje dužnosti obav­ljaju na dragovoljnoj osnovi, iz sredstava vijeća mogu primati samo naknadu troškova koje su imali u obavljanju poslova za vijeće i nagradu. Prema odredbi čl. 3. Pravilnika o naknadi troškova i nagradi za rad članovima vijeća i predstavnicima nacionalnih manjina[5], članovi vijeća nacionalnih manjina i predstavnici nacionalnih manjina ostvaruju pravo na mjesečnu nagradu najviše do visine od 50% od iznosa naknade koju ostvaruju članovi predstavničkog tijela odnosne JLPRS, koji iznos će se urediti općim aktima tijela JLPRS. Predstavnik NM kao i VNM obvezan je otvoriti račun sredstava koja se koriste prema financijskom planu za ostvarivanje manjinskih prava na području JLS za koju je izabran, izrađivati program rada, financijski plan i završni račun koji se objavljuju. Smatramo da bi planski i izvršni akti trebali u osnovi slijediti odredbe Zakona o proračunu koji utvrđuje da su proračunski korisnici i vijeća manjinske samouprave čiji se rashodi za zaposlene i/ili materijalni rashodi osiguravaju u proračunu, premda nisu pojedinačno navedeni u Tablici 1. Popisa proračunskih korisnika proračuna JLPRS za 2015. [6]

Priredila Maja Lukeš-Petrović, dipl.iur. i dipl. politolog